SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXI. - broj 25. Petak, 12. srpnja 2013.
OPĆINA OMIŠALJ
3B2 EDGAR HTML from SKRAD 7094..7119

31.

Na temelju članka 11. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08 i 87/09) i članka 34. Statuta Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 30/09 i 14/13), Općinsko vijeće Općine Omišalj, na sjednici 10. travnja 2013.g. donijelo je

PLAN
GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE OMIŠALJ ZA RAZDOBLJE 2013. - 2021. GODINE

1.UVOD

1.1. Uvodno obrazloženje

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

-sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš,

-obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u vezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

-skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju sljedećih načela:

-onečišćivać plaća,

-odgovornost proizvođača,

-blizina oporabe i/ili zbrinjavanja.

Županijskom Strategijom zaštite okoliša do 2015. godine, uzimajući u obzir i prioritete Republike Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji, gospodarenje otpadom na listi je prioriteta u djelatnosti zaštite okoliša.

Plan gospodarenja otpadom općine sadrži:

1.mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,

2.mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

3.popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

4.redosljed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,

5.izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne i /ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva.

Izvršavanje plana, osobito učinkovitost poduzetih mjera, provjerava se godišnje i to podnošenjem Izvješća o izvršenju plana do 30. travnja tekuće godine Općinskom vijeću.

Plan i Izvješće objavljuje se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije.«
Općina Omišalj će u Prostornom planu uređenja Općine Omišalj odrediti lokacije za gradnju građevina namijenjenih skladištenju oporabi i zbrinjavanju otpada. Gradnja navedenih građevina od interesa je za Republiku Hrvatsku.

Prema Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine, svaka ili više jedinica lokalne samouprave mora odrediti lokaciju za privremeno odlaganje građevinskog otpada iz kojeg će prethodno biti izdvojeno sve što se može iskoristiti. Takve lokacije moraju pokrivati radijuse od 30-50 km. Oporaba prikupljenog materijala vršit će se mobilnim postrojenjima za reciklažu građevinskog otpada. Reciklažu građevinskog otpada može vršiti komunalna tvrtka ili privatna tvrtka kojoj općina putem javnog natječaja dodijeli koncesiju.

Primorsko-goranska županija odgovorna je za gospodarenje svim vrstama otpada osim opasnog otpada i spaljivanja otpada. Stoga je Županija putem tvrtke Ekoplus pokrenula uspostavu županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina. Potpisanim Sporazumom o uređenju odnosa u integralnom sustavu zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada na području Primorsko-goranske županije sve općine i grad Krk obvezale su se da će u okviru provođenja svojih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom koristiti CZGO. To znači da bi se u budućnosti postojeće odlagalište Treskavac saniralo i zatvorilo odnosno postalo pretovarna stanica.

1.2. Osnovni podaci o Općini Omišalj

Općina Omišalj nalazi se na otoku Krku u Primorsko- goranskoj županiji. Na otoku ima 6 općina: Omišalj, Dobrinj, Malinska, Vrbnik, Baška, Punat i Grad Krk. Sveukupno je naseljeno 66 mjesta od kojih je najveće i administrativno središte grad Krk. Na otoku, po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, živi 19 286 stanovnika.

Na području općine Omišalj nalaze se dva naselja: Omišalj i Njivice. Uslijed razvojnih procesa u posljednjih 25 godina, područje sjevernog dijela otoka Krka bilo je izloženo nagloj dinamici rasta. Izgradnja industrije rezultirala je važnim automatskim priljevom stanovništva. Od 2001. godine do 2011. godine kada je bio posljednji popis stanovništva nije zabilježen novi porast stanovništva. Prema neslužbenim podacima popisa stanovništva iz 2011. godine, općina Omišalj ima 2.987 stanovnika.

Općina Omišalj obuhvaća sjeverni dio otoka Krka i otočić Sveti Marko, a kao glavni ulazni koridor na sam otok ima vrlo važnu prometnu ulogu. Ona se očituje u povezivanju otoka Krka, ali i otoka Cresa i Lošinja, s kopnom i to putem Krčkoga mosta. Lokacija međunarodne Zračne luke Rijeka na području općine Omišalj daje joj i širu prometnu važnost.

Ukupna kopnena površina Općine Omišalj iznosi 39.5 km2 i čini 8.9% površine otoka. Turistička djelatnost jedna je od okosnica privređivanja u općini Omišalj, s turističkim kapacitetima koji čine oko 25 % ukupnih kapaciteta otoka Krka. Od gospodarskih subjekata u turizmu najveći su Hoteli Njivice i Hoteli Omišalj. Turisti koji ljetuju na području općine Omišalj preferiraju boravak u hotelima, što pokazuju i podaci iz 2007. godine kad su u hotelima boravila 55.943 gosta. Oni su ostvarili 290.337 noćenja. U kampovima je bilo 35.327 gostiju i 150.270 noćenja, a u privatnom smještaju 20.844 gosta i 133.852 noćenja. Većina turista je iz stranih zemalja (oko 92%), dok je mali postotak domaćih turista (oko 8%). Najviše je turista iz Njemačke, potom iz Slovenije, Italije i Austrije. Trgovinom se na području općine Omišalj bavi 28 tvrtki i osam obrta. U toj djelatnosti zaposlene su 72 osobe (2008. godine). Trgovine koje djeluju na području općine Omišalj uglavnom trguju robom široke potrošnje za potrebe stanovništva, turista i gospodarstva. Najveći dio vanjskotrgovinskog prometa robama obavlja tvrtka JANAF , a nekada je to bila i DINA (sustavi u koje su uključeni), ali samo za vlastite potrebe (sirovine, poluproizvodi, pogonska goriva, investicijska oprema i transportna sredstva). Graditeljstvo je jedna od ključnih djelatnosti na području općine Omišalj. Dominantnu ulogu ima tvrtka GPP Mikić. Pored te tvrtke, u općini djeluje još 11 manjih tvrtki (tri na području Omišlja i osam na području Njivica), kao i 18 obrta (prema podacima za 2008. godinu). U prerađivačkoj industriji djeluje jedna velika, dvije manje tvrtke i 12 obrtnika. Najvažnija tvrtka je DINA-Petrokemija d.d., čiji pogon je trenutačno zatvoren. Proizvodni kapaciteti iznosili su 70.000 tona prerađevina na godinu.

Postojeće stanje gospodarenja otpadom

U lipnju 2005. godine na otoku Krku uveden je ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnog otpada, popularno nazvan Eko otok Krk, koji se provodi prema izrađenoj Studiji iz 2003. godine.

Ekološki pristup je u tome što zahtjeva odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka i obradu skupljenih tvari koja omugućuje njihov povratak u uporabu. Opseg odvojenog skupljanja potrebno je postepeno povećavati do mogućeg maximuma.

Ekološki sustav ima sljedeće elemente:

-sustav posuda za odvojeno skupljanje otpada:

*najmanje 3 posude u kućanstvu (biološko-organski otpad, papir i ostalo)

*najmanje 7 posuda u ulici (3 + 4) (bio-organski, papir, PET, plastika, staklo, metal, ostalo)

-odgovarajuća vozila, vremenski i materijalno razrađen sustav odvoza

-odgovarajuća privremena i trajna odlagališta, uključujući prostor za preradu biootpada u kompost/humus, te eventualnu preradu drugih segmenata.

-odgovarajuća informacijsko-servisna službu

-potporni sustav - program stalne komunikacije sa stanovništvom i JLS, udrugama, medijima itd., program stalne edukacije i sustav nadzora odnosno sankcija.

Eko otok Krk predstavlja cjelovit model zbrinjavanja otpada, prvi takav u Hrvatskoj, a omogućava zbrinjavanje svih vrsta otpada.Cilj je smanjiti količinu otpada koji se odlaže na deponiju. U sustav se redovito ulaže, počevši od sanacije starog odlagališta, proširenje nove plohe odlagališta koja će se koristiti do početka funkcioniranja CZGO Marišćina, ulaganja u posude za selektiranje otpada i vozni park.

Do sada Ponikve uspijevaju izdvojiti 30% a preraditi 25% otpada (težinski mjereno), a što je 40% od ukupnog volumena otpada. Ovi podaci su zadovoljavajući obzirom da je cilj Republike Hrvatske do 2025. godine izdvojiti težinski do 25% otpada.

Za funkcioniranje sustava na otoku Krku raspodijeljeno je 7000 spremnika na 1400 mjesta (cca na svakih 300 m udaljenosti). Pored toga postoji 7 posebnih sabirnih mjesta (POSAM) za besplatno odlaganje starog namještaja, bijele tehnike, automobilskih guma, akumulatora, krupnog željeza, informatičke opreme, kemikalija, pesticida, opasnog otpada i sl. I to u mjestima Omišalj, Malinska Krk, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj.

U suradnji s tvrtkom »Metis« d.d. organiziran je otkup metala (bakar, mesing, bronza, aluminij, cink, olovo, željezo i sl.). Na POSAM-u se također od građana otkupljuje ambalaža za koju se isplaćuje naknada od 0,50 kn po komadu (PET, staklo, aluminij).

Kućni otpad se prikuplja u 5 spremnika smještenih u eko otok i to za bio otpad, staklo, papir, PET ambalažu i ostalo. Također je organiziran besplatan odvoz elektroničkog otpada. Jestiva ulja i masti (neopasni tehnološki otpad) preuzima direktno od proizvođača pravna osoba koja posjeduje dozvolu za postupanje s proizvodnim otpadom (skupljač otpada). Skupljač otpadna ulja preuzima od proizvođača bez naknade i predaje ih tvrtkama ovlaštenima za oporabu i /ili zbrinjavanje otpadnih ulja.

Komunalni otpad, industrijski otpad, ambalažni otpad, građevni otpad, električki i elektronički otpad i otpadna vozila i otpadne gume mogu biti opasni otpad ako sadrža

vaju jedno od svojstava opasnog otpada. Prema Zakonu o otpadu, opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Stoga se takav otpad odvojeno skuplja i otprema na adekvatno zbrinjavanje.

Odvojene sirovine mogu se reciklirati i vratiti u uporabu. Ponikve d.o.o. sakupljaju otpad na cijelom otoku Krku i odvoze ga na odlagalište i reciklažno dvorište Treskavac čija površina iznosi cca 90.000m2.

Godišnje se prikupi 19.600 t komunalnog otpada od čega se u 4 ljetna mjeseca prikupi 12.000 t. Godišnje se selektivno prikupi i obradi 2040 t bio otpada, 1600 t papira, 540 t plastike, 600 t metala, te nekoliko tona opasnog otpada. Količina otpada je puno veća ljeti nego zimi, radi turista koji ljeti borave na otoku.

Sa područja Općine Omišalj prikupljeno je cca 2950 t otpada, dok je na Treskavac odloženo 2150 t, što znači da je cca 30% odvojeno prikupljeno i iskorištenoza daljnju preradu.

U suvremenom reciklažnom dvorištu razvrstani otpad se obrađuje i priprema za recikliranje, dok se nerazvrstani otpad prema najsuvremenijim metodama zbrinjava na odlagalištu Treskavac.

Cilj je svake godine povećati udio razvrstanog otpada za 2-3%.

Efikasnost sustava, udio odvojenog otpada od 2006.- 2011.

Procjenjene količine komunalnog otpada su zbroj količina otpada koje stvara stanovništvo i otpada koji nastaje u turističkoj djelatnosti, a procjena polazi od slijedećih pretpostavki:

-da svaki stanovnik proizvede 270 kg otpada godišnje

-da svaki turist po ostvarenom noćenju proizvede 1 kg otpada.

Sumarno, uzimajući u obzir pretpostavljene mjesečne udjele pojedinih segmenata i mjesečne udjele u odvezenom otpadu, dobiva se raspodjela masenih udjela komunalnog otpada svedeno na cijelu godinu, prikaz na sljedećoj slici.

Udio pojedine vrste otpada 2011.godine

U 2011.godini u Ponikve d.o.o. u radnoj jedinici Komunalije koja se bavi skupljanjem i obradom otpada zaposleno je bilo 96 djelatnika, od čega:

-57 na odvozu otpada,

-27 na reciklažnom dvorištu i odlagalištu,

-9 na posebnim sabirnim mjestima.

Vozni park radne jedinice sastoji se od:

-3 osobna vozila,

-2 kombi vozila za prijevoz djelatnika,

-1 kombi vozilo za prijevoz ambalaže,

-21 vozilo za skupljanje otpada,

-3 vozila za skupljanje otpada i pranje kontejnera,

-kompaktor za poravnavanje i sabijanje otpada na odlagalištu,

-traktor i viljuškar u reciklažnom dvorištu za obradu selektivno prikupljenog otpada.

2.MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

2.1. Postupanje s komunalnim otpadom

Poslovi skupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada s područja općine Omišalj na temelju članka 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu povjereni su trgovačkom društvu »Ponikve« d.o.o.

Na cijelom otoku Krku postoji jedinstven sustav ekološkog zbrinjavanja otpada.

Komunalni otpad se odlaže u za to pripremljene posude u naseljima Omišalj i Njivice (eko otoci), te odvozi na posebno sabirno mjesto (u daljnjem tekstu: POSAM) koje se nalazi u Omišlju.

Na području Općine Omišalj planira se na oko 150 lokacija eko otoka opremljenih s posudama za bio otpad, pet/ limenke, papir, sitni metali,ostala plastika.

U cilju osiguravanja mjera za odvojeno skupljanje komunalnog otpada na području Općine Omišalj postavljen je slijedeći kapacitet posuda (ukupno):

-za bio otpad (smeđa boja posude) 340 lit, ukupno 195 posuda,

-za PET, plastiku, limenke (žuta boja) 340 lit, ukupno 195 posuda,

-za papir, karton i tetra pak (plava boja) 340 lit, 200 posuda,

-za staklo (siva boja) 140 lit, 195 posuda,

-za ostali nerazvrstani otpad (zelena boja) 1100 lit, 205 posuda.

Odvoz bio-otpada predviđen je svakodnevno, dok se preostali segmenti odvoze prema potrebi.

U posude, kontejnere i vreće za odlaganje komunalnog otpada ne bi se smjele odlagati korisne vrste otpada (papir, staklo, PET, Al - Fe limenke itd.), tekućine, žeravica, pepeo, leševi životinja, biološki otpad (trava, granje, korov, kora itd.), građevinski otpad (šuta, piljevina, šljaka itd.) i posebne kategorije otpada. Ove vrste otpada potrebno je zbrinuti na drugi, zakonom propisan način za što su doneseni posebni Pravilnici i Uredbe.

Sa stanovišta energetskih ušteda, ušteda na sirovinama i zaštite okoliša, poseban značaj ima ponovna uporaba različitih otpadnih materijala koji su sastavni dio komunalnog otpada i nazivaju se sekundarnim sirovinama. Ovi materijali se iz miješanog komunalnog otpada mogu izdvojiti na mjestu nastanka ili njegovom naknadnom obradom. Zbog navedenih razloga, izuzetno je važno poštivati mjere gospodarenja otpadom koje su, principijelno gledano, univerzalnog karaktera i njihova primjena se jedino može manje ili više prilagođavati lokalnim specifičnostima područja.

Navedene postavke utjelovljuju cjelovitu verziju IVO koncepta (Izbjegavanje - Vrednovanje - Oporaba - Odlaganje) koja je opće prihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje sa svim vrstama otpada.

Izbjegavanje otpada definira se kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili uopće otpad ne nastaje. Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada ugrađene su u Ekološki sustav zbrinjavanja otpada otoka Krka.

Realno je za očekivati da će za prve rezultate trebati dulje vrijeme i disciplinirano pridržavanje svih predviđenih mjera za izbjegavanje nastanka otpada i u cijelosti mjera gospodarenja otpadom. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište »povoljnih« vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Navedeno znači da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu gospodarenja kako je to predviđeno i Strategijom gospodarenja otpadom.

Osnovne preventivne mjere za smanjenje otpada koje uključuju sektor proizvodnje i potrošnje materijalnih dobara su:

-spriječiti nepotrebno nastajanje pojedinih vrsta otpada,

-spriječiti da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci,

-spriječiti miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu,

-u okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba robu tako oblikovati, proizvoditi i prerađivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno iskorištavati,

-načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati tako da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem obimu,

-proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih tvari odnosno što manje otpada,

-razviti tržišta za materijale koji se mogu reciklirati i poticati potražnju za takvim materijalima, uvođenje proizvoda od recikliranog materijala ili s povećanim udjelom takvog materijala,

-provoditi promidžbene i edukacijske aktivnosti na promoviranju mjera za smanjenje otpada.

Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada u kućanstvima su:

-izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. tekući napitci mogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce),

-treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu tj. onih proizvoda koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor, salvete),

-izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste posude koje se mogu zatvoriti; izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica,

-izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike količine otpada; umjesto toga kupovati svježe namirnice,

-ukoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malim kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici,

-stare stvari (npr. roba, uređaji) ne bacati već prodati ili pokloniti; pri kupnji istih voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti.

Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnosti su:

-koristiti uredske materijale u količini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo, pisaći pribori, papiri, ljepila, razni plastični proizvodi itd.), te iste nakon uporabe odvojeno prikupljati i vraćati ovlaštenim obrađivačima.

-u školama i visokoškolskim ustanovama omogućiti reciklažu posebice papira koji se pojavljuje u najvećim količina te koristiti namještaje i opremu s dužim vijekom trajanja.

-u ugostiteljskim radnjama izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima, ne koristiti piće u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo. Također izbjegavati korištenje papirnatih maramica i ubrusa.

-u zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih proizvoda, osim u slučaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski razlozi.

Mjere odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada imaju glavnu ulogu u uređenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom. Na taj način se izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje količina komunalnog otpada.

2.2. Postupanje s posebnim kategorijama otpada

Gospodarenje posebnim kategorijama otpada utvrđuje se posebnim propisima (pravilnici o postupanju s ambalažom i ambalažnim otpadom, otpadnim gumama, otpadnim uljima, otpadnim baterijama i akumulatorima i otpadnim vozilima i drugi ). Posebne kategorije otpada su:

-ambalaža i ambalažni otpad

-otpadni električni i elektronički uređaji i oprema

-otpadna vozila

-otpadne baterije i akumulatori

-otpadne gume

-otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina

-otpadna ulja

-otpad iz industrije titanovog dioksida

-poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili

-otpad koji sadrži azbest

-muljevi iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

-medicinski otpad

-građevinski otpad

Zakonom o otpadu je određeno da Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sadrži uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Slijedom iznesenoga proizlazi da će Primorsko-goranska županija odnosno Općina Omišalj u pogledu gospodarenja posebnim kategorijama otpada sudjelovati u provedbi u onolikoj mjeri u kojoj će to biti utvrđeno podzakonskim propisima i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

U Općini Omišalj ambalaža i ambalažni otpad se sakuplja u kontejnerima za posebno prikupljanje otpada. PET, plastika i limenke skupljaju se u žuti kontejner, papir i karton u plavi te staklo u sivi kontejner. Sav otpad sakuplja i preuzima ovlašteni sakupljač.

Sav tehnički i glomazni otpad koji građani besplatno mogu odložiti na posebno sabirno mjesto u Omišlju odvozi tvrtka Metis d.d. EE otpad sa područja općine Omišalj sakuplja tvtka Frigomatic.

Automobilske gume također je moguće ostaviti kod vulkanizera koje su dužni preuzeti prilikom zamjene.

U sektoru zdravstva na području Općine Omišalj djeluju dvije abulante u Omišlju i jedna u Njivicama koja radi kao ljetna turistička ambulanta. Pored navedenog u Omišlju djeluju i dvije stomatološke ambulante, te stomatološki laboratorij. Otpad koji nastaje u ovoj djelatnosti odvozi i zbrinjava tvrtka Ecooperativa d.o.o. Godišnje količine medicinskog otpada iz opće i stomatološke ambulante predviđene na temelju izrađivača Plana iznose cca 50 kg.

Općina Omišalj ima sklopljen ugovor sa Veterinarskom ambulantom Crikvenica d.o.o. za sakupljanje lešina pasa i mačaka sa javnih površina. Kada ugine životinja odgovorne osobe iz Općine Omišalj pozivaju veterinarsku stanicu, te oni odvoze lešinu i vrše daljnje zbrinjavanje na adekvatan način.

Veće količine tehničkog i glomaznog otpada koji građani imaju za odložiti tj. otpad prilikom čišćenja potkrovlja, okućnice, garaža i sl. odlaže se u veliku posudu od 5.000 l koju građani dobiju pozivom na broj info centra »Eko otok Krk«.

Opasni otpad obuhvaća: istrošene baterije i istrošene akumulatore, istrošene fluorescentne cijevi i živine svjetiljke, ostaci kemikalija (herbicidi, insekticidi, fungicidi, sredstva za čišćenje, boje, lakovi, posude pod tlakom, ljepila, ambalaža od kemikalija), otpadno motorno ulje i otpadno jestivo ulje. Također sav ovaj otpad građani mogu besplatno odložiti na posebno sabirno mjesto u Omišlju. Komunalno društvo Ponikve d.o.o. sklopilo je ugovor sa tvrtkom koja je ovlaštena za odvoz i zbrinjavanje opasnog otpada.

Istrošene akumulatore moguće je vratiti i u trgovinu u kojoj se kupuje novi, jer su trgovine sa takvom vrstom proizvoda dužne preuzeti stare akumulatore. Otpadno motorno ulje zajedno sa posudama te zauljenim filtrima mogu se odnijeti na benzinske pumpe, a otpadno jestivo ulje moguće je zbrinuti i u skladištu Ponikve, gdje se dobije potvrda o preuzimanju tog ulja. Tijekom 2008. godine počeo se sakupljati azbestni otpad. Za Primorsko-goransku županiju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisao je ugovore sa tvrtkama Metis d.d. i Ind - eko d.o.o. preko kojih se može izvršiti sakupljanje i zbrinjavanje azbestnog otpada. Na otoku Krku pa tako ni u Općini Omišalj nema kazete u koju bi se mogao odložiti azbestni otpad, već građani na poziv jedne od ovih tvrtki mogu izvršiti zbrinjavanje ove vrste otpada.

Građevinski otpad, kao inertni, proizvodni, neopasni otpad, naveden u Uredbi o kategorijama, vrstama i kalasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) pod oznakama:

-170101 (beton),

-170102 (opeka),

-170103 (crijep, pločice, keramika),

-170106 (mješavine betona, opeke, crijepa i keramike koje ne sadrže opasne tvari),

-170302 (mješavine bitumena koje ne sadrže katran iz ugljena),

-170504 (zemlja i kamenje koje ne sadrži opasne tvari),

-170506 (iskopana zemlja od rada bagera koja ne sadrži opasne tvari) ,

-170508 (šljunak koji ne sadrži opasne tvari),

-170802 (građevinski materijal na bazi gipsa koji nije kontaminiran opasnim tvarima),

-170904 (miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji ne sadrži živu, PCB i ostale opasne tvari), posjeduje vrijedna svojstva koja se mogu iskoristiti, te ga se stoga mora odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućila njegova oporaba.

Preostale vrste građevinskog otpada drvo, staklo, plastika, mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran, metali, uključujući i njihove legure, izolacijski materijali koji sadrže azbest, te ostali građevinski materijal koji može sadržavati opasne tvari zbrinuti će se na način koji će biti propisan u podzakonskim aktima, a prema Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007-2015.

3. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD

Otpad koji se odloži na odlagalište Treskavac zbrinjava se na suvremen, tehnološki prihvatljiv način, da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i ne nanosi šteta okolišu (onečišćenje tla, pojava buke, pojava neugodnih mirisa, ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na prirodne vrijednosti, nastajanje eksplozija ili požara).

Zbrinjavanje otpada podrazumijeva njegovu biološku obradu, mehaničku obradu i odlaganje.

Skupljanjem relativno čistog bio-otpada i njegovim tretmanom u procesu kompostiranja dobiva se ekološki prihvatljivo bio-gnojivo tj. kompost.

Prihvatom i sortiranjem ostalih korisnih segmenata komunalnog otpada na sortirnoj liniji kao i naknadnim baliranjem smanjujemo volumen i omogućuje nam se lakše rukovanje.

Ostali se otpad koji se ne može odvojiti izravno odlaže se na novopripremljenu plohu izrađenu po propisima, te se nakon kompaktiranja prekriva slojem inertnog materijala.

Postupak tehnološkog procesa po segmentima otpada odvija se na sljedeći način:

a) Bio-otpad

Odvajanje bio-otpada na mjestu nastajanja, odlaganje u predviđene posude, transport do kompostišta Treskavac, prihvat i odvajanje nečistoća, prosijavanje i slaganje, zatim proces kompostiranja te plasman komposta.

Proces dobivanja komposta iz biorazgradivog materijala je sljedeći: pražnjenje vozila u prihvatni spremnik, prebacivanje u sito transportnom trakom uz nadzor i magnetsko odvajanje metala, strojno prosijavanje i odvoz fine frakcije na kompostanu, proces kompostiranja u tri faze uz povremeno prevrtanje i vlaženje mase, proces dozrijevanja komposta u zatvorenome, prosijavanje, pakiranje i plasman komposta.

b) Papir

Proces postupanja s papirnim otpadom je sljedeći:odvajanje papira na mjestu nastajanja, odlaganje u predviđene posude, transport na odlagalište Treskavac, prihvat na odlagalištu, odvajanje nečistoća, sortiranje, prešanje i baliranje i plasman sirovine.

c) Staklo

Proces postupanja s otpadom stakla počinje odvajanjem na mjestu nastajanja, odlaganjem u predviđene posude, transport na odlagalište, prihvat, odvajanje onečišćenja, selekcioniranje i plasman sirovine.

Dopremljeno staklo može se nakon lomljenja na odlagalištu koristiti kao inertni materijal za prekrivanje.

d) PET

Proces postupanja počinje odvajanjem na mjestu nastajanja, odlaganjem u predviđene posude, prihvat do POSAM-a, odvajanje onečišćenja, sortiranje prema tržišnim kriterijima, prešanje-baliranje i transport s otoka (Pravilnik o ambalažnom otpadu)

e) ostala plastika

Proces postupanja počinje odvajanjem na mjestu nastajanja, odlaganjem u predviđene posude, transport na odlagalište, prihvat, odvajanje onečišćenja, sortiranje prema tržišnim kriterijima, prešanje-baliranje i plasman sirovina.

f) Sitni metalni predmeti

Proces postupanja sa sitnim metalom je slijedeći: odvajanje na mjestu nastajanja, odlaganje u predviđene posude, transport na odlagalište, prihvat, odvajanje od onečišćenja, sortiranje, prešanje-baliranje, plasman sirovine.

g) Izdvajanje opasnog otpada iz komunalnog

Na posebnim sabirnim mjestima (POSAM) opasni otpad se prikuplja u posebnim posudama radi izdvajanja iz komunalnog otpada i otprema od strane ovlaštene osobe (skupljača) sa mjesta izdvajanja.

Pod opasnim otpadom podrazumijevaju se elektronički uređaji, fluorescentne cijevi i živine žarulje, akumulatori, baterije, automobilske gume i sl.

Na odlagalištu otpada Treskavac izgrađeno je nekoliko objekata važnih za gospodarenje otpadom:

-hala za prihvat komunalnog otpada (prostor izgrađen za prihvat, selekciju, baliranje i skladištenje sekundarnih sirovina kao i prihvat bio-otpada sa mogućnošću prosijavanja)

-kompostana (prostor namijenjen proizvodnji komposta)

-novouređena ploha za prihvat dijela komunalnog otpada koji je namijenjen odlaganju (izgrađenost temeljnog brtvenog sloja kao i odvodnja procjednih voda izvedena je po svim zakonskim propisima)

-bazen procjedne vode (namijenjen prikupljanju procjednih voda odlagališta, kao i procjedne vode iz hale za prihvat komunalnog otpada s mogućnošću recirkulacije procjedne vode u tijelo odlagališta)

-bazen tehnološke vode (prikuplja oborinsku vodu s kompostane i uz pomoć instaliranih pumpi vraća prikupljenu vodu na kompostanu za potrebe ovlaživanja komposta)

-rezervoar pitke vode s hidrostanica

-plato za pranje kotača

-vaga sa ulaznom rampom

-objekt za smještaj osoblja

Nadzor na odlagalištu provodi se na način da se strogo kontrolira ulazak na deponiju (rampa), vaganjem otpada i evidentiranjem na posebne evidencijske listove.

Mjere zaštite okoliša radi spriječavanja štetnog utjecaja na okoliš su sljedeće:

-novouređena ploha izgrađena je s temeljnim brtvenim slojem te procjedne vode ne mogu dospjeti u podzemlje

-bazen procjedne vode prikuplja vodu s odlagališta i iz hale za prihvat komunalnog otpada te je ponovno možemo vraćati uz pomoć pumpi u tijelo odlagališta

-bazen tehnološke vode prikuplja vodu s kompostane bogatu tvarima pogodnim za proces kompostiranja te je uz pomoć ugrađenih pumpi na bazenu možemo ponovno recirkulirati na kompostanu za potrebe ovlaživanja bio mase

-plato za pranje kotača također je izgrađen na odlagalištu te se procjedna voda odvodi prema bazenu procjedne vode

-ostali otpad koji se dnevno odlaže na novouređenu plohu kompaktira se te prekriva inertnim materijalom

-planirana je i ugradnja baklje za spaljivanje odlagališnog plina iz- tijela odlagališta

-stari se dio odlagališta prekriva završnim brtvenim slojem i na kraju ozelenjuje te se na taj način spriječava ulaz oborinskih voda u tijelo odlagališta odnosno u podzemlje

-odlagalište ima izgrađenu zaštitnu ogradu, a postupak dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije se redovito provodi

Program praćenja stanja okoliša (monitoring) predviđa sljedeće:

a) mjerenje kakvoće odlagališnog plina

b) praćenje kakvoće procjedne vode

c) praćenje kakvoće podzemne vode

d) praćenje kakvoće oborinske vode

Od ostalih mjera praćenja stanja okoliša predviđeno je:

e) praćenje meteoroloških parametara

f) mjerenje razine površine saniranog odlagališta Treskavac

g) kontrola procesa kompostiranja kao i kompostnog polja na vodonepropusnost

h) kontrola stanja sustava odvodnje

4. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA, REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE SA POTREBNOM VISINOM SREDSTAVA I IZVORIMA FINANCIRANJA

Popis lokacija onečišćenog tla uključujući i neuređeno odlagalište građevinskog materijala na lokaciji Gromašćica utvrđen je još 2004. godine u suradnji sa Primorsko -goranskom županijom. Dobiveni podaci ugrađeni su u Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije koji je Županijska skupština PGŽ usvojila na sjednici održanoj u listopadu 2004.

Na području Općine Omišalj tada je utvrđeno 9 lokacija otpadom onečišćenog tla i jedna neuređena deponija građevinskog materijala (zemljani materijal iz iskopa, te građevinski materijal od rekonstrukcije objekata-cigla, beton, šuta, asfalt i sl.).

Utvrđena je potrebna visina sredstava za saniranje - čišćenje navedenih lokacija kako slijedi:


lokacija količina procjenjeni

troškovi sanacije


vodosprema Brgud 1.239 m330.000,00 kn


prijevoj između
Njivica i Sepena 104 m315.000,00 kn


uvala Voz 2.500 m3200.000,00 kn


plato uz aerodrom
Rijeka 20 m35.000,00 kn


stari grad -zidine 240 m350.000,00 kn


ulaz u Njivice 547 m320.000,00 kn


zavoj Kokanj 599 m315.000,00 kn


put za kamenolom-
odlagalište Gromašćica 40.398 m390.000,00 kn


trasa JANAF-a

prema aerodromu 645 m330.000,00 kn


trasa JANAF-a prema
Njivicama 26 m38.000,00 kn


Financiranje sanacije-čišćenja navedenih lokacija vršilo se uz sufinanciranje sredstava PGŽ u 50%-tnom iznosu.

Zaključno sa rujnom 2006.godine sanirane su sve navedene lokacije otpadom onečišćenog tla, uključujući i neuređeno odlagalište građevnog materijala Gromašćica.

Na navedenim lokacijama bio je odložen uglavnom građevni otpad. Kako se ne bi ponovilo takvo stanje Općina Omišalj je još u ožujku 2007. godine usvojila prvi Plan gospodarenja otpadom kako bi regulirala odlaganje i oporabu građevinskog otpada. Određena je lokacija za privremeno odlaganje i oporabu građevinskog otpada -lokacija Gromašćica, te je putem natječaja zemljište dodijeljeno u zakup na period od 4 godine u svrhu obavljanja navedene djelatnosti. Navedenu lokaciju Općina Omišalj je ugradila u Prostorni plan uređenja Općine Omišalj kao lokaciju za oporabu građevinskog otpada. Međutim, u međuvremenu se na navedeno zemljište uknjižila Republika Hrvatska, te je Općina Omišalj podnijela državnoj agenciji AUDIO zahtjev za dodjelom zemljišta kako bi tvrtka Pesja nautika d.o.o. u vlasništvu Općine Omišalj mogla obavljati navedenu djelatnost u budućnosti.

Unatoč dobroj organizaciji odvoza i sakupljanja otpada, informiranja građanstva, dostupnosti eko-otoka, povremeno nepoznati počinitelji u okoliš odlože manje količine otpada uglavnom starog namještaja, tehnike i građevinskog otpada. Stoga možemo reći da na području Općine Omišalj nema neuređenih odlagališta za koje je potrebno izdvojiti znatnija sredstva za njihovu sanaciju.

U nastavku navodimo popis lokacija na kojima se povremeno odlaže otpad:


lokacija količina procjenjeni

troškovi sanacije


stari grad - »brig« 70 m3- namještaj,
bijela tehnika,
plastika i sl. 50.000,00 kn


Gromaščica - reciklaža 5.000 m3 -
građevinskog otpada građevinski otpad 60.000,00 kn


trasa JANAF-a 30 m3 - građevinski
prema Njivicama otpad, stari namještaj,

električni otpad 15.000,00 kn


Redosljed aktivnosti sanacije:

1.lokacija Brig- lokacija se nalazi ispod gradskih zidina .Redovno se održava, krči i čisti kako bi se bačeni otpad odmah uočio i očistio.

2.lokacija Gromašćica - skupljeni građevinski materijal oporabiti će se (drobljenje) na licu mjesta kako bi se ponovno uporabio. Drvena građa i zelenilo spalit će se na licu mjesta uz prisustvo DVD-a Njivice.

3.lokacija trase JANAF-a - sanacija će se vršiti na način da će se odloženi otpad sortirati prema vrsti i na adekvatni način zbrinuti. Građevinski otpad odvesti će se na lokaciju Gromašćica gdje će se oporabiti, a drvena građa i električni otpad će se odvesti na lokacije posebnog sabirnog mjesta u Omišlju.

Izvori sredstava sanacije su:

1.komunalna naknada

2.sredstva potpore Ministarstva zaštite okoliša i sličnih institucija

5.ZAKLJUČAK

Na otoku Krku pa tako i u Općini Omišalj postavljen je kvalitetan sustav zbrinjavanja otpada kojim je svim građanima omogućeno da sav proizvedeni otpad zbrinu na propisani način. Otpad se selektira čime je smanjena njegova količina i omogućena oporaba. Komunalna tvrtka Ponikve d.o.o. vrlo dobro provodi usvojeni program Ekološkog sustava zbrinjavanja otpada, uz kontinuirano informiranje i edukaciju građana i privrede.

U cilju sprečavanja nastajanja »divljih deponija« građevinskog otpada Općina Omišalj će raspisati i natječaj za dodjelu koncesije za oporabu ove vrste otpada.

Kako bi se spriječilo daljnje nepropisno odlaganje otpada u okoliš potrebno je provoditi sljedeće:

-redovno praćenje terena od strane komunalnog redara, kako bi se na vrijeme uočila eventualna nova odlagališta,

-označavanje zabrane odlaganja otpada na svim saniranim područjima,

-uklanjanje i zbrinjavanje otpada koji je nepoznata osoba odložila izvan odlagališta na području općine a iz sredstava Proračuna,

-inspekcijski nadzor od strane inspektora zaštite okoliša pravnih i fizičkih osoba,

-učestala edukacija pravnih i fizičkih osoba o ciljevima pravilnog gospodarenja otpadom, prednostima recikliranja i ponovne uporabe,

-redovito informiranje o lokacijama za odlaganje pojedinih vrsta otpada,

-osiguravanje zbrinjavanja građevinskog otpada u cilju sprečavanja nastanka »divljih« deponija, smanjivanja njegove količine.

Izvršavanje plana, osobito učinkovitost poduzetih mjera, provjeravati će se godišnje i to podnošenjem Izvješća o izvršenju plana do 30. travnja tekuće godine Općinskom vijeću.Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Agenciji za zaštitu okoliša.

6.STUPANJE NA SNAGU

Ovaj Plan stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«

Klasa: 021-05/13-01/3

Ur. broj: 2142-06-13-01-7

Omišalj, 10. travnja 2013.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ

Predsjednik
Nikola Dapčić, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=846&mjesto=51513&odluka=31
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr