SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XI. - broj 21. Četvrtak, 14. kolovoza 2003.
GRAD BAKAR
24

24.

Temeljem članka 24. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 60/98, 61/00 i 32/02) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko- goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Klasa: 350-05/02-01/01351. Ur. br: 2170-77-01-00-03-12/TD/ od 14. srpnja 2003. godine i članka 22. Statuta Grada Bakra (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 29/01), Gradsko vijeće Grada Bakra, na sjednici održanoj 23. srpnja 2003. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Grada Bakra

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Prostorni plan uređenja Grada Bakra (u nastavku teksta: Prostorni plan) utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada Bakra.

(2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Bakra određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92 i 58/ 93.)

(3) Statistička naselja u sustavu Grada su: Bakar, Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin.

Članak 2.

(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Grada Bakra, koji se sastoji od:

A) TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Bakra u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.3. Naselja

1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.7. Postupanje s otpadom

1.2.8. Zaštita prostora

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Bakra

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Bakra u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.2. Površine za izdvojene namjene

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

3.2.4. Poljoprivredne površine

3.2.5. Šumske površine

3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

3.2.7. Morske površine

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometna infrastruktura

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

3.5.4. Energetska infrastruktura

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA BAKRA

1.1. Površine naselja

1.2. Površine za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

1.5. Morske površine

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.3. Građevine društvene namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.2.7. Ostale građevine

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Površine za izdvojene namjene

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Kopneni promet

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Cijevni promet

5.4.3. Opskrba plinom

5.4.4. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih voda

8.4. Zaštita mora

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja

8.5. Zaštita od prekomjerne buke

8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zaštita od potresa

8.6.3. Zaštita od rušenja

8.6.4. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.2.2. Ostale mjere razvoja

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B) GRAFIČKI DIO

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000

1. Korištenje i namjena površina 1:25000

2A. Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav 1:25000

2B. Infrastrukturni sustavi i mreže - Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25000

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000

3C. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25000

b) Kartografski prikazi u mj. 1:5000

4. Građevinska područja - katastarske podloge 1:5000

4.1. Škrljevo, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve

4.2. Bakar, Krasica, Praputnjak

4.3. Hreljin

4.4. Zlobin

4.5. Gornje Jelenje, Lepenice

(2) Kartografski prikazi i tekst ovih odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe) temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.

Članak 3.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Grad Bakar - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.

2. grad Bakar - označava naselje Bakar.

3. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja naselja.

4. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora. Na području Grada Bakra to je naselje Bakar.

5. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena i groblja.

6. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom.

7. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene građevine.

- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 stana,

- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana.

8. Pomoćne građevine su građevine u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, vrtne sjenice i sl.).

9. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima.

10. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

11. Podrum - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke konačno uređenog okolnog terena.

12. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 m, a najveća visina sljemena je 3,5 m.

13. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Za novu stambenu izgradnju etaža mora imati minimalnu svjetlu visinu 2,40 m, a za pomoćne prostorije minimalno 2,10 m. Potkrovna stambena etaža mora imati visinu na najnižem dijelu minimalno 1,5 m. U postojećim građevinama zadržavaju se postojeće visine etaža.

14. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina te ostalih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

15. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu i parkirališne površine.

16. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (brutto) razvijene površine pod građevinama i površine građevne čestice.

17. Visina građevine (h) mjeri se na njenom pročelju, od najniže točke konačno uređenog terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova.

18. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

19. Građevinski pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

20. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, more, zelenilo;

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijentalne vrijednosti;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica;

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

- komunalna oprema;

- opremljenost komunalnom infrastrukturom;

- druge vrijednosti i posebnosti.

21. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Prostornim planom su:

- I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put,

- II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrba, odvodnja i električna energija,

- III. visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA BAKRA

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.

(2) Prostor Grada Bakra se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,

- morske površine.

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. Građevinska područja za:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene.

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, zdravstvene i rekreacijske građevine, te planinarske domove, skloništa i sl. građevine.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.

Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U površinama naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja itd.

Članak 6.

(1) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

(2) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000 i na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000, na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7.

(1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

- gospodarsku namjenu (proizvodnu - I i poslovnu - K),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (vikend naselje - T),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R),

- infrastrukturnu namjenu - IS, L,

- groblja - G.

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000, te br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

Članak 8.

(1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:

- površina predviđenih za infrastrukturne koridore, smještenih uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase širinom pojasa u metrima;

- površina predviđenih za infrastrukturne građevine, namijenjenih smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava na:

-površine za građevine prometa i građevine veza koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica), pomorske (luke) i zračne (helidrom),

-površine za građevine telekomunikacija i pošte,

-površine za građevine vodoopskrbe i odvodnje,

-površine za energetske građevine za transformaciju i prijenos energenata (električna energija, cijevni promet, plin).

(2) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dozvoljeno.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 9.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na osobito vrijedno tlo, vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla (P1, P2 i P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 10.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000, a razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla.

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. MORSKE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Morske površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000.

(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad morske plohe.

(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

- prometne djelatnosti (luke otvorene za javni promet, luke posebne namjene, unutarnji plovni put),

- ostale morske površine.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 12.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

1. Proizvodne građevine

a) Slobodna zona Škrljevo - postojeće građevine u proizvodno-poslovnom kompleksu Škrljevo-Kukuljanovo.

b) Rafinerija nafte na Urinju - postojeće građevine u proizvodnoj zoni.

2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Pomorske građevine:

luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja:

- Luka Rijeka (s bazenom Bakar i izdvojenom zonom Škrljevo).

b) Željezničke građevine:

nova željeznička pruga velikih učinkovitosti: - (Trst, Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik.

magistralne pruge:

- Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb/Split (I. reda)

- Škrljevo - Bakar (pomoćna I. reda).

c) Cestovne građevine:

Autoceste i brze ceste:

- Goričan - Zagreb - Rijeka,

- (Trst) Pasjak / (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac)

3. Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Delnice - Karlovac - Zagreb; Rijeka - Krk - Senj; alternativni Rijeka - Senj.

- radijski koridor Učka - Mirkovica.

4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine sustava vodoopskrbe:

- regionalni vodoopskrbni sustav

5. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Elektroenergetske građevine:

Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:

- transformacijsko postrojenje:

TS Meline (400/220/110)

- prijenosni dalekovodi 380 kV:

- Meline-Divača,

- Meline-CHE Obrovac,

- Meline-Tumbri,

- prijenosni dalekovodi 2x220 kV:

- Meline-Pehlin,

- TS Meline - HE Senj,

- Meline - HE Senj (planirani).

- prijenosni dalekovodi 220 kV:

- Meline-Pehlin,

- Meline-TE Rijeka,

EVP: Šapjane-Sušak-Ivani-Plase-Vrata-Delnice (planirani).

b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

- naftovodi i produktovodi:

- magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj - Sisak,

- plinovodi (planirani):

- magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice-Vrbovsko-Karlovac,

- magistralni plinovod Kamenjak-Kukuljanovo-Urinj- Omišalj,

- alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport Omišalj-Delnice-Republika Slovenija.

Članak 13.

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se sljedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

Srednje škole:

- Bakar

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Luke otvorene za javni promet:

- Bakar

b) Luke posebne namjene:

- prekrcajna luka naftnih derivata u Bakarskom zaljevu.

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- Rijeka-Zagreb »Lujzijana«

- čvor Čavle - čvor Sveti Kuzam (JTC) - luka Bakar (planirana),

b) Osnovne županijske ceste:

- »Karolina« Vrbovsko-Ravna Gora-Mrkopalj-Fužine- Hreljin-Meja,

- čvor Oštrovica-Gornje Jelenje-Mrzle Vodice-Crni Lug,

- Mošćenička Draga-Medveja-Lovran-Opatija-Rijeka-Kostrena- Bakar-Kraljevica-čvor Šmrika,

- Crikvenica-Tribalj-Drivenik-Križišće-Meja-Praputnjak- Krasica-Sv.Kuzam - Kukuljanovo - Cernik - Čavle.

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Telekomunikacijske građevine:

magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski):

- Rijeka-Delnice-Ogulin /Karlovac,

- Rijeka-Krk-Rab-Pag.

alternativni pravci:

- Rijeka-Senj.

b) Poštanske građevine:

- postojeći poštanski uredi koji pripadaju središtu pošta Rijeka.

5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

- »Rijeka«

6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Kostrena - Urinj.

7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama.

a) Transformatorske stanice:

- Krasica 110/35 kV,

- Plase (planirana 110/20 kV),

- Mavrinci (planirana 110/ 10 (20) kV).

b) Distribucijski dalekovod 110 kV:

- Meline - Krasica,

- Meline - HE Vinodol,

- Meline - HE Vinodol (planirani 2 x 110 kV),

- Krasica - Ivani (planirani 2 x 110 kV).

8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) - RS Bakar 1

- RS Bakar 2

- KS/MRS Fučkovi dolci

- MRS Rijeka istok

b) Županijska plinska mreža (plinoopskrbna mreža Grada Bakra)

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe

Članak 14.

Građevinska područja naselja namijenjena su:

- stambenoj izgradnji i svim sadržajima koji prate organizaciju života u stambenom naselju, kao što su društvene djelatnosti (školske i predškolske ustanove, kulturni, zdravstveni i športsko-rekreacioni sadržaji, zabavne i vjerske institucije), razni poslovni prostori i građevine, ugostiteljski i turistički sadržaji, trgovački, uslužni, servisni i drugi sadržaji u zasebnim građevinama ili u sklopu stambenih građevina;

- izgradnji skloništa, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i proizvodnih radionica, pod uvjetom da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju veću buku i ne privlače pretjerani promet teretnih vozila.

- izgradnji mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta, benzinskih crpki i ostalih prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih terminala (autobusnih, brodskih) i sl.

- uređenju parkovnih, športsko-rekreacionih i ostalih zelenih površina, zaštitnog zelenila i sl.

Članak 15.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Bakra na sljedeći način:

- Bakar NA 11-2,

- Kukuljanovo: NA 2,

- Škrljevo: NA 31-3,

- Krasica: NA 41-2,

- Višnjevica: NA 51-3,

- Praputnjak: NA 61-8,

- Hreljin: NA 71-3,

- Melnice: NA 81-4,

- Plase: NA 91-2,

- Zlobin: NA 10,

- Zlobinska Draga: NA 111-4,

- Ponikve: NA 12,

- Plosna: NA 131-3,

- Gornje Jelenje: NA 141-2.

(2) Unutar građevinskih područja naselja na području Grada Bakra gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

(3) Sva građevinska područja naselja na području Grada Bakra s izuzetkom neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Bakar (NA 12), moraju imati I. kategoriju uređenosti. Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Bakar (NA 12) propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 16.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju.

(2) Izgrađenim građevinskim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene ili druge namjene, izgrađena osnovna infrastruktura, infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i dr.).

Članak 17.

(1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja unutar koridora planirane željezničke pruge velike učinkovi

tosti moguća je samo rekonstrukcija građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada definiranom člankom 80. stavak (3).

(2) Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana kao povijesne graditeljske cjeline (I. stupanj zaštite) i to Bakar (NA11) - gradsko naselje, te dio naselja Praputnjak (NA61) - seosko naselje, sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 18.

(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne i nerazvrstane prometnice.

(2) Neposredni pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 4,5 m ili pristupnim putem širine najmanje 3,0 m, a duljine najviše 50,0 m. Iznimno, neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu može se osigurati i pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m, i to:

- kod gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina unutar registriranih povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar NA11 i Praputnjak NA61),

- kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na javnoprometnu površinu ima elemente pješačkog prolaza ili stubišta.

(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

(4) Postojeća stepeništa, puteve i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba zadržati, te eventualno predvidjeti i prostore za izgradnju novih.

(5) Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž županijske ceste mora se osnovati sabirna ulica.

Članak 19.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od granice građevne čestice javnih i nerazvrstanih cesta iznosi 6,0 m. Udaljenosti mogu biti i drugačije, prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Poglavarstva Grada Bakra ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(2) Na terenima s velikim nagibom i u slučaju interpolacije unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA11) i Praputnjak (NA61) može se dopustiti izgradnja građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina i na regulacijskom pravcu. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo prizemne građevine. Iznimno, u slučaju interpolacije između susjednih građevina osnovne namjene, građevine osnovne namjene mogu se graditi i s većom visinom radi usklađenja izgleda uličnog pročelja, uz uvjet da je osigurana prometna preglednost.

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1. Stambene građevine

Članak 20.

(1) Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora.

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (definirano člankom 165.) grade se:

- stambene građevine građene kao slobodnostojeće, poluotvorene ili u nizu,

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene.

Članak 21.

Površina građevne čestice ne može biti manja od:

- za slobodnostojeće stambene građevine: 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 14,0 m,

- za poluotvorene stambene građevine: 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 12,0 m;

- za stambene građevine u nizu: 200 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine, ne može biti manja od 9,0 m.

Članak 22.

(1) Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove stambene građevine je 64 m2 za sve veličine građevnih čestica.

(2) Najveća dopuštena tlocrtna površina iznosi 500 m2.

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se:

- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,4

- za poluotvorene stambene građevine: 0,4

- za stambene građevine u nizu: 0,5

(4) Izuzetno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,6 za sve vrste građevina.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi:

- za slobodnostojeće stambene građevine 0,8

- za poluotvorene stambene građevine 0,8

- za stambene građevine u nizu: 1,0.

(6) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine je 2 etaže.

(7) Najveća visina građevine (h) iznosi 11,5 m.

Članak 23.

(1) Stambene građevine koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3,0 m od granice susjedne građevne čestice.

(2) Stambene građevine koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju sa svoje tri slobodne strane biti udaljene od susjedne građevine osnovne namjene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

(3) Stambene građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne građevine ili granice građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

Članak 24.

(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA11-2) izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina nije dozvoljena.

(3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.

(4) Poslovnim sadržajima iz stavka (3) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i ek

splozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 25.

(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma ili dvoetažne ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, konačno zaravnatog terena.

(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da:

- najveća dopuštena visina iznosi 6,0 m,

- tlocrtna površina nije veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene.

(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice građevne čestice biti udaljene najmanje 1,0 m,

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice,

- ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.

(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(5) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.

Članak 26.

(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje potkrovlja, tako da:

- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje proizvoda poljodjelskih gospodarstava,

- najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m,

- građevinski pravac u pravilu je iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m,

- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1,0 m,

- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori (otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm).

(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m.

(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice, ako su letilišta okrenuta prema toj granici, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom smjeru.

(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti minimalno 12,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 16,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne namjene.

(5) Gnojišta moraju biti minimalno 16,0 m udaljena od građevina osnovne namjene na vlastitoj i susjednoj čestici i manjih građevina poslovne namjene.

(6) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti nepropustan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.

(7) Dno i stijene gnojišta do visine 0,5 m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.

(8) Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina jednake su kao i za gnojišta.

(9) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

Članak 27.

(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i/ili odvodnje uvjetuje se gradnja cisterni i sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

(2) Priključak na elektroopskrbnu i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se temeljem posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Članak 28.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

(3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

(4) Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu Primorja.

(5) Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 22o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica, crvene boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

(6) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

(7) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

Članak 29.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

(3) Najmanje 20 0rađevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

(4) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, visine najviše 1,5 m.

(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m.

2.2.2.2. Višestambene građevine

Članak 30.

(1) Višestambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA1), Krasica (NA4), Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3).

(2) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA11) propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

(3) Za izgradnju višestambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Krasica (NA4), Kukuljanovo (NA2) i Škrljevo (NA3), obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.

Članak 31.

(1) Na postojećim višestambenim građevinama mogu se izvoditi zahvati kojima se ne povećava visina građevine.

(2) U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora.

(3) Poslovnim sadržajima iz stavka (2) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.

Članak 32.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m2.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Iznimno, za višestambene građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA11) koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,8.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2. Iznimno za višestambene građevine koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA11) koeficijent iskorištenosti iznosi 2,4.

Članak 33.

(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine iznosi 3 etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 14,5 m.

(3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, nagib je između 22o i 25o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

Članak 34.

(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m, uz uvjet da udaljenost do susjednih građevina osnovne namjene ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine.

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, građevinski pravac utvrđuje se prema postojećim građevinama.

Članak 35.

(1) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 29. ovog Prostornog plana.

(2) Pojedinačne intervencije na pročeljima višestambenih građevina nisu dozvoljene.

Članak 36.

Priključak višestambene građevine na sustav vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

2.2.2.3. Rekonstrukcije građevina stambene namjene u građevinskim područjima naselja

Članak 37.

Rekonstrukcija postojećih građevina stambene namjene (stambenih i višestambenih građevina) u građevinskim područjima naselja, kao i rekonstrukcija u cilju promjene namjene dijela građevine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine stambene namjene, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

2.2.3. Građevine društvene namjene

Članak 38.

(1) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Bakra prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.

(2) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

(3) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 165. mogu se graditi otvorena sportska igrališta i ambulante. Za izgradnju ostalih građevina društvene namjene propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja, s iznimkom građevine društvenih djelatnosti od važnosti za Primorsko- goransku županiju - Srednje škole Bakar.

(4) Za izgradnju građevina društvene namjene unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA11), propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 39.

(1) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevne čestice za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,8.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i rekreacije, te vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 2,4.

(4) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 14,5 m s najviše tri etaže.

(5) Krovište građevine može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.

(6) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30jene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja.

Članak 40.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu, za dvoetažnu 25 m2 po djetetu,

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2,

Osnovne škole

- brutto površina građevine je oko 4,8 m2/učeniku,

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene.

Sport i rekreacija

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana), te bazena i otvorenih sportskih igrališta,

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta,

Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

- kompleks Kaštela, nakon rekonstrukcije pod konzervatorskim nadzorom, namjenjuje se znanosti, kulturi, obrazovanju, uslužnoj, te ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti,

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika,

- u djelatnosti socijalne skrbi na području Grada Bakra planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema sljedećim standardima:

-gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

-dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika, najviše 200,

-ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m2 po korisniku. Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38 do 42 m2 po korisniku doma,

-depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

-ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18 do 22 m2 po korisniku doma.

Vjerske građevine

- najmanje 40 0rađevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta.

(2) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.

(3) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 41.

(1) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi sljedeće građevine gospodarske namjene:

- građevine pretežito poslovne namjene,

- poljoprivredne gospodarske građevine.

(2) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 165. ovog Prostornog plana mogu se graditi:

- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 400 m2,

- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije do 200 m2.

(3) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja propisana je za sljedeće građevine unutar građevinskih područja naselja:

- građevine pretežito poslovne namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m2,

- poljoprivredne gospodarske građevine tlocrtne projekcije veće od 200 m2.

(4) Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA11) za izgradnju građevina pretežito poslovne namjene tlocrtne projekcije veće od 400 m2 propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 42.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja.

(2) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

Članak 43.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

(2) Rekonstrukcija građevina iz stavka (1) ovog članaka moguća je u cilju održavanja ili promjene namjene.

Članak 44.

Zatečene građevine gospodarske namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

2.2.4.1.Građevine pretežito poslovne namjene

Članak 45.

(1) Površina građevne čestice za građevine pretežito poslovne namjene ne može biti manja od 400 m2.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

(4) Unutar građevina pretežito poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene površine 100 m2.

Članak 46.

(1) Dozvoljeni broj etaža građevine pretežito poslovne namjene je najviše 2 etaže.

(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 47.

(1) Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina osnovne namjene iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice.

(2) Građevine pretežito poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 m.

(3) Udaljenost građevina pretežito poslovne namjene od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Članak 48.

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

(2) Najmanje 300ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

(3) Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja.

 (4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz najveću moguću prilagodbu okolnom prostoru.

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 49.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA11-2).

(2) Površina građevne čestice za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina ne može biti manja od 1000 m2 .

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3.

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,3.

(5) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m.

Članak 50.

(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno:

- odraslih goveda do 2 komada,

- teladi ili junadi do 3 komada,

- konja do 2 komada,

- peradi do 100 komada,

- kunića do 20 komada,

- ovce, koze 15 komada,

- svinje do 4 komada,

- nojeva do 3 komada.

(2) Broj grla moguće je i kombinirati.

(3) Najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine iznosi 16,0 m od građevine stambene ili druge namjene na susjednoj građevnoj čestici, i najmanje 6,0 m od granice građevne čestice.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 51.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja za koje nije propisana obaveza izrade urbanističkog plana uređenja iz članka 165. grade se:

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m2.

(2) Za građevine tlocrtne projekcije veće od 400 m2 obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.

(3) Unutar građevinskog područja naselja Bakar (NA 11) za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz stavka (2) ovog članka propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 52.

(1) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m2.

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5.

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0.

(4) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl.

Članak 53.

(1) Najveći dopušteni broj etaža građevine su četiri etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevine (h) iznosi 14,0 m.

(3) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 54.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 m od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 m.

(3) Udaljenost građevina ugostiteljsko-turističke namjene od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(4) Najmanje 500ovršine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo.

Članak 55.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 56.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, te groblja unutar građevinskog područja naselja, a grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana.

2.2.7. Ostale građevine

Članak 57.

(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se sljedeće građevine:

- montažne građevine,

- kiosci,

- reklamni panoi.

(2) Za montažne građevine vrijede svi uvjeti kao i za klasično građene građevine, naročito u pogledu oblikovnih zahtjeva.

(3) Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska na području Grada Bakra utvrđuju se planom rasporeda kioska kojeg donosi Gradsko poglavarstvo Grada Bakra. Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Bakra, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo u skladu s planom rasporeda kioska.

(4) Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati unutar i izvan građevinskog područja, uz javne ili nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 58.

U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 59.

(1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000 i br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

 (2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji koji upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

(3) Nova izgradnja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo temeljem planova užih područja, što je određeno člancima 165. i 166. ovog Prostornog plana.

Članak 60.

(1) Građevine na površinama za izdvojene namjene mogu se graditi pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m.

(2) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(3) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

(4) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene (I, K)

Članak 61.

(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja:

- proizvodne (I) i

- poslovne (K) namjene.

(2) Površine proizvodne namjene namijenjene su raznovrsnoj industriji, slobodnoj zoni, lučkim pozadinskim skladištima i ostalim sličnim djelatnostima. Unutar površina proizvodne namjene moguć je smještaj sadržaja, odnosno površina poslovne namjene, kao što su skladišta, servisi i sl.

(3) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).

(4) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 62.

(1) Ovim Prostornim planom na području Grada Bakra određene su dvije zone proizvodne namjene:

- zona Kukuljanovo (bivša R27) - I1, površine 315,48 ha, pretežito neizgrađena,

- zona Kukuljanovo (bivša R29) - I2, površine 178,54 ha, pretežito neizgrađena.

(2) Za bivšu zonu R27 (I1) uređenje i korištenje površina određeni su Urbanističkim planom uređenja radne zone R27 Kukuljanovo (SN 19/01 i 21/01).

(3) Za južni dio bivše zone R29 (I2) površine cca 80,00 ha uređenje i korištenje površina određeni su Urbanističkim planom uređenja radne zone R 29/I Kukuljanovo (SN 5/01).

(4) Ukoliko se ukaže potreba (uslijed promjene zakonske regulative ili novih okolnosti) pristupit će se izradi novih urbanističkih planova uređenja, odnosno izmjena i dopuna važećih urbanističkih planova uređenja navedenih stavcima (2) i (3) ovog članka (UPU 11 i UPU 12).

(5) Uvjeti smještaja građevina i uređenje preostalog dijela zone I2 utvrdit će se izradom urbanističkog plana uređenja (UPU3), temeljem sljedećih graničnih vrijednosti:

- najmanja dopuštena površine građevne čestice je 1000 m2,

- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20,0 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je 1,5,

- najveća dopuštena visina građevina iznosi 14,5 m,

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 9,0 m,

- pojedini dijelovi građevina (akcenti) mogu biti najviše dvostruko viši od najveće dopuštene visine građevine. Najveća dopuštena površina viših dijelova građevine je 10% brutto izgrađene površine građevine.

(6) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka (5) ovog članka nije dopuštena gradnja novih građevina niti uređenje površina.

(7) Za površinu proizvodne namjene iz stavka (5) ovog članka propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 63.

(1) Prostornim planom na području Grada Bakra utvrđene su sljedeće zone poslovne namjene:

- Susanićevo - K1, površine 4,28 ha, pretežito neizgrađena,

- Moravac - K2, površine 1,3 ha, pretežito izgrađena,

- Učivac - K3, površine 0,64 ha, neizgrađena,

- plato bivše koksare - K4, površine 12,26 ha, pretežito neizgrađena,

- Montkemija -K5, površine 3,87 ha, izgrađena,

- Punta Križa - K6, površine 0,62 ha, izgrađena,

- Glavičina - K7, površine 3,07 ha, pretežito neizgrađena,

- Lunga - K8, površine 7,32 ha, neizgrađena,

- Lonja, K9, površine 1,93 ha, pretežito neizgrađena.

(2) Za površinu poslovne namjene - plato bivše koksare (K4) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 8) kao i za zonu Lunga (K8) - UPU 5.

(3) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih stavkom (2) ovog članka, na površinama poslovne namjene K4 i K8 nije dopuštena gradnja novih građevina niti uređenje površina.

(4) Za sve ostale zone poslovne namjene iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada detaljnih planova uređenja.

(5) Za sve zone poslovne namjene, s izuzetkom zone (K4) na platou bivše koksare određuje se I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. Za zonu K4 propisuje se III. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 64.

U zonama poslovne namjene s izuzetkom zone na platou bivše koksare (K4) utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2,

- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20,0 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m,

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Članak 65.

(1) Na površinama gospodarske namjene (proizvodne i poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji, površine i građevine za šport i rekreaciju, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

(2) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice.

(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati prostori za manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i uređaji.

Članak 66.

(1) Obvezni građevinski pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.

Članak 67.

(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Članak 68.

(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.

(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, do 2,0 m.

(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 69.

(1) Najmanje 200ovršine građevne čestice gospodarske (proizvodne ili poslovne) namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka.

(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 70.

(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

(2) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)

Članak 71.

(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene koje obuhvaćaju postojeća vikend naselja.

(2) Na području Grada Bakra određena su sljedeća područja vikend naselja:

- Lepenice - T1-6, površine 18,26 ha, izgrađeno,

- Zlobinska Draga, T7, površine 14,78 ha, pretežito neizgrađeno.

(3) Za zone vikend naselja T1-6 i T7 propisuje se I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 72.

(1) U izgrađenim dijelovima vikend naselja Lepenice (T1- 6) moguća je samo rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, definiranom člankom 80., stavak (3).

(2) Uvjeti smještaja građevina u zoni vikend naselja Zlobinska Draga (T7) utvrditi će se izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 10) temeljem sljedećih graničnih vrijednosti:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m2,

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1500 m2,

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 50,0 m2,

- dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže, a najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,5 m,

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m,

- elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi okolnom prirodnom okolišu.

(3) Na površini iz stavka (1) ovog članka, osim građevina namijenjenih smještaju i prehrani, mogu se planirati i svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni sadržaji i građevine, te parkovne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene

Sportski centri (R)

Članak 73.

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Bakra određene kao sportski centar (R) su:

- Vojskovo - R1, površine 33,49 ha, pretežito neizgrađen,

- Gaj - R2, površine 1,24 ha, pretežito izgrađen,

- Moravac - R3, površine 4,4 ha, izgrađen,

- Budin - R4, površine 2,02 ha, izgrađen,

- Krasica - R5, površine 5,7 ha, izgrađen,

- Praputnjak - R6, površine 0,95 ha, izgrađen,

- Lonja - R7, površine 2,22 ha, izgrađen.

(2) Za zone sportsko-rekreacijske namjene propisuje se I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

(3) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), te smještaj rekreacijskih i pratećih uslužnih djelatnosti.

(4) Za zonu Vojskovo (R1) određena je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 6), dok se za zonu Gaj (R2) propisuje obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 8).

2.3.1.4. Površine infrastrukturne namjene (IS, L)

Članak 74.

(1) Na području Grada Bakra područja namijenjena smještaju građevina i površina infrastrukturne namjene razvrstana su na:

- kolodvor Škrljevo - IS1, površine 9,71 ha, izgrađen,

- trafostanicu Meline - IS2, površine 48,45 ha, izgrađena,

- trafostanicu Krasica - IS3, površine 1,4 ha, izgrađena.

- luka Podbok - L1, površine 16,0 ha, pretežito neizgrađena,

- luku Goranin - L2, površine 4,9 ha, pretežito neizgrađena,

- prekrcajnu luku naftnih derivata - L3, površine 24,49 ha, pretežito neizgrađena.

(2) Za zone luka (L1, L2 i L3) propisuje se III. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 75.

(1) Zona kolodvora Škrljevo (IS1) uređivat će se u skladu s rješenjem željezničkog čvora Rijeka.

(2) Zona trafostanice Meline (IS2) u potpunosti je izgrađena i na njoj su mogući zahvati u skladu s uvjetima Hrvatske elektroprivrede.

(3) Zona trafostanice Krasica (IS3) u potpunosti se nalazi unutar koridora planirane željezničke pruge velikih učinkovitosti, stoga je moguće samo održavanje i sanacija postojećih postrojenja i uređaja.

Članak 76.

(1) Površina luke Podbok (L1) određena je na sjeveroistočnom dijelu Bakarskog zaljeva i namijenjena je proširenju postojećih i izgradnji novih lučkih sadržaja.

(2) Planirane aktivnosti podrazumijevaju proširenje postojećih i izgradnju novih lučkih kapaciteta. Nadogradnjom postojećeg transportnog sustava prostor sjeverno od postojeće željezničke pruge koristiti će se za uskladištenje rasutog tereta na ekološki i tehnološki napredan način.

(3) U funkciji budućih sadržaja i kvalitetnijeg povezivanja na cestovnu mrežu, u zaleđu luke za rasute terete ovim je Prostornim planom određena nova prometnica - županijska cesta, koridora 70,0 m.

(4) Preduvjet za novu izgradnju na površini luke Podbok je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 7).

Članak 77.

(1) Južni dio prostora bivše koksare - luka Goranin (L2) - namijenjena je razvoju lučkih sadržaja s izuzetkom rasutih tereta.

(2) Uređenje površina i opremanje sadržajima na području luke treba se utvrditi urbanističkim planom uređenja (UPU 9).

(3) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja luke Goranin nije dopuštena gradnja novih građevina niti uređenje površina.

(4) Radi kvalitetnije povezanosti sa zonom Kukuljanovo do luke Goranin, planirana je nova prometnica - državna cesta, širine koridora 100,0 m.

Članak 78.

(1) Prostornim planom utvrđena je površina prekrcajne luke naftnih derivata (L3) uz granicu sa Općinom Kostrena.

(2) Izgradnja novih građevina u funkciji je poboljšanja sigurnosti rafinerijskih instalacija za prihvat i otpremu rafinerijskih derivata i proizvoda.

(3) Za novu izgradnju u zoni prekrcajne luke naftnih derivata obavezna je izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU4).

2.3.1.5. Površine groblja (G)

Članak 79.

(1) Površine za groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Bakra su:

- Kukuljanovo G1, površine 0,64 ha,

- Škrljevo - G2, površine 0,86 ha,

- Bakar (staro groblje) - G3, površine 0,35 ha,

- Bakar (novo groblje) - G4, površine 1,43 ha,

- Krasica - G5, površine 1,3 ha,

- Praputnjak - G6, površine 0,22 ha,

- Hreljin - G7, površine 1,54 ha,

- Zlobin - G8, površine 0,15 ha.

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi ili uređivati prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. Uređenje groblja i gradnja pratećih građevina mora biti primjereno primorskoj tradiciji.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 80.

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

(2) Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine najviše 12 m2.

Članak 81.

(1) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja:

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

- gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti,

- zdravstvenih i rekreacijskih građevina,

- planinarskih domova, skloništa i sl.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, na području smještenom zapadno i južno od naselja Kukuljanovo (NA2), a označenom na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, izgradnja građevina izvan građevinskog područja nije dopuštena.

(3) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

(4) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska),

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(5) Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine infrastrukture, gospodarske gra

đevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti te skloništa za planinare, a temeljem prostornih planova užeg područja zdravstvene i rekreacijske građevine, te planinarski domovi.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 82.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.

(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovog Prostornog plana (članci 96.-131.).

2.3.2.2. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 83.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi:

- gospodarske građevine u funkciji stočarstva,

- farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju,

- staklenici i plastenici.

Članak 84.

(1) Gospodarske građevine u funkciji stočarstva mogu se graditi poštivanjem sljedećih kriterija:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 metara,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 metra,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,5 m,

- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 200 m2,

- najveća dopuštena površina štale za prehranu stoke (ovce, koze i sl.) iznosi 140 m2,

- najveća dopuštena površina prostora namijenjenog za vršenje strojne mužnje ili sl. (nadstrešnica) iznosi 100 m2,

- omogućava se i izgradnja građevine za agregat (čvrste građe) površine do 3,5 x 2,5 m.

(2) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla.

(3) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata:

Tablica 1.

Vrsta stoke

Koeficijent

Broj grla

- krava, steona junica

1,00

5

- junad 1-2 god.

0,7

7

- junad 6-12 mjeseci

0,5

10

- telad

0,25

20

- ovce, koze

0,1

50

- janjad i jarci

0,05

100

- tovna perad

0,00055

9000

- konzumne nesilice

0,002

2500

- rasplodne nesilice

0,0033

1500

Članak 85.

(1) Farme za stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se graditi poštivanjem sljedećih kriterija:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 800 m2,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne ceste, 50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4.

(2) Građevine (farme) za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od granice područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili mogući negativni utjecaji.

(3) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od:

Tablica 2.

Broj uvjetnih grla:

Minimalna udaljenost (m):

5-10

70

10-15

100

16-100

150

101-300

300

Članak 86.

(1) Izgradnja staklenika i plastenika te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja dozvoljava se ako se najmanje 800ovršine obrađuje jednom ili više sljedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr.

(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 m.

(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m.

(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6.

(5) Najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 3,0 m.

Članak 87.

Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

2.3.2.3. Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 88.

(1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja (sjeverni dijelovi područja Grada Bakra, koji se odlikuju ljepotom krajolika, prirodnim resursima i sl.).

(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 m.

(3) Najveći dopušteni broj etaža iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina 12,0 m.

(4) Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 300 m2.

(5) Uvjet za izgradnju zdravstvenih i rekreacijskih građevina jest izrada detaljnog plana uređenja.

2.3.2.4. Planinarski domovi, skloništa i sl.

Članak 89.

(1) Na području Grada Bakra izvan građevinskog područja mogu se graditi i planinarski domovi, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, građevine u funkciji lova, lugarnice i slične građevine.

(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi poštivanjem sljedećih kriterija:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 100 m2 za građevine lova, lugarnice i slične građevine, odnosno 500 m2 za planinarske domove,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 etaže, a najveća dopuštena visina iznosi 11,0 m,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5 za građevine lova, lugarnice i sl. građevine, odnosno 0,3 za planinarske domove.

(3) Za izgradnju planinarskih domova obavezna je izrada detaljnog plana uređenja.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 90.

Budući razvitak gospodarskih djelatnosti na području Grada Bakra najveće mogućnosti ima u sekundarnom sektoru (proizvodnji), koja po svom značaju prelazi lokalne okvire. Pravci budućeg razvitka u okviru pojedinih sektora su:

- primarni sektor - oživljavanje postojećih i uvođenje novih poljoprivrednih djelatnosti u okviru obiteljskih domaćinstava, kao što su povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja zdrave hrane, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo, peradarstvo itd.;

- sekundarni sektor - daljnji razvoj postojećih proizvodnih grana (industrija i proizvodno obrtništvo), te uvođenje novih prerađivačkih grana s novim tehnologijama; oživljavanje proizvodnje unutar slobodne zone;

- tercijarni sektor - povećanje i modernizacija lučkog prometa i pratećih usluga. Od izuzetnog značaja je prostor bivše koksare predviđen za lučke i druge djelatnosti litoralnog karaktera. Očekuje se ubrzani razvitak uslužnih djelatnosti - trgovine koja će pratiti aktivnosti gospodarstva i stanovništva, financijske i intelektualne usluge i sl. Turistička ponuda može se ostvariti kroz izletnički, lovni i gastro turizam.

Članak 91.

U svrhu očuvanja i pravilnog korištenja prirodnih i stvorenih resursa potrebno je pridržavati se osnovnih načela rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru, i to:

- nove gospodarske sadržaje primarno rješavati u okviru zone Kukuljanovo ili Slobodne zone, kako bi se boljim iskorištenjem radnih površina postigla niža cijena poslovanja; djelovanje proizvodnih i poslovnih sadržaja u zoni podrediti zahtjevima svih oblika zaštite okoliša,

- na obalnom prostoru postojećim sadržajima Lučkog bazena Bakar omogućiti tehnološku modernizaciju i proširenje u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša, posebno zaštite izvorišta pitke vode,

- na ostalom obalnom prostoru smještati isključivo sadržaje litoralnog karaktera koji su prihvatljivi za kontaktna područja sa stanovanjem,

- nove manje zone poslovne namjene rubno uz postojeća naselja namijeniti za proizvodno i uslužno obrtništvo,

- nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi prije svega u postojećim naseljima ili unutar granica proširenja naselja te u okviru postojećih vikend naselja,

- turističku ponudu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna ponude susjednih područja, na način da se osiguraju prostori za nove i atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje, kao npr. igrališta za timske sportove, tenis tereni, boćališta, poučne staze, biciklističke staze, centri za jahanje i sl.,

- održavati postojeće šume putem pravilnog gospodarenja i djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima,

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti, te drugih negativnih utjecaja,

- lovstvo tretirati kao kvalitetnu turističku ponudu i uskladiti interese lovaca i ostalih korisnika prostora,

- posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu (povrtlarstvo, voćarstvo, gljivarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo),

- poboljšati prometnu povezanost i postupno rješavati probleme ostale infrastrukture, posebno vodoopskrbe i odvodnje.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 92.

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj 1:25000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 93.

(1) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,5%.

(2) Prostornim planom se zadržavaju postojeće osnovne škole u Bakru i Hreljinu, uz opremanje potrebnim sadržajima. Područni odjeli osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebama Grada Bakra.

(3) Pomorska škola u Bakru srednjoškolska je ustanova županijskog značaja i velike tradicije, a treba je opremiti sportskom dvoranom i odgovarajućom sportskom lučicom.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 94.

(1) Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad Bakar su sadržaji primarne zdravstvene zaštite i to:

- ambulante opće medicine: zadržavanje postojećih šest ambulanti s proporcionalnim povećanjem broja timova do dvanaest (u naseljima Bakar, Škrljevo-Kukuljanovo, Krasica, Hreljin i Zlobin),

- najmanje dvije ljekarne (Bakar i Krasica).

(2) Predlaže se proširivanje ponude zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i drugim ambulantama i sadržajima.

(3) Za lociranje ustanove socijalne skrbi potrebno je pridržavati se sljedećih normativa:

- lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini,

- dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području (Bakar),

- igrališta trebaju imati površinu od minimalno 15 m2 po školskom djetetu.

(4) Dom za umirovljenike predlaže se locirati unutar građevinskog područja jednog od naselja na području Grada Bakra, a potrebno je pridržavati se sljedećih normativa:

- dom treba planirati za najviše 200 ljudi,

- ukupna površina zemljišta za gradnju veća je od 50 m2/ korisniku,

- površina zatvorenog prostora doma veća je od 38 m2/korisniku.

Kultura i sport, vjerske građevine

Članak 95.

(1) Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje naselje - Bakar su knjižnica, čitaonica, kino, muzej, galerije i zbirke, sportski klubovi i školske-sportske dvorane.

(2) Za dopunu postojeće mreže potrebno je završiti rekonstrukciju gradskog muzeja i poboljšati uvjete rada knjižnice i čitaonice, te osigurati kino dvoranu.

(3) Kompleks Kaštela nakon rekonstrukcije treba namijeniti javnoj namjeni - znanosti, kulturi, obrazovanju, uslužnoj i ugostiteljskoj djelatnosti.

(4) Postojeći sportsko-rekreacijski sadržaji nadopunjavati će se u skladu s normativima, stoga su Prostornim planom utvrđeni sportski centri u naseljima Kukuljanovo, Krasica, Praputnjak, Hreljin i Bakar.

(5) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja. Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 40. ovog Prostornog plana.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 96.

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet),

- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,

- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,

- energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, transport nafte, plinoopskrba, potencijalni lokalni izvori energije).

(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25000.

Članak 97.

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

(2) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene:

1. Prometni sustav

a) Kopnene površine od značenja za prometni sustav:

- kolodvor Škrljevo

b) Morske luke:

- luke otvorene za javni promet: luka Bakar (županijskog značaja), luke Podbok i Goranin (državnog značaja)

- luke posebne namjene (prekrcajna luka naftnih derivata, luke zona poslovne namjene K4 i K6, sportska lučica).

2. Vodnogospodarski sustav

a) Vodoopskrba:

- vodocrpilišta (Perilo, Dobra, Dobrica)

- kaptaža Ponikve.

3. Elektroenergetski sustav

a) Transformacijski uređaji:

- trafostanica TS 400/220/110 kV Meline

- trafostanica TS 110/35 kV Krasica

- trafostanica TS 110/20 kV Plase

- trafostanica TS 110/10 (20) kV Mavrinci

4. Plinoopskrba:

- RS Bakar 1

- RS Bakar 2

- KS/MRS Fučkovci dolci

- MRS Rijeka istok.

(3) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici 3.

Tablica 3. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

(4) Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 12. i 13. ovog Prostornog plana.

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 98.

(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog i željezničkog), pomorskog i zračnog prometa.

(2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25000.

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 99.

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Bakra čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste.

(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Bakra čine:

- dio Trst (Pasjak)/Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana),

- dio Goričan - Zagreb - Rijeka (postojeća na području Grada Bakra),

- dio Rijeka - Zagreb (»Lujzijana«) - postojeća,

- čvor Oštrovica - čvor Meja (planirana na dijelu Lunga - čvor Meja),

- dio čvor Čavle - čvor Sv. Kuzam (JTC) - luka Goranin (manjim dijelom postojeća, većim dijelom planirana).

(3) Mrežu županijskih cesta čine:

- dio »Karoline« Vrbovsko - Ravna Gora - Mrkopalj - Fužine - Hreljin - Meja (postojeća),

- dio ceste Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika (bivša D8) - postojeća,

- dio ceste Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam (postojeća),

- čvor Oštrovica - G. Jelenje (postojeća),

- dio ceste G. Jelenje - Mrzle Vodice - Crni Lug (postojeća),

- dio ceste Sv. Kuzam - Kukuljanovo - Čavle (postojeća), sa odvojcima: sjevernim - (planiranim) i južnim (postojećim) prema zoni Kukuljanovo (R27),

- obilaznica naselja Bakar - djelomično planirana, sa planiranim odvojkom prema luci Podbok.

(4) Mrežu lokalnih prometnica na području Grada Bakra čine:

- Meja - spoj na županijsku cestu Rijeka - čvor Šmrika (bivša D8) - postojeća,

- Škrljevo - Ponikve - Plosna (postojeća),

- Melnice - Križišće (postojeća),

- Gornje Jelenje - Vilje - Vilidraga (postojeća trasa).

Članak 100.

(1) Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u tablici 3., čl. 97.

(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Gradskog poglavarstva Grada Bakra ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim člankom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Državne ceste

Članak 101.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena je trasa nove državne ceste Rijeka - Split. Obzirom da je za dio te trase - dionicu Sv. Kuzam - Križišće izdana lokacijska dozvola u skladu sa »Stručnom podlogom za izdavanje lokacijske dozvole« (Rijekaprojekt, 2002. god.), ovim je Prostornim planom za navedenu dionicu utvrđen koridor širine 100,0 m. Planirana raskrižja na kojima se ostvaruje povezivanje na sustav državnih cesta (postojećih ili planiranih) su čvor Sv. Kuzam i čvor Hreljin.

(2) Za državnu cestu Goričan - Zagreb - Rijeka planira se izgradnja punog profila autoceste, obzirom da nedostaje južni kolnički trak.

(3) Postojeći dio ceste čvor Oštrovica - čvor Hreljin potrebno je rekonstruirati jer ne zadovoljava prometne standarde. Za planirani dio prometnice od područja Lunga do planiranog čvora Hreljin određen je koridor širine 100 m.

(4) Planirani dijelovi državne ceste čvor Čavle - čvor Sv. Kuzam (JTC) - luka Goranin određeni su na sjevernom dijelu zone Kukuljanovo (R 29), te južno, preko planiranog čvora Sv. Kuzam do platoa bivše koksare odnosno luke Goranin.

Županijske i lokalne ceste

Članak 102.

(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja.

(2) Planirani dijelovi županijskih cesta navedenih u članku 99. stavak (3) su odvojak sa postojeće županijske ceste Sv. Kuzam - Kukuljanovo - Čavle prema zoni Kukuljanovo (R27) i obilaznica naselja Bakar, za koje su Prostornim planom utvrđeni koridori širine 70,0 m.

(3) Prometnica Gornje Jelenje - Vilje - Vilidraga ovim se Prostornim planom predviđa kao lokalna cesta. Postojeću trasu potrebno je mjestimično asfaltirati, rekonstruirati i proširiti.

Nerazvrstane ceste

Članak 103.

(1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet cestu, a 5,5 m za dvosmjerni promet.

(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta širina može iznositi manje od 4,5 m odnosno 5,5 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom (1) ovog članka.

(3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m.

(4) Udaljenosti građevina od regulacijskih pravaca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 19. ovog Prostornog plana.

Ostale nerazvrstane ceste

Članak 104.

(1) Nerazvrstane prometnice na području Grada Bakra treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, prema prioritetima utvrđenim planovima Grada Bakra.

(2) U višim, gorskim dijelovima Grada od osobite je važnosti obnova postojećih i eventualna izgradnja novih protupožarnih puteva.

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 105.

(1) Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine.

(2) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na građevnoj čestice te građevine.

(3) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine.

(4) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza, s mogućnošću druge namjene na krovnoj površini.

Članak 106.

(1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene rješava se na građevnoj čestice te namjene.

(2) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 1000ovršine građevne čestice, ukoliko se krovna površina obradi kao okolni teren.

(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 107.

(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema normativima prikazanim u tablici 4:

Tablica 4.

Namjena prostora
u građevinama

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

stambena građevina
(po jednom stanu)

1

višestambena građevina
(po jednom stanu)

1,5

 

Namjena prostora u
građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih
ili garažnih mjesta na
1000 m2 brutto-razvijene površine

proizvodna namjena, poslovna namjena - servisni i skladišni sadržaji

4-8

trgovački sadržaji

20-40

uredi

10-20

drugi poslovni sadržaji

15

hotel, pansion, motel

20-40

 

Namjena prostora

Potreban broj
pakirališnih ili garažnih mjesta na broj osoba

sportske dvorane i igrališta s gledalištima

na 10 sjedala po 3 mjesta

škole i predškolske ustanove

na jednu učionicu po 1 mjesto

(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

(4) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 108.

Unutar građevinskih područja registriranih povijesnih graditeljskih cjelina (Bakar - NA11 i Praputnjak - NA61), ukoliko nije moguće osigurati dovoljan prostor za parkiranje na građevnoj čestici moguća su odstupanja od kriterija utvrđenih člancima 105., 106. i 107. ovog Prostornog plana.

Članak 109.

(1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 50arkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

(2) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«.

(3) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine.

(4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(5) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.

(6) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u dvije ili više razina mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.

5.1.1.2. Željeznička infrastruktura

Članak 110.

(1) Nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik ovim se Prostornim planom vodi u koridoru širine 400 m.

(2) Na postojećoj magistralnoj pruzi I. reda Zagreb-Rijeka predviđa se izmjena sustava vuče.

(3) Postojeći kolodvor na Škrljevu koji predstavlja predkolodvor čvora Rijeka iz smjera postojeće magistralne pruge Zagreb-Rijeka zadržava se, a ovim je Prostornim planom određena površina infrastrukturne namjene (IS1).

(4) Prostornim planom zadržavaju se i postojeće željezničke stanice otvorene za javni putnički promet u Škrljevu, Meji, Melnicama, Plasama i Zlobinu, a planira se uvođenje »gradske željeznice« od Jurdana do Škrljeva, kao oblika javnog gradskog prijevoza.

(5) Magistralna željeznička pruga - pomoćna I. reda Škrljevo - Bakar zadržava se na postojećoj trasi. Proširenje kolodvora Bakar, smještenog na prostoru luke Podbok (L1), ovisno je o planiranim lučkim sadržajima.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 111.

Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene i unutarnjeg plovnog puta prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000, te na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

Luke otvorene za javni promet

Članak 112.

(1) Na području Grada Bakra morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja je luka Bakar, a državnog značaja luke Podbok i Goranin.

(2) Prostorni raspored sadržaja u luci grada Bakra utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja Bakra (UPU 1), temeljem sljedećih smjernica:

- vezovi domaćeg stanovništva (oko 95 vezova), te za potrebe gravitirajućih naselja i gostiju 45 vezova - ukupno 140


stanovanje

vezova, koji se mogu planirati u akvatoriju lučice i na slobodnom vezu,

- komercijalni vezovi (za potrebe ribarske flote, teretnog prometa, za potrebe grada Bakra i sl.), smješteni na istočnom dijelu utvrđenog lučkog područja,

- reprezentativni vez (vez turističkih brodova, ekskluzivne brodske pomorske linije), zapadno od komercijalnih vezova,

- vezovi posebne namjene (za potrebe lučke kapetanije, policije, carine i sl.) - 6 vezova za brodove dužine do 15,0 m te 2 veza za potrebe graničnog prijelaza - prostor do Masarykove obale.

(3) Planirani sadržaji i način uređenja luke Podbok i luke Goranin prikazani su u člancima 76. i 77. ovog Prostornog plana.

Luke posebne namjene

Članak 113.

(1) Luke posebne namjene na području Grada Bakra su:

- prekrcajna luka naftnih derivata - industrijska luka (LI),

- luka zone poslovne namjene K4 (na platou bivše koksare) - luka brodogradilišta, ostalih djelatnosti i luka za nautički turizam (LB, LO i LN),

- luka zone poslovne namjene K6 (Punta Križa) - luka brodogradilišta (LB),

- sportska lučica Dobra (LS).

(2) Planirani sadržaji i način uređenja prekrcajne luke naftnih derivata prikazan je u članku 78. ovog Prostornog plana.

(3) Luka ispred zone poslovne namjene (K4) na platou bivše koksare funkcionalno je vezana uz aktivnosti koje će se odvijati unutar planirane zone poslovne namjene.

(4) Luka ispred zone poslovne namjene Punta Križa (K6) vezana je uz osnovnu djelatnost površine zone - remont i servis plovila i brodica.

(5) Sportska lučica planira se u akvatoriju Bakarskog zaljeva, na lokaciji Dobra, a namijenjena je prihvatu brodica domicilnog stanovništva. Prateće sadržaje bit će potrebno planirati prema posebnom programu usuglašenom sa korisnicima prostora.

Plovni put

Članak 114.

Akvatorijem Bakarskog zaljeva prolazi trasa unutrašnjeg plovnog puta kojim se povezuju luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja.

5.1.3. Zračni promet

Članak 115.

Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) na lokaciji nogometnog igrališta u naselju Bakar (zona sportsko-rekreacijske namjene Budin - R14). Točna lokacija i način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja Bakra (UPU 1).

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA

Članak 116.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000.

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka-Split-Dubrovnik, te su osigurani koridori za izgradnju distributivne kanalizacije (DTK) do svih građevina u građevinskom području naselja i površinama izvan naselja za izdvojene namjene.

(3) Razvoj telekomunikacijske mreže na području Grada Bakra usmjeren je primarno na:

- povećanje kapaciteta komutacijskih čvorova (UPS Krasica, UPS Kukuljanovo i UPS Hreljin), te njihovog broja (planirani novi UPS u zoni proizvodne namjene Kukuljanovo, UPS Praputnjak, UPS Škrljevo i UPM Plase),

- izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) i pristupnu TK mrežu predvidjeti podzemnim TK kabelima.

Članak 117.

Poštanske jedinice zadržavaju se u Bakru, Škrljevu, Krasici, Praputnjaku, Hreljinu i Zlobinu.

5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 118.

Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Bakra i prikazan na kartografskom prikazu br. 2B »Infrastrukturni sustavi i mreže - Sustav vodoopskrbe i odvodnje«, mj. 1:25000.

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 119.

(1) Izgradnja i proširenje sustava vodoopskrbe na području Grada Bakra treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.

(2) Radi povezivanja postojećih vodoopskrbnih sustava i izvora vode na razini Županije, Prostornim planom određena je trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi područjem Škrljevo - Krasica - Hreljin, kao i magistralnog cjevovoda koji prolazi središnjim područjem Grada.

(3) Dugoročno rješenje vodoopskrbe naselja Zlobin, te dijelova naselja Plase i Melnice podrazumijeva priključak na Regionalni vodovod Gorskog kotara. Kratkoročno rješenje predviđa priključenje na vodovod Hrvatskih željeznica Fužine - Zlobin - Škrljevo, uz potrebne rekonstrukcije koje omogućuju dobivanje higijenski ispravne vode.

(4) U vodoopskrbnom rezervatu Ponikve predviđa se zahvat vode, tj. izgradnja kaptažne građevine kojom bi se mogla zamijeniti postojeća bakarska crpilišta.

(5) Za smanjenje utjecaja mora tj. zaslanjenja vode u vrijeme dužeg sušnog razdoblja na izvorištu Dobrica potrebno je izvesti injekcijsku zavjesu. Zbog povećanja sigurnosti i efikasnosti rada crpnog postrojenja u crpilištu Dobrica potrebno je izgraditi retencijski bazen zahvaćene vode.

Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode

Članak 120.

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

(3) Prijelaz cesta izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 121.

(1) Prostornim planom preuzeto je rješenje iz »Studije kanalizacijskih sustava riječkog područja (1996. g.) kojim se predviđa objedinjavanje sustava odvodnje zone Kukuljanovo, Bakra i područja naselja Hreljina, Praputnjaka i Krasice te njihovo priključenje na sustav Kostrena putem hidrotehničkog tunela Sv. Kuzam - Kostrena. Time se formira jedinstveni sustav Kostrena - Urinj s centralnim uređajem za pročišćavanje na lokaciji izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana (postojeći uređaj INE Rafinerije nafte Rijeka).

(2) Na navedeni sustav Kostrena - Urinj u II. fazi trebaju se priključiti i naselja Plosna i Ponikve, čime bi se sve otpadne vode područja Grada Bakra osim naselja Zlobin usmjerile na centralni uređaj i podmorski ispust Kostrena.

(3) Za naselje Zlobin predviđen je razdjelni sistem odvodnje, a sanitarne otpadne vode odvode se na uređaj za biološko pročišćavanje kapaciteta 500 ES.

(4) Za građevine koje neće biti spojene na sustav javne odvodnje, odvodnja otpadnih voda rješavati će se pojedinačno za svaku građevinu prema uvjetima nadležnih komunalnih službi.

(5) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 53/97), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.

Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju

Članak 122.

(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.

(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti izmicanje i preseljenje istih.

(3) Razmak od drvoreda, stambenih i drugih građevina u skladu je s lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.

(4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 123.

(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Bakra, i to 400-220-110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav«, mjerilo 1:25000.

(2) Unutar koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

Elektroenergetske građevine i vodovi 400-220-110 kV naponskog nivoa

Članak 124.

(1) Najznačajnija elektroenergetska građevina na području Grada Bakra je trafostanica 400/220/110 kV Meline, za koju je ovim Prostornim planom određena površina infrastrukturne namjene (IS2).

(2) Na području Grada izgrađena je i trafostanica TS 110/ 35 kV Krasica (površina IS3) iz koje se 35 kV vodovima napaja distributivna elektroenergetska mreža.

(3) Područjem Grada Bakra prolaze sljedeći vodovi 400- 220-110 kV naponskog nivoa:

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/220/110 kV Divača,

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV CHE Obrovac,

- DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/110 kV Tumbri,

- DV 2x220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/ 35 kV Pehlin,

- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/ 35 kV Pehlin,

- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/ 35 kV HE Senj,

- DV1 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TE Rijeka,

- DV2 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TE Rijeka,

- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/ 35 kV Pehlin (sa priključkom na TS 110/35 kV Rijeka),

- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 110/35 kV Krasica,

- DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline - buduća TS 110/20 kV Kraljevica (jedna »trojka« ovog dvostrukog voda danas je spojena na RS 110 kV Omišalj, a druga na TS 110/ 35 kV Vinodol).

(4) U skladu s razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje svih postojećih 400-220-110 kV vodova iz stavka (3) ovog članka (s izuzetkom navedenim u stavku (5) ovog članka, te izgradnja sljedećih elektroenergetskih postrojenja:

- DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj 2,

- DV 2 x 110 kV 400/220/110 kV Meline - TS 11035 kV HE Vinodol, sa spojem na buduću TS 110/25 kV EVP Plase,

- DV 110 kV TS 110/25 kV EVP Plase - TS 110/25 kV EVP Vrata,

- DV 2x110 kV TS 110/35 kV Krasica - buduća TS 110/x kV Ivani.

(5) Izgradnjom novog 2x110 kV 400-220-110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol predviđa se napuštanje 110 kV nadzemnog voda za HE Vinodol.

(6) Na lokaciji postojeće, privremene trafostanice TS 35/ 10 (20) kV Mavrinci predviđa se izgradnja nove trafostanice TS 110/20 kV.

(7) Zbog potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka sa 25 kV naponom predviđa se izgradnja trafostanice TS 110/25 kV Plase.

Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa

Članak 125.

(1) Na području Grada Bakra izgrađene su:

- distributivne trafostanice 35/10 kV:

- TS 35/10 Krasica,

- TS 35/10 (20) kV Mavrinci,

- rasklopnica 35-10/20 kV Plase,

- trafostanice 35/3 kV (za potrebe napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Rijeka-Zagreb i Sv. Kuzam-Bakar):

- TS 35/3 kV EVP Vitoševo,

- TS 35/3 kV EVP Meja,

- TS 35/3 kV EVP Plase.

- trafostanica 35/6 kV (za potrebe napajanja Jadranskog naftovoda):

- TS 35/6 kV Melnice.

 (2) Postojeći nadzemni i podzemni 35 kV vodovi koji prolaze područjem Grada Bakra navedeni su u točki 1.2.6.3. Obrazloženja ovog Prostornog plana.

(3) Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa ne prikazuju se u grafičkom dijelu ovog Prostornog plana.

(4) Postupno se predviđa napuštanje 35 kV naponskog nivoa i prijelaz na 20 kV napajanje, uz direktnu transformaciju 110/20 kV, što ovisi o razvojnim planovima INE Rafinerije nafte Rijeka, kojoj se do izgradnje nove trafostanice 110/6 kV (unutar svog postrojenja) mora osigurati 35 kV napajanje iz TS 110/35 kV Krasica.

(5) Kada se ostvari prijelaz napajanja kontaktne mreže na željezničkoj pruzi Rijeka-Zagreb sa 3 na 25 kV nivo, izaći će iz pogona sve tri TS 35/3 kV (EVP Plase, EVP Meja i EVP Vitoševo), a postojeći 35 kV vodovi preko kojih se one napajaju će se ili napustiti, ili će se koristiti za napajanje na 10/ 20 kV naponskom nivou.

Elektroenergetske građevine i vodovi 10-20 kV naponskog nivoa

Članak 126.

(1) Područje Grada Bakra danas se napaja na 10 kV naponskom nivou iz TS 35/10 kV Krasica i Mavrinci, te Grobnik i Kraljevica (izvan područja obuhvata ovog Prostornog plana). Rezervno napajanje za dio potrošača osigurano je i iz TS 35/10 kV Martinšćica i Vrata, također izvan područja Grada Bakra.

(2) Na 10 kV naponskom nivou distribucija električne energije danas se vrši iz 42 trafostanice 10 (20)/0,4 kV u vlasništvu distribucije i 20 trafostanica u vlasništvu pojedinih potrošača. Sigurnost u napajanju za većinu trafostanica 10 (20)/0,4 kV osigurana je mogućnošću dvostranog napajanja.

(3) Postojeću 10 kV mrežu u narednom razdoblju treba pripremiti za prijelaz na 20 kV naponski nivo i prijelaz na direktnu transformaciju 110/20 kV. Napojne točke buduće 20 kV mreže na području Grada biti će TS 110/20 kV Krasica i Mavrinci, a izvan područja Grada Bakra TS 110/20 kV Kraljevica, Sušak, Ivani i TS 35/20 kV Vrata.

(4) Elektroenergetske građevine i vodovi 10-20 kV naponskog nivoa ne prikazuju se u grafičkom dijelu ovog Prostornog plana.

(5) Budući vodovi niskonaponske mreže unutar građevinskog područja naselja izvoditi će se podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se njima zamijeniti i nadzemni vodovi. Trase podzemnih kabela, gdje god je to moguće, treba polagati uz ostalu komunalnu infrastrukturu.

5.4.2. Cijevni promet

Članak 127.

(1) Područjem Grada Bakra prolazi međunarodni naftovod Omišalj-Sisak.

(2) U narednom razdoblju predviđena je zaštita postojećeg cjevovoda te ugradnja druge, paralelne cijevi.

(3) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi zahvati u prostoru iznosi 40,0 m.

5.4.3. Opskrba plinom

Članak 128.

(1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Bakra određen je na kartografskom prikazu br. 2A »Infrastrukturni sustavi i mreže - Energetski sustav«, mj. 1:25000.

(2) Područjem Grada Bakra prelazi planirana trasa međunarodnog magistralnog plinovoda Italija - Hrvatska, te alternativna trasa magistralnog plinovoda vezana uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina. Na području »Fučkovi dolci« predviđena je lokacija kompresorske stanice.

(3) Priključak visokotlačnog plinovoda i opskrba prirodnim plinom potrošača u zoni Kukuljanovo i okolnih kućanstava izvršiti će se iz MRS Rijeka istok na Kukuljanovu.

(4) Prostornim planom usvojeno je rješenje iz Urbanističkog plana uređenja radne zone R27 Kukuljanovo kojim se predviđa promjena trase magistralnog plinovoda na dijelu zone Kukuljanovo zbog prilagođavanja trase postojećim i planiranim sadržajima u zoni.

(5) Za opskrbu prirodnim plinom Grada Bakra predviđena je izgradnja dviju redukcijskih stanica - RS Bakar 1 (planirani kapacitet 1600 m3/h) i RS Bakar 2 (planirani kapacitet 1300 m3/h). Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u domaćinstvima, te za opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.

(6) Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina.

Uvjeti gradnje razvodne plinske mreže

Članak 129.

(1) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

(2) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.

(3) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica utvrđenih ovim Prostornim planom, odnosno odrediti će se planovima užih područja.

(4) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.

(5) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.

(6) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

5.4.4. Obnovljivi izvori energije

Članak 130.

(1) Prostornim planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Grada Bakra.

(2) Obzirom na povoljan godišnji prosjek dnevne globalne insolacije, posebnu pogodnost ima korištenje sunčeve energije i energije okoline.

(3) Moguće je predvidjeti i ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (eventualno i rashladne energije) na lokacijama gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Na taj način proizvedena električna energija predaje se u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje.

(4) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 131.

Kao područje posebnog ograničenja u korištenju krajobraza izdvojen je prostor zapadno i južno od naselja Kukuljanovo (NA2) i to kao zaštitno područje unutar kojeg nije dopuštena izgradnja izvan građevinskog područja.

Članak 132.

Zaštićeni dio prirode (Nacionalni park Risnjak), kao i područje predloženo za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (Kukuljanske Ponikve), prikazani su na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, mj. 1:25000.

Članak 133.

(1) Područje Nacionalnog parka Risnjak obuhvaća krajnji sjeverni dio područja Grada Bakra i prema Prostornom planu Nacionalnog parka Risnjak (NN 23/01) predstavlja dio zone potpune zaštite.

(2) U zoni potpune zaštite zatečeno stanje se zadržava u potpunosti.

(3) Na postojećim površinama šuma zabranjuje se provoditi bilo koje promjene, što se odnosi na sve šumske zajednice i na sve visokoplaninske predjele.

(4) Uklanjanje srušenih stabala i vjetroizvala dozvoljeno je samo za osposobljavanje puteva i staza.

(5) U prostoru Nacionalnog parka zabranjena je svaka izgradnja osim građevina turističke infrastrukture: puteva, staza, putokaza, informacijskih ploča, hranilišta za životinje i skloništa za posjetioce.

(6) Područjem Nacionalnog parka upravlja Javna ustanova »Nacionalni park Risnjak« na temelju programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja parka, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94 i 72/94) i Pravilniku o unutarnjem redu u NP Risnjak (NN 78/00).

Članak 134.

(1) Kukuljanske Ponikve su dio krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti predložen za zaštitu u kategoriji zaštićeni krajolik.

(2) U zaštićenom krajoliku mogu se obavljati samo one radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajolika i ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena.

(3) Područje zaštićenog krajolika potrebno je zadržati intaktnim, osim za eventualnu potrebu zahvata vode.

6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 135.

(1) Graditeljska baština, koja je zaštićena ili predložena za zaštitu određena je na kartografskom prikazom br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštita prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/ 99), drugim propisima i ovim Prostornim planom.

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 136. - 139. nadležan je Konzervatorski ured u Rijeci.

Zaštita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina

Članak 136.

(1) Registrirane povijesne graditeljske cjeline (gradsko naselje Bakar - NA11 i seosko naselje Praputnjak - NA61) svrstane su u I. stupanj zaštite.

(2) Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane odnosno ruralne strukture naselja. Sve građevne aktivnosti (u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija) moguće su samo temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Bakar i Praputnjak moraju imati detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte unutar granica zaštite.

Zaštita arheološke baštine

Članak 137.

(1) Arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, pa se I. stupanj zaštite stoga odnosi na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima.

(2) Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima arheološke baštine izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara.

(3) Tijelo za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti odgovarajuće uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih.

Zaštita povijesnih sklopova i građevina

Članak 138.

(1) Obzirom na povijesni i spomenički značaj, I. stupnju zaštite podliježe kompleks Kaštela s Velikim vratima i njegovom bližom okolicom. Taj registrirani spomenik kulture treba rekonstruirati u skladu s Konzervatorskim elaboratom, te cjelokupni kompleks namijeniti javnoj namjeni - znanosti, kulturi, obrazovanju, uslužnoj te ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti.

(2) Za evidentirane pojedinačne civilne i sakralne građevine unutar povijesne cjeline Grada Bakra (koja podliježe I. stupnju zaštite), uvjeti zaštite su zadani unutar zone grada Bakra, te ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju podliježu i određenom stupnju zaštite. Zahvati na tim građevinama mogući su samo uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela.

Zaštita etnološke baštine

Članak 139.

(1) Na području Grada Bakra registrirane su dvije etnozone - Bakarski prezidi u Bakru, te zaseoci i napuštena sela u Praputnjaku.

(2) Etnozona Bakarski prezidi uvjetuje potrebu očuvanja preostalih suhozida na ovom području, s tim da valja pristupiti reviziji granica zaštićene zone, prema revalorizaciji koju će provesti nadležno tijelo.

(3) Za zonu u Praputnjaku, zbog izrazito lošeg stanja, potrebna je revizija Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, odnosno revizija granica zone zaštite koju će provesti nadležno tijelo.

(4) Ostala evidentirana etnološka baština (dio naselja Meja - Gaj, Plosne i Ponikve) podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju postojećih građevina pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 140.

(1) Na području Grada Bakra ovim Prostornim planom nije određeno reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se prikupljeni otpad odlaže izvan granice Grada Bakra.

(2) Evidentirana veća divlja odlagališta na području Grada Bakra su Učivac, okoliš TS Meline na Krasici i Grušina na Hreljinu. Manja odlagališta nalaze se na području zone Kukuljanovo, kod nogometnog igrališta u Krasici, uz put od kamenoloma Učivac prema Vrani, uz puteve prema vodospremi Praputnjak, Kalvariji na Hreljinu i željezničkoj stanici Meja (Praputnjak), na ugibalištu između Zlobina i Zlobinske Drage te na području Gmajnice na Zlobinu.

(3) Evidentirana divlja odlagališta na području Grada Bakra potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati tlo.

Članak 141.

Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima,

- tehnološki otpad zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Članak 142.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 34/1995.) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/ 1996.),

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/1997.),

- Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/1996.),

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/1998.).

(3) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade.

(4) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti.

(5) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Članak 143.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada.

(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 144.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Bakar, odnosno ovlaštena pravna osoba.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Članak 145.

(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima.

(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 146.

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada koje je stavio u promet.

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.

(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog materijala ili u svrhu proizvodnje energije.

(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 147.

(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Grada Bakra obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

(2) Ovim Prostornim planom ne propisuju se novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, po

red onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 59/00) i Prostornim planom Županije (»Službene novine« broj 14/00).

Članak 148.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 149.

(1) Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama:

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja,

- stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih i seoskih naselja.

(2) Na prostoru Nacionalnog parka Risnjak zaštita šuma provodi se u skladu s odredbama Odluke o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Risnjak (»Narodne novine« broj 23/01).

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 150.

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. bonitetne klase u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se sljedeće mjere:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama, a temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 151.

(1) Na području Grada Bakra izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju u četiri geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25000.

(2) I. Geotehnička kategorija - zona golog krša:

- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom,

- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima,

- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala,

- teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

(3) I.a Geotehnička kategorija - zona pokrivenog krša:

- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine 4 2,0 m,

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti,

- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala,

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice.

(4) I-II. Geotehnička kategorija - zona trijaskih klastično- karbonatnih stijena:

- trijaski klastiti i dolomiti vidljivi na površini terena ili djelomice pokriveni glinovitom korom raspadanja ili padinskim tvorevinama,

- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, osim na mjestima debljeg glinovitog pokrivača,

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja,

- upojnost terena je mala, klastiti su vodonepropusni, a dolomiti male vodopropusnosti, mogućnost erozije je znatna,

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na terene I. kategorije, manje pogodna mjesta su šire zdrobljene zone i padine pokrivene glinovitim naslagama.

(5) II. Geotehnička kategorija - zona paleozojskih klastičnih stijena:

- osnovna stijena je većinom pokrivena glinovitom korom raspadanja, a djelomično i padinskim tvorevinama;

- teren je djelomično deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- teren je djelomično stabilan u prirodnim uvjetima, a dodatne nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja, pojava manjih klizišta je moguća,

- upojnost terena je izrazito mala, klastična stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna,

- teren je u većinom pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na zone I. kategorije; manje pogodna mjesta su šire zdrobljne zone i padine pokrivene glinovitim naslagama,

(6) III. Geotehnička kategorija - zona fliša pokrivenog padinskim tvorevinama:

- osnovna stijena-fliš je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od 10 m,

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta; velika je opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja,

- upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna,

- teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz predhodno provedena detaljna istraživanja.

(7) IV. Geotehnička kategorija - zona naplavina:

- naplavine su debljine nekoliko m i vrlo raznolikog granulometrijskog sastava,

- teren je jako deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina,

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja,

- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka,

- teren je u cijelosti nepogodan za građenje.

(8) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti po

ložaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 152.

(1) Postojeći i planirani (prvenstveno lučki) sadržaji u Bakarskom zaljevu moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka. Za postojeći skladišni prostor otvorenog tipa na području luke Podbok putem inspekcijskih službi zaštite okoliša poduzeti će se mjere provedbe monitoringa, kako bi se mogla odrediti kategorizacija zraka i propisati eventualna izrada sanacijskog programa, tj. poduzimanje mjera kako bi se postigle preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).

(2) Zbog blizine i utjecaja TE Rijeka i Rafinerije nafte na Urinju potrebna je stalna kontrola - monitoring kakvoće zraka.

(3) Mjere zaštite zraka vezane na sanaciju kamenoloma na Škrljevu obuhvaćaju:

- upotrebu bušačkih strojeva na komprimirani zrak ili hidrauličkog tipa, opremljenih uređajima za hvatanje prašine,

- postrojenje za oplemenjivanje mineralnih sirovina (drobilana i separacija) mora biti opremljeno uređajima za otprašivanje,

- etažne puteve i operativne platoe potrebno je polijevati vodom iz autocisterni kako bi se spriječilo dizanje prašine,

- najveća dopuštena koncentracija unutar područja sanacije kamenoloma ne smije prijeći 10-100 mg/m3 zraka,

- ukupne lebedeće čestice (lč) ne smiju prijeći 150 mg/m3, dok taložna tvar (sediment) ne smije prijeći 350 mg/m2 na dan.

(4) Uređaji za loženje, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva podliježu redovitom inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Članak 153.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

(2) Za zaštitu zraka propisuju se sljedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/1997.),

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/1996.),

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/1997.).

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 154.

(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada Bakra određene su »Odlukom o sanitarnoj zaštiti vode za piće na riječkom području (»Službene novine« broj 6/94, 12/94, 12/95, 24/96), a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25000.

(2) Mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite (prvoj, drugoj i trećoj zoni, vodoopskrbnom rezervatu i neistraženom području) određene su Odlukom navedenom u stavku (1) ovog članka.

Članak 155.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom navedenom u članku 154. stavak (1),

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(2) Radi zaštite izvorišta prvog reda obavezno je sanirati izvor Dobricu (zbog utjecaja kolodvora i prometnice), a izvore Dobru, Dobricu i Perilo potrebno je obuhvatiti izradom Programa ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda.

(3) Zaštita slivnog područja izvora u Bakarskom zaljevu uslijed utjecaja planirane dionice državne ceste treba se osigurati izvedbom nepropusne kanalizacije duž čitave trase, a odvođenje oborinskih voda vrši se u skladu s uvjetima zaštite unutar pojedine zone sanitarne zaštite.

(4) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva kao i odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/1999.)

8.4. ZAŠTITA MORA

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja

Članak 156.

(1) Kategorizacija mora prikazana je na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25000.

(2) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,

- unapređivanje službe zaštite mora i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja.

(3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- u rafineriji nafte na Urinju nužno je povezivanje svih ispusta otpadnih voda (Šoići, Urinj) zbog višeg stupnja čišćenja na zajedničkom biološko-kemijskom uređaju,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

(4) Na prostoru bivše koksare potrebno je na kvalitetan i trajan način riješiti zagađenja uzrokovana koksnim katranom i amonijačnim vodama, prema elaboratu »Izvješće o stanju okoliša u Koksar d.o.o. Bakar«, izrađenom od strane AP d.o.o. Zagreb, listopad 2002. godine.

8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 157.

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa noću.

(2) Prilikom izrade izvedbene dokumentacije za planiranu državnu cestu na dionici čvor Sv. Kuzam - čvor Križišće potrebno je:

- odrediti razinu očekivane buke prema planiranom protoku vozila u raznim vremenskim periodima, za sve presjeke ceste kod naselja čija udaljenost od građevina stambene namjene iznosi manje od 300 m,

- snimiti postojeće građevine stambene namjene u zonama i izvršiti proračun buke od prognoziranog prometa,

- za sve postojeće građevine kod kojih buka prelazi dozvoljene granice projektirati zaštitu od buke (zvukozaštitni ekrani i sl.).

(3) Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90) donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

(4) Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90), primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 37/90).

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 158.

(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne izgradnje skloništa sukladno Osnovnoj karti mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koja je sastavni dio Odluke o Prostornom planu Općine Rijeka (»Službene novine« PGŽ broj 19/95 i 12/98), a izrađena je temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91).

(2) U pojasu udaljenosti do 100 m od građevina od značaja za Republiku Hrvatsku (navedene člankom 12. ovog Prostornog plana) grade se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 m udaljenosti grade se skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa.

(3) Sklanjanje ljudi osigurava se i privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Bakra, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(4) Planovi iz stavka (3) ovog članka su operativni planovi civilne zaštite (zaštite i spašavanja) koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

(5) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja na razini Republike Hrvatske, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u zoni obvezne izgradnje skloništa, te u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Bakra je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

(7) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

8.6.2. Zaštita od potresa

Članak 159.

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

8.6.3. Zaštita od rušenja

Članak 160.

(1) Prometnice unutar planiranih, neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

(4) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Grada Bakra (a posebno za izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje), mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.6.4. Zaštita od požara

Članak 161.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Bakra. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva na prostoru Grada Bakra nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim ili manje opasnim sadržajima.

(5) Kod projektiranja građevina radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Članak 162.

(1) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati.

(2) Osmatranje terena i javljanje požara organizirano je na nivou Primorsko-goranske županije.

(3) Za šumsko područje Nacionalnog parka Risnjak, kao i za druge subjekte koji su kategorizacijom razvrstani u I. i/ili II. kategoriju zaštite, mjere za zaštitu od požara proizlaze iz odgovarajućih planova i procjena koje je nadležna Javna ustanova obavezna izraditi.

Članak 163.

(1) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(2) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 164.

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za:

- koridor priobalne dionice autoceste i željezničke pruge (PPPPO1),

- Bakarski zaljev (PPPPO2).

(2) Granice obuhvata planova iz stavka (1) ovog članka na području Grada Bakra prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25000.

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

Članak 165.

(1) Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za:

. građevinska područja naselja:

- Bakar - NA11-2 sa površinama izvan naselja za izdvojene namjene (UPU 1),

- dio Praputnjaka - NA61 (UPU 2).

. površine izvan naselja za izdvojene namjene:

- dio zone Kukuljanovo - I2 (UPU 3),

- prekrcajna luka naftnih derivata - L3 (UPU 4), zajedno sa građevinskim područjem zone proizvodne namjene I-1 na području Općine Kostrena,

- zona Lunga - K8 (UPU 5),

- zona Vojskovo - R1 (UPU 6),

- zona luke Podbok -L1 (UPU 7),

- zona poslovne namjene - K4 (UPU 8),

- zona luke Goranin - L2 (UPU 9),

- vikend naselje Zlobinska Draga - T7 (UPU 10).

(2) Na području obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Bakra na snazi su Urbanistički plan uređenja radne zone R-27 Kukuljanovo (S.N. 19/01 i 21/01) i Urbanistički plan uređenja radne zone R-29/I Kukuljanovo (S.N. 5/01), koji se i dalje mogu primjenjivati u svim dijelovima koji nisu u suprotnosti s ovim Prostornim planom, a po potrebi može se pristupiti i izradi izmjena i dopuna, odnosno novih urbanističkih planova uređenja za navedene zone (UPU 11 i UPU 12).

(3) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavaka (1) i (2) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25000.

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

Članak 166.

(1) Detaljni planovi uređenja donijeti će se za prostore i građevine utvrđene ovim Prostornim planom, kao i temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, a obavezno za:

. zone poslovne namjene:

- Susanićevo - K1, (DPU1 )

- Moravac - K2 (DPU2)

- Učivac - K3, (DPU3)

- Montkemija -K5 (DPU4)

- Punta Križa - K6 (DPU5)

- Glavičina - K7 (DPU6)

- Lonja - K10 (DPU 7)

. zone sportsko-rekreacijske namjene:

- Gaj - R2 (DPU 8)

. pojedinačne građevine prema odredbama ovog Prostornog plana.

(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25000.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 167.

(1) Prostornim planom utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine, a prikazana su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti uređenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25000.

(2) Zemljište uz koridore planiranih prometnica, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno- krajobraznim tehnikama. Posebnu pažnju treba posvetiti trasi planirane državne ceste na dionici čvor Sv. Kuzam - čvor Križišće, tj. oblikovanju donjeg stroja, dobroj hortikulturnoj obradi šireg područja i sl. Prilikom iskopa i gradnje potrebno je sačuvati sve elemente bakarske Kalvarije, terase i gromače Bakarskih prezida ne smiju se oštetiti, a ne smije se niti dopustiti zasipavanje padina.

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim planom.

(4) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja.

(5) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(6) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.

(7) Uređenje neizgrađenog dijela luke Podbok (L1) utvrditi će se izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 7).

Članak 168.

(1) Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na oštećen prirodni krajobraz padine iznad platoa bivše koksare, za koju se predviđa oplemenjivanje ozelenjavanjem i sl. Korištenjem novih tehnologija stabilizacije i ozelenjavanja padina (postava mreže, biotorkveta, sadnja penjačica i dr.) prirodni procesi postepenog zaraštavanja mogu se ubrzati i pospješiti.

(2) Kao područja ugroženog okoliša izdvojene su lokacije divljih odlagališta na području Grada Bakra za koje se predviđa odvoženje otpadaka i sanacija zemljišta.

(3) Područja iz stavka (1) i (2) ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 3C »Uvjeti uređenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mjerilo 1:25000.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 169.

Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni;

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl., oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

Članak 170.

U cilju provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Grada Bakra Gradsko vijeće donosi dvogodišnje Programe mjera za unapređenje stanja u prostoru. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:

- gospodarski i društveni razvoj kroz izradu i dopunu prostorno planske dokumentacije,

- zaštita prostora,

- upravljanje prostorom,

- ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja,

- stručne podloge i studije (konzervatori, promet, energetika, vodoopskrba i ostalo),

- potrebna razina uređenja zemljišta, izvori i rokovi financiranja izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 171.

Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom ovim Prostornim planom moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada (definirano čl. 80., stavak 3.).

Članak 172.

(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija, u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 80. stavak (3).

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 173.

(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.

(2) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim planom odredit će se planovima užih područja.

Članak 174.

(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja navedenih člankom 165. dozvoljeni su sljedeći zahvati u prostoru:

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Bakra - NA11-2 (UPU 1) i Urbanističkog plana uređenja dijela naselja Praputnjak - NA 61 (UPU 2) dopuštena je:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene namjene, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zone sportsko-rekreacijske namjene Vojskovo - R1 (UPU 6) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina.

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja luke Podbok - L1 (UPU 7) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina i sanacija njihovih dotrajalih konstruktivnih dijelova.

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja vikend naselja Zlobinska Draga - T7 (UPU 10) dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada (definirano čl. 80., stavak 3.).

. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja:

- dijela zone Kukuljanovo - I2 (UPU 3),

- zone poslovne namjene Lunga - K8 (UPU 5),

- zone poslovne namjene na platou bivše Koksare - K4 (UPU 8),

- luke Goranin - L2 (UPU 9),

nije dopuštena izgradnja novih građevina niti uređenje površina.

(2) Urbanistički plan uređenja za zonu Rafinerije nafte na Urinju, koja na području Općine Kostrena obuhvaća zonu proizvodne namjene I-1, a na području Grada Bakra zonu prekrcajne luke naftnih derivata L3, potrebno je izraditi kao jedinstven, cjelovit plan, a proceduru donošenja provesti sukladno Zakonu o prostornom uređenju na Općinskom vijeću Općine Kostrena, odnosno Gradskom vijeću Grada Bakra. Do donošenja navedenog urbanističkog plana uređenja koji je na području Grada Bakra označen oznakom UPU 4 dopuštena je:

- izgradnja istakačkih ruku na privezima tankerske luke,

- rekonstrukcija instalacija za obradu balastnih i zemljanih voda;

Članak 175.

Do donošenja detaljnih planova uređenja utvrđenih člankom 166., na površinama poslovne i sportsko-rekreacijske namjene dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina.

Članak 176.

Za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Poglavarstva Grada Bakra.

Članak 177.

(1) Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika ovjerenih pečatom Grada Bakra i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Bakra.

(2) Jedan primjerak izvornika Prostornog plana čuva se u pismohrani Grda Bakra, jedan u arhivi Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, jedan u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Članak 178.

Tekstualni dio (Glava I. - Obrazloženje) i grafički dio (kartografski prikaz u mj.1:25000 i 1:5000) sastavni su dijelovi ovog Prostornog plana, ali nisu predmet objave

Članak 179.

Stupanjem na snagu ovog Prostornog plana prestaje važiti Prostorni plan (bivše) općine Rijeka (»Službene novine« broj 8/86, 27/88, 12/95, 19/95, 12/98) u dijelu koji se odnosi na područje Grada Bakra.

Članak 180.

Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je podnijet zahtjev za građevnu dozvolu.

Članak 181.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-02/98-01/01

Ur. broj: 2170-02-01-03-162

Bakar, 23. srpnja 2003.

GRADSKO VIJEĆE GRADA BAKRA

Predsjednik

Gradskog vijeća

Desimir Širola, ing. str., v. r.

 
https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=37&mjesto=51222&odluka=24
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr