Općina Jelenje
2.
Na temelju članka 28. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 31/ 02), Programa mjera za unapređenje stanja
u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/ 02) i članka
10. Statuta Općine Jelenje (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj
30/01) Općinsko vijeće Općine Jelenje, na sjednici održanoj dana 10. siječnja
2004. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja
zone »Jelenski vrh«, Jelenje
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja zone »Jelenski Vrh« u Jelenju
(u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela kako slijedi:
A. Tekstualni dio plana
I. Obrazloženje plana
1. Polazišta
1.1 Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1 Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2 Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. Plan prostornog uređenja
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1 Uvjeti i način gradnje
2.4.2 Zaštita prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. Odredbe za provođenje plana
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevinskih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevinskih čestica
(izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina
(ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevinskoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevinskih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1 Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja (elementi trase i
mjesta priključka prometnica i mjesta priključka prometnica manjeg značaja)
3.1.2 Gradske i pristupne ceste (situacijski i visinski elementi trasa i
križanja i poprečni profil s tehničkim elementima)
3.1.3 Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)
3.1.4 Javna parkirališta (rješenja i broj mjesta)
3.1.5 Biciklističke staze
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne i infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
(opskrba pitkom vodom, odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda, opskrba
plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)
3.4.1 Elektroopskrba i javna rasvjeta
3.4.2 Telefonija
3.4.3 Opskrba pitkom vodom
3.4.4 Kanalizacija
3.4.5 Plinifikacija
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš
B. Grafički dio plana
1. Postojeće stanje, M 1:1000
2. Detaljna namjena površina, M 1:1000
3. Uvjeti gradnje, M 1:1000
4. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
4.1. Prometna infrastrukturna mreža, M 1:1000
4.2. Vodoopskrbna i kanaliz. mreža, M 1:1000
4.3. Elektroopskrbna i telekomun. mreža, M 1:1000
4.4. Plinoopskrbna mreža, M 1:1000
5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, M 1:1000
Članak 3.
Detaljni plan uređenja zone »Jelenski Vrh« u Jelenju donosi se za područje
određeno granicom obuhvata plana u kartografskom prikazu br. 1 »Postojeće
stanje« u mjerilu 1:1000.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 4.
Odredbama za provođenje određuju se kriteriji i način realizacije Plana, te
opći i posebni uvjeti uređenja i korištenja prostora, a za detaljnije tumačenje
odredbi koristi se cjelokupni tekstualni i kartografski dio Plana.
1. Uvjeti određivanja namjene površine
Članak 5.
Prema važećem Prostornom planu Općine Rijeka (»Službene novine« PGŽ broj
19/95 p.t. i 12/98) predmetno zemljište nalazi se u granicama istog i to u
građevnom području - naselja, odnosno »naselja sa stambenim centralnim i
pratećim funkcijama«.
U skladu sa tim odredbama u zoni obuhvata na neizgrađenim površinama planira
se izgradnja gradnja stambenih građevina i pratećih sadržaja stanovanja, javnih
(uslužne djelatnosti, trgovačka djelatnost, ugostiteljska djelatnost i
komunalno-servisna djelatnost) i poslovnih građevina i parkova.
S - stambena namjena
M - mješovita namjena (stambena i poslovna namjena)
P - poslovna namjena
K - prostor za smještaj komunalnih uređaja
Z i Zp - zelene površine i parkovi
KP i PP - kolno-pješačke površine i parking
Članak 6.
Stambena namjena (S) planirana je za novu izgradnju.
Mješovita namjena (M) planirana je za novu izgradnju na česticama gdje opći
lokacijski uvjeti omogućavaju obje namjene, s tim da se poslovna namjena može planirati
u prizemlju i eventualno u podrumima tih objekata.
Poslovna namjena (P) planirana je kao prateći sadržaji stanovanju i to
isključivo kao trgovačko-ugostiteljska namjena.
Zelene površine na području obuhvata čine ukrasno i zaštitno zelenilo (Z) i parkovne
površine (Zp).
Ostalu površinu na području obuhvata podrazumijevaju kolno-pješačke površine
(KP) i parking prostori (PP).
Razgraničenja i smještaj određenih zona prikazani su u grafičkom prilogu
Detaljna namjena površina (Prilog br. 2) u mjerilu M 1:1000.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevinskih čestica i
građevina
Članak 7.
Detaljni plan obuhvaća prostor koji se nalazi na katastarskim česticama k.č.
241/3, 752/16, 22, 23, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38,
39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58
K.O. Jelenje u cijelosti, te dijelom na k.č. 241/1, 752/1, 24 K.O. Jelenje.
Granica zahvata prikazana je u grafičkim prilozima. Površina obuhvaćena planom
iznosi 30.803,00 m2.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevinskih čestica i
građevina dani su kroz tekstualni i grafički dio plana za svaku navedenu
grupaciju.
Ovim DPU-om formirano je 10 (deset) građevinskih čestica sa stambenom
namjenom, 21 (dvadeset i jedna) građevinska čestica sa mješovitom namjenom, 1
(jedna) s poslovnom namjenom, 2 (dvije) kao zelene površine i parkovi i 1
(jedna) kao prostor za smještaj komunalnih uređaja.
2.1. Veličina i oblik građevinske čestice
Članak 8.
Veličina i oblik građevinske čestice prikazani su u grafičkom dijelu plana,
posebno u grafičkom prilogu Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
(Prilog 5.) u mjerilu 1:1000.
Ukupna površina zone namijenjene stambenoj namjeni (S) je 6.741,80 m2.
* tablica u PDF formatu na kraju dokumenta
Kota poda prizemlja iznosi najviše 1,0 m iznad najniže točke konačno
uređenog dijela čestice koju pokriva građevina. Ispod prizemne etaže objekta
dozvoljava se izgradnja podruma.
Podrumom se smatra etaža čija kota stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m
iznad najniže točke konačno uređenog dijela čestice koji pokriva građevina.
Zbog kosine terena dozvoljena je kaskadna stambena izgradnja. Kod kaskadne
izgradnje kota poda prizemlja iznosi najviše 1,5 m iznad najniže točke konačno
uređenog dijela čestice koju pokriva određeni stambeni sklop građevine. Kod
kaskadne izgradnje nije dozvoljena izgradnja podruma.
Građevine stambene namjene definiraju se po PP-u kao »visoke stambene
građevine«, maksimalne visine do 18,0 m mjereno od najniže točke konačno uređenog
dijela čestice koju pokriva objekt do krovnog vijenca. Njihova visina definira
se kao P+4, odnosno svaka kaskada može biti P+1, iznimno se dopušta kod
objekata S1/2 i S9/10 da najniža kaskada bude P+2.
Građevine mješovite namjene maksimalne su visine do 8,5 m, mjereno od
najniže točke konačno uređenog dijela čestice koju pokriva građevina do krovnog
vijenca.
2.3. Namjena građevine
Članak 11.
Namjena građevina definirana je ovim tekstom i kartografskim Detaljna
namjena površina (Prilog 2.) u mjerilu 1:1000.
Članak 12.
Na neizgrađenim površinama u zoni obuhvata izgradit će se stambeni objekti
(S), objekti mješovite namjene (M), poslovnih objekata (P) i objekti za
smještaj komunalnih uređaja (K).
Planirani stambeni objekti (S) podrazumijevaju »visoke stambene građevine« u
skladu s PP-om.
Planirani objekti mješovite namjene (M) podrazumijevaju uslužnu djelatnost,
trgovačku djelatnost ili komunalno-servisnu djelatnost u prizemlju, te
eventualno u podrumima i obavezno stanovanje na katovima. Iz širokog spektra
uslužnih, trgovačkih i servisnih djelatnosti na ovom prostoru mogu se
realizirati oblici koji se uklapaju u skromne prometne mogućnosti područja i
visoke ekološke zahtjeve (buka, vibracije, aero zagađenja). Na tragu odrednica
plana, poštujući ograničenja, strukturu poslovnih prostora u pogledu namjene,
veličine i broja pojedinačnih prostora odredit će investitori u fazi
realizacije plana. Površine namijenjene poslovnim sadržajima locirane su
uglavnom na niveletama, planom zahvaćenih, kolnih i pješačkih prometnica.
Planirani poslovni objekti (P) podrazumijevaju isključivo
trgovačko-ugostiteljsku namjenu.
Objekti za smještaj komunalnih uređaja (K) su prostori i objekti u kojima će
se smjestiti potrebne stanice i podstanice za opskrbu naselja energentima (trafostanica,
TK stanica, CATV stanica i sl.).
Zelene površine na području obuhvata čine ukrasno i zaštitno zelenilo (Z) i
parkovne površine (Zp).
Ostalu površinu na području obuhvata podrazumijevaju kolno-pješačke površine
(KP) i parking prostori (PP).
građevinska čestica namjena
S 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 stambena
M 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12,
13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21 mješovita
P poslovna
K smještaj komunalnih
uređaja
Z i Zp zelene površine
i parkovi
KP i PP kolno-pješačke
površine i parking
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Članak 13.
Smještaj građevina na građevinskoj čestici definiran je ovim tekstom i
kartografskim prikazom Uvjeti gradnje (Prilog 3.) u mjerilu 1:1000.
Članak 14.
Kod građevina stambene namjene kao građevinski pravac sa sjeverne strane
određuje se pravac koji je min. 6,50 m udaljen od kolnika. Građevine se
grupiraju po dvije kao dvojni objekt te sa te strane građevine ne smiju imati
otvore na pročelju. Minimalna udaljenost između dvije dvojne građevine je 6,0
m. Sve građevine moraju od južnog kolnika biti minimalno udaljene 6,0 m, osim
krajnje istočne građevine (S1) koja mora biti udaljena min. 4,9 m, odnosno
krajnje zapadne građevine (S10) koja od kolnika mora biti udaljena min. 5,1 m.
Kako je sa istočne strane planirano javno stepenište i park građevina S10 može
se graditi na udaljenosti od istočne granice čestice ma 3,5 m.
Članak 15.
Građevine mješovite namjene moraju biti udaljene najmanje 4,0 m od granice
građevne parcele sa svih strana mjereno od najistaknutijih dijelova, odnosno
8,0 m od susjednih građevina mješovite namjene. Ujedno od kolnih površina
moraju biti udaljene 6,0 m.
Građevni pravac određuje sa kao udaljenost od 6,0 m od kolne površine.
Pomoćne građevine u sklopu građevinskih čestica mješovite namjene mogu se
graditi i na manjim udaljenostima od granice čestice, odnosno susjednih
građevina, kao i na granici čestice uz uvjet da na graničnom pročelju nemaju
otvora i ne smetaju opravdanim interesima susjeda, a sve vodeći računa o vrsti
i stupnju izgrađenosti čestice.
Članak 16.
Građevina poslovne namjene mora biti izgrađena udaljena 5,3 m od zapadne
granice čestice, odnosno 6,5 m od kolnika; 3,0 m od sjeverne i istočne granice
čestice; 14,0 m od južne granice čestice.
Članak 17.
Kod gradnje građevina za smještaj komunalnih uređaja potrebno se pridržavati
Zakona i Propisa RH za sigurnost i zaštitu stanovnika naselja, s tim da je
minimalna udaljenost od planiranih građevina 15,0 m, odnosno 6,0 m od kolnika.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 18.
Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se
upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika i tradiciji, u skladu
s uobičajenim načinom građenja.
Građevine koje se grade na poluotvoren način, u nizu ili kao dvojne
građevine moraju s građevinom uz koju su prislonjene činiti arhitektonsku
cjelinu.
Krovište stambenih, mješovitih i pomoćnih građevina mora biti, u pravilu,
izvedeno kao dvovodno ili jednovodno raščlanjeno na više krovnih ploha u
zavisnosti od tlocrta građevine i funkcije prostora ispod krovišta. Pokrov
krova mora se uklapati u arhitekturu i oblikovanje građevine. Nagib krovnih
ploha određuje se prema tehničkim zahtjevima određenog pokrova. Na krovnim
plohama mogu se postavljati i solarni kolektori.
Krovna ploha može se koristiti i kao prohodna ravna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije.
Na krovnim plohama mogu se postavljati i solarni kolektori.
Na pročeljima građevina visoke stambene izgradnje ne smiju se obavljati
pojedinačne intervencije.
2.6. Uređenje građevinske čestice
Članak 19.
Uređenje građevinskih čestica definirano je ovim tekstom i kartografskim
prikazima Detaljna namjena površina (Prilog 2.), Uvjeti gradnje (Prilog 3.),
Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža (Prilozi 4.),
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina (Prilog 5) u mjerilu 1:1000.
Članak 20.
Svaka građevna čestica mora imati minimalni pristup javnoj prometnoj
površini u širini od 3,0 m.
Članak 21.
Ograde i potporni zidovi (podzidi) grade se prema lokalnim prilikama:
osnovni materijal je kamen i/ili beton, a za ograde još i zelenilo (živice) i
metal. Visina podzida, u pravilu, ne prelazi 1,5 m, osim kada to ne određuje
konfiguracija terena.
Građevine mješovite namjene prema prometnici obavezno imaju ogradu i to tako
da je u donjem dijelu kameni ili betonski zid visine do 1,0 m, ostali dio zida
mora se ozeleniti (živica ili visoko raslinje u potezu). Na zid se može
postaviti i metalna ograda (bravarija ili čelična mreža) do max. visine 2,0 m.
Ograde prema susjednim česticama mogu se graditi kao metalne (bravarija ili
čelična mreža) sa podzidom od min 0,3 m, ukupna visina ograde ne prelazi 1,5 m.
Članak 22.
Teren oko građevine, potporni zidovi, terase i sl. trebaju se izvesti tako
da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje voda
na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina.
Kod uređenja okoliša treba saditi, u pravilu, raslinje autohtonih vrsta, uz
preporuku sadnje bjelogorice tamo gdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti
sjena, te crnogorice tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zaštitni
ili dekorativni pojas.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
Članak 23.
Svi infrastrukturni zahvati na području Plana moraju se obavljati tako da se
prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje
kakvoće tla bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima.
U slučaju da se otkrije da preko planirane građevne parcele prolaze neki, do
sada nepoznati, podzemni infrastrukturni vodovi, potrebno ih je preseliti uz
obvezatno geodetsko snimanje tako preložene trase i njeno ucrtavanje u
katastarske karte.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
Članak 24.
Prometne površine opisane su u Planu (Plan prostornog uređenja - Prometna
mreža) i grafičkom prilogu Prometna mreža (Prilog 4.1.) u mjerilu 1:1000.
Izgradnja i uređenje planiranih prometnica provest će se u skladu s
pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke te obvezatno na
temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.
Ovim Planim određene su zasebne građevne parcele za pojedine opskrbne
prometnice (KP1, KP2 I KP3).
3.1.1. Gradske ulice (elementi trase i mjesta priključka prometnica manjeg
značaja)
Članak 25.
U granicama obuhvata Plana predviđene su opskrbne prometnice, koje se
priključuju na (planiranu) mrežu prometnica istog reda. Širina kolnika iznosi
6.0 m. Uz kolnik su predviđeni nogostupi širine 1.2 m.
Za sve prometnice dana su situacijska rješenja, s visinskim kotama
raskrižja.
Predviđena je dvosmjerna regulacija prometa.
Na području obuhvata Plana nisu predviđena stajališta ni površine za javni
prijevoz.
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)
Članak 26.
Potreban prostor i površine za potrebe prometa u mirovanju riješene su
unutar parcela prometnica, kao okomito ili podužno parkiranje uz kolnik:
KP1 - 30 p.m
KP2 - 28 p.m
KP3 - 19 p.m
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže
Članak 27.
Cjelokupna prometna mreža u obuhvatu Plana gradit će se i opremati u skladu
s mogućnostima Općine Jelenje i u skladu s rješenjima Plana (Plan prostornog
uređenja - Prometna mreža) i grafičkom prilogu Prometna mreža (Prilog 4.1.) u
mjerilu 1:1000.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 28.
Sve TK instalacije opisane su ovim Planom (Plan prostornog uređenja -
Elektroopskrbna i TK mreža - Energetsko napajanje) i dane u grafičkom prilogu
Elektroopskrbna i telekomunikacijska mreža (Prilog 4.3.) u mjerilu 1:1000.
Članak 29.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.4.1. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 30.
Javna rasvjete obuhvaćena je u liniji zahvata uređenja terena. Napajanje
javne rasvjete izvodi se iz planirane TS 10(20)/0,4 kV.
Kompletan niskonaponski kabelski razvod javne rasvjete iz TS izvodi se
kabelima tipa PP00A 4x25 mm2 položenim dijelom u zemljani rov i
dijelom u krute PVC ili ACC cijevi (gdje kabeli prolaze ispod betoniranih ili
asfaltiranih površina), kako je opisano pod dijelom KB 1 kV rasplet iz
planirane TS 10(20/0,4 kV - Jelenski vrh.
Kao uzemljivač duž cijele KB trase koristi se Cu uže 50 mm.
Javna rasvjeta kolne ulice izvodi se svjetiljkama sa natrijevom žaruljom 250
W montiranim na rasvjetne stupove visine 8 m.
Navedeni stupovi postavljaju se na betonske temelje sa sidrenim vijcima.
Zaštita od hrđanja izvedena je vrućim cinčanjem. U temeljima je ubetonirana PVC
cijev 1 70 mm za ulaz i izlaz kabela.
Spajanja kabela vrše se u razdjelnicima montiranim u rasvjetnim stupovima.
Svi rasvjetni stupovi spajaju se sa uzemljivačem, uže Cu 50 mm2.
Uključenje vanjske rasvjete vrši se u TS.
U cijeloj niskonaponskoj mreži odabran je TN-S sistem napajanja, koji kroz
cijeli sistem ima razdvojeni neutralni i zaštitni vodič. Svi izloženi vodljivi
dijelovi instalacije spojeni su sa uzemljenom točkom sistema pomoću zaštitnog
vodiča. Karakteristika zaštitnog uređaja i impendencija strujnog kruga odabrani
su tako, da u slučaju nastanka kvara bilo gdje u instalaciji nastupaju
automatsko isključenje napajanja u vremenu utvrđenom tehničkim propisima.
Presjeci zaštitnih vodiča odabrani su u ovisnosti o presjecima faznih
vodiča, a sve prema tehničkim propisima.
Zaštita kabela od kratkog spoja izvedena je niskonaponskim v.u. osiguračima
u TS, odnosno topljivim instalacionim osiguračima u razdjelnicama montiranim u
svakom rasvjetnom stupu.
Odabir osigurača izvršen je prema struji potrošača i zakonu selektivnosti.
Zaštita od statičkog elektriciteta izvedena je uzemljenjem svih metalnih
masa.
Članak 31.
Kompletna instalacija izvela bi se prema shemi prikazanoj u grafičkom
prilogu Elektroopskrbna i telekomunikacijska mreža (Prilog 4.3.) u mjerilu
1:1000.
Članak 32.
Zahtjev za izdavanje konačne elektroenergetske suglasnosti za priključenje
građevine potrebno je podnijeti u postupku izdavanja građevne dozvole za
građevinu.
3.4.2. Plinifikacija
Članak 33.
Budući da trenutno ne postoji mogućnost spajanja naselja na izvor zemnog
plina, predviđa se izvan obuhvata plana izgradnja stanice za skladištenje i
isparavanje UNP. Skladišno isparivačka stanica u I. fazi mora imati najmanje 3
spremnika ukupnog volumena 15 m3 odnosno 6000 kg UNP-a, te u II.
fazi još 3 spremnika ukupnog volumena 15 m3.
Pri planiranju stanice za skladištenje i isparavanje UNP-a potrebno je
ostvariti uvjete sigurnosnih udaljenosti od susjednih građevina i prometnica za
sve elemente stanice u svemu prema Pravilniku o izgradnji postrojenja za tekući
naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina (»Narodne
novine« broj 53/91).
Prilikom projektiranja trase plinovoda uzete su u obzir energetske potrebe
po domaćinstvu potencijalne potrošnje UNP od 2000 kg.
Također je prilikom dimenzioniranja cjevovoda uzeta u obzir buduća zamjena
UNP-a zemnim plinom.
Iz stanice za skladištenje i isparavanje plina dobavljat će se plin u mrežu
srednjetlačnog plinovoda tlaka do 500 mbara (STP) naselja Jelenski vrh,
potrebnih dimenzija za punu plinifikaciju, odnosno za opskrbu UNP za grijanje,
potrošnu toplu vodu (PTV) i kuhanje te eventualno druge potrebe svih budućih
potrošača.
Srednjotlačni plinovodi (STP) za naselje Jelenski vrh bit će izgrađeni iz
PEHD materijala PE100, serije S5 odnosno SDR 11 i položeni u zemlju na dubinu 1
- 1.2 m od vrha cijevi do površine terena.
ST plinovodi će biti položeni u javno prometnim ili zelenim površinama, tako
da se omogući izgradnja kućnih priključaka za sve objekte u naselju.
Od ST plinovoda izgradit će se kućni priključci za objekte, tako da se
dovedu do svih kućnih ulaza stambene ili druge namjene, gdje završavaju glavnim
kućnim zaporom u ormariću.
Kućni priključak, regulator tlaka, koji će se nalaziti u istom ormariću s
glavnim kućnim zaporom te unutarnja kućna instalacija, kojom će se plin
dovoditi do plinskih trošila, sastavni su dijelovi plinske instalacije
građevine.
Stambene jedinice će imati etažno plinsko grijanje.
Članak 34.
Kompletna instalacija izvela bi se prema shemi prikazanoj u grafičkom
prilogu Plinoopskrbna mreža (Prilog 4.2.) u mjerilu 1:1000.
3.4.3. Telefonija i CATV
Članak 35.
Povezivanje naselja na javnu TK mrežu potrebno je riješiti izgradnjom
Distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) od početka naselja do
najbliže dodirne točke s HT mrežom.
Pružanje telekomunikacijskih usluga na području naselja treba omogućiti
izgradnjom odgovarajuće infrastrukture:
- prostorije za TK čvorište za smještaj telekomunikacijske opreme,
- kraj prostorija ili na njima prostor za prijem signala CATV, te prostor za
distribuciju istog,
- TK opremu koja omogućava pružanje govornih i podatkovnih usluga,
- DTK, koja mora omogućiti uvlačenje kabela pristupne mreže kao i kabela za
distribuciju signala kabelske TV;
Kod planiranja objekta za smještaj TK opreme treba voditi računa kod
planiranja razdjelničkog prostora da će se pojaviti više operatera u lokalnoj
petlji zbog liberalizacije telekomunikacijskog tržišta fiksne mreže poslije
2004. god.
Glavna os planirane distributivne TK kanalizacije izvodi se sa dvije cijevi
PE PHDE promjera 110 mm.
Ulaz izvoda u pojedine objekte planira se izvesti iz planiranih TK zdenaca
sa dvije cijevi PE PHDE promjera 70 mm, što će biti definirano glavnim
projektom.
Članak 36.
Kompletna instalacija izvela bi se prema shemi prikazanoj u grafičkom
prilogu Elektroopskrbna i telekomunikacijska mreža (Prilog 4.3.) u mjerilu
1:1000.
3.4.4. Opskrba pitkom vodom
Članak 37.
Na predmetnoj lokaciji ne postoji izgrađena javna vodoopskrbna mreža koja
može služiti za opskrbu pitkom vodom.
Novi objekti planirani ovim DPU-om su sadržaji stambene namjene s uslužnom
građevinom.
Opskrba ovog područja vodom planira se tlačno opskrbnim vodom F 150 mm koji
prolazi prometnicama i koji se napaja iz crpne postaje koja se nalazi izvan
obuhvata DPU-a.
Crpna postaja mora se planirati s kapacitetom od cca 25,0 l/s. Crpna postaja
mora imati sabirni spremnik i crpke s regulacijom dobave putem frekventnog
pretvarača, dimenzionirane prema hidrauličkom proračunu.
Za opskrbu područja obuhvata, kao i za opskrbu rekreacijske zone Dubina,
izvan obuhvata plana, potrebno je izgraditi vodospremu kapaciteta dnevne
potrošnje, s kotom dna vodospreme da osigura dovoljan tlak za opskrbu objekata
i protivpožarne uvjete.
Dimenzioniranje svih cjevovoda treba napraviti na osnovi hidrauličkog
proračuna uz uvjet zadovoljavanja sanitarnih količina vode. Ti cjevovodi
također trebaju služiti i za protupožarne svrhe te će biti opskrbljeni sa
nadzemnim hidrantima na maksimalnom razmaku do 80 m prema Pravilniku o
tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu.
Cjevovodi moraju biti položeni na dubinu od cca 1.2 m u cestovnom pojasu,
kako je to prikazano na grafičkom prilogu. Za izvedbu vodovoda koristit će se
cijevi od modularnog lijeva za odgovarajući radni tlak. Na ograncima
vodoopskrbnog cjevovoda izvest će se zasunske komore u koje će se smjestiti
potrebni zasuni. Za priključenje pojedinih objekata na cjevovodu je potrebno
postaviti odgovarajuće fazonske komade.
Vodovodna mreža treba vodu za sanitarne potrebe propisane kvalitete i
protupožarnu vodu u koju svrhu treba izgraditi odgovarajuću mrežu vanjskih
nadzemnih hidranata na udaljenosti od max. 80 m.
Članak 38.
Kompletna instalacija izvela bi se prema shemi prikazanoj u grafičkom
prilogu Vodoopskrbna mreža (Prilog 4.4.) u mjerilu 1:1000.
3.4.5. Kanalizacija
Članak 39.
Sustav kanalizacije predviđen je kao separatni, predviđen je sustav odvodnje
fekalne kanalizacije i sustav oborinske kanalizacije. Odvodnja cjelokupnog
promatranog područja priključit će se na postojeću mrežu šireg područja.
Svi planirani kanalizacijski cjevovodi izvest će se od PVC cijevi klase SN 8
cijevi na dubini od 1.5 do 4.0 m, uz uvažavanje potrebnih nagiba nivelete dna
kanala i uspostave kaskadnih okana. Maksimalni razmak revizijskih okana ne
smije prijeći 40 m. Kanalizaciju i sve kanalske priključke te slivnike i
taložnice treba izvoditi vodonepropusno, korištenjem fazonskih komada sustava
»RDS« ili slično.
U fekalnu kanalizaciju se mogu upuštati otpadne vode koje svojim sastavom
odgovaraju odredbama propisa.
Za odvodnju parkirališta potrebno je obaviti predtretman otpadne vode
(taložnice, hvatači ulja i masti i sl.) prije no što se upuštaju u oborinsku
kanalizaciju.
Predtretman predviđa se i za upuštanje u fekalnu kanalizaciju otpadne vode
iz eventualnih javnih kuhinja i sl.
Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti podzemnih voda od zagađenja.
Površinsku odvodnju sa cestovnih prometnica treba odvoditi u javnu oborinsku
kanalizaciju.
Članak 40.
Kompletna instalacija izvela bi se prema shemi prikazanoj u grafičkom
prilogu Kanalizacijska mreža (Prilog 4.5.) u mjerilu 1:1000.
3.4.6. Hidrantska mreža
Članak 41.
Planom se predviđa izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda sa nadzemnim hidrantima
na propisanoj udaljenosti ne većoj od 80 m.
Prema rješenju vatrogasnih pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih
vozila, omogućit će se kretanje i intervencija vatrogasnog vozila.
4. Uvjeti uređenja i opreme zelenih površina
Članak 42.
U području obuhvata postoji od zelenih površina uređeni park kod kojeg se
mora voditi računa o specifičnom kosom terenu. Kod uređenja treba voditi računa
o postojećem visokom zelenilu koje treba sačuvati koliko je to moguće. Kod
sađenja novog zelenila potrebno je saditi autohtone vrste visokog i niskog
raslinja. Čestica predviđena za prostor uređenog parka je Zp.
Osim ovoga u području zahvata određuje se sadnja visokog zelenila u potezima
uz prometnice.
Prostor namijenjen za smještaj komunalnih uređaja potrebno je hortikulturno
urediti sadnjom autohtonog visokog i niskog raslinja tako da uređenje ne smeta
funkciji prostora.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina
Članak 43.
U području obuhvata plana nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i
građevina.
6. Uvjeti i način građenja
Članak 44.
Uvjeti gradnje i način gradnje građevina opisani su u glavi 2. ovih odredbi
(Plan prostornog uređenja - Uvjeti i način gradnje).
Uvjeti i način gradnje sadrže slijedeće podatke:
- znaka (broj) građevinske čestice
- oblik građevinske čestice
- veličinu građevinske čestice
- namjena građevine
- minimalna udaljenost građevine od granica čestice
- građevinski pravac
- granice gradivog dijela čestice
- pristup građevinske čestice na javnu površinu
- mjesto i način priključka na komunalnu infrastrukturu
- broj etaža građevine (E)
- visina građevine (V)
- koeficijent izgrađenosti (kig)
- koeficijenti iskorištenosti (kis i Kis)
- obvezni elementi oblikovanja
- zabranjeni elementi oblikovanja
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 45.
Unutar granice obuhvata ne nalazimo prirodne, kulturno povijesne i
ambijentalne vrijednosti koje zahtijevaju plansku i stvarnu zaštitu.
8. Mjere provedbe Plana
Članak 46.
Sukladno članku 34. Zakona o prostornom uređenju provođenje ovog plana
provodi se temeljem Izvoda iz plana.
9. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš
Članak 47.
Dispozicijom programskih sadržaja unutar područja obuhvata i odgovarajućim
tehničkim mjerama potrebno je spriječiti međusobne nepovoljne utjecaje (buka,
aero zagađenja, nepoželjne vizure). Iste mjere treba poduzeti u odnosu na
susjedni okoliš izvan granica obuhvata. Uvođenje novih sadržaja ne smije
pogoršati zatečenu prometnu situaciju pa izgradnjom uzrokovano povećanje kolnog
prometa u mirovanju mora biti riješeno na propisan način. Pješačke mogućnosti
unutar obuhvaćenog područja moraju biti bolje od zatečenih u momentu
planiranja.
Članak 48.
Odvodni kanali fekalne kanalizacije i odvodnje oborinskih voda su bez
negativnog utjecaja na okoliš obzirom na usvojeni zatvoreni sustav odvojene
odvodnje.
Kako se radi o II. zoni sanitarne zaštite izvora voda za piće u riječkom
području sva otpadna voda vodonepropusnim sustavom vodi se izvan granica II.
zone na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
Članak 49.
Osigurana je kvalitetna vodoopskrba planiranog prostora.
Članak 50.
(1) Svojom brojnošću i samom činjenicom fizičke prisutnosti u gotovo svim
dijelovima zone plana, elektroprivredni objekti automatski negativno doprinose
općem korištenju i oblikovanju prostora, koje nažalost nikakvim mjerama nije
moguće potpuno eliminirati, već ih je primjenom odgovarajućih tehnologija i
tehničkih rješenja moguće svesti na manje i prihvatljivije iznose, što je
primijenjeno i u ovom rješenju sustava elektroopskrbe u maksimalno mogućem
opsegu.
(2) U tom kontekstu mogu se navesti najvažnije mjere sprječavanja nepovoljna
utjecaja na okoliš.
(3) Niti jedan od postojećih i planiranih elektroprivrednih objekata na
području ove općine nije iz skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora.
(4) Primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova nn (1kV)
višestruko se povećava sigurnost napajanja potrošača, uklanja se opasnost od
dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na
okoliš.
(5) Primjenom kabelskih razvodnih ormarića (KRO) i kabelskih priključnih
ormarića (KPO) izrađenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek
trajanja, poboljšava vizualna prihvatljivost i povećava sigurnost od opasnih
napona dodira.
(6) Trafostanice gradskog tipa izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski
oblikovane i uklopljene u okoliš. Gradske trafostanice koje su eventualno
locirane u drugim objektima treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih
utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl.).
(7) Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu
lokacije treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u
neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za
ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 51.
Detaljni plan uređenja zone »Jelenski Vrh« u Jelenju ovjeren je pečatom i
potpisom predsjednika Općinskog vijeća.
Članak 52.
Detaljni plan uređenja zone »Jelenski Vrh« u Jelenju čuva se u pismohrani
jedinstvenog upravnog odjela i u Uredu za prostorno uređenje,
stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ.
Članak 53.
Ova Odluka stupa na snagu idućeg dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-01/04-01/01
Ur. broj: 2170-04-04-1
Dražice, 10. siječnja 2004.
Predsjednik
Općinskog vijeća
Damir Maršanić, v.
r.
