58.
Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00 i 32/01), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 33/01, 13/02 i 05/03) te
članka 40. Statuta Grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
broj 23/01, 04/02, 13/02 i 12/03) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 10.
srpnja 2003. godine donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja povijesne jezgre Trsat
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja povijesne jezgre Trsat (u daljnjem tekstu:
Plan).
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskim prikazima broj 1, 2, 3 i
4.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi oko 14 ha.
Članak 3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne
i grafičke dijelove Plana kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
A.1. Uvod
A.2. Područje obuhvata Plana
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu Plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna infrastruktura
2.3.2. Telekomunikacijska mreža
2.3.3. Vodoopskrba
2.3.4. Odvodnja otpadnih voda
2.3.5. Plinoopskrba
2.3.6. Elektroopskrba
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i
komunalnom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja
3.1.2. Gradska ulica i pristupne ulice
3.1.3. Površine za javni prijevoz
3.1.4. Javna parkirališta
3.1.5. Trgovi i druge veće pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.4.1. Opskrba pitkom vodom
3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
3.4.3. Opskrba plinom
3.4.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
GRAFIČKI DIO
1. Detaljna namjena površina M 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Prometna infrastruktura - situacija s
režimom prometa M 1:1000
2.2. Telekomunikacijska infrastruktura
- postojeće stanje M 1:1000
2.3. Telekomunikacijska infrastruktura
- kabliranje telekomunikacijske mreže M 1:1000
2.4. Telekomunikacijska infrastruktura
- distributivna telefonska kanalizacija M 1:1000
2.5. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba M 1:1000
2.6. Komunalna infrastruktura - odvodnja M 1:1000
2.7. Komunalna infrastruktura - plinoopskrba M 1:1000
2.8. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba
- visoki napon M 1:1000
2.9. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba
- niski napon M 1:1000
2.10. Komunalna infrastruktura - elektroopskrba
- javna rasvjeta M 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina M 1:1000
3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
- zaštita kulturnog dobra M 1:500
4. Uvjeti gradnje M 1:500
4.1. Uvjeti gradnje
- građevne čestice, regulacijski pravci i
uklanjanje građevina M 1:500
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1. i točkom 2.2.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
1) Stambena namjena (S)
2) Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)
3) Javna i društvena namjena - kulturna namjena (D6)
4) Javna i društvena namjena - vjerska namjena (D7)
5) Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)
6) Športsko-rekreacijska namjena - šport (R1)
7) Javne zelene površine - javni park (Z1)
8) Javne zelene površine - dječje igralište (Z2)
9) Javne zelene površine - vrt (Z3)
10) Zaštitne zelene površine (Z)
11) Pješačke površine
12) Pješačko-kolne površine
13) Javna parkirališta
14) Komunalna, prometna, ulična i telekomunikacijska infrastrukturna mreža
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 5.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
određeni su kartografskim prikazima broj 3., 3.1., 4. i 4.1.
Članak 6.
Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine
ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za
katastar Rijeka.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 7.
Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj
4. i 4.1.
Površina, izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica te gustoća
izgrađenosti prikazani su u tablici broj 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Članak 8.
Dozvoljava se usklađivanje planiranog oblika i veličine građevne čestice,
sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti
provedbu Plana.
Članak 9.
Najveća dozvoljena izgrađenost građevnih čestica oznake 1.1., 1.2. i 1.4. iznosi
1000ovršine gradivog dijela građevne čestice.
Članak 10.
Najveća dozvoljena izgrađenost građevnih čestica oznake od 2.2. do 2.4.
iznosi 1000ovršine gradivog dijela građevne čestice.
Članak 11.
Najveća i najmanja dozvoljena izgrađenost građevnih čestica oznake od 3 do
124 određena je u tablici broj 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog
dijela Plana.
Članak 12.
Za građevnu česticu javne zelene površine oznake d.1. i d.2., vodospreme i
trafostanice najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice iznosi 1000ovršine
gradivog dijela građevne čestice.
Članak 13.
U površinu izgrađenosti građevne čestice ne uračunavaju se površine dijelova
građevine koji se mogu graditi izvan površine gradivog dijela građevne čestice.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak 14.
Veličina i površina građevina, ukupna bruto izgrađena površina građevine i
najveći dozvoljeni ili obvezni broj etaža prikazani su u tablici broj 2. i 3.
točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 15.
Broj etaža građevine, nivelacijska kota građevine i nivelacijska kota
priključka građevne čestice na javnu prometnu površinu određeni su u tablici 2.
i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskim
prikazom broj 4.
U broj etaža iz stavka 1. ovoga članka nisu uračunati podrum i tavan.
Podrum se može graditi ako razlika između kote stropa podruma i kote najniže
točke terena uz građevinu nije veća od 1,0 m.
Članak 16.
Pod visinom građevine na području obuhvata Plana podrazumijeva se visina
mjerena od nivelacijske kote do donjeg ruba krovnog vijenca građevine.
Nivelacijska kota građevine je, u pravilu, kota poda prizemlja.
Kod postojećih građevina, kota poda prizemlja može se sniziti kako bi se
dobila najmanja dozvoljena visina etaže potrebna za obavljanje određene djelatnosti.
Za građevine od I. do III. kategorije zaštite sniženje kote iz stavka 3.
ovoga članka dozvoljeno je uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine -
Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Članak 17.
Na građevnim česticama oznake od 4 do 123, najveća dozvoljena visina od
završne kote stropne konstrukcije zadnje etaže do gornjeg ruba krovnog vijenca
iznosi 0,60 m.
Na građevnim česticama iz stavka 1. ovoga članka, dozvoljeno je odstupanje
od nivelacijske kote za +/- 0,30 m, od
nosno ako se gradi podrum dozvoljeno je odstupanje za +/-
1,0 m.
Garaže i pomoćne građevine na građevnim česticama iz stavka 1. ovoga članka
te pomoćne građevine na građevnim česticama oznake d.5.3. i d.5.4., mogu se
graditi kao jednoetažne prizemne građevine.
Članak 18.
Kod postojećih građevina sagrađenih uz prometnicu na građevnim česticama
oznake od 117 do 123, na udaljenostima manjim od dozvoljenih, nije dozvoljeno
povećanje visine građevine na dijelu građevine orijentiranom na prometnicu.
Članak 19.
Građevine na građevnim česticama oznake 124, d.1., d.2., d.5.1. i d.5.2.
mogu se graditi kao jednoetažne suterenske građevine.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na građevnoj čestici oznake 124
iznad jednoetažne suterenske građevine dozvoljena je gradnja i uređenje
dijelova uspinjače, ako to tehničko-tehnološki i prometni uvjeti izgradnje
uspinjače zahtijevaju.
Visina građevine iz stavka 1. ovoga članka mjeri se od nivelacijske kote
poda suterena do nivelacijske kote ravnog prohodnog krova.
Dozvoljena su odstupanja od nivelacijske kote za +/- 0,50 m.
Članak 20.
Najveća dozvoljena visina trafostanice na građevnim česticama oznake f.2.1.,
f.2.2. i f.2.3. iznosi 3,0 m.
Članak 21.
Za građevinu na građevnoj čestici oznake 1.2. dozvoljena su odstupanja od
nivelacijske kote za +/- 0,50 m.
Visina dvoetažnog dijela građevine na građevnoj čestici oznake 1.2. određuje
se uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
Članak 22.
Na građevnoj čestici oznake 2.3. broj etaža i visinu građevine potrebno je
odrediti prema posebnom elaboratu i suglasnosti Uprave za zaštitu kulturne
baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.
2.3. Namjena građevina
Članak 23.
Unutar građevine na području namjene »Stambena namjena« dozvoljava se
prenamjena stambenog prostora u poslovni prostor, sukladno tablici 1. iz točke
2.1. i tablici 2. i 3. iz točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 24.
Unutar građevine na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena
namjena« prizemnu etažu dozvoljeno je urediti kao poslovni prostor za
obavljanje djelatnosti kojom se ne remeti javni red i mir i ne narušava okoliš
u skladu s uvjetima propisanim ovom Odlukom, sukladno tablici 1. iz točke 2.1.
i tablici 2. i 3. iz točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
U dograđenim dijelovima građevina na građevnim česticama oznake 50, 52, 54 i
67 obvezna je poslovna namjena u prizemlju građevine.
Članak 25.
Unutar građevine na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena
namjena« na građevnim česticama oznake 17, 28, 36, 38, 40, 45 i 47 dozvoljava
se poslovna namjena u svim dijelovima građevine.
Članak 26.
Unutar građevine na području namjene »Javna i društvena namjena - kulturna
namjena« dozvoljena je i druga javna i društvena namjena te poslovna namjena,
sukladno točki 2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Najmanje 700ovršine izgrađenog zatvorenog prostora zone Trsatske gradine,
potrebno je urediti kao muzejsko-izložbeni prostor.
Članak 27.
Na području namjene »Javna i društvena namjena - vjerska namjena«, osim
vjerske namjene, dozvoljena je stambena, poslovna te druga javna i društvena
namjena, sukladno točki 2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 28.
Na području namjene »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena«
dozvoljava se obavljanje ugostiteljske, trgovačke, zanatske i slične
djelatnosti.
Članak 29.
Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport« dozvoljava se
gradnja i uređenje boćališta.
Članak 30.
U prizemlju građevina uz pješačke ulice oznake od e1.1. do e1.5. i trga
oznake e2.1. dozvoljena je ugostiteljska, trgovačka i slična djelatnost,
sukladno točki 2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
U prizemlju građevina u ulici Petra Zrinskog, od Frankopanskog trga do
Župnog ureda, dozvoljava se uređenje prostora za trgovačku djelatnost tipa
antikvarijata, knjižare, trgovine suvenira i slično, uređenje prostora za
ugostiteljsku djelatnost te drugu javnu i društvenu namjenu.
Članak 31.
Postojeće pomoćne građevine unutar obuhvata ovoga Plana dozvoljeno je
urediti kao poslovni prostor, ako je to u skladu s ostalim odredbama ove
Odluke.
Postojeće garaže unutar obuhvata ovoga Plana dozvoljeno je urediti kao
poslovni prostor, pod uvjetom da je na građevnoj čestici osigurano parkirališno
mjesto za smještaj osobnog vozila i ako je to u skladu s ostalim odredbama ove
Odluke.
Izuzetno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, na građevnim česticama
oznake od 117 do 123 pomoćne građevine i garaže nije dozvoljeno urediti kao
poslovni prostor.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 32.
Građevina se gradi unutar gradivog dijela građevne čestice.
Površina gradivog dijela građevne čestice i udaljenost te površine od granice
građevne čestice prikazane su kartografskim prikazom broj 4.
Članak 33.
Unutar građevne čestice, a izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava
se gradnja:
- balkona, ako je najmanje 3,0 m udaljen od granice građevne čestice,
- strehe i krovnog istaka, ako nije širi od 0,30 m,
- ulazne nadstrešnice, tende i pergole te
- potpornog zida, ograda i stuba.
Ako se dijelovi građevine iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka
grade iznad prometne površine, najmanja dozvoljena horizontalna udaljenost od
osi prometnice iznosi 2,0 m, a najmanja dozvoljena vertikalna udaljenost od
razine prometnice iznosi 2,60 m.
Članak 34.
Obvezni građevni pravac određen je kartografskim prikazom broj 4.
Građevni pravac jest linija pročelja građevine u razini prizemlja.
U slučaju nepovoljnih rezultata geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih
razloga, dozvoljava se odstupanje od obveznog građevnog pravca.
Odstupanje iz stavka 3. ovoga članka nije dozvoljeno ako bi time bile
smanjene površine infrastrukturnih koridora, prilaznih puteva i ostalih javnih
površina.
Članak 35.
Kod gradnje građevina na građevnim česticama oznake od 4 do 123, čiji je
građevni pravac paralelan s ulicom, najveća dozvoljena neprekinuta dužina
pročelja iznosi 12,0 m.
Članak 36.
Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred obveznog građevnog pravca
dozvoljava se gradnja ulazne nadstrešnice, balkona te postava elemenata za
pergolu, tendu, reklamni pano i slično, pod uvjetom da se gradnjom odnosno
postavom ne ometa pješački ili kolni promet.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 37.
Oblikovanje građevine potrebno je izvesti sukladno točki 2.4.1. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Arhitektonski izraz građevine potrebno je uskladiti s postojećom
arhitekturom.
Pseudo-primorski oblikovni elementi nisu dozvoljeni.
Za oblikovanje pomoćnih građevina vrijede isti uvjeti kao i za osnovne
građevine.
Članak 38.
Pročelje građevine potrebno je izvesti glatkom žbukom u svijetlim pastelnim
tonovima s profiliranom arhitektonskom plastikom (prozorskim kučicama,
nadvratnicima, konzolama) ili kamenom.
Krovni vijenac građevine potrebno je izvesti prema povijesnim uzorcima s
lica mjesta.
Otvori na pročelju moraju biti pravokutni, visine veće od širine, naglašeni
kamenim gredama, žbukom ili bojom i simetrično raspoređeni.
Članak 39.
Ograde na građevini potrebno je kvalitetno oblikovati upotrebom kamena,
betona ili metala.
Balkon na pročelju građevine orijentiran na javnu površinu ne može imati
punu ogradu već kvalitetno oblikovanu metalnu ogradu.
Članak 40.
Krov osnovnih građevina na građevnim česticama oznake 4 do 123 mora biti
kosi, dvostrešan, sa sljemenom paralelnim s dužom osi građevine.
Dozvoljava se izvedba višestrešnog krova i interpolacija krovne terase čija
površina iznosi najviše 300ovršine krova te gradnja »svjetlarnika - krovne
kućice« prema postojećim povijesnim uzorcima, sukladno točki 2.4.1.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o.
Prohodan ravan krov mora imati suterenski dio građevine na građevnim
česticama oznake 1.2., 5., 124, d.1. i d.2. te podrumski dio građevine na
građevnoj čestici oznake 2.4.
Krov postojećih građevina od I. do III. kategorije zaštite te krov građevina
na građevnim česticama oznake 1.1., 1.2., 2.2., 2.3., 2.5. i 3. potrebno je
izvesti sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana uz
suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
Krov pomoćnih građevina i garaža mora biti kosi.
Izuzetno od odredbe stavka 6. ovoga članka, pomoćna građevina i garaža
površine do 30,0 m2 može imati ravan krov koji se izvodi kao
prohodna terasa.
Članak 41.
Pokrov kosog krova je kupa kanalica.
Na krovu građevine nije dozvoljena ugradnja sunčanog kolektora.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pokrov krova građevina na
građevnim česticama oznake 2.2., 2.3. i 2.5. potrebno je izvesti sukladno točki
2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana uz suglasnost Uprave za zaštitu
kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Članak 42.
Ako se balkon gradi izvan regulacijskog pravca, najveća dozvoljena širina
balkona iznosi 1,10 m, a najveća dozvoljena dužina balkona iznosi 4,0 m.
Članak 43.
Vanjske stube potrebno je graditi paralelno s pročeljem na tradicionalan
način, sukladno točki 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 44.
Iznad ulaza u građevinu dozvoljena je gradnja nadstrešnice kao drvene ili
kamene konzole pokrivene kupom kanalicom ili metalne konzole pokrivene staklom.
Izvan osnovne građevine nije dozvoljena gradnja vjetrobrana.
Članak 45.
Na pročelju građevine uz pješačke površine oznake e.1. i e.2. kojoj se
regulacijski i građevni pravac preklapaju nije dozvoljeno postavljati tipska
metalna garažna vrata.
Članak 46.
Reklamne ploče i ploče za isticanje naziva tvrtke dozvoljeno je postavljati
horizontalno na pročelje u visini prizemlja.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, reklamne ploče i ploče za
isticanje naziva tvrtke čija najveća dozvoljena dimenzija iznosi 0,60 m,
dozvoljeno je postavljati okomito na pročelje, pod uvjetom da ne ugrožavaju
pješački ili kolni promet.
Članak 47.
Trafostanica može biti tipska te oblikovana sukladno točki 2.4.1.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
Članak 48.
Način uređenja i korištenja građevnih čestica određen je kartografskim
prikazom broj 3.
Članak 49.
Postojeće visoko zelenilo potrebno je sačuvati i dopuniti autohtonim i
parkovnim biljnim vrstama.
Članak 50.
Ogradu, potporni zid, obložni zid (podzid), terasu i stubište potrebno je
graditi na način kojim se ne narušava okoliš građevine.
Osnovni materijal za gradnju potpornog zida je kamen i/ ili beton.
Najveća dozvoljena visina potpornog zida iznosi 1,50 m u jednoj ravnini.
Članak 51.
Neizgrađeni dio građevnih čestica oznake od 1.1. do 1.4. potrebno je urediti
kao park, a samostanski vrt sačuvati kao zelenu površinu ili urediti kao
perivoj, sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 52.
Neizgrađeni dio građevnih čestica oznake od 2.1. do 2.6. potrebno je urediti
kao park, sukladno točki 2.4. obrazloženja Tesktualnog dijela Plana.
Članak 53.
Neizgrađeni dio građevnih čestica oznake od 4 do 124 potrebno je urediti kao
vrt ili park, sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Na području namjene »Stambena namjena« najmanje 50eizgrađenog dijela
građevne čestice potrebno je urediti sadnjom visokog zelenila.
Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena«
najmanje 40eizgrađenog dijela građevne čestice potrebno je urediti kao vrt.
Dozvoljava se postava elemenata vrtne opreme i sjenice kao konstrukcije od
metala ili drva.
Najveća dozvoljena površina sjenice iznosi 16,0 m2.
Članak 54.
Građevne čestice oznake od 4 do 123, prema javnim prometnim površinama,
potrebno je ograditi.
Oblikovanje ograde potrebno je izvesti sukladno točki 2.4. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 2,0 m.
Članak 55.
Na građevnoj čestici oznake 5 i 124 površinu neposredno uz ogradu terase
potrebno je urediti kao javni pješački prolaz najmanje dozvoljene širine 2,50
m.
Članak 56.
Na građevnoj čestici oznake od f.1. do f.3. ogradu je potrebno izvesti kao
kameni ili žbukani zid sukladno točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
Članak 57.
Smještaj vozila je potrebno osigurati unutar građevne čestice sukladno
tablici broj 2. i 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Ako na građevnoj čestici unutar obuhvata ovoga Plana nema prostornih
mogućnosti za osiguranje parkirališnih mjesta ista je potrebno osigurati na
parkirališnoj površini koja je najviše 100,0 m udaljena od građevne čestice.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja
Članak 58.
Na području obuhvata Plana glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja
je cesta županijskog značaja oznake Ž 5058 - Šetalište Joakima Rakovca.
Članak 59.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije glavne gradske ulice određeni su sukladno
točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana te kartografskom prikazu
broj 2.1. i kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.
Članak 60.
Nivelacijske kote glavne gradske ulice određene su kartografskim prikazima
broj 2.1. i 4 te kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.
Najveća dozvoljena odstupanja od nivelacijske kote iznose +/- 0,10 m.
Članak 61.
Galeriju na građevnoj čestici oznake e.8.1. potrebno je izvesti kao
jedinstvenu građevinsku i oblikovnu cjelinu s hortikulturnim i urbanim
uređenjem.
Najmanji dozvoljeni slobodni profil galerije iz stavka 1. ovoga članka
iznosi 4,30 m.
Niveletu pješačkog prilaza crkvi na mjestu križanja s građevinom galerije
dozvoljeno je povisiti za najviše 0,60 m.
Na dijelu spojne ceste između profila 3 i 10 nije dozvoljena gradnja
uzdužnog pješačkog toka neposredno uz kolnik.
Članak 62.
Pri gradnji i uređenju prometnica dozvoljena je gradnja potpornih zidova
najveće dozvoljene visine 2,50 m te postava elemenata za zaštitu od buke.
Ako postoji potreba za gradnjom potpornog zida čija je visina veća od visine
određene u stavku 1. ovoga članka tada je zid potrebno izvesti terasasto, sa
ozelenjenim međuprostorom, na način da visina svakog potpornog zida odvojenog
terasom ne prelazi najveću dozvoljenu visinu potpornog zida iz stavka 1. ovoga
članka.
Ograde potpornih zidova potrebno je izvesti kao metalne ograde ili kao
betonsko korito s ukrasnim zelenilom.
Članak 63.
Gradnju i uređenje spojne ceste s galerijom na građevnoj čestici oznake
e.8.1. potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog
dijela Plana.
Prilikom gradnje i uređenja spojne ceste iz stavka 1. ovoga članka potrebno
je zadržati postojeći ili planirati novi ulaz u javno tunelsko sklonište oznake
S-50 koje ostaje u funkciji u smanjenim gabaritima.
3.1.2. Gradska ulica i pristupne ulice
Članak 64.
Na području obuhvata ovoga Plana gradska ulica jest ulica Stjepana Radića, a
pristupne ulice su: ulica fra Serafina Schöna, ulica Vinka Valkovića Poleta,
ulica Vrlije, Glavinićeva ulica i Partizanski put.
Gradska ulica i pristupne ulice iz stavka 1. ovoga članka grade se i
rekonstruiraju sukladno točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana,
kartografskom prikazu broj 2.1. i kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.
Članak 65.
Nivelacijske kote ulica iz članka 64. ove Odluke određene su grafičkim
prilozima broj 2.1. i 4 te kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.
Najveća dozvoljena odstupanja od nivelacijske kote iznose +/- 0,10 m.
3.1.3. Površine za javni prijevoz
Članak 66.
Na području obuhvata Plana javni gradski prijevoz prolazi trasom označenom
kartografskim prikazom broj 2.1.
Gradnja i uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza planira se uz desnu
stranu ulice Joakima Rakovca sukladno kartografskom prikazu broj 2.1. i točki
2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Prilikom uređenja pješačkog dijela stajališta iz stavka 2. ovoga članka
dozvoljava se nužna korekcija postojećeg potpornog zida.
Nadstrešnicu stajališta potrebno je izvesti konzolnom konstrukcijom postavljenom
na postojeći zid.
Na dijelu građevne čestice oznake d.3. dozvoljena je gradnja i uređenje
uspinjače sukladno kartografskom prikazu broj 2.1. i točki 2.3.1. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Izuzetno od odredbe stavka 5. ovoga članka, gradnja i uređenje uspinjače
dozvoljena je osim na dijelu građevne čestice oznake d.3. i na dijelu građevne
čestice oznake 124, ako tehničko-tehnološki i prometni uvjeti izgradnje
uspinjače to zahtijevaju, sukladno točki 2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
3.1.4. Javna parkirališta
Članak 67.
Način gradnje i uređenja javnih parkirališta određeni su točkom 2.3.1.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazom broj 2.1.
Članak 68.
Na građevnim česticama oznake e.6.1. i e.6.2. te e.7.1. do e.7.3. planirano
je uređenje javnih parkirališta sa 100 parkirališnih mjesta za osobna vozila i
19 parkirališnih mjesta za autobuse.
Pri uređenju parkirališta na građevnim česticama oznake e.6.1. i e.6.2.
potrebno je sačuvati sva vrijedna stabla.
3.1.5. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 69.
Gradnju i uređenje trga i pješačkih površina potrebno je izvesti sukladno
točki 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj
3. i 4.
Članak 70.
Pješačku površinu potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata
opločenja: kamenom, oblutkom, šljunkom, betonskim elementom i sličnim
materijalom te opremiti urbanom i likovnom opremom, sukladno točki 2.4.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže
Članak 71.
Kolno-pješačke površine i ostale prometne površine potrebno je izvesti
sukladno točki 2.3.1. i 2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana,
kartografskom prikazu broj 2.1. i 3. te kartogramima od broja 2.1.1. do 2.1.8.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 72.
Trasa telekomunikacijske mreže određena je kartografskim prikazima broj
2.2., 2.3. i 2.4., a način opremanja telekomunikacijskom mrežom prikazan je
točkom 2.3.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Mrežu telekomunikacijske infrastrukture potrebno je graditi podzemno u
sklopu javnih površina.
3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.4.1. Opskrba pitkom vodom
Članak 73.
Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.3. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.5.
3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 74.
Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno točki
2.3.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.6.
3.4.3. Opskrba plinom
Članak 75.
Opskrbu plinom potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.5. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.7.
3.4.4 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 76.
Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.6.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazima broj 2.8., 2.9.
i 2.10.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 77.
Javne zelene površine potrebno je urediti sukladno točki 2.4. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 3.
Članak 78.
Na području namjene »Javne zelene površine - javni park« i »Javne zelene
površine - dječje igralište« dozvoljava se gradnja i uređenje pješačkih staza,
stubišta, rekreacijskih i dječjih igrališta i odmorišta te postava urbane i
likovne opreme, paviljona, pergola, skulptura, fontana i slično.
Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće zelenilo
te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.
Javni park potrebno je urediti kao jedinstvenu oblikovnu cjelinu sadnjom
visokog zelenila te uređenjem parternih površina.
Članak 79.
Na području namjene »Javne zelene površine - vrt« potrebno je zadržati
postojeću terasastu strukturu vrta i podzid u suhozidu.
Uz podzid iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je, izvan gradivog dijela
građevne čestice, rekonstruirati suterensku pomoćnu građevinu najveće
dozvoljene površine 9,0 m2 i najveće dozvoljene visine jednake
visini podzida.
Vidljivi zid suterenske pomoćne građevine te podzid vrtnih terasa potrebno
je izvesti od neobrađenog kamena a ulazna vrata od drva.
Članak 80.
Arhitektonski izraz građevine koja se gradi na javnim zelenim površinama
potrebno je uskladiti s okolnim pejzažem.
Pročelje građevine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je izvesti kamenom,
glatkom žbukom, štokanim betonom i slično.
Ograde je potrebno izvesti kao metalne ili pune kamene, betonske ili kao
korita za cvijeće.
5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina i građevina
Članak 81.
Prije gradnje i uređenja unutar područja zone Trsatske gradine, označene kao
građevne čestice oznake od 2.1. do 2.6., potrebno je provesti javni programski
i arhitektonski natječaj na osnovu mjera zaštite utvrđenih ovim Planom te
suglasnosti Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
Do provedbe natječaja iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeni su zahvati na
građevini unutar područja zone Trsatske gradine isključivo radi nužnog
održavanja građevine.
Članak 82.
Prije gradnje i uređenja pješačkih ulica na građevnim česticama oznake od
e.1.1. do e.1.5. i trga na građevnoj čestici oznake e.2.1. te kolno-pješačkih
površina na građevnim česticama oznake od e. 4.1. do e.4.8. potrebno je
izraditi jedinstveni idejni projekt za svaku od pojedinih cjelina.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak 83.
Sve zahvate na građevinama, koji nisu izvedeni u suglasju s uvjetima
utvrđenim u tablici 3. točke 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana,
potrebno je ispraviti u skladu s navedenim uvjetima.
Članak 84.
Na građevnoj čestici oznake 1.1. pomoćne građevine dozvoljeno je graditi kao
suterenske u podzidima postojećih terasa samostanskog vrta.
Članak 85.
Na građevnim česticama oznake od 117 do 123 pomoćnu građevinu nije
dozvoljeno graditi kao samostojeću.
7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 86.
Građevine i površine na koje se odnose mjere zaštite prirodnih,
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti prikazane
su kartografskim prikazom broj 3. i 3.1.
Članak 87.
Na području arheoloških zona (lokalitet »1« - Gradina- Kaštel; lokalitet »2«
-Trsatski brijeg - zaselak, refugij; lokalitet »3« - Zaselak - naselje Trsat;
lokalitet »4« - Samostanski vrt i lokalitet »5« - Pod kaštelom) potrebno je
kontinuirano provoditi sondažna arheološka istraživanja koja, ovisno o rezultatima
istraživanja, mogu prerasti u sustavna.
Na području lokaliteta »3« (Zaselak - naselje Trsat) potrebno je obavljati
stalni arheološki nadzor prilikom izvođenja svih zemljanih radova i adaptacija
prizemlja.
Na području lokaliteta »4« (Samostanski vrt) potrebno je provoditi
kontinuirani arheološki nadzor i sondažna arheološka istraživanja.
Arheološka istraživanja na području lokaliteta »1« i »5« potrebno je
provesti prije provedbe natječaja iz članka 81. ove Odluke.
Članak 88.
Za izvođenje bilo kakvog zahvata na području zone Trsatske gradine i zone
Svetišta Majke Božje na Trsatu, potrebno je ishoditi suglasnost Uprave za
zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci, koja će odrediti
posebne uvjete zaštite.
Članak 89.
Ovim Planom uspostavlja se zaštita pojedinačnih građevina kroz
arhitektonsko-povijesnu valorizaciju, sukladno kartografskom prikazu broj 3.1.,
i to kako slijedi:
- I. kategorija - građevine koje imaju svojstvo zaštićenog kulturnog dobra,
na koje se primjenjuju svi važeći propisi o zaštiti kulturnih dobara;
- II. kategorija - građevine veće ambijentalne vrijednosti koje su gotovo u
potpunosti sačuvale svoje izvorne karakteristike, ali im je djelomično
promijenjen karakter naknadnim zahvatima koje nije teško sanirati;
- III. kategorija - građevine manje ambijentalne vrijednosti kod kojih je
došlo do većih zahvata na prvotnom korpusu, ali se još uvijek mogu vratiti u
prvobitno stanje. U ovu kategoriju spadaju i novije građevine (19/20.
stoljeće), koje su se svojim izvornim, nenarušenim izgledom uklopile u
ambijent;
- IV. kategorija - građevine određene građevinske vrijednosti čija je
uklopljenost u ambijent minimalna ili su kasnijim intervencijama izgubile veći
dio prvotnog izgleda i vrijednosti;
- V. kategorija - građevine bez vrijednosti, nekvalitetne po pitanju
arhitektonskog oblikovanja i po uklopljenosti u okoliš.
Članak 90.
Na području obuhvata Plana uspostavljaju se, s obzirom na zaštitu
pojedinačnih građevina, sljedeći režimi zaštite:
- Intaktno vrednovane građevine potrebno je zadržati u zatečenom stanju te
nisu dozvoljeni zahvati osim tekućeg održavanja građevine, građevno-statičke
sanacije i restauracije ili konzervacije;
- Korekcija razumijeva vraćanje građevine u prvobitno stanje, a odnosi se na
građevine kojima je pojedinačni arhitektonski detalj potrebno korigirati u
suglasju s prvobitnim izgledom građevine;
- Adaptacija se odnosi na građevine bez značajne arhitektonsko povijesne
vrijednosti, na kojima se dozvoljavaju
zahvati u skladu s ambijentalnim karakteristikama povijesne
cjeline uz poštivanje horizontalnih i vertikalnih gabarita tradicionalne
izgradnje naselja i arhitektonskog rješenja vanjskog oblikovanja;
- Interpolacija se odnosi na gradnju novih građevina uz posebnu
konzervatorsku dokumentaciju ili suglasnost;
- Rekompozicija razumijeva nužno preoblikovanje pročelja ili gabarita, kod
građevina koje zahtijevaju radikalniji zahvat preoblikovanja kako bi se
uklopile u postojeće naselje;
- Rušenje se odnosi na novije dogradnje, uglavnom pomoćnih građevina te
ruševne građevine kod kojih nije moguće izvesti rekonstrukciju.
Članak 91.
Prije bilo kakvog zahvata na građevini od I. do III. kategorije zaštite,
potrebno je provesti arhivsko i konzervatorsko istraživanje na samoj građevini
te ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog
odjela u Rijeci.
Svaku građevinu određenu kao kulturno dobro, označenu od I. do III.
kategorije zaštite, potrebno je arhitektonski snimiti i fotodokumentirati te
izraditi katalog s verificiranim snimcima postojećeg stanja, koje je potrebno
koristiti pri rekonstrukciji i gradnji građevina.
Članak 92.
Zelene površine te posebno označene drvorede i pojedinačna stabla u
kartografskom prikazu broj 3. potrebno je zaštititi.
Zelene površine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je sačuvati melioracijom
i sadnjom pretežito autohtonog raslinja.
8. Mjere provedbe plana
Članak 93.
Plan je potrebno provoditi sukladno točki 8. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
Članak 94.
Zaštitu građevina i graditeljskih cjelina koje predstavljaju kulturno dobro
potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara (»Narodne novine« broj 69/99).
Članak 95.
Ovom Odlukom utvrđuju se prioriteti u realizaciji Plana, i to kako slijedi:
- uređenje partera i pročelja građevina u ulici Petra Zrinskoga, na
Frankopanskom trgu i u ulici Slavka Krautzeka,
- uređenje partera i pročelja građevina na pješačkom dijelu Partizanskog
puta, Glavinićeve ulice, ulice Vrlije i Šetališta Joakima Rakovca.
Članak 96.
Na području obuhvata Plana režim odvijanja pješačkog i kolnog prometa
potrebno je unaprijediti sljedećim mjerama:
- određivanjem vremena i režima kretanja vozila komunalnih službi i vozila
za dostavu kroz pješačke zone (Šetalište Joakima Rakovca, Frankopanski trg,
ulica Slavka Krautzeka);
- planiranjem parkirališnih mjesta za invalide na javnim parkiralištima;
- regulacijom prometa putem prometne signalizacije i pojačane kontrole bez
uporabe fizičkih barijera.
Članak 97.
Za prigodne manifestacije mogu se koristiti, osim površina označenih kao
javne površine, i sljedeće površine: terasa uz Hrvatsku čitaonicu Trsat i
površina iznad boćališta planiranog za gradnju na građevnoj čestici oznake 124
te prostori Svetišta Majke Božje na Trsatu, amfiteatralni prostor za obrede na
otvorenom i pješački trg u hodočasničkom dijelu.
Na prostorima iz stavka 1. ovoga članka mogu se odvijati sadržajno
primjerene manifestacije, i to: vjerske i kulturne manifestacije, prigodne
prodaje, obilježavanje obljetnica, državnih i vjerskih blagdana, društvene
akcije i slično.
Privremene objekte za odvijanje manifestacija iz stavka 1. i 2. ovoga članka
dozvoljeno je postavljati na sljedećim površinama: Franskopanskom trgu,
proširenjima u ulici Petra Zrinskog, uzdužno u liniji drvoreda na Šetalištu
Joakima Rakovca, terasi uz Hrvatsku čitaonicu Trsat i površini iznad boćališta
planiranog za gradnju na građevnoj čestici oznake 124, u parku na građevnoj
čestici oznake d.1. te u hodočasničkom dijelu Svetišta Majke Božje na Trsatu.
9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
Članak 98.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o
zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne
novine« broj 37/90).
Članak 99.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 48/95) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje
onečišćenja zraka koje vrijede za područje II. kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/96 i 2/97-ispr).
Članak 100.
Temeljem Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom
području (»Službene novine« Županije primorsko-goranske broj 6/94 i 12/95),
područje obuhvata Plana nalazi se unutar zone djelomičnog ograničenja zaštite
izvora vode za piće II. reda.
Članak 101.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je
provoditi sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda
na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena i
Matulji (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 15/98).
9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
Članak 102.
Građevine koje su Planom predviđene za uklanjanje određene su kartografskim
prikazom broj 4.1.
Do uklanjanja građevina iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je
rekonstrukcija isključivo radi nužnog održavanja građevine.
Članak 103.
Građevina čija namjena nije u suglasju s namjenom određenom ovim Planom,
može se rekonstruirati unutar postojećih gabarita samo radi nužnog održavanja
građevine.
Članak 104.
Unutar područja namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena«
postojeće stambene građevine dozvoljeno je rekonstruirati na način da se zadrži
isključivo stambena namjena.
III. POSEBNE ODREDBE
Članak 105.
Kod gradnje i uređenja skloništa potrebno je postupiti sukladno odredbama
Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83,
36/85, 42/86 i 30/94).
Dozvoljava se uređenje skloništa kao dvonamjenskog.
Članak 106.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
sukladno odredbama Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim
uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih
barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94).
Članak 107.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara
(»Narodne novine« broj 58/93) i Planu zaštite od požara i tehnoloških
eksplozija za grad Rijeku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj
12/ 03).
Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju
biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od
susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.
Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i
otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasni prilaz, a prilikom gradnje
ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku
mrežu.
Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina
i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i
plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) te propisa donesenih temeljem tog
Zakona.
Članak 108.
Na području obuhvata ovoga Plana na javnim površinama s kolnim prilazom
određene su lokacije na kojima će se urediti skupljališta za odvojeno
skupljanje otpada iz kućanstava, i to na građevnoj čestici oznake e.6.1.,
e.3.3., e.3.4. i e.7.3.
Skupljalište iz stavka 1. ovoga članka, čija površina iznosi oko 24,0 m2,
potrebno je izvesti kao blago nagnut plato s otvorenim rigolom i rešetkom za
usmjerenje oborinske vode do uličnog kanala te obrade partera poput pješačke
površine ili površine parkirališta.
Ambalažni i drugi tehnološki otpad potrebno je skupljati u poslovnom
prostoru u kojem je isti nastao do odvoženja otpada na odlagalište otpada.
U poslovnom prostoru površine veće od 200,0 m2 potrebno je
predvidjeti prostor za skupljanje ambalažnog otpada.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 109.
Plan je izrađen u tri izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.
Članak 110.
Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave
za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke i Uredu
državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove.
Članak 111.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine
njegov sastavni dio, nisu predmet objave.
Članak 112.
Stupanjem na snagu ove Odluke za područje obuhvata ovoga Plana prestaje
važiti Odluka o Urbanističkom projektu povijesne jezgre Trsat (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 7/93 i 10/99) i Odluka o Urbanističkom
planu uređenja područja Bulevard (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
broj 10/00).
Članak 113.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-05/03-01/88
Ur. broj: 2170-01-10-03-2
Rijeka, 10. srpnja 2003.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednik
Gradskog vijeća
mr. sc. Željko Glavan, v. r.
