45.
Na temelju članka 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 28. Statuta Grada Malog Lošinja,
Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja (»Službene novine« PGŽ-a broj 31/ 02, 19/05
i 32/06) na sjednici održanoj dana 20. listopada 2006. godine, donosi
PROGRAM MJERA
za unapređenje stanja u prostoru za Grad Mali Lošinj
za razdoblje 2006. - 2010. godine
Na osnovu Izvješća o stanju u prostoru, a sukladno Zakonu o prostornom uređenju
donosi se Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grda Mali Lošinj koji
sadrži:
UVOD
1. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE UREĐENJA PROSTORA I ZAŠTITE OKOLIŠA
PROSTORNOG UREĐENJA:
1.1. Provedba ustrojstva sustava prostornog uređenja na razini lokalne
samouprave
1.2. Program prioritetnih akcija u zaštiti okoliša
1.3. Zemljišna politika i minimalna razina uređivanja zemljišta
1.4. Izvori financiranja uređenja zemljišta
1.5. Program sanacije stanja u prostoru
2. MJERE OD ZNAČAJA ZA IZRADU I DONOŠENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
(postupak izrade, donošenja i izvora financiranja)
2.1. Izrada geodetskih podloga (podloga za izradu kartografskih prikaza
prostornih planova)
2.2. Uspostava geografskog informacijskog sistema
2.3. Način financiranja izrade dokumenata prostornog uređenja
2.4. Alternativni oblici stručnog djelovanja
3. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Izrada novih dokumenata prostornog uređenja
3.2. Izmjena i dopuna postojećih dokumenata prostornog uređenja
3.3.Procjena potrebe stavljanje izvan snage postojećih dokumenata prostornog
uređenja
4. PRIBAVLJANJE PODATAKA I PROGRAM PRETHODNIH RADOVA ZA IZRADU DOKUMENATA
PROSTORNOG UREĐENJA
5. PROGRAM UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
5.1. Izgradnja javnih objekata
5.2. Izgradnja komunalne infrastrukture
5.3. Financiranje izgradnje
6. PROGRAM SANACIJE STANJA U PROSTORU
7. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE PROSTORNOG UREĐENJA
8. OVAJ PROGRAM MJERA STUPA NA SNAGU OSMOG DANA OD DANA OBJAVE U SLUŽBENIM
NOVINAMA PGŽ-A
UVOD
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Grada Malog
Lošinja za razdoblje 2006 - 2010. godine izrađen je u skladu sa Zakonom o
prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00 i 100/04)
i zajedno s Izvješćem o stanju u prostoru za razdoblje 2003 - 2005. godina,
čini cjelovit dokument praćenja stanja u prostoru za Grad Mali Lošinj. Program
je izrađen na temelju Izvješća kojim je dana analiza provođenja postojeće
dokumentacije prostornog uređenja, ocjena provedenih mjera i njihove
učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednih
prostora i okoliša te druge elemente od važnosti za prostor.
Program mjera prema članku 11. Zakona o prostornom uređenju predstavlja
dokument praćenja stanja u prostoru za četverogodišnje razdoblje. Županije,
gradovi i općine dužne su prema tom Zakonu svake četiri godine donositi
dokument Programa mjera, kao dio ukupne dokumentacije praćenja stanja u
prostoru i planiranje mjera za unapređenje stanja u prostoru, a radi rješavanja
problematike vezano uz prostorno-plansku dokumentaciju, kao i njezino daljnje
provođenje u svrhu omogućavanja građenja i uređivanja prostora, te efikasne
zaštite prostora.
Dokument Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru izrađen je za
četverogodišnje razdoblje 2006.-2010. godina i prema naprijed navedenom Zakonu
sadrži:
1. Procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojećih
dokumenata prostornog uređenja,
2. Potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za izradu dokumenata
prostornog uređenja,
3. Definiranje drugih mjera od značaja za izradu i donošenje dokumenata
prostornog uređenja.
Programom mjera utvrđeno je:
- potreba uređenja zemljišta,
- razina uređenja zemljišta,
- izvori financiranja uređenja zemljišta,
Programom mjera moguće je, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koji se
isti donosi, utvrditi i druge mjere za provođenje politike uređenja prostora i
dokumenata prostornog uređenja izrađenih u prethodnom razdoblju.
Za potrebe kvalitetne provedbe Programa mjera te postojećih i budućih
dokumenata o prostornom uređenju, a u svrhu uređenja prostora od značaja za
Državu, Županiju i Grad, provesti će se daljnje aktivnosti vezano uz izradu ili
realizaciju:
- stručnih podloga za određene zahvate državnog i županijskog značaja,
- studija za značajnije urbanističko-arhitektonske zahvate u prostoru Grada,
- idejnih projekata za zahvate određene posebnim propisima,
- druge dokumentacije radi pripreme lokacija od interesa za izgradnju
objekata društvene namjene, gospodarskog razvitka i komunalne infrastrukture.
1. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE PROSTORNOG UREĐENJA I DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA:
1.1. Provedba ustrojstva sustava prostornog uređenja na razini lokalne
samouprave.
U narednom razdoblju nužno je odrediti se prema GIS-u i uskladiti ga sa
mogućnostima Grada (stručna osposobljenost korisnika, selekcioniranje i
prilagodbe baze podataka širem krugu korisnika), te utvrditi dinamiku
uspostave.
1.2. Program prioritetnih akcija u zaštiti okoliša
a) Zaštite okoliša u okviru djelovanja Grada Malog Lošinja:
U cilju koordinacije akcija na zaštiti okoliša potrebno je izraditi Program
zaštite okoliša. Program donosi Gradsko vijeće Grada Mali Lošinj, a sadržaj
Programa je određen Zakonom o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/94).
Kao savjetodavno tijelo Gradskog poglavarstva i Gradskog vijeća djelovat će već
oformljeni Odbor za očuvanje i uređivanje prirode i zaštite okoliša.
Koncepcija zbrinjavanja komunalnog otpada:
U Prostornom planu uređenja Grada Mali Lošinj (u izradi) utvrditi će se
lokacija transfer stanice i definirati sustav gospodarenja otpadom.
Na temelju popisa otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na
području Primorsko-goranske županije izrađen je Plan sanacije kojim je
predviđeno izvlačenje, skupljanje i selektiranje otpada, čišćenje i planiranje
zatrpavanje, zaprečavanje i označavanje lokacija, te odvoz smeća. Za područje
Grada utvrđeno da se treba izvršiti sanacija neuređenih odlagališta: »Grbotine«
na otoku Susku volumena 3.693 m3 s procjenom od 450.000,00 kuna,
otok Unije prema »uvali Maraćol« volumena 503 m3 s procjenom od
150.000,00 kuna, te otok Unije »uvala Vrulje« volumena 2606 m3 s
procjenom od 400.000,00 kuna. Sanacija utvrđenih lokacija neuređenih
odlagališta vršiti će se u narednom razdoblju prema godišnjem programu
sanacije. Sanaciju odlagališta onečišćenog tla sufinancirati će Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 50%, PGŽ 25% i Grad Mali Lošinj
25%. Poslove sanacije izvršiti će Grad Mali Lošinj, a nadzor sanacije
inspekcija zaštite okoliša.
Ostale aktivnosti
U cilju poboljšanja stanja u prostoru Grad Mali Lošinj unaprijedit će:
- podršku nedržavnim organizacijama koje se bave ekologijom ili zaštitom okoliša
(interesne grupe građana: ekološka društva, sekcije i grupe; stručne
organizacije specijalizirane za određene segmente zaštite okoliša i ekologije)
- zaštitu i unapređenje šuma i zelenih površina unutar građevinskih područja
i turističkih zona u smislu njihovog održavanja, hortikulturnog uređenja i
korištenja
- kontrolu eksploatacije morske flore i faune
- uređenje pješačkih putova i biciklističkih staza (lungomare, šumske staze
i puteljci), te poduzimati mjere za smanjenje prometa motornih vozila u
naseljima i zaštićenim prirodnim predjelima
- povezivanje sa ostalim otočnim i priobalnim jedinicama lokalne samouprave
i uprave radi razmjene iskustava i podataka.
Zaštita prirodne i graditeljske baštine:
- temeljem PPUG -a Mali Lošinj (u izradi), kojeg je sastavni dio
konzervatorska podloga (Zakon o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara (»Narodne
novine« broj 69/99 i 10/05), odnosno suglasnost Konzervatorskog odjela
provoditi će se opći i posebni uvjeti zaštite očuvanja kulturnih dobara.
- temeljem smjernica Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službeni
glasnik« broj 14/00) provesti će se postupak zaštite područja na kopnu i moru,
te područja predviđena za zaštitu od županijskog značaja
- prioritetno će se uspostaviti upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i
provesti postupak zaštite vrijednih dijelova prirode na kopnu i moru.
b) Aktivnosti u domeni zaštite okoliša koje su pod ingerencijom državnih
upravnih tijela i poduzeća sa javnim ovlastima.
Prirodna baština
Sukladno obvezi iz Županijskog prostornog plana, radi utvrđivanja nultog
stanja kvalitete tla istražiti će se područja posebno osjetljiva (ranjiva) na
građevinske zahvate. To se posebno odnosi na otok Susak koji je osjetljiv na eroziju.
Potreban je cjelovit monitoring intenziteta erozije i djelovanja mora, a što je
u nadležnosti Hrvatskih voda.
Praćenje kvalitete zraka:
Radi omogućavanja integralnog planiranja zaštite zraka i razvoja, na nivou
Županije uspostavit će se sustav upravljanja kakvoćom zraka. Za područje Grada
Mali lošinj u PPUG-u utvrditi će se mjerno mjesto u Velom Lošinju, čime će se
reaktivirati ova mjerna točka.
Praćenje količine ultraljubičastog sunčevog zračenja:
Provoditi će se sa ciljem promocije prirodnih osobitosti lošinjskog otočja u
sklopu turističke ponude i razvoju Programa zdravstvenog turizma na području
Lošinja. Slijedeće razdoblje poslužiti će za pripremne radove na organizaciji
navedenog monitoringa.
Praćenje kvalitete voda:
Higijensku ispravnost vode za piće ispituje Zavod za zaštitu zdravlja u
Rijeci prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti pitke vode (»Službene novine«
broj 33/87). Rezultati analize dostavljaju se nadležnom poduzeću za
distribuciju vode za piće »Vodovod i čistoća Cres Lošinj«, d.o.o., Cres. Obveza
je i dalje provoditi propisani postupak.
Praćenje razine buke:
U Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/ 90) utvrđeni su
elementi i postupak mjera zaštite od buke za građevinska područja i pojedine
građevine.
Praćenje kvalitete priobalnog mora:
Temeljem Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/94 i 128/99) i
Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (»Narodne novine« broj
33/96) definirani su kriteriji za uzorkovanje, metode ispitivanja i
ocjenjivanje kakvoće mora na plažama. Uredba je temeljena i na smjernicama
Direktive EU o vodi za kupanje (Council Directive of EEC concerning the Quality
of bathing water 76/160/EEC, Official Journal of EEC No L281/47-52),
smjernicama za kakvoću mora za kupanje u Sredozemlju Mediteranskog akcijskog
plana programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP) i kriterijima Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO).
Program ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama financira se iz
županijskog proračuna, a Uredbu provode županijski Zavodi za javno zdravstvo
kroz ispitivanje i analizu uzoraka morske vode. Koordinaciju, objedinjavanje i
analizu podataka provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva.
Ispitivanje kakvoće mora na plažama prvenstveno služi zaštiti zdravlja
kupača i zdravstvenom prosvjećivanju javnosti.
Objavljivanje rezultata ispitivanja vršiti će se putem javnih domaćih i
inozemnih medija, informativnih glasila, web stranica županijskih zavoda i
Ministarstva.
Ispitivanjem kakvoće mora utvrđuju se izvori onečišćenja, određuju
prioriteti i prati se izgradnja kanalizacijskih sustava, te funkcioniranje
postojećih.
U narednom razdoblju i dalje će se provoditi prihvaćeni način ispitivanja kvaliteta
priobalnog mora na ukupno 30 lokaliteta, koji su uspostavljeni od 1993. godine.
Za provedbu Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (»Narodne
novine« broj 33/96) nadležna je Uprava za inspekcijske poslove.
Na površini mora pojavljuju se iznenadna onečišćenja kao tekuće tvari, kruti
otpaci, sluzave nakupine algi i sl. kada je potrebno što žurnije započeti s
akcijama u onečišćenom području. Radi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz
domaćeg zakonodavstva i međunarodnih konvencija, Republika Hrvatska donijela je
Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora (»Narodne novine« broj 8/97)
kojim se utvrđuju mjere smanjenja šteta na moru i morskom okolišu, subjekti
koji su dužni provoditi mjere, te način provođenja mjera. Za potrebu provedbe
Plana intervencija osigurani su brodovi čistači. Brodovi čistači imaju
odgovarajuću opremu (plivajuće brane, skimere, protupožarne pumpe, disperzante
itd) kojom sakupljaju onečišćenja na moru organskog ili anorganskog podrijetla,
kao i morske naplavine na plažama. Ukoliko dođe do iznenadnog onečišćenja mora
u potrebno je provesti mjere sukladno naputku županijskog operativnog centra.
1.3. Zemljišna politika i minimalna razina uređivanja zemljišta
Grad Mali Lošinj uređivat će građevinsko zemljište prema potrebi i
prioritetima gradnje, rekonstrukcije i održavanja komunalne infrastrukture te
uređenja puteva i pojedinih dijelova urbanog područja temeljem
prostorno-planske dokumentacije, kojom se definira i potreba odnosno razina
uređenja građevinskog zemljišta. Troškovi i mjere uređenja građevinskog
zemljišta utvrditi će se temeljem donesenih dokumenata prostornog uređenja
detaljne razine razrade.
Programom gradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture
(»Narodne novine« broj 26/03 članci 28. i 29.) koji je podloga za definiranje
uređenja građevinskog zemljišta, tijelo gradske uprave odrediti će prioritete,
mjere, dinamiku izvora financiranja građenja, održavanja i uređenja komunalne
infrastrukture kao cjelovitog sustava na području Grada, a sve usklađeno sa
prostornim razvojem Grada prema postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji,
uključivo godišnje planove i programe pravnih osoba s javnim ovlastima
(komunalna poduzeća).
U provedbi politike prostornog uređenja, podizanjem razine uređenosti građevinskog
zemljišta, značajnu teškoću u realizaciji planiranih zahvata predstavljaju
financijska sredstava i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Procjena potrebe i razine uređenja zemljišta
Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02 i 100/04) otvorena je mogućnost utvrđivanja potrebe i razine uređenja
zemljišta već i u okviru Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, cit.:
»Programom mjera može se utvrditi potreba uređenja zemljišta, razina
uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja, te rok u kojem je
određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu.
Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta za izgradnju
(izrada prostornih planova, imovinsko-pravne radnje i drugo), te izgradnju
komunalnih i telekomunikacijskih instalacija, objekata i uređaja individualne i
zajedničke potrošnje«.
Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 36/95, 70/97, 128/99,
57/00, 129/00 i 59/01) utvrđuje u potpunosti načela, kao i način obavljanja i
financiranja komunalnog gospodarstva. Ovim su Zakonom ujedno propisane pobliže
nadležnosti, prava i obveze jedinica lokalne samouprave, vezano uz daljnju
provedbu i primjenu tog Zakona.
U skladu s realnim i mogućim potrebama, predstavničko tijelo jedinice
lokalne samouprave će slijedom zakonskih odrednica, u okvirima svojih propisa u
toj oblasti, utvrditi konkretne zone i stupnjevanje razine uređivanja
građevinskog zemljišta u naseljima. Razvitkom djelatnosti i stvaranjem obrtnih
(rezervnih) sredstava, razina uređenja građevinskog zemljišta vjerojatno će se
podizati, međutim, i u početnom razdoblju ne bi se smjela prihvatiti razina
uređenja građevinskog zemljišta ispod tzv. minimuma.
Kao minimum razine uređenja građevinskog zemljišta određuju se slijedeći
elementi:
- cesta, prilaz na javno prometnu površinu,
- elektroenergetski priključak,
- vodovodni priključak,
- odvodnja (u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja, u izgrađenim dijelovima
građevinskog područja ne primjenjuje odredba članka 10. Uredbe u dijelu koji se
odnosi na odvodnju otpadnih voda),
- telefonski priključak,
Potpunu pripremu građevinskog zemljišta potrebno je ostvariti na području
naselja Mali Lošinj, Veli Lošinj, Nerezine, Osora, Ilovika, Unija, Suska kao i
za veće i složenije objekte (posebno ugostiteljsko-turističke zone), pri čemu
osim naprijed navedene minimalne razine treba u okviru navedenih naselja
potrebno ostvariti dodatno uređenje koje obuhvaća izvedbu pješačkih i zelenih
površina, javnih parkirališnih prostora, površine sporta, rekreacije i dječjih
igrališta te osigurati odvodnju otpadnih i oborinskih voda putem javne
(gradske) kanalizacije na način prihvatljiv za okoliš.
Polazna osnova za pripremu građevinskog zemljišta, obuhvatila bi slijedeće
troškove:
- participiranje u troškovima izrade svih potrebnih dokumenata prostornog
uređenja,
- participiranje u izradi geodetskih elaborata i troškovima izrade
parcelacije,
- cijena zemljišta,
- eventualni troškovi rušenja starih zgrada i saniranja zemljišta
- troškovi koordinacijskih radova javnog ili komunalnog poduzeća
1. Potreba uređenja zemljišta na područjima predviđenim za izgradnju nameće se
kao nužnost da se osigura primjereni urbani standard i postigne potreban nivo
zaštite okoliša.
2. Zemljišna politika se formira kao rezultat gospodarskih i političkih
interesa, kao odgovor na aktualne probleme u prostoru sa osnovnim ciljem
razvoja i dobrobiti za cjelokupnu zajednicu. Kreira se kroz koordinirano
interdisciplinarno djelovanje na osnovu stručnog pristupa uvažavajući
aspiracije gospodarskih struktura, stanovništva te usklađenosti sa politikom na
višoj razini.
3. Građevinsko zemljište se prema svojem ekonomskom karakteru dijeli na
produktivno i neproduktivno. Cijena ustupljenog građevinskog zemljišta mora
pokriti troškove uređenja aktivnih površina te troškove uređenja i održavanja
pasivnih površina.
4. Osnovni cilj je uređenje građevinskog zemljišta, a preduvjet za
uspješnost zemljišne politike je uspostavljanje pravilnog odnosa između
produktivnih i neproduktivnih površina koje se uređuju.
5. Na kreiranje zemljišne politike snažni utjecaj će imati činjenica da se
donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao i Zakona o
vraćanju i odšteti za oduzetu imovinu koji se primjenjuju od 1. siječnja 1997.
g. uspostavlja novi pravni princip gospodarenja zemljištem. Ovim se zakonom
promijenio odnos prema kategoriji vlasništva. Novi bi zakon trebao omogućiti
promet zemljištem isključivo na zakonitostima slobodnog tržišta. Svaka
nekretnina ima svog nosioca vlasničkih prava sa svim vlasničkim pravima i
obvezama. S obzirom na gore navedeno, Gradska uprava, kao upravitelj gradskom
imovinom, je jedan od aktivnih učesnika na tržištu nekretnina, te je dužna
nekretninama u svojem vlasništvu uspješno gospodariti poštivajući prvenstveno
opći interes Grada Mali Lošinj.
6. Osnovne odrednice zemljišne politike Grada Mali Lošinj se baziraju na
niže navedenim pretpostavkama:
- zaštita graditeljske i prirodne baštine,
- povećanje razine uređenja zemljišta u okviru starih graditeljskih cjelina,
- uređenje građevinskog zemljišta za novu stambenu izgradnju,
- uređenje građevinskog zemljišta za razvoj obrta i poduzetništva, te
- kontrolirano širenje i razvoj naselja i dijelova naselja po smjernicama
određenim u PPUG-u (u izradi).
1.4. Izvori financiranja uređenja zemljišta
1. Uređenje zemljišta se provodi radi stvaranja pravnih i tehničkih uvjeta
za građenje i rekonstrukciju stambenih, gospodarstvenih i drugih objekata,
odnosno za sanaciju izgrađenog zemljišta. Sastoji se iz:
- pripremnih radova (geodetsko snimanje, izrada urbanističke dokumentacije,
rješavanje imovinsko-pravnih poslova, izrada parcelacionih elaborata, rušenje
postojećih zgrada, premještanje infrastrukture, sanacija tla itd.), te
- izgradnje pristupnih javnih površina te građevina i uređaja komunalne
infra i suprastrukture.
2. Uređenje zemljišta se financira posebno za pripremu zemljišta, odnosno realizaciju
pripremnih radova i posebno za izgradnju komunalnih objekata i uređaja.
3. Utvrđuje se potreba da se u okviru ukupnih sredstava grada odrede i
osiguraju izvori financiranja za realizaciju pripremne faze uređenja zemljišta
koja predstavlja podlogu za bilo koju akciju legalne izgradnje u prostoru u
okviru cjelokupnog procesa uređenja zemljišta.
4. Zakon o prostornom uređenju, čl. 33., propisuje da se sredstva za izradu
dokumenata prostornog uređenja osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne
samouprave te iz drugih izvora.
5. Izvori financiranja izrade dokumenata prostornog uređenja kroz proračun
mogli bi se locirati u okviru slijedećih segmenata:
- dio poreza na kuće za odmor,
- dio poreza na promet nekretninama.
- prodaja uređenog gradskog zemljišta za izgradnju.
6. Prihodi za obavljanje komunalnih djelatnosti određeni su Zakonom o
komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 36/95), te Zakonom o izmjenama i
dopunama zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 70/97, 128/99,
57/00, 129/00 i 59/01), osiguravaju se iz
- komunalne naknade
- cijena komunalne usluge
- proračuna jedinice lokalne samouprave
- drugi izvori utvrđeni posebnim propisima
Iz cijena komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje komunalnih
djelatnosti utvrđenih u članku 20. Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Iz komunalne naknade, koju utvrđuje Predstavničko tijelo jedinice lokalne
samouprave u skladu s godišnjim programima, financiraju se ove komunalne
djelatnosti:
- odvodnja atmosferskih voda,
- održavanje čistoće na javnim površinama,
- održavanje javnih površina,
- održavanje nerazvrstanih cesta,
- održavanje groblja
- održavanje javne rasvjete.
Iz komunalnog doprinosa, koji također utvrđuje Gradsko vijeće u skladu s
Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture financirati će se
izgradnja komunalnih objekata i uređaja utvrđenih u članku 30. Zakona o
komunalnom gospodarstvu.
2. MJERE OD ZNAČAJA ZA IZRADU I DONOŠENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
(postupak izrade, donošenja i izvori financiranja)
Postupak izrade i donošenja prostornih planova propisan je slijedećim
podzakonskim propisima: Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih
prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih
planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) i Uredbom o
javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« broj
101/98). Uz pribavljanje podataka i podloga potrebnih za izradu prostornih
planova navedenih u poglavlju 3., u ovom poglavlju utvrđuju se ostale
aktivnosti vezane za financiranje, pripremu izrade, izradu i donošenje
prostornih planova, a koje je nužno definirati jer o njima bitno ovisi dinamika
izrade i donošenje planova.
Aktivnosti kojima se sukladno podzakonskim propisima, detaljnije određuje
izrada i donošenje prostornih planova (priprema i stručno praćenje izrade
planova)
Prije same izrade prostornih planova, kao i tijekom izrade predviđaju se
aktivnosti koje se odnose na pripremu, organizaciju, koordinaciju kao i stručno
praćenje izrade prostornih planova, a što nije definirano naprijed navedenim
podzakonskim propisima.
Priprema izrade prostornih planova
Aktivnosti koje slijede u nastavku prikazane su za izradu nove temeljne
dokumentacije prostora (UPU-a) nakon donošenja PPU Grada Mali Lošinj, no isto
se primjenjuje i u slučaju izrade ostalih prostornih planova kao i izmjena i
dopuna postojećih.
Izrada projektnog programa (zadatka) za izradu prostornih planova
Projektnim programom postavlja se osnovna problematika prostora, zahtjevi,
utvrđuju potrebe, ističu se negativnosti zabilježene u prostoru i u postojećim
planovima, a sve na temelju provedenih stručnih rasprava i analiza prostora u
predhodnom razdoblju, te stavova definiranih zaključkom Gradskog poglavarstva i
odlukama Gradskog vijeća.
Priprema i izrada projektnog programa predviđa se u dva dijela:
- prvi dio - projektni program za izradu prostornog plana za potrebe raspisivanja
javnog ili pozivnog natječaja za odabir stručnog izrađivača sadrži:
a) osnovna obilježja prostora za izradu pojedinog prostornog plana, odnosno
slijedeće podatke: površina obuhvata, broj stanovnika, stupanj centraliteta i
ostale specifičnosti prostora od bitnog utjecaja za izradu plana (potresne
zone, vrijedno poljoprivredno tlo, zaštita prostora, prisutnost posebnih
korisnika, infrastruktura...);
b) pregled postojeće dokumentacije prostora višeg i nižeg reda;
c) pregled raspoloživih tematskih studija i analiza rađenih za prostor
obuhvata plana;
d) osnovna problemska slika s naglaskom na specifične probleme prostora kao
i definiranje zahtjeva koje mora ispuniti određeni prostorni plan;
e) sadržaj i standard pojedinog prostornog plana (definirano Pravilnikom,
potrebno je definirati eventualno dodatne zahtjeve);
f) definirati faze izrade prostornog plana i sudjelovanje stručnog
izrađivača prostornog plana u postupku donošenja plana prema Uredbi te
definirati eventualno dodatne zahtjeve izvan obveza Uredbom propisanih;
g) programiranje pojedinih faza izrade prostornog plana u odnosu na izradu
druge dokumentacije prostornog uređenja.
- drugi dio - projektnog programa je razrada prvog dijela (točaka a, b, c,
d), a sadrži slijedeće:
a) obrada materijala vezanih za pojedina obilježja prostora (analiza
prostora, ocjena stanja, mišljenja, zahtjevi, zaključci komisije , GP i GV);
b) pregled svih uočenih negativnosti postojeće dokumentacije koja se kroz izradu
novog plana mora raspraviti i riješiti, s ocjenom provođenja plana i postojećeg
stanja prostora;
c) primjena i uloga tematskih studija u postupku izrade prostornog plana te
pregled rasprava vezanih na rješenja dana njima (studija);
d) obrada po pojedinim temama (stanovništvo, zaštita, stanovanje,
infrastruktura...) uz rezimiranje svih analiza prostora, zaključaka prostornih
razrada, studija koje su se radile i donosile u cilju rješavanja pojedine
problemske teme grada, a s kojom se kroz izradu nove dokumentacije prostora
izrađivač mora upoznati u cilju dobivanja najkvalitetnijeg rješenja.
Postupak prihvaćanja projektnog programa
Program izrade pojedinog prostornog plana izrađuje investitor u ime Gradskog
poglavarstva kao nositelja izrade prostornog plana.
Zaključkom GP utvrđuje projektni program i imenuje stručnog izrađivača
prostornog plana na temelju predhodno provedenog natječaja. Nakon toga sklapa
se ugovor sa stručnim izrađivačem plana.
Izrada i donošenje prostornih planova i organizacija izrade
Definirano je Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
(»Narodne novine« broj 106/98, 39/04 i 45/04) i Uredbom o javnoj raspravi u
postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98).
2.1. Izrada geodetskih podloga
Izrada geodetskih podloga za izradu dokumenata prostornog uređenja izrađivat
će se na digitalnim podlogama pogodnim za kompjutersku obradu podataka. Za
potrebe izrade urbanističkih planova (UPU) i drugih podloga u narednom
razdoblju pristupiti će se aviofotogrametrijskom snimanju digitalnog ortofota
(DOF) za područje Grada Mali Lošinj.
Za sve planove za koje je ovim Programom predviđena izrada ili izmjena
dijelova plana nužno je zatržiti očitovanje nadležnog katastarskog ureda o
valjanosti postojeće podloge za predmetnu lokaciju.
Obzirom na značajne probleme u izradi kvalitetnih geodetskih podloga poduzet
će se potrebne aktivnosti kojima bi se trebalo omogućiti kompleksniji pristup
predmetnoj problematici, a koji će iziskivati ulaganja i drugih društvenih
segmenata osim gradske uprave.
2.2. Uspostava geografskog informacijskog sustava (GIS)
Zahtjevan posao u narednom razdoblju je utvrđivanje nultog stanja u
prostoru. Dio toga obuhvatiti će PPUG koji je u izradi. Stručno osposobljavanje
svih korisnika podataka nužan je preduvjet za početak uspostave GIS-a. Dinamika
uspostave GIS-a utvrditi će se u narednom razdoblju.
2.3. Način financiranja izrade dokumenata prostornog uređenja
Način financiranja izrade prostornih planova definiran je zakonom na
slijedeći način:
- obaveza jedinice lokalne samouprave i uprave je financirati izradu Zakonom
propisanih dokumenata prostornog uređenja (PPUG i UPU za naselja)
- ostali prostorni planovi - urbanistički planovi uređenja i detaljni
planovi uređenja mogu se djelomično ili potpuno financirati iz drugih izvora.
Financiranje zakonom propisanih (temeljnih) dokumenata prostornog uređenja
Potrebna financijska sredstva za izradu PPUG osiguravaju se u Proračunu
Grada.
Način financiranja ostalih dokumenata prostornog uređenja
Za ostale dokumente prostornog uređenja (vidi točki 3.1. i 3.2. ovoga
Programa) osigurati će se financijska sredstva u Proračunu Grada Mali Lošinj
kao i iz drugih izvora.
Zakonom je dana mogućnost financiranja prostornih planova i iz drugih
izvora, što znači da zainteresirani pojedinci mogu financijski sudjelovati u
izradi predviđenih planova. kao i planova koji nisu naznačeni kao nužni. Cijena
izrade dokumenata prostornog uređenja određuje se temeljem Pravilnika o
cijenama usluga (»Narodne novine« broj broj 85/ 99).
2.4. Alternativni oblici stručnog djelovanja
U slijedećem dvogodišnjem razdoblju gradska uprava nastaviti će sa suradnjom
s Arhitektonskim fakultetom iz Zagreba u okviru ljetne škole arhitekture koja
je svake godine za studente arhitektonskog fakulteta na otoku Unije, uz obvezu
dostavljanja AF Gradu završnih izvješća o radu ljetne škole u primjerenom
obliku (knjiga, skripta, CD ili sl.)
3. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
Izrada dokumenata prostornog uređenja za naredno četverogodišnje razdoblje
za područje Grada Mali Lošinj, određena je temeljem obveza propisanih Zakonom o
prostornom uređenju (»Narodne novine« broj broj 30/94, 68/ 98, 35/99, 61/00 i
100/04) i temeljem Izvješća o stanju u prostoru za Grad Mali Lošinj za
razdoblje od 2003. do 2005. godine.
Temeljem Zakona o prostornom uređenju i Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog
obalnog područja mora (128/ 04) obveza Grada je donošenje temeljnih dokumenata
uređenja prostora za Grad Mali Lošinj. Iz tog razloga, ovim Programom mjera
utvrđuje se PRIORITET IZRADE Prostornog plana uređenja Grada Mali Lošinj (PPUG)
i Urbanističkih planova uređenja za naselja i turističko-ugostiteljske zone
(UPU), prvenstveno UPU Mali Lošinj.
Izvješćem o stanju u prostoru kroz analizu provođenja postojećih dokumenata
prostornog uređenja, te utvrđene potrebe rješavanja ključnih problema za grad
iz domene prostornog uređenja, ukazano je na potrebu izrade i drugih prostornih
planova za pojedina područja, osim planova čija je izrada već u tijeku.
U slučaju da se ukaže potreba izrade i drugih dokumenata prostornog
uređenja, izmjenu i /ili dopunu ovog programa mjera može se donijeti samo za
dvogodišnje razdoblje na temelju analize odgovarajućeg dijela izvješća, a
iznimno od toga uz suglasnost ministarstva (stavak 6. članka 11. Zakona).
3.1. Izrada novih dokumenata prostornog uređenja
Prostorni plan uređenja Grada Mali Lošinj (u izradi)
U narednom razdoblju prioritet je donošenje PPUG Mali Lošinj.
Urbanistički i detaljni planovi uređenja
Temeljem Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora
(»Narodne novine« broj 128/04) i Odluke o usklađenju PPŽ (»Narodne novine« broj
10/05) utvrđena je obveza izrade urbanističkih planova za:
Članak 142. - PPŽ
Izrada urbanističkog plana uređenja obvezna je za:
a) naselja ... Mali Lošinj
b) površine izvan naselja za izdvojene namjene
- gospodarska namjena
- ugostiteljsko turistička namjena
- športsko - rekreacijska namjena
Članak 14. Odluke o usklađenju PPŽ Primorsko-goranske (»Službene novine«
broj 10/05) »u članku 142. u stavku 1. dodaje se točka c) koja glasi:
neizgrađeni dio građevinskog područja naselja unutar zaštićenog obalnog
područja mora«.
Do donošenja detaljnijih dokumenata prostornog uređenja ne može se graditi
nova, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više
građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela
građevinskog područja naselja površine veće od 5000 m2 (članak 9.
stavak 1. Uredbe). PPUG određuje izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog
područja.
U postojećim turističkim zonama moraju biti zadovoljeni uvjeti propisani
Uredbom. Ukoliko neki dijelovi postojećih zona ne zadovoljavaju propisane
uvjete, a posjeduju potrebnu dokumentaciju temeljem koje su građeni oni će se
zadržati kao stanje u prostoru i smatrati će se da su usklađeni sa Uredbom.
Ukoliko takove građevine ne posjeduju potrebnu dokumentaciju smatrati će se
bespravnom gradnjom i neće se moći uskladiti sa Uredbom. Vlasnik zone/građevine
morati će uskladiti stanje u prostoru sa uvjetima iz Uredbe u roku kojeg će
propisati ministar.
Obuhvati UPU-a i DPU-a iz ovog Programa definirati će se u PPUG-u, obuhvatom
građevinskih područja.
Za područje obuhvata GUP-a Mali i Veli Lošinj (»Službene novine« broj 8/91)
do donošenja novih UPU-a za naselja Veli i Mali Lošinj moguća je
izrada/donošenje UPU-a i DPU-a nakon što je proveden postupak usklađenja postojećeg
GUP-a sa Uredbom i pribavljeno mišljenje nadležnog Ministarstva.
Članak 9. Uredbe stavak 4. »Urbanistički plan uređenja (UPU) u ZOP-u mora se
izraditi najmanje u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na topografskom planu, a obuhvaća
cijeli neizgrađeni dio građevinskog područja«.
Za područja koja obuhvaćaju urbanistički i detaljni planovi uređenja u
obvezi je investitora izraditi program za namjeravani zahvat u prostoru i
pripremiti ovjerenu geodetsku podlogu. Program prihvaća Gradsko poglavarstvo.
Temeljem usvojenog programa može se pokrenuti postupak izrade dokumenata
prostornog uređenja. Vidi točku 2. ovog Programa.
Popis dokumenata prostornog uređenja i način financiranja
a) Popis novih dokumenata prostornog uređenja koji će se financirati, u
cijelosti ili djelomično, iz gradskog proračuna Grada Mali Lošinj:
. Prostorni plan uređenja Grada Mali Lošinj (u izradi)
. Urbanistički plan uređenja Belej (Belej, Banići, Kačićevi, Zela)
. Urbanistički plan uređenja Srem, Plat i Verin
. Urbanistički plan uređenja Nerezine (Nerezine, Halmac)
. Urbanistički plan uređenja Ćunski (Ćunski, Zaosir)
. Urbanistički plan uređenja Ilovik
. Urbanistički plan uređenja Mali Lošinj
. Urbanistički plan uređenja Punta Križa (Punta Križa, uvala Ul)
. Urbanistički plan uređenja Sveti Jakov
. Urbanistički plan uređenja Ustrine
. Urbanistički plan uređenja Veli Lošinj
. Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Ćunski (Brdo Kušć)
. Urbanistički plan uređenja Artatore
. Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Kalvarija
. Urbanistički plan uređenja infrastrukturne zone Kalvarija
. Urbanistički plan uređenja luke Mrtvaska
. Detaljni plan uređenja »Škverić-autobusna stanica« Mali Lošinj (u izradi)
. Detaljni plan uređenja »Privlaka« Mali Lošinj (u izradi)
Temeljem Izvješća o stanju u prostoru aktivnosti na izradi i donošenju
Detaljnog plana uređenja »Čikat« biti će obustavljene jer se za cjelinu zone
ugostiteljsko turističke namjene »Čikat«, sukladno Uredbi, planira izrada
urbanističkog plana uređenja.
b) Popis novih dokumenata prostornog uređenja koji će se financirati iz
ostalih izvora:
. Urbanistički plan uređenja Mali Lošinj - dio naselja iznad Sunčane uvale
. Urbanistički plan uređenja sportsko-rekreacijskog centra (Kurila-Liski )
. Urbanistički plan uređenja sportsko-rekreacijskog centra (Parkna- Paržine)
. Urbanistički plan uređenja Čikat
. Urbanistički plan uređenja Poljana
. Urbanistički plan uređenja sportsko-rekreacijske zone (Podgora Fabrike)
. Urbanistički plan uređenja Lopari
. Urbanistički plan uređenja Bučanje
. Urbanistički plan uređenja područja Sonte - Arci
. Urbanistički plan uređenja Baldarin
. Detaljni plan uređenja Sunčana uvala (u izradi)
. Detaljni plan uređenja Runjica
c) Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša pokrenuo
je krajem 1994. g. projekt »Program revitalizacije kulturno - povjesnog
nasljeđa Primorsko - goranske županije«. Programom je predviđena izrada planova
i programa zaštite, uređenja, valorizacije i revitalizacije vrijednih povjesnih
cjelina. Zaključkom Županijske skupštine od 21. siječnja 1999. g. projekt je
prihvaćen uz preporuku »proces zaštite i revitalizacije nužno dugotrajno
provoditi u granicama financijskih mogućnosti ali u taj proces pored Županije
uključiti će se jedinica lokalne samouprave, turističke zajednice i sl.«. Za
ovaj program u narednom razdoblju pokrenut će se postupak izrade za:
. Urbanistički plan uređenja Osor (luka Bijar)
. Urbanistički plan uređenja Susak (Bok)
. Urbanistički plan uređenja Unije (Mali Dijel, Maračol)
Ukoliko neće biti moguće pokrenuti postupak izrade sa razine Županije
pokrenuti će ih Grad Mali Lošinj.
3.2. Izmjena i dopuna postojećih dokumenata prostornog uređenja
Izmjene i dopune planova izrađuju se za postojeće planove samo ukoliko se
njima ne mijenja koncepcija postojećeg plana. Ukoliko se uoči potreba izmjene
kojom se mijenja koncepcija postojećeg plana, isti treba staviti u cijelosti
izvan snage i pristupiti izradi novog (u istim ili izmijenjenim granicama
obuhvata). Izmjena se može odnositi i na promjenu namjene, a svaku izmjenu i
dopunu potrebno je elaborirati na način da se predloži detaljni program za
namjeravani zahvat kojeg prihvaća Gradsko poglavarstvo. Po izrađenom prijedlogu
izmjena i dopuna plana potrebno je pribaviti suglasnost Ministarstva zaštite
okoliša i prostornog uređenja. Postupak izrade i usvajanja plana provodi se po
istom postupku kao i izrada novog plana.
Ukoliko se kroz donošenje PPUG Mali Lošinj utvrde lokacije od posebnog
interesa za Grad koje treba privesti planiranoj namjeni neposrednom primjenom
PPUG-a, tada izmjene i dopune koje se odnose na promjene navedene u popisu
planova u nastavku nije potrebno provoditi.
Popis važećih dokumenata prostornog uređenja koji će se djelomično
izmijeniti, a financirati će se iz gradskog proračuna Grada Mali Lošinj:
. Izmjena dijela GUP-a Mali i Veli Lošinj (GUP ostaje na snazi u onim
dijelovima koji nisu u suprotnosti sa Uredbom, PPŽ Primorsko - goranske i
PPUG-om Mali Lošinj)
. Izmjena PUP-a »Punta-Šestavina« Veli Lošinj
. Izmjena dijela PUP-a »Kalvarija« Mali Lošinj
. Izmjena dijela PUP-a »Centar« Mali Lošinj
. Izmjena dijela PUP-a »Zagazinjine I.« Mali Lošinj
Izmjena GUP-a Mali i Veli Lošinj
Sukladno Uredbi obvezno je uskladiti GUP sa Uredbom o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).
Nakon usklađenja, do donošenja budućeg UPU-a Mali Lošinj moguće je pokrenuti
postupak »točkastih izmjena« važećeg plana. Navedeno će se temeljiti na prihvaćanju
novih programa na razini Gradskog poglavarstva (na primjer: u segmentu promjene
namjene »stare pomorske škole« i današnje osnovne škole s obzirom da je
izgrađena nova osnovna škola, a planom je za staru školu predviđena nova
namjena (javne službe i uprava), za »trgovački centar« i dr.). S obzirom na
provedivost pojedinih »točkastih izmjena« potrebno je prije početka izrade
izmjena i dopuna izvršiti analizu predmetne lokacije, te ovisno o zaključcima
utvrditi mogućnosti planirane namjene na predmetnoj lokaciji.
Izmjena PUMN-a Nerezine
Za predmetni PUMN izvršeno je usklađenje s Uredbom. Do donošenja budućeg
UPU-a Nerezine moguće je pokrenuti postupak »točkastih izmjena« važećeg plana u
dijelovima naselja od posebnog gradskog interesa, a za koje je obveza izrade
programa kojeg prihvaća Gradsko poglavarstvo.
Izmjena i dopuna PUP-a »Punta-Šestavina«, Veli Lošinj.
Izmjena i dopuna PUP-a »Punta Šestavina« provesti će se za segment prometa i
ostale komunalne infrastrukture u dijelu koridora nove ceste, te za lokaciju
nove TS. Važećim PUP-om utvrđena trasa ceste prolazi preko individualnog
stambenog objekta. Zbog nemogućnosti rušenja postojećeg objekta potrebno je
izvršiti korekciju trase i priključka na glavnu prometnicu Veli Lošinj-Mali
Lošinj. Izmjenom plana potrebno je pronaći mogućnost realizacije izlazne ceste
iz središta (lučice) Velog Lošinja.
Izmjena i dopuna PUP-a »Kalvarija« Mali Lošinj
Izvješćem o stanju u prostoru utvrđeni su osnovni problemi kod provođenja
ovog plana. S obzirom na značajne probleme koncepcijske naravi (na primjer:
nemogućnost provedbe planiranih parcela, prilaznog puta (F) i drugo), prije
pokretanja postupka izmjene plana treba provesti sveobuhvatnu analizu prostora
u granicama obuhvata plana i izraditi detaljni program kojeg usvaja Gradsko
Poglavarstvo , a koji će biti podloga za izradu izmjena i dopuna, odnosno
donošenje odluke o statusu ovoga plana.
Izmjena i dopuna PUP-a Centar Mali Lošinj
Problemi pri provođenju ovog plana utvrđeni su u izvješćem o stanju u
prostoru u točki 2.3.2.
Prije pokretanja postupka izmjene i dopune plana potencijalni investitori
dužni su izraditi programe sa idejnim rješenjima za predmetne lokacije i
dostaviti ih Gradskom poglavarstvu na usvajanje. Ukoliko Gradsko Poglavarstvo
utvrdi da su na lokacijama od posebnog gradskog interesa predloženi sadržaji
prihvatljivi i sukladni koncepciji uređenja središta grada odobriti će se
pokretanje postupka izmjena i dopuna plana.
Postupak izmjena i dopuna PUP-a Centar moguće je provesti i u dijelovima.
Izmjena i dopuna PUP-a »Zagazinjine« ML
Provođenje plana uglavnom se provodi sukladno planskim postavkama. Problemi
koji nastaju u korištenju i organizaciji prostora najočitiji su u segmentu
parkirališta. Nemogućnost provedbe plana očituje se i u dijelu neuređenosti
nedefiniranih površina između dvoreda parcela.
Ocjenjuje se potrebnim izvršiti analizu prometnog stanja i mogućnosti
poboljšanja korištenja prometnih i ostalih javnih površina u naselju, te
mogućnost redefiniranja rubova parcela u zonama dvoreda parcela. Nemogućnost
provedbe plana očituje se i u dijelu neuređenosti nedefiniranih površina između
dvoreda parcela.
Potencijal prostora javnog parkirališta i opskrbnog centra puno je veći od
onoga kako se danas koristi iz čega proizlazi potreba rekonstrukcije zone
parkirališta.
Sukladno navedenom potrebno je pokrenuti postupak izmjena i dopuna PUP-a.
3.3. Stavljanje izvan snage dokumenata prostornog uređenja
Prostorni plan (bivše) Općine Cres-Lošinj
Nakon usvajanja Prostornog plana uređenja Grada Mali Lošinj, a donošenjem
odluke o stupanju na snagu istog provesti će se postupak stavljanja izvan snage
Prostornog plana (bivše) općine Cres-Lošinj na administrativnom području Grada
Mali Lošinj.
Provedbeni urbanistički plan »Skladišno-servisna zona- Kalvarija«, Mali
Lošinj.
Donošenjem Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Kalvarija provesti
će se postupak stavljanja izvan snage postojećeg PUP-a »Skladišno-servisna
zona-Kalvarija«, Mali Lošinj.
4. PRIBAVLJANJE PODATAKA I PRETHODNIH RADOVA ZA IZRADU DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA
Za izradu dokumenata prostornog uređenja obuhvaćenih ovim Programom mjera
potrebno je pribaviti:
- ažurirane kartografske podloge u digitalnom obliku
- pokazatelje postojećeg stanja u prostoru (objekti - infrastruktura)
- pokazatelji stanja okoliša i utjecaja na okoliš
- razne studije, istraživanja i sl.
- druge dokumente ili studije uvjetovane važećim zakonskim propisima,
- ostale podloge.
Izvješćem o stanju u prostoru (2003-2005. g.) utvrđeno je da su radovi na
izradi stručnih podloga i pribavljanju podataka za izradu, praćenje i
realizaciju dokumenata prostornog uređenja dosada provedeni u vrlo ograničenom
opsegu, što znači da nisu realizirane neophodne podloge za kvalitetno i ažurno
praćenje stanja u prostoru, te provođenje pravovremene planerske i druge
aktivnosti za rješavanje aktualne prostorno-planske i realizacijske aktivnosti.
Ažurirane kartografske podloge
Obzirom na ranije navedene prostorno-planske dokumente, a sukladno zakonskim
propisima, potrebno je radi njihove realizacije izraditi i pripremiti sljedeće
podloge:
- katastarske podloge u digitalnom obliku,
- izrada Hrvatske osnovne državne karte u digitalnom obliku, potpuno
novelirane i reambulirane prema stanju izgrađenosti prostora - 2005. godina,
- reambulacija postojećih topografsko-katastarskih planova u mjerilu 1:1000
(1:2000) te njihovo prenošenje u digitalni oblik, prioritetno za područje
obuhvata planova UPU-a i DPU-a,
- izrada katastra vodova za čitavo područje Grada, u digitalnom obliku.
Sve kartografske podloge radi visokog stupnja točnosti treba pripremati samo
u digitalnom obliku kako bi se omogućila njihova široka primjena, te kako bi
bile usklađene sa Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
(»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), kojim se uvjetuje izrada
prostorno-planske dokumentacije u informatičko-računarskoj tehnologiji na digitalnim
podlogama i magnetnom mediju.
Pokazatelji izgrađenosti prostora
Ovi pokazatelji prvenstveno se odnose na postojeću izgrađenu infrastrukturu,
koju bi trebalo definirati kroz katastre komunalnih instalacija, koje treba prikazati
zbirno ili zasebno na određenim kartografskim podlogama uz neophodnu digitalnu
(informatičko-računarsku) obradu. Na taj način bi detaljni pokazatelji
postojećeg stanja komunalne infrastrukture mogli poslužiti za izradu
prostorno-planske dokumentacije, praćenje stanja u prostoru vezano uz
izgrađenost komunalne infrastrukture, kao i za druge projekte vezano uz budući
razvoj ili sanaciju - rekonstrukciju komunalne infrastrukture. U izradi ove
podloge, vezano uz komunalne instalacije, trebaju prvenstveno učestvovati
pravne osobe s javnim ovlastima (i komunalne organizacije) koje izgrađuju i
vode brigu o određenim segmentima komunalne infrastrukture.
Pokazatelji stanja okoliša, utjecaja na okoliš i druge kvalitete prostora
Teritorij Grada Mali Lošinj nije područje koje je posebno ugroženo pojedinim
korisnicima prostora odnosno pojedinim objektima koji imaju negativan utjecaj
na okoliš. Međutim, određene aktivnosti u tom području nužno uvjetuju praćenje
stanja okoliša i to u odnosu na:
- postojeću deponiju kućnog i komunalnog otpada,
- ispuštanje otpadnih voda na područjima bez riješene kanalizacijske mreže,
- stanje postojećih lokvi,
- ugroženost morskog akvatorija (malološinjski zaljev),
- kvalitetu mora uz najveće koncentracije korisnika prostora (naselja,
turističke zone, plaže), te na mjestu ispuštanja otpadnih voda,
- ugroženost pašnjačkih i poljoprivrednih površina,
- praćenje ugroženosti prirodnih vrijednosti i krajobraza novim zahvatima u
prostoru,
- ugroženost bukom.
Razne studije, istraživanja i stručne podloge
Ranijim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje
2003-2005. godine definirana je određena dokumentacija koja bi trebala
doprinijeti postizanju više kvalitete prilikom realizacije uređenja prostora, a
posebno unutar zaštićenih dijelova prirodne ili kulturne baštine, pa bi izradom
takovih dokumenata trebalo omogućiti i osigurati zaštitu pojedinih prostora od
eventualne ugroženosti.
Novim Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Mali Lošinj
smatra se da u narednom četverogodišnjem razdoblju neće biti moguće (iz razloga
nedostatka financijskih sredstava) realizirati veći broj posebnih studija. Radi
toga se ovaj segment istraživanja i rješavanja prostornih i
funkcionalno-organizacijskih elemenata treba orijenti
rati samo na trenutno najaktualniju problematiku koja
obuhvaća:
a) Studija gospodarskog potencijala lošinjskog arhipelaga
Grad Mali Lošinj mora osigurati pravnu i fizičku dostupnost otočnih resursa.
Nakon toga trebalo bi pristupiti izradi ulagačkog prospekta i objavljivanje
mogućnosti ulaganja u otočke resurse. Potencijalne ulagače prvo treba potraži
među samim otočanima, zatim među ostalima. Poziv na ulaganje treba biti sročen
tako da pobudi interes ulagača ali i da odrazi riješenost Grada da poziva samo
ulagače u održivi razvitak Lošinja.
Pri tome treba voditi brigu da se na otoku ograničeno ulaže u turizam,
poljoprivredu i preradu ekskluzivnih poljoprivrednih proizvoda. Težiti cilju da
se zaposle svi prisutni otočani, za njima svi otočani koji su otišli s otoka i
novi otočani. Infrastrukturu će postepeno trebati prilagođava većem broju
djelatnosti i stanovnika. Da bi se definirali ciljevi razvoja nužno je temeljem
razvojnih opredjeljenja prethodno vrednovati razvojne scenarije.
b) Izrada konzervatorskih podloga
Nakon izrade konzervatorske podloge za PPUG Mali Lošinj treba pristupiti
inventarizaciji kulturnih dobara i njihova registracija, odnosno upis na Listu
registriranih kulturnih dobara Republike Hrvatske, te njihova prezentacija i
valorizacija.
Za svaki od registriranih spomenika izraditi snimak postojećeg stanja s
konzervatorskim elaboratom i projekt prezentacije.
Od spomeničke rente trebalo bi izraditi projekt prezentacije registriranih
urbanističkih cjelina, te pristupiti njihovoj obnovi (npr. obnova pročelja,
opločenje pješačkih komunikacija, unifikacija urbane opreme, ...)
Izradu konzervatorskih podloga potrebno je izrađivati u skladu sa
smjernicama za uređenje povijesno valoriziranih naselja koja podliježu
intervencijama u prostoru a koje će utvrditi PPUG Mali Lošinj.
U narednom razdoblju ocjenjuje se potrebnim izraditi konzervatorsku studiju
za naselje Unije i dovršiti započetu konzervatorsku studiju za Osor.
U narednom razdoblju potrebno je pokrenuti postupak izrade Programa uređenja
pročelja u zaštićenim urbanim cjelinama.
Za područje Punta Križa pokrenut će se postupak proglašenja etno-parka (PPŽ
članak 109. tablica 12. Punta Križa zaštićeni krajolik). Do proglašenja zaštite
ovog područja nisu moguće nikakve radnje na postojećim objektima bez posebnog
odobrenja konzervatora.
5. PROGRAM UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA
Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje
građevinskog zemljišta. Uredbom i Prostornim planom propisano je da se
građevina može graditi na uređenom građevinskom zemljištu koje obuhvaća
pristupni put, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom, a odvodnja
otpadnih voda i opskrba vodom prema mjesnim prilikama i na osnovi posebnih uvjeta
komunalnih i javnih poduzeća (vidi točku 1.3. ovog Programa).
Za površine ugostiteljsko-turističke namjene propisuje se riješena
vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda kao zatvoreni kanalizacijski sustav za
pročišćavanje ili priključak na kanalizacijsku mrežu kao i propisan broj
parkirališnih mjesta.
Imovinsko pravne radnje
Imovinsko pravne radnje su pripremne radnje za uređenje zemljišta i
obuhvaćaju radnje na identifikaciji parcela u prostoru, utvrđivanju stanja
vlasničkih odnosa u zemljišnim knjigama, izrada i provedba parcelacionih
elaborata u katastru zemljišta i zemljišnim knjigama, pokretanje postupka
izvlaštenja pri nadležno uredu, ugovaranje otkupa nekretnina unutar zahvata
plana te podnošenje prijedloga zemljišno knjižnom udjelu za uknjižbu prava
vlasništva na nekretninama.
Pripremni radovi na uređenju zemljišta u sljedećem četverogodišnjem
razdoblju u smislu imovinsko pravnih radnji obuhvaćaju rješavanje zemljišta za:
5.1. Izgradnja javnih objekata
Izgradnja javnih objekata obuhvaća radove na izradi programa, projektne
dokumentacije, rješavanje imovinsko pravne radnje, pripremu za gradnju i
građenje i sl. U narednom razdoblju planira se izgradnja:
1. Muzej maslinarstva u Nerezinama
2. Muzej podmorske arheologije lošinjskog arhipelaga
3. Muzej pomorstva
4. Etnografski muzej
5. Međunarodni znanstveni - istraživački centar za more i podmorje
6. Centar sportova na moru
U narednom razdoblju pokrenut će se postupak realizacije etno-parka Punta
Križa kao začetka razvoja »otočnog agroturizma«.
5.2. Izgradnja objekata komunalne infrastrukture
Opremanje zemljišta objektima i uređajima komunalne infrastrukture obuhvaća
radove na izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture opskrbe pitkom
vodom, odvodnje, izgradnja prometnica i javne rasvjete, uređenje javnih
površina i tržnica na malo:
Opskrba pitkom vodom i odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
1. Uređenje odvodnje i vodovoda na Privlaci
Godina realizacije: 2007.-2008.
Izvori financiranja: Gradski proračun i Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj
d.o.o.
2. Izgradnja kanalizacijskog kolektora i odvodnje oborinskih voda sa
izmjenom vodovoda u ulici Priko
Godina realizacije: 2007.-2008.
3. Crpna postaja i tlačni cjevovod Priko sa spojem do kolektora u Ulici G.
Garibaldi
Godina realizacije: 2007.-2008.
Izvori financiranja: Gradski proračun i Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj
d.o.o.
4. Izgradnja kanalizacijskog kolektora od Privlake do crpne postaje Škverić
Godina realizacije: 2007. -2009.
Izvori financiranja: Gradski proračun, Hrvatske vode,
Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj d.o.o.
5. Izrada projektne dokumentacije vodovoda i odvodnje za područje gornjeg
kraja u Velom Lošinju
Godina realizacije: 2006.
Izvori financiranja: Gradski proračun i Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj
d.o.o.
6. Izgradnja kanalizacijskog kolektora i oborinske kanalizacije za područje
gornjeg kraja u Velom Lošinju
Godina realizacije: 2007. i 2009.
Izvori financiranja: Gradski proračun i Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj
d.o.o.
7. Povezivanje Čikata sa tlačnim cjevovodom do uređaja Kijac
Godina realizacije: 2009.
8. Vodovod i odvodnja otoka Ilovika
Godina realizacije: 2008. i 2009.
Izvori financiranja: Državni proračun
9. Vodovod i odvodnja otoka Unije
Godina realizacije: 2008. i 2009.
Izvori financiranja: 20.000.000,00 kn
10. Vodosprema Poljana
Godina realizacije: 2007. i 2008.
Izvori financiranja:
11. Osor - uređenje sanitarne kanalizacije u naselju.
Izrada projektne dokumentacije 2007. godine
Realizacija 2008.
12. Nerezine - izgradnja vodospreme Nerezine na koti 65 m kapaciteta 1.000 m3.
Izrada projektne dokumentacije 2007.
Realizacija izgradnje 2008. godine.
Izvori financiranja: Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj d.o.o., Hrvatske
vode i Gradski Proračun Grada Mali Lošinj
13. Proširenje mreže sanitarne kanalizacije u naselju Nerezine
Izvođenje radova u fazama 2008. i 2009. godine.
Izvori financiranja: Hrvatske vode, Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj
d.o.o.
14. Izgradnja sanitarnog kolektora A/C Poljana Most - Privlaka
Godina realizacije: 2008.
Izvori financiranja: »Uvala Poljana« d.o.o.
15. Uređenje infrastrukture na zoni Kalvarija
Godina realizacije: 2007.-2008.
Izvori financiranja: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Uprava
za razvoj otoka i Gradski proračun
Javne površine
1. Uređenje raskrižja kod Dječjeg vrtića s uređenjem parkirališta,
Realizacija 2006.-2007.
Izvori financiranja: Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka i
Gradski proračun
2. Pristupna cesta kroz skladišno-servisnu zonu
Realizacija 2007.
Izvori financiranja: Ministarstvo mora, prometa, turizma i razvitka,
Ministarstvo gospodarstva i Gradski Proračun
3. Uređenje pomorskog dobra, obalnog zida, infrastrukture i šetnice od Runjice
do A/C Poljana u fazama
- I. faza 2006. : Izrada glavnog i izvedbenog projekta i ishođenje građevne
dozvole
. Početak radova 1. 11. 2007.
. Dovršetak radova 30. 4. 2008.
. Vrijednost radova 4.000.000,00 kn
- II. faza: 2009.
- III. faza: 2010.
Izvori financiranja: Gradski proračun
4. Pristupna cesta Privlaka
Realizacija 2007.-2008.
Izvori financiranja: Gradski proračun
5. Pristupna cesta Kalvarija - Mate Vidulića,
Realizacija 2007.
Izvori financiranja: Gradski proračun
6. Pristupna cesta Veli Lošinj - Gornji kraj,
Realizacija 2007.-2008.
Izvori financiranja: Gradski proračun
7. Pristupna cesta Šestavina - Hotel Punta - Lučica Veli Lošinj
Realizacija: izrada projekata 2007., građenje 2008.
Izvori financiranja: Gradski proračun. Sredstva komunalnog doprinosa za
izgradnju vila
8. Pristupna cesta Artatore - Ružmarinka - Kandija
Realizacija: izrada projekata 2007., građenje 2008.
Izvori financiranja: Gradski proračun
9. Uređenje parkirališta Zagazinjine
Realizacija: 2007.
Izvori financiranja: Gradski proračun
10. Uređenje šetnice lungo mare u naselju Artatore
Realizacija u fazama: 2007. i 2008.
Izvori financiranja: Gradski proračun i Turistička zajednica Grada
11. Uređenje javne površine prema DPU Škverić
Realizacija u fazama: 2008.
Izvori financiranja: Gradski proračun
12. Proširenje groblja u Malom Lošinju
Realizacija: 2007. i 2008.
Izvori financiranja: Gradski proračun i Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj
d.o.o.
13. Uređenje javnih površina za potrebe nove stambene izgradnje
Realizacija: 2007., 2008. i 2009.
Izvori financiranja: Gradski proračun
14. Uređenje javnih površina u naseljima: Osor, Punta Križa, Sv. Jakov,
Ćunski, Belej, Ustrine, Susak, Unije, Ilovik, Veli Lošinj, Nerezine
Realizacija: 2006., 2007., 2008. i 2009.
Izvori financiranja: Gradski proračun i Turistička zajednica Grada
15. Uređenje pristupne ceste u Nerezine uz trgovački centar »Sokolić«,
postojeća državna cesta D100 - Lučica - Biskupija
Realizacija: 2008. - 2009. u fazama
Izvori financiranja: Gradski Proračun
Javna rasvjeta
1. Izgradnja TS Šestavine u Velom Lošinju - 2006.
2. Izgradnja TS Kijac za potrebe uređaja za pročišćavanje - 2007.
3. TS Kalvarija stambena izgradnja - 2007.
4. TS Škverić - 2007.
5. TS Tržnica Braće Vidulića - 2x630 KVA - 2007.
6. TS Punta Križa sa VN i NN raspletom - 2007.
7. Ilovik novi razvod javne rasvjete - 2006.
8. Belej dislokacija TS i izgradnje nove - 2007.
9. Osor nova TS preko mosta za antenski stup na Osoršćici
10. TS Mrtvaška za potrebe novog trajektnog pristaništa
11. Proširenje javne rasvjete u Malom Lošinju
12. Uređenje i proširenje javne rasvjete u Nerezinama
13. Uređenje i proširenje javne rasvjete u Velom Lošinju
14. Uređenje javne rasvjete u malim mjestima: Ćunski, Sv. Jakov, Osor, Punta
Križa, Belej, Ustrine, Susak, Unije, Ilovik, Vele Srakane, Artatore.
5.3. Financiranje programa
Izrada dokumenata prostornog uređenja, programa uređenja zemljišta za
izgradnju javnih objekata i objekata i uređaja komunalne infrastrukture po
ovome Programu može započeti temeljem odabrane pozicije u proračunu.
Iskaz financijskih sredstava, dinamika realizacije programa i izgradnja
objekata i uređaja komunalne infrastrukture, kao i način osiguranja sredstava
definirati će se programom izgradnje i uređaja komunalne infrastrukture za
svaku proračunsku godinu.
Sredstva za realizaciju Programa osiguravaju se iz sredstava komunalnog
doprinosa, prodaje građevinskog zemljišta odnosno drugih stavaka proračuna
Grada Mali Lošinj kao i drugih izvora (potpora, kredita i dr.).
6. PROGRAM SANACIJE STANJA U PROSTORU
Sanacija stanja u prostoru preduvjet je lokalnoj zajednici za kvalitetnim
gospodarenjem okolišem lošinjskog arhipelaga. Uvijet za stvaranje nove vrijednosti
u prostoru je sanacija zagađenih dijelova okoliša. Zagađenje okoliša koje treba
obuhvatiti programom sanacije:
- uklanjanje bespravnih objekata i privremenih građevina (kamp kuća, drvenih
baraka, nadstrešnica i sl.) na području lošinjskog arhipelaga. Naročito je
ugrožen prostor Punta Križa, Podosoršćica, Liski - Kurila)
- sanacija napuštenih deponija otpada
Nakon donošenja PPUG-a i temeljem ovoga programa pristupit će se sanaciji
navedenog zagađenja lošinjskog arhipelaga, odnosno pokrenut će se postupak
uklanjanja i sanacije.
Utvrđivanje stanja u prostoru kroz evidenciju bespravne gradnje
Određene mjere koje bi valjalo poduzeti kako bi se što efikasnije pratilo
stanje u prostoru, a dijelom i radi izrade i donošenja dokumenata o prostornom uređenju,
vezano uz očuvanje prostora kao temeljnog resursa budućeg razvitka svih
prostora naselja, predstavljaju slijedeće evidencije:
- Evidencija ukupne bespravne izgradnje, kao i one legalizirane temeljem
posebnih zakona (Zakon i prestanak važenja zakona o postupanju s objektima
građenim protivno postojećim planovima i bez odobrenja za gradnju »Narodne
novine« broj 33/92 i 33/95).
Kako se bespravna gradnja najčešće ogleda u odstupanju od propisanih uvjeta
posebno u zonama planom nenamijenjenima toj izgradnji (promjena namjene), te i
u pogledu horizontalnog i vertikalnog gabarita, smještaja građevine na parceli,
postotka izgrađenosti, a osobito oblikovanja građevine, to je evidencija takvih
objekata kao i onih koje je moguće legalizirati putem prostorno-planske
dokumentacije značajan analitički element za buduće planiranje i očuvanje
kvalitete prostora.
- Evidencija izdanih lokacijskih i građevnih dozvola. Sve ove evidencije
trebalo bi redovito dostavljati stručnoj službi uspostavljenoj na razini Grada
kako bi se formirala i stalno dopunjavala informatička baza za kasniju reviziju
postojećih ili izradu novih dokumenata o prostornom uređenju. Ovim podacima
dobiva se uvid u stvarno stanje zauzetosti građevinskog i ostalog prostora
Grada, te time omogućava usmjeravanje izgradnje u okviru prostorno-planske
dokumentacije prema određenim područjima (sa boljom komunalno-infrastrukturnom
opremljenosti i dr.).
- Evidencija rješenja donesenih u Stručnim službama vezano uz inspekcijski
nadzor, u svezi s ugrožavanjem okoliša i potencijalnom bespravnom izgradnjom
objekata i infrastrukture (ishođena lokacijska dozvola, realizacija izgradnje
bez građevinske dozvole, te zastara lokacijske dozvole), a osobito u cilju
sprječavanja takvih negativnih utjecaja na prostor.
Radi što kvalitetnijeg praćenja izrade i usaglašavanja dokumenata prostornog
uređenja sa potrebama Grada, zahtjevima za izdavanje lokacijske dozvole kao i
stavovima Županije u odnosu na ključne prostorno-planske postavke i strategiju
uređivanja najznačajnijih dijelova prostora Grada Mali Lošinj, nužno je trajno
uključivanje u razmatranje takve problematike i Gradskog povjerenstva za
praćenje, izradu i provođenje najznačajnijih dokumenata prostornog uređenja.
Takvo Povjerenstvo formirano kao stručno savjetodavno tijelo Gradskog vijeća,
omogućava da se na najvišoj razini utvrde stavovi Grada vezano uz najznačajnije
postavke namjene i uređivanja prostora, te ugrade u prostorno- plansku
dokumentaciju.
7. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE PROSTORNOG UREĐENJA
Dokumentima prostornog uređenja, usklađenim sa potrebama lokalne zajednice i
uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima, te izrađenih na temelju suvremenih
standarda za uređivanje prostora, osiguravaju se potrebni preduvjeti za
svrhovito i racionalno gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom. Naime,
već je u prethodnim poglavljima ovog Programa, u okviru predložene izmjene i
dopune postojećih ili izrade novih prostorno-planskih dokumenata, te drugih
podloga i studija za dobivanje detaljnih pokazatelja o prostoru, definirano da
kvalitetna dokumentacijska osnova predstavlja najznačajniju podlogu za pravilno
usmjeravanje razvitka ovog područja. Iz tog je razloga i njihova izrada
postavljena kao osnovno programsko načelo za obuhvaćeno naredno četverogodišnje
razdoblje 2006.-2010. godine.
Drugi važan segment koji utječe na provođenje politike prostornog uređenja
čine efikasne inspekcijske službe koje stalnim nadzorom i djelovanjem na terenu
osiguravaju poštivanje uspostavljenog i Planom utvrđenog uređenja prostora.
Provođenje politike prostornog uređenja na području Grada Mali Lošinj
zasniva se na:
- provedbi planskih dokumenata i drugih dokumenata od važnosti za
gospodarenje i zaštitu prostora,
- strogom nadzoru odgovarajućih inspekcijskih službi nad provedbom izdanih
dokumenata (lokacijske i građevinske dozvole) temeljem prostorno-planskih
dokumenata,
- praćenja primjenjivosti i usaglašenosti planske dokumentacije sa potrebama
i zahtjevima za uređivanjem prostora.
Osim navedenih preduvjeta nužno je u okvire provođenja politike prostornog
uređenja i upravljanja prostorom na temelju održivog razvitka i korištenja
resursa, uključiti i druge preduvjete koji ukupno uređenje i opremanje
građevnog zemljišta na području Grada usmjeravaju prema kvalitativno i
kvantitativno višem nivou, sa prioritetnim uvjetom osiguranja i zaštite visoke
razine kvalitete prirodnog i stvorenog okoliša.
8. OVAJ PROGRAM MJERA STUPA NA SNAGU OSMOG DANA OD DANA OBJAVE U SLUŽBENIM
NOVINAMA PGŽ-a
ZAKLJUČAK
Ovim Programom mjera dati su okvirni i sagledivi parametri vezano uz
potrebnu izradu prostorno-planske i druge dokumentacije (kartografskih podloga,
studija, istraživanja i dr.) nužnih radi ostvarivanja nesmetanog i kvalitetnog
uređivanja prostora na racionalan i svrsishodan način, vodeći računa o zaštiti
okoliša i obnovljivosti resursa unutar granica Grada Mali Lošinj. Time se na
svim područjima Grada omogućava realizacija potreba stanovništva i gospodarskog
razvitka sa ciljem postizanja više kvalitete života i rada, te općeg standarda
na prostoru svih naselja. Ovim Programom obuhvaćene su sve trenutno sagledive
potrebe Grada Mali
Lošinj. Međutim, tijekom njegove provedbe mogu provoditi
potrebne izmjene i dopune, koje omogućavaju bolji razvitak ili osiguravaju višu
razinu urbanog standarda i zaštitu okoliša.
Naime, ako se tijekom četverogodišnjeg razdoblja (ali ne prije dvije godine
od dana donošenja) na nivou Gradskog poglavarstva ocijeni potrebnim da se
započne izrada prostorno-planske dokumentacije koja nije sadržana u Programu
mjera, odnosno prihvati prijedlog podnositelja inicijative za izradu dokumenata
prostornog uređenja na vlastitom zemljištu, Poglavarstvo će predložiti Gradskom
vijeću dopunu ili izmjenu Programa mjera uz uvjet da se prethodno osiguraju
sredstva za izradu predmetne prostorno planske dokumentacije kroz proračun
Grada ili uz učešće zainteresiranog investitora.
Radi nesmetanog odvijanja procesa planiranja ili realizacije prostornog
uređenja pojedinih područja Grada, javna poduzeća i druge pravne osobe koje
sudjeluju u izradi ili provedbi dijelova prostorno-planskih dokumenata, dužni
su temeljem Zakona o prostornom uređenju (članak 29.) tijelu Gradske uprave ili
pravnoj osobi s kojom je Grad Mali Lošinj zaključilo Ugovor o izradi prostorno-planske
dokumentacije osigurati podatke iz svog djelokruga, a za potrebe izrade
predmetnog dokumenta prostornog uređenja.
Javna poduzeća i druge pravne osobe koje sudjeluju u izradi ili provedbi
prostorno planskih dokumenta trebaju svoje planove uskladiti s Programom mjera,
prostorno-planskom dokumentacijom i Programom gradnje objekata i uređaja
komunalne infrastrukture.
Koordinaciju s javnim poduzećima i drugim relevantnim pravnim osobama
županijskim tijelima i dr. u provedbi Programa mjera obavljat će tijelo Gradske
uprave u djelokrugu poslova prostornog planiranja, uređivanja i zaštite
prostora.
Gradsko poglavarstvo kroz izvješća stručnih službi prati, tumači i nadzire
provedbu Programa mjera. Ono će Gradskom vijeću podnijeti izvješće o provedbi
Programa mjera po isteku 2 godine od njegova donošenja. Izmjene i dopune
Programa mjera donose se po istom postupku po kojem je donesen i ovaj Program.
Klasa: 350-01/06-01/34
Ur. broj: 2213/01-01-06-13
Mali Lošinj, 20. listopada 2006.
GRAD MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
mr. Milan Mužić, v. r.