29.
Na temelju članka 33. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/ 01 i 129/05) i članka 29. Statuta
Grada Vrbovskog (»Službene novine« broj 26/01 i 22/06) na prijedlog Odbora za
statutarno-pravna pitanja Gradskog vijeća Grada Vrbovskog Gradsko vijeće Grada
Vrbovskog, na sjednici 11. rujna 2006. godine, utvrdilo je pročišćeni tekst
Poslovnika Gradskog vijeća Grada Vrbovskog.
Pročišćeni tekst Poslovnika Gradskog vijeća Grada Vrbovskog obuhvaća
Poslovnik Gradskog vijeća Grada Vrbovskog (»Službene novine« 31/01) te njegove
ispravke, izmjene i dopune objavljene u »Službenim novinama« broj 3/ 02, 34/04,
41/05, 22/06 i 27/06 u kojima je naznačeno njihovo stupanje na snagu.
Klasa: 012-04/06-01-3
Ur. broj: 2193-01-01/06-1
Vrbovsko, 11. rujna 2006.
Predsjednik
Gradskog vijeća
Slavko Medved, ing., v.r.
POSLOVNIK
Gradskog vijeća Grada Vrbovskog (pročišćeni tekst)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Poslovnikom uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada Gradskog
vijeća Grada Vrbovskog (u daljnjem tekstu: Vijeće), a posebno:
- postupak konstituiranja Vijeća,
- prava i dužnosti članova Vijeća,
- prava i dužnosti predsjednika Vijeća,
- osnivanje i način rada radnih tijela Vijeća,
- Izbor i provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti gradonačelnika i
članova Gradskog poglavarstva,
- način ostvarivanja prava Vijeća prema Gradskom poglavarstvu,
- poslovni red na sjednicama Vijeća,
- javnost rada Vijeća,
- druga pitanja nužna za rad Vijeća.
II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA, POČETAK OBAVLJANJA FUNKCIJE VIJEĆNIKA I PRESTANAK
MANDATA VIJEĆNIKA
Članak 2.
Konstituirajuća sjednica Vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima
utvrđenim Zakonom.
Na početku konstituirajuće sjednice izvodi se himna Republike Hrvatske
»Lijepa naša domovino«.
Članak 3.
Konstituirajućoj sjednici Vijeća do izbora predsjednika predsjedava
najstariji član.
Članak 4.
Vijeće se smatra konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na
kojoj je nazočna većina članova Vijeća.
Članak 5.
Mandatno povjerenstvo:
- na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima i
imenima izabranih članova kao i o podnesenim ostavkama na dužnost člana, te o
zamjenicima članova koji umjesto njih počinju obnašati dužnost člana Vijeća,
- predlažu odluku o prestanku mandata člana kad se ispune zakonom predviđeni
uvjeti i izvješćuje da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata
zamjeniku člana.
Članak 6.
Od dana konstituiranja Vijeća, vijećnik ima prava i dužnosti vijećnika
utvrđena Ustavom, zakonom, Statutom Grada Vrbovskog i ovim Poslovnikom, do
prestanka mandata.
Članak 7.
Nakon izvješća Mandatnog povjerenstva o provedenim izborima, predsjedavatelj
izgovara prisegu sljedećeg sadržaja:
»Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Grada
Vrbovskog obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i
zakona i pošti
vati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki
napredak Grada Vrbovskog i Republike Hrvatske.«
Predsjedavajući zatim proziva pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je
izgovoreno njegovo ime i prezime, izgovara »prisežem« i potpisuje tekst svečane
prisege.
Članak 8.
Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, polaže prisegu
na prvoj idućoj sjednici, a zamjenik vijećnika, kad počinje obnašati funkciju
vijećnika.
Članak 9.
Danom konstituiranja Vijeća vijećnik počinje obnašati vijećničku dužnost i do
dana prestanka mandata ima prava i dužnosti vijećnika utvrđene Zakonom,
statutom Grada Vrbovskog i ovim Poslovnikom.
Zamjenik vijećnika dužnost vijećnika počinje obnašati nakon što predsjednik
Vijeća obavijesti Vijeće da je kod vijećnika koji je prihvatio neku od
nespojivih dužnosti nastupilo mirovanje mandata, te nakon što Vijeće prihvati
izvješće Mandatne komisije da je vijećniku prestao mandat prije isteka vremena
na koje je izabran.
Članak 10.
Vijećnik čiji je izbor objavilo Gradsko izborno povjerenstvo može prije
početka obavljanja funkcije vijećnika podnijeti ostavku na mandat.
Ostavka se podnosi pismeno Vijeću.
Na način određen u stavku 2. ovog članka vijećnik podnosi ostavku i tijekom
obavljanja vijećničke funkcije.
Članak 11.
Vijećniku mandat prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata:
- ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke shodno pravilima o
dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,
- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna
sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,
- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u
trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude,
- ako se naknadno sazna za razloge zbog kojih nije mogao biti izabran za
člana predstavničkog tijela, danom donošenja odluke Ustavnog suda,
- ako odjavi prebivalište s područja Grada Vrbovskog, danom odjave
prebivališta,
- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,
- smrću.
III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
Članak 12.
Vijećnik ima prava i dužnosti:
- sudjelovati na sjednicama Vijeća, raspravljati i glasovati,
- podnositi prijedloge i postavljati pitanja,
- postavljati pitanja gradonačelniku članovima Gradskog poglavarstva,
- sudjelovati u sjednicama radnih tijela i na njima raspravljati, a u radnim
tijelima kojih je član i glasovati,
- prihvatiti izbor za člana radnog tijela koje mu odredi Vijeće,
- utvrđene odredbama Ustava, zakona, Statuta Grada Vrbovskog (u daljnjem
tekstu: Statut) i ovog Poslovnika.
Članak 13.
Vijećnik ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za
izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Vijeća.
Članak 14.
Vijećnici su dužni čuvati službenu tajnu i druge povjerljive podatke koje
saznaju u obnašanju funkcije vijećnika i za to su odgovorni prema zakonu.
Članak 15.
Vijećnik dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću.
Vijećnik ima pravo na naknadu troškova u skladu s odlukom Vijeća.
Članak 16.
U Vijeću se mogu osnovati klubovi vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, te
klubovi nezavisnih vijećnika i vijećnika nacionalnih manjina. Klub mora imati
najmanje tri člana.
Klubovi iz stavka 1. ovog članka obvezni su o svom osnivanju obavijestiti
predsjednika Vijeća, priložiti pravila rada, te podatke o članovima.
Prostor, sredstva i druge uvjete za rad kluba osigurava Vijeće.
IV. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI VIJEĆA
Članak 17.
Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika Vijeća, koje bira između
vijećnika javnim glasovanjem. Vijeće može odlučiti da se o izboru predsjednika
i potpredsjednika vijeća odlučuje tajnim glasovanjem.
Jedan potpredsjednik Vijeća bira se između članova Vijeća pripadnika srpske
nacionalne zajednice.
Članak 18.
Za predsjednika i potpredsjednika Vijeća izabran je kandidat za kojeg je
glasovala većina ukupnog broja vijećnika.
Kada je predloženo više kandidata za predsjednika i potpredsjednika Vijeća,
a niti jedan od predloženih kandidata ne dobije većinu glasova, glasovanje se
ponavlja samo za dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova.
U ponovljenom glasovanju izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova
prisutnih vijećnika.
Članak 19.
Predsjednik Vijeća:
1. zastupa Vijeće,
2. saziva i predsjedava sjednicama Vijeća,
3. predlaže dnevni red sjednice Vijeća,
4. upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
5. brine se o postupku donošenja odluka i drugih općih akata,
6. usklađuje rad radnih tijela,
7. potpisuje odluke i druge akte Vijeća,
8. brine o suradnji Vijeća s Gradskim poglavarstvom,
9. brine o zaštiti prava vijećnika,
10. obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.
Članak 20.
Predsjednik Vijeća određuje između izabranih potpredsjednika Vijeća, prvog
potpredsjednika koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili
spriječenosti.
Potpredsjednici Vijeća pomažu u radu predsjedniku i po njegovom ovlaštenju
obavljaju poslove iz njegovog djelokruga.
V. RADNA TIJELA
Članak 21.
Za proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja, te pripremu i podnošenje
odgovarajućih prijedloga i praćenje provođenja utvrđene politike i praćenje
izvršavanja odluka i općih akata Vijeća, za koordinaciju u rješavanju pojedinih
pitanja iz nadležnosti Vijeća, te za izvršavanje određenih zadaća od interesa
za Vijeće, osnivaju se radna tijela Vijeća.
Članak 22.
U radnim tijelima Vijeća razmatraju se i usuglašavaju stajališta izražena
ili upućena vijećnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u Vijeću.
Radna tijela Vijeća, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta i o tome
obavještavaju Vijeće.
Ako se u radnom tijelu Gradskog vijeća zakazuje rasprave o pitanju o kojem
će raspravljati Gradsko vijeće, a tiče se položaja srpske nacionalne manjine u
Gradu Vrbovskom, o održavanju sjednice radnog tijela obavijestit će se Vijeće
srpske nacionalne manjine Grada Vrbovskog (u daljnjem tekstu: Vijeće nacionalne
manjine).
U slučaju iz stavka 2. ovog članka predstavnik Vijeća nacionalne manjine ima
pravo sudjelovati u raspravi na sjednici radnog tijela Gradskog vijeća, bez
prava odlučivanja.
U radnim tijelima Vijeća Srbi imaju pravo na zastupljenost razmjerno svom
udjelu u ukupnom stanovništvu odnosno Gradskom vijeću.
Radna tijela razmatraju izvješća organizacija koje na temelju zakona podnose
svoje izvješće Vijeću, zauzimaju o tome svoje stajalište, a na njihov prijedlog
o izvješću se može povesti rasprava na sjednici Vijeća.
Članak 23.
Radna tijela Vijeća su:
- Odbor za izbor i imenovanja,
- Odbor za statutarno-pravna pitanja,
- Odbor za međunacionalne odnose,
- Odbor za predstavke i pritužbe,
- Mandatno povjerenstvo.
Vijeće može osnovati i druga radna tijela posebnom odlukom.
Odlukom o osnivanju radnih tijela iz stavka 2. ovog članka utvrđuje se
njihov naziv, sastav, djelokrug i način rada.
Članak 24.
Odbor za izbor i imenovanja ima predsjednika i dva člana.
Odbor za izbor i imenovanja raspravlja i predlaže izbor predsjednika i
potpredsjednika vijeća, gradonačelnika i svih dužnosnika koje bira ili imenuje
Vijeće, predlaže izbor članova radnih tijela Vijeće, predlaže imenovanje
predstavnika Vijeća u određena društvena tijela, ustanove, poduzeća i
organizacije, daje mišljenje o prijedlogu propisa o plaćama dužnosnika i
naknadama vijećnika i članova Gradskog poglavarstva.
Članak 25.
Odbor za statutarno-pravna pitanja ima predsjednika i četiri člana.
Odbor za statutarno-pravna pitanja raspravlja i predlaže Statut, Poslovnik
Vijeća, predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta, odnosno Poslovnika,
razmatra načelna pitanja u svezi usuglašavanja općih i drugih akata Grada sa
zakonom i Statutom, te o tome daje mišljenje i prijedloge Vijeću, utvrđuje i
izdaje pročišćene tekstove odluka i drugih akata Vijeća kada je za to tim
aktima ovlašten, može predlagati donošenje odluka i drugih akata iz nadležnosti
Vijeća, te obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i ovim Poslovnikom.
Članak 26.
Odbor za međunacionalne odnose ima predsjednika i četiri člana. Predsjednik
i dva člana biraju se iz reda vijećnika Gradskog vijeća, a dva člana na
prijedlog Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Vrbovskog.
Odbor za međunacionalne odnose razmatra pitanja u svezi ostvarivanja prava
etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina utvrđenih Ustavom, zakonom ili
Statutom; surađuje sa znanstvenim i stručnim organizacijama, nacionalnim
udrugama, te predstavnicima međunarodnih organizacija koje djeluju na području
zaštite ljudskih i etničkih prava; s Odborom za predstavke i pritužbe i s
drugim tijelima Vijeća razmatra pitanja iz njihovog djelokruga, ako su od
značaja za zaštitu ljudskih i etničkih prava; obavlja i druge poslove utvrđene
Statutom, ovim Poslovnikom ili drugim aktom Vijeća.
Članak 27.
Odbor za predstavke i pritužbe ima predsjednika i četiri člana.
Odbor za predstavke i pritužbe razmatra predstavke i pritužbe upućene
Vijeću, te ukazuje nadležnim gradskim tijelima na kršenje ustavnosti i zakonitosti
i prava građana u postupku pred tijelima gradske uprave, ispituje putem
nadležnih tijela osnovanost predstavki i pritužbi, te ukazuje nadležnim
tijelima na potrebe poduzimanja po zakonu osnovanih mjera i o tome obavještava
podnositelje predstavki i pritužbi.
Članak 28.
Mandatno povjerenstvo ima predsjednika i dva člana.
Mandatno povjerenstvo raspravlja o pitanjima koja se odnose na mandatna
prava vijećnika.
Mandatno povjerenstvo bira se na prvoj sjednici na prijedlog
predsjedavatelja ili najmanje tri vijećnika.
Članak 29.
Mandat predsjednika i članova radnih tijela traje do isteka mandata Vijeća
ukoliko Vijeće ne odluči drugačije.
Članak 30.
Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad radnog tijela, predlaže
dnevni red i predsjedava njegovim sjednicama.
Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema i brine o obavješćivanju
članova o pitanjima iz djelokruga radnih tijela.
Predsjednik surađuje s predsjednikom Vijeća, predsjednicima drugih radnih
tijela Vijeća, te gradskom upravom o pitanjima iz djelokruga radnih tijela
Vijeća.
Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnih tijela Vijeća i obavlja
druge poslove određene ovim Poslovnikom.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, sjednicom radnog tijela
predsjeda član radnog tijela kojeg je za to ranije ovlastio predsjednik radnog
tijela.
Članak 31.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na vlastitu inicijativu, a dužan
ju je sazvati na osnovi zaključka Vijeća, ako
to zatraži predsjednik Vijeća ili trećina članova radnog
tijela Vijeća uz navođenje pitanja koja treba razmatrati na sjednici.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu
radnog tijela Vijeća sazvat će predsjednik Vijeća.
Članak 32.
Radna tijela Vijeća mogu zauzimati stajališta iz svog djelokruga ako
sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom
glasova nazočnih članova.
O radu sjednice vodi se zapisnik.
Članak 33.
Radna tijela Vijeća pokreću razmatranje tema iz svoga djelokruga na vlastiti
poticaj, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im
uputi na razmatranje ili za koje to zatraži predsjednik Vijeća.
Članak 34.
Radno tijelo Vijeća obvezno je o svojim primjedbama, mišljenjima,
stajalištima i prijedlozima obavijestiti Vijeće.
Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad
mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješavanje pojedinog
pitanja.
Kad podnosi izvješće ili prijedlog Vijeću, radno tijelo određuje
izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili
zahtjev Vijeća na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela.
Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Vijeća o
pitanjima u svezi s izvješćem odnosno stajalištem ili prijedlogom radnog
tijela, ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili
odustati od njega ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može
izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili
zauzelo stajalište.
Članak 35.
Radna tijela surađuju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te
Vijeću podnijeti zajedničko izvješće o temi rasprave.
Članak 36.
Radna tijela imaju pravo tražiti od upravnog tijela ili drugih tijela Vijeća
odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su im potrebni za rad, a kojima
ova tijela raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i
evidentirati.
VI. ODNOS VIJEĆA, GRADONAČELNIKA I GRADSKOG POGLAVARSTVA
1. Gradonačelnik
Članak 37.
Gradonačelnik izvršno je tijelo Grada i zastupa Grad.
Gradonačelnik odgovoran je središnjim tijelima državne uprave za obavljanje
poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela Grada Vrbovskog.
Gradonačelnik ima u pravilu dva zamjenika.
Članak 38.
Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada ima
pravo obustaviti od primjene opći akt Vijeća ako ocijeni da je tim aktom
povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Vijeća da u roku od petnaest
dana otkloni uočene nedostatke. Ako Vijeće to ne učini, gradonačelnik dužan je
u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u
Primorsko-goranskoj županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave
ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Gradonačelnik obavlja poslove utvrđene Statutom u skladu sa zakonom.
Članak 39.
Gradonačelnika bira Vijeće iz reda svojih članova.
Prijedlog za izbor gradonačelnika daje Odbor za izbor i imenovanja ili
najmanje 1/4 članova Vijeća.
Gradonačelnik se bira javnim glasovanjem, ukoliko Vijeće ne odluči da se
glasuje tajno.
Za gradonačelnika je izabran kandidat za kojeg je glasovala većina od
ukupnog broja vijećnika.
Kada je predloženo više kandidata, a ni jedan kandidat ne dobije većinu
glasova od ukupnog broja vijećnika, glasovanje se ponavlja na način utvrđen u
članku 138. ovog Poslovnika.
Članak 40.
Gradonačelnik je predsjednik Gradskog poglavarstva, a zamjenici
gradonačelnika ujedno po položaju su zamjenici predsjednika Gradskog
poglavarstva.
2. Izbor članova Gradskog poglavarstva
Članak 41.
Članove Gradskog poglavarstva bira Vijeće većinom glasova svih vijećnika na
prijedlog gradonačelnika.
Ako prijedlog gradonačelnika za članove Gradskog poglavarstva u cjelini ili
pojedinog člana Gradskog poglavarstva ne dobije potrebnu većinu glasovanja,
glasovanje se ponavlja, a ako ni u ponovljenog glasovanju ne dobiju potrebnu
većinu glasova, gradonačelnik u roku od 10 dana od dana održavanja sjednice
Vijeća na kojoj je prijedlog odbijen, podnosi novi prijedlog kandidata za
članove Gradskog poglavarstva.
Članak 42.
Gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika i članovi Gradskog poglavarstva daju
pred Vijećem svečanu prisegu.
Tekst svečane prisege glasi:
»Prisežem da ću dužnost člana Gradskog poglavarstva Grada Vrbovskog savjesno
obnašati i držati se Ustava, zakona, gradskih odluka i poštivati pravni
poredak, te da ću se zalagati za svekoliki napredak Grada Vrbovskog i Republike
Hrvatske.«
Svečana prisega daje se na način da predsjednik Vijeća izgovara, a
gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika i članovi za njim ponavljaju tekst
svečane prisege, a nakon toga je potpisuju.
Član Gradskog poglavarstva koji nije bio nazočan na davanju svečane prisege,
odnosno koji je naknadno izabran, daje svečanu prisegu na prvoj idućoj sjednici
Vijeća.
Članak 43.
Gradsko poglavarstvo određuje koji će član poglavarstva u Vijeću povodom
rasprave o prijedlogu pojedinačne odluke ili drugog akta biti predstavnik
Gradskog poglavarstva.
Članak 44.
Predstavnik Gradskog poglavarstva nazočan je na sjednicama Vijeća i radnih
tijela Vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta Gradskog
poglavarstva, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava Gradsko
poglavarstvo o stajalištima i mišljenjima Vijeća, odnosno radnih tijela.
Ako na raspravi nije nazočan predstavnik Gradskog poglavarstva, Vijeće ili
radno tijelo može, smatra li da je prisu
stvo člana Gradskog poglavarstva neophodno, raspravu o toj
temi prekinuti ili odgoditi.
Članak 45.
O sazvanim sjednicama predsjednik Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća
izvješćuju gradonačelnika. O zakazanim sjednicama Vijeća i radnih tijela
Vijeća, na kojima će se razmatrati prijedlog odluke, akta ili prijedlog što ga
je podnijelo Gradsko poglavarstvo, obavještavaju se i ovlašteni predstavnici
Gradskog poglavarstva.
3. Odgovornost Gradskog poglavarstva
Članak 46.
Gradsko poglavarstvo je obvezno, na zahtjev Vijeća izvijestiti Vijeće o svom
radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o
izvršavanju odluka ili pojedinih akata i zaključaka te o drugim pitanjima iz
svog djelokruga.
Gradsko poglavarstvo može i na vlastiti poticaj podnijeti Vijeću izvješće o
svom radu i o stanju u pojedinom području.
Članak 47.
Gradsko poglavarstvo odgovorno je Vijeću za svoj rad i odluke koje donosi.
Gradsko poglavarstvo odgovorno je Vijeću za rad svojih članova i upravnog
odjela odnosno službi.
Članak 48.
Svaki vijećnik može postaviti Gradskom poglavarstvu pitanje o ostvarivanju
njegovih prava i dužnosti, a posebice o stanju u pojedinim područjima
društvenog života, te o izvršavanju odluka i drugih akata Vijeća odnosno o radu
upravnog odjela i drugih tijela, te organizacija koje imaju javne ovlasti.
Vijećnik može postaviti pitanje Gradskom poglavarstvu ili pojedinom članu.
Radi rasprave o pitanjima u vezi s radom Gradskog poglavarstva najmanje 5 vijećnika
može podnijeti interpelaciju Vijeću.
Članak 49.
Gradsko vijeće može gradonačelniku, pojedinom članu poglavarstva ili
poglavarstvu u cjelini iskazati nepovjerenje i razriješiti ga dužnosti prije
isteka vremena na koje je izabran.
Prijedlog za iskazivanje nepovjerenja može podnijeti najmanje jedna trećina
članova Gradskog vijeća
O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam
dana od dana njegova podnošenja predsjedniku Vijeća.
Rasprava i glasovanje o prijedlogu za iskazivanje nepovjerenja mora se
provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku
Vijeća.
Članak 50.
Gradonačelnik može tražiti glasovanje o povjerenju Poglavarstvu.
Ako Vijeće povodom prijedlog gradonačelnika ne donese odluku kojoj potvrđuje
povjerenje Poglavarstvu, time ne smatra da je Poglavarstvu iskazano
nepovjerenje.
Članak 51.
Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih
članova Vijeća.
Kada Vijeće izglasa nepovjerenje gradonačelniku ono mora izabrati novog
gradonačelnika u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja.
Ako odlukom o iskazivanju nepovjerenja gradonačelniku i Gradskom
poglavarstvu cjelini nije određen dan razrješenja i prestanka dužnosti,
gradonačelnik i Gradsko poglavarstvo kojem je iskazano nepovjerenje smatraju se
razriješenim i prestaje im dužnost izborom novog gradonačelnika.
U slučaju izglasavanja nepovjerenja pojedinom članu Gradskog poglavarstva
Vijeće donosi odluku o danu s kojim ga se razrješuje dužnosti.
Članak 52.
Ako Vijeće odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja gradonačelniku,
Gradskom poglavarstvu, odnosno pojedinom članu, vijećnici koji su podnijeli
prijedlog ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije proteka roka od šest
mjeseci od njegovog odbijanja.
Članak 53.
Vijeće odnosno njegova radna tijela mogu tražiti od pročelnika upravnog
odjela i voditelja službe ili drugog tijela grada, a oni su na postavljeni
zahtjev obvezni:
- izvijestiti o pitanjima i pojavama u djelokrugu odjela odnosno službe ili
tijela,
- podnijeti izviješće o izvršavanju i provođenju odluka i drugih akata
odnosno zadaća za čije su izvršavanje odgovorni,
- dostaviti podatke kojima raspolažu ili koje su u svom djelokrugu obvezni
prikupljati i evidentirati, te spise i drugo potrebno za rad Vijeća ili radnog
tijela,
- ogovoriti na upućena pitanja.
VII. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I VIJEĆA SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA
VRBOVSKOG
Članak 54.
Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Vrbovskog (u daljnjem tekstu: Vijeće
nacionalne manjine) ima pravo davati prijedloge općih akata kojima se uređuju
pitanja od značaja za srpsku nacionalnu manjinu.
Članak 55.
Vijeće nacionalne manjine ima pravo biti obaviješteno o svakom pitanju o
kome će raspravljati Gradsko vijeće, a tiče se položaja nacionalne manjine.
Vijeću nacionalne manjine obvezno se, radi davanja prethodnog mišljenja,
dostavljaju prijedlozi općih akata koji se tiču položaja nacionalne manjine.
Ako Vijeće nacionalne manjine o prijedlogu akta ne dostavi svoje mišljenje
do zaključenja rasprave na sjednici Gradskog vijeća, smatrat će se da Vijeće
nacionalne manjine nema primjedbi na prijedlog toga općeg akta.
O sazvanim sjednicama predsjednik Gradskog vijeća obavještava Vijeće srpske
nacionalne manjine.
Predstavnik Vijeća srpske nacionalne manjine može sudjelovati u radu
Gradskog vijeća, može iznositi stavove i davati prijedloge o pojedinom pitanju
koje se tiče nacionalne manjine, ali bez prava odlučivanja.
Članak 56.
Vijeće srpske nacionalne manjine putem Odbora za izbor i imenovanja može
isticati kandidate za dužnosti u tijelima Grada Vrbovskog .
Odbor za izbor i imenovanja dužan je izvijestiti Gradsko vijeće o prijedlogu
Vijeća srpske nacionalne manjine.
VIII. AKTI VIJEĆA
1. Opće odredbe
Članak 57.
Vijeće na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i ovim Poslovnikom
donosi Statut, odluke, gradski proračun, godišnji obračun proračuna, preporuke,
rješenja i zaključke, upute, naputke, pravilnike, rezolucije te daje autentična
tumačenja Statuta ili drugih općih akata Vijeća.
Članak 58.
Odlukom se uređuju društveni i drugi odnosi važni za građane, pravne osobe i
udruge građana, utvrđuju se njihova prava i dužnosti odnosno druga pitanja od
općeg interesa za Grad kad je to propisano zakonom ili Statutom.
Članak 59.
Akti kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Vijeću
ili vrše druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluka, poslovnika ili
pravilnika.
Članak 60.
Preporukom Vijeće izražava mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa
i načinima rješavanja pojedinih problema, ukazuje na važnost pojedinih pitanja
koja se odnose na primjenu Ustava, zakona, odluka i drugih akata što ih donosi
Vijeće, izražava mišljenje u svezi usklađivanja odnosa i međusobne suradnje s
drugim jedinicama lokalne samouprave, u pitanjima od zajedničkog interesa te
predlaže način i mjere koje bi se trebale poduzimati radi rješavanja pojedinih
pitanja.
Članak 61.
Zaključcima Vijeće utvrđuje stajalište o određenim događajima i pojavama.
Svako radni tijelo Vijeća može u okviru svog djelokruga donositi zaključke o
radu i o radu službe Vijeća.
Vijeće može na osnovi ocjene stanja u pojedinim oblastima zaključcima
zauzimati stajalište, izražavati mišljenja i utvrđivati obveze Gradskog
poglavarstva, upravnog odjela i drugih službi i tijela Vijeća u pogledu
pripremanja prijedloga akata za izvršavanje odluke ili u pogledu obavljanja
drugih poslova iz njihovog djelokruga.
Zaključke kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenja i podnose
prijedloge o temama koje razmatraju, donose i radna tijela Vijeća.
Članak 62.
Tekst odluke i druge akte Vijeća potpisuje predsjednik Vijeća.
Zaključak, kojeg donosi radno tijelo Vijeća, potpisuje predsjednik radnog
tijela koje je donijelo zaključak.
Članak 63.
Na izvornike odluke i drugih propisa i općih akata stavlja se pečat Vijeća.
Pod izvornikom odluke odnosno drugih propisa i općih akata Vijeća,
razumijeva se onaj tekst odluke odnosno propisa i općeg akta koji je usvojen na
sjednici Vijeća.
Izvornici akata Vijeća čuvaju se u Vijeću.
O izradi izvornika akata Vijeća, o stavljanju pečata na izvornike tih akata,
o čuvaju izvornika i evidenciji o njima brine se Upravni odjel.
Članak 64.
Odluke i drugi propisi te akti Vijeća, autentično tumačenje odluka, odluke o
izboru, odnosno imenovanju i razrješenju funkcionara koje bira ili imenuje
Vijeće objavljuje se u službenom glasilu Vijeća.
O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka brine Upravni odjel.
Članak 65.
Zaključci kojima se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja i utvrđuju
obveze tijela Vijeća u pogledu izvršavanja odluka, objavljuju se u službenom
glasilu po posebnoj odluci Vijeća.
Članak 66.
Ako predsjednik Vijeća ustanovi da podneseni prijedlog odluke Vijeću,
odnosno analiza, izvješće ili drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama
ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku uskladi
prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.
Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta, ne otkloni nedostatak
akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim
Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da
se prijedlog uskladi, smatrat će se da akt nije upućen Vijeću.
2. Postupak donošenja akata
Članak 67.
Postupak donošenja odluke pokreće se prijedlogom odluke.
Predlagatelj odluke odnosno njegov predstavnik može u početku rasprave
podnijeti usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga.
Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, iznositi
svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim
mišljenjima i primjedbama.
Predstavnik Gradskog poglavarstva može tražiti riječ u tijeku rasprave o
odluci i kada Gradsko poglavarstvo nije predlagatelj. Ista prava ima i
izvjestitelj matičnog radnog tijela Vijeća.
Članak 68.
U tijeku rasprave odlučuje se i o podnesenim amandmanima.
Rasprava o podnesenim amandmanima u pravilu odvija se cjelovito i odvojeno
od usvajanja pojedinih amandmana osim ako se ne odluči da se nakon rasprave o
pojedinim amandmanima prijeđe na odlučivanje.
Nakon rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju odluke.
Članak 69.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga odluke podnosi se pismeno u
obliku amandmana uz obrazloženje.
Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća koji ga prije odlučivanja dostavlja
vijećnicima.
Članak 70.
Predsjednik Vijeća dostavlja podnesene amandmane na prijedlog odluke
predlagatelju odluke i Gradskom poglavarstvu kad ono nije predlagatelj odluke.
Podnesene amandmane predsjednik Vijeća upućuje matičnom odboru da dostavi
svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima.
Članak 71.
Iznimno, ako se većina vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti
amandman i na sjednici u tijeku rasprave (takav amandman podnosi se pismeno uz
potrebno obrazloženje).
Predlagatelj odluke može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.
Gradsko poglavarstvo može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na
konačni prijedlog odluke i kada nije predlagatelj.
Podneseni amandmani prema odredbama ovog članka moraju se umnožiti i prije
rasprave o odlučivanju o njima podijeliti vijećnicima.
Članak 72.
Ako su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od
prihvaćenog prijedloga odluke, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako
bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.
Glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to traži Gradsko poglavarstvo,
neovisno je li ono predlagatelj ili matično radno tijelo iz razloga navedenih u
stavku 1. ovog članka.
Članak 73.
O amandmanima se izjašnjavaju predlagatelj i Gradsko poglavarstvo, neovisno
je li predlagatelj odluke ili ne.
Izjašnjavanje prema stavku 1. ovog članka u pravilu je usmeno i iznosi se
tijekom rasprave neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.
Članak 74.
Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog
prijedloga odluke i o njemu se ne glasuje odvojeno:
- ako ga je podnio predlagatelj odluke,
- ako ga je podnio Odbor za statutarno-pravna pitanja i s njim se suglasio
predlagatelj odluke,
- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njim se suglasio
predlagatelj odluke.
Ako vijećnik ili Odbor za statutarno-pravna pitanja traži da se o pojedinom
amandmanu iz stavka 1. ovog članka posebno izjašnjava, o tom se amandmanu
glasuje odvojeno.
Članak 75.
Ako konačni prijedlog odluke nije podnijelo Gradsko poglavarstvo, o amandmanu
na prijedlog s kojim se nije suglasilo Gradsko poglavarstvo glasuje se
odvojeno.
Amandman prihvaćen na sjednici postaje sastavni dio konačnog prijedloga
odluke o kojoj se odlučuje.
Članak 76.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga
odluke na koju se odnose.
Ako je na jedan članak konačnog prijedloga podneseno više amandmana najprije
se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom
kriteriju dalje o ostalim amandmanima.
3. Donošenje odluke ili akta po hitnom postupku
Članak 77.
Iznimno, odluka ili akt se može donijeti po hitnom postupku, samo zbog
osobito opravdanih razloga.
Uz prijedlog da se odluka ili akt donese po hitnom postupku podnosi se i
prijedlog odluke ili akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati
pismenu podršku još 5 vijećnika.
Predsjednik Vijeća bez odlaganja prijedlog da se odluka ili akt donese po
hitnom postupku upućuje vijećnicima, te Gradskom poglavarstvu ako ono nije
predlagatelj.
Članak 78.
O prijedlogu iz članka 77. ovog Poslovnika odlučuje se prilikom utvrđivanja
dnevnog reda na početku sjednice, a može se odlučivati i tijekom utvrđivanja
dnevnog reda.
Ako predsjednik Vijeća nije unio u prijedlog dnevnog reda sjednice prijedlog
da se odluka ili akt donese po hitnom postupku, a prijedlog je podnesen u
rokovima i na način utvrđen ovim Poslovnikom, na zahtjev predlagatelja odluke
ili akta najprije se odlučuje bez rasprave o uvrštavanju u dnevni red, a ako
prijedlog bude prihvaćen, odlučuje se o prijedlogu za hitan postupak.
Članak 79.
Na predloženu odluku ili akt koji se donosi po hitnom postupku amandmani se
mogu podnositi do zaključenja rasprave.
Na postupak s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe
ovog Poslovnika koje se odnose na prijedlog odluke ili akta u redovnom
postupku.
4. Autentično tumačenje odluka i akata
Članak 80.
Prijedlog za davanje autentičnog tumačenje odluke ili drugog akta Vijeća
može zatražiti ovlašteni predlagatelj odluke ili akta i ovlaštena tijela
utvrđena zakonom.
Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluke ili akta Vijeća podnosi se
predsjedniku Vijeća, a mora sadržavati naziv odluke ili akta, naznaku odredbe
za koju se traži tumačenje i razlog za to.
Predsjednik Vijeća upućuje prijedlog iz stavka 1. ovog članka Odboru za
statutarno-pravna pitanja, matičnom radnom tijelu i Gradskom poglavarstvu ako
ono nije predlagatelj prijedloga, radi ocjene osnovanosti.
Članak 81.
Odbor za statutarno-pravna pitanja nakon što prihvati mišljenje od nadležnih
radnih tijela Vijeća te Gradskog poglavarstva, ocjenjuje je li prijedlog za
davanje autentičnog tumačenja odluke ili drugog akta osnovan.
Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Odbor za statutarno- pravna pitanja
utvrdit će prijedlog autentičnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi
Vijeću.
Ako Odbor ocijeni da prijedlog nije osnovan, on će o tome obavijestiti
Vijeće koje povodom izvješća donosi odluku.
5. Donošenje gradskog proračuna i godišnjeg obračuna proračuna
Članak 82.
Prijedlog gradskog proračuna i godišnjeg obračuna proračuna podnosi
predsjedniku Vijeća s potrebnim obrazloženjem Gradsko poglavarstvo.
Zajedno s prijedlogom gradskog proračuna podnosi se i prijedlog odluke o
izvršavanju gradskog proračuna.
Članak 83.
Predsjednik Vijeća upućuje prijedlog gradskog proračuna i godišnjeg obračuna
proračuna svim vijećnicima.
Članak 84.
Prijedlog gradskog proračuna i godišnjeg obračuna proračuna raspravlja se
najprije u načelu, a zatim po razdjelima, a o amandmanima se glasuje nakon
zaključivanja rasprave o razdjelu proračuna na koji se amandman odnosi.
Članak 85.
U raspravi o godišnjem obračunu gradskog proračuna, a na temelju analiza
izvršenih programa radova, mogu se utvrđivati osnove politike za iduće
razdoblje ili pravci za izradu proračuna, a mogu se utvrđivati i uvjeti i
kriteriji za financiranje zadaća tijela i organizacija i za financiranje drugih
potreba u Gradu.
Članak 86.
Gradski proračun i godišnji obračun proračuna donose se većinom glasova svih
vijećnika.
6. Donošenje ostalih akata
Članak 87.
Postupak donošenja ostalih akata uvijek se pokreće prijedlogom akta.
Predlagatelj akta iz stavka 1. ovog članka, dužan je podnijeti prijedlog
akta predsjedniku Vijeća, a prema naravi akta isti mora sadržavati i obrazloženje,
odnosno uvodno izlaganje, kao i temelj za provedbu rasprava i usvajanje
određene odluke ili zaključka.
Izvješća, analize i ostale informacije, koje predsjedniku nije dostavilo
Gradsko poglavarstvo, predsjednik Vijeća upućuje Gradskom poglavarstvu na mišljenje.
Članak 88.
Ako su izvješća, analize te ostale informacije duže od 15 stranica,
vijećnicima se dostavlja sažetak, a osnovni materijal stoji na raspolaganju u
stručnoj službi u funkciji Gradskog poglavarstva i Vijeća.
Sažetak mora sadržavati bitne postavke osnovnog materijala i predlagatelj ga
je obvezan dostaviti Vijeću istodobno s osnovnim materijalom.
Podnositelj izvješća, analize ili informacije dužan je navesti izvore
dokumentacije na kojoj se zasniva osnovni materijal.
IX. VIJEĆNIČKA PITANJA
Članak 89.
Vijećnici prije prelaska na prvu točku dnevnog reda imaju prvo postavljati
pitanja gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, pojedinom članu Gradskog
poglavarstva ili upravnim tijelima i organizacijama koje obavljaju poslove za
Grad Vrbovsko o predmetu iz njihovog djelokruga.
Vrijeme određeno za postavljanje pitanja naziva se »aktualni sat« i u
pravilu traje jedan sat.
Članak 90.
Pitanja se u pravilu postavljaju usmeno.
Vijećnik može pitanje postaviti i u pismenom obliku na način da ga preda
predsjedniku Vijeća na samoj sjednici.
U oba slučaja vijećnik ima pravo postaviti najviše dva pitanja.
Članak 91.
Predsjednik Gradskog poglavarstva odnosno član Gradskog poglavarstva ili
drugi djelatnik kome je pitanje upućeno, dužan je odgovoriti na postavljeno
pitanje na istoj sjednici, na kojoj je pitanje postavljeno. U protivnom dužan
je navesti razloge zbog kojih ne može odgovoriti.
Pismeni odgovor na pismeno postavljeno pitanje dostavlja se u pravilu do
dana održavanja sljedeće sjednice Vijeća.
U razdoblju između sjednica, vijećnici mogu posredstvom predsjednika Vijeća
postavljati vijećnička pitanja.
Članak 92.
Pitanja koja vijećnici postavljaju Gradskom poglavarstvu odnosno upravnom
odjelu ili njegovom djelatniku kao i odgovori na ta pitanja moraju biti jasni,
precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera koje se odnose
na postavljeno pitanje.
Vijećničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovog
Poslovnika.
Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika
predsjednik Vijeća će upozoriti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje
uskladi s odredbama ovog Poslovnika.
Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika,
predsjednik Vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojoj je
namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.
Članak 93.
Gradsko poglavarstvo odnosno djelatnik dostavlja pismeni odgovor na pitanje
vijećniku putem predsjednika Vijeća.
Predsjednik Vijeća dostavlja odgovor vijećniku, a na prvoj idućoj sjednici
Vijeća na čijem je dnevnom redu davanje odgovora na postavljena pitanja,
obavještava Vijeće o postavljenom pitanju odnosno dobivenom odgovoru.
Na zahtjev predsjednika Gradskog poglavarstva odnosno djelatnika kojem je
postavljeno pitanje, Vijeće može produljiti rok za dostavljanje odgovora na
pitanje.
Članak 94.
Na postavljeno pitanje Gradskom poglavarstvu odgovara njegov predsjednik, a
na pitanje postavljeno pročelniku upravnog odjela, osim pročelnika može
odgovoriti njegov zamjenik ili drugi djelatnik.
Predsjednik Gradskog poglavarstva odnosno pročelnik kome je postavljeno
pitanje, može odbiti odgovor na postavljeno pitanje, ako se to ne odnosi na
njihov rad ili na poslove iz njihove nadležnosti.
Članak 95.
Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja službenu ili vojnu
tajnu ili je povjerljive naravi, predsjednik Gradskog poglavarstva odnosno
pročelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku, ili na sjednici
Vijeća bez prisustva javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čiji
djelokrug spada pitanje. O tom prijedlogu odlučuje Vijeće.
Članak 96.
Ako Gradsko poglavarstvo ili djelatnik ne odgovori na pitanje prema članku
91. ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća će o tome obavijestiti predsjednika
Gradskog poglavarstva i zahtijevati da se u roku od osam dana dostavi odgovor.
Članak 97.
Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Vijeća iznijeti
mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje.
Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Vijeća
obavijestio vijeće o pitanju koje je postavio i dobivenom odgovoru, može
pismeno dostaviti svoje mišljenje ili dopunsko pitanje.
X. INTERPELACIJA
Članak 98.
Interpelacijom se na sjednici Vijeća otvara rasprava o radu Gradskog
poglavarstva u cjelini ili o pojedinim odlukama Gradskog poglavarstva ili
upravnog odjela, ako one odstupaju od provođenja utvrđene politike.
Interpelacija se može podnijeti i kada vijećnik nije zadovoljan naknadnim
dopunskim pismenim odgovorom Gradskog poglavarstva ili pročelnika na
postavljeno pitanje, a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani
razlozi da se o njima otvori rasprava u Vijeću.
Interpelacija se podnosi pismeno. U njoj mora biti jasno postavljeno,
formulirano i obrazloženo pitanje koje treba razmotriti. Interpelaciju
potpisuju svi vijećnici koji su je pokrenuli.
Interpelaciju predsjedniku Vijeća podnosi najmanje trećina vijećnika.
Članak 99.
Podnesenu interpelaciju predsjednik Vijeća dostavlja predsjedniku Gradskog
poglavarstva i vijećnicima.
Članak 100.
Gradsko poglavarstvo razmatra interpelaciju i dostavlja obvezno predsjedniku
Vijeća izvješće o svojim mišljenjima i stavovima povodom interpelacije u roku
od 15 dana od dana prijema interpelacije. Predsjednik Vijeća upućuje to
izvješće vijećnicima.
Članak 101.
Interpelacija se stavlja na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se
održava nakon dostavljanja izvješća Gradskog poglavarstva, ali ne prije nego
što protekne osam dana od te dostave.
Ako Gradsko poglavarstvo ne podnese izvješće u roku, interpelacija se
stavlja na dnevni red prve iduće sjednice po isteku toga roka.
Članak 102.
Predstavnik vijećnika koji su pokrenuli interpelaciju ima pravo na sjednici
Vijeća izložiti i obrazložiti interpelaciju.
Predsjednik Gradskog poglavarstva ima pravo na sjednici usmeno obrazložiti
izvješće Gradskog poglavarstva povodom interpelacije.
Nakon toga Vijeće provodi raspravu.
Članak 103.
Raspravu o interpelaciji Vijeće može završiti utvrđivanjem stava o pitanju
koje je interpelacijom pokrenuto ili utvrđivanjem obveza, odnosno donošenjem
zaključka Gradskog vijeća za provođenje politike ili za izvršavanje odluke ili
općeg akta.
Po završenoj raspravi o interpelaciji, Vijeće može postaviti pitanje
odgovornosti Gradskog poglavarstva, zauzeti stajalište o tome i donijeti
zaključke o utvrđivanju prijedloga za razrješavanje predsjednika Gradskog
poglavarstva ili njegovog pojedinog člana.
Članak 104.
Vijećnici koji su pokrenuli interpelaciju mogu je povući najkasnije prije
odlučivanja o njoj.
Ako je interpelacija odbijena na Vijeću, o istoj temi ne može se ponovno
postaviti interpelacija prije proteka roka od šest mjeseci od dana kada je
Vijeće donijelo zaključak kojim odbija interpelaciju.
XI. RED NA SJEDNICAMA
1. Sazivanje sjednice
Članak 105.
Vijeće zasjeda na redovitim, svečanim i izvanrednim sjednicama.
Redovite sjednice Vijeća održavaju se po potrebi, a najmanje jednom u tri
mjeseca.
Svečana sjednice Vijeća održava se na Dan Grada Vrbovskog, a može se sazvati
i u drugim svečanim prigodama.
Na zahtjev Gradskog poglavarstva ili većine svih vijećnika, Vijeće može
održati izvanrednu sjednicu.
Kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 4. ovog članka podnese zahtjev za
izvanredno zasjedanje Vijeća, dužan je predsjedniku Vijeća navesti i razloge
zbog kojih traži izvanredno zasjedanje.
Sjednice Vijeća mogu se sazivati i elektroničkim putem te se održavati putem
videoveza (videokonferencija).
Članak 106.
Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu Vijeća kada to traži, navodeći
razloge za sazivanje, 1/3 vijećnika, radno tijelo vijeća i gradonačelnik u roku
od 15 dana od primitka zahtjeva.
Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovog
članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik u roku od 15 dana.
Nakon proteka rokova iz stavka 3. ovog članka sjednicu može sazvati, na
zahtjev jedne trećine članova Vijeća, čelnik središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Za redovite sjednice, dostavlja se vijećnicima prijedlog dnevnog reda s
dokumentima o kojima će se voditi rasprava najmanje pet dana prije održavanja
sjednice.
Iznimno, predsjednik Vijeća može u slučajevima kada je neophodno donijeti
pojedini akt po hitnom postupku ili kada to zahtijevaju drugi opravdani
razlozi, sazvati sjednicu Vijeća i u roku kraćem od propisanog u stavku 3. ovog
članka, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti na samoj sjednici.
Članak 107.
Sjednice Vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, a redni broj
sjednice određuje se zajednički za sjednice koje se održavaju u redovitom i
izvanrednom zasjedanju, tijekom jednog saziva Vijeća, bez obzira koliko dana
one traju.
2. Dnevni red
Članak 108.
U prijedlog dnevnog reda, koji se šalje uz poziv za sjednicu, predsjednik
Vijeća unosi sve teme koje su mu u rokovima i na način predviđen ovim
Poslovnikom podnijeli ovlašteni predlagači.
Ako je dnevni red sjednice predložen u pisanom obliku uz poziv za sjednicu,
predsjednik Vijeća može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, na
način što će iz predloženog dnevnog reda izostaviti pojedine teme ili dopuniti
dnevni red novim temama.
Ako predsjednik Vijeća nije u prijedlog dnevnog reda unio predmet što ga je
bio predložio ovlašteni predlagač u roku i na način predviđen ovim Poslovnikom,
a predlagač ostane pri svome prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici
bez rasprave. Isto tako se postupa s prijedlogom što ga ovlašteni predlagač
podnese poslije sazivanja sjednice Vijeća.
Predsjednik Vijeća dužan je predložiti dopunu dnevnog reda kada to u pisanom
obliku traži jedna trećina ukupnog broja vijećnika.
Članak 109.
Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice. Iznimno na 1.
konstituirajućoj sjednici Vijeća nakon što je Vijeće konstituirano izborom
predsjednika Vijeća, dnevni red se može nadopuniti točkama koje se odnose na
izbor potpredsjednika Vijeća, izbor radnih tijela Vijeća, izbor gradonačelnika,
njegovog zamjenika i članova Gradskog poglavarstva.
Na sjednici Vijeća, prilikom utvrđivanja dnevnog reda, predsjednik Vijeća
najprije će staviti na glasovanje prijedlog da se pojedini opći akt donese po
hitnom postupku, time da se odluka o tome donosi bez rasprave. Potom,
predsjednik stavlja na glasovanje prijedloge za izmjenu ili dopunu dnevnog
reda, a nakon toga se odlučuje o prijedlogu dnevnog reda u cjelini.
O prijedlogu dnevnog reda glasuje se »za« ili »protiv« većinom glasova
prisutnih članova Vijeća.
3. Predsjedanje i sudjelovanje u radu
Članak 110.
Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili
spriječenosti jedan od potpredsjednika Vijeća.
Članak 111.
Radu sjednice, kao gosti, mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao
predsjednik Vijeća.
Građani te predstavnici udruga građana mogu nazočiti sjednicama Vijeća, uz
uvjet da svoju nazočnost pismeno najave predsjedniku Vijeća najmanje 48 sati
prije početka sjednice. Ukoliko je broj najavljenih građana ili predstavnika
udruga građana nadilazi prostorne mogućnosti prijama većeg broja osoba,
predsjednik vijeća odredit će broj građana ili predstavnika udruga građana koji
mogu nazočiti sjednici, a prioritet imaju oni građani odnosno predstavnici
udruga građana koji su ranije prijavili svoj dolazak.
Građani i predstavnici udruga građana prisutni na sjednici ne mogu se
neposredno uključivati u rad Vijeća, ne smiju govorom, upadicama ili na drugi
način ometati tijek sjednice. Predsjednik Vijeća može opomenuti prisutne
građane zbog narušavanja reda, a ako po opomeni nastave sa ometanjem rada
vijeća može im naložiti da se udalje sa sjednice.
Članak 112.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od
predsjedatelja.
Prijave za govor, primaju se čim se otvori rasprava.
Predsjedatelj se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom
govoru.
Članak 113.
Predsjedatelj daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.
Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog
dnevnog reda predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor vijećnika ne
može trajati duže od tri minute. Predsjedatelj je dužan poslije iznesenog
prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda.
Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tom se odlučuje na sjednici
bez rasprave.
Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno
izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtjeva objašnjenje,
predsjedatelj će mu dati riječ čim završi govor onog koji je to izazvao.
Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno obrazloženje, a
njegov govor ne može trajati dulje od dvije minute.
Članak 114.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom
dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjedatelj će ga
opomenuti da se drži dnevnog reda.
Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda,
predsjedatelj će mu oduzeti riječ.
Članak 115.
Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo
jedanput, a može se odrediti i vrijeme trajanja govora. Vijećnik u raspravi u
pravilu može govoriti najduže deset minuta, a predstavnik predlagača dvadeset
minuta, a predstavnici klubova vijećnika do petnaest minuta.
Iznimno, zbog važnosti teme Vijeće može odlučiti da vijećnik, predstavnik
predlagača ili predstavnici klubova vijećnika mogu govoriti i dulje od vremena
utvrđenog u stavku 1. ovog članka.
Nakon što svi vijećnici koji su se prijavili za raspravu završe svoj govor,
predstavnici klubova vijećnika mogu ponovno zatražiti riječ.
4. Održavanje reda na sjednici
Članak 116.
Red na sjednici osigurava predsjedatelj.
Za remećenje reda na sjednici predsjedatelj može vijećniku izreći stegovnu
mjeru:
1. opomene,
2. opomene s oduzimanjem riječi,
3. udaljavanja sa sjednice.
Stegovne mjere konačne su nakon što ih je izrekao predsjedatelj.
Članak 117.
Opomena se izriče vijećniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom
remeti red ili na drugi način krši odredbe ovog Poslovnika.
Vijećnik je počinio stegovni istup iz stavka 1. ovog članka ako:
- se u govoru ne drži predmeta o kojem se raspravlja,
- govori, a nije dobio odobrenje predsjedatelja,
- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,
- se javi za ispravak netočnog navoda ili zbog ukazivanja na povredu
Poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,
- omalovažava ili vrijeđa predsjednika Vijeća i druge vijećnike,
- svojim vladanjem odstupa od općih pravila vladanja u Vijeću,
- na drugi način remeti red na sjednici.
Članak 118.
Opomena s oduzimanjem riječi izriče se vijećniku koji se u svom govoru i
nakon što mu je izrečena opomena ne drži predmeta o kojem se raspravlja.
Opomena s oduzimanjem riječi izreći će se vijećniku i kada svojim govorom na
grublji način vrijeđa predsjedatelja ili vijećnike, odnosno svojim govorom teže
narušava ugled Vijeća i vijećnika.
Članak 119.
Vijećniku se izriče stegovna mjera udaljavanja sa sjednice Vijeća kada je
svojim vladanjem toliko narušio red i prekršio odredbe ovog Poslovnika o redu
na sjednici tako da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.
Stegovna mjera udaljenja sa sjednice može se izreći za vrijeme trajanja
rasprave i odlučivanja o jednoj ili više točaka dnevnog reda ili za cijelo
vrijeme do kraja započete sjednice Gradskog vijeća.
Ako vijećnik odbije udaljiti se sa sjednice nakon izricanja ove mjere,
predsjedatelj će prekinuti sjednicu dok se vijećnik udalji iz vijećnice.
Članak 120.
Protiv stegovne mjere isključenja sa sjednice vijećnik ima pravo prigovora.
Prigovor se podnosi predsjedniku Vijeća u roku od 24 sata od izricanje
stegovne mjere, a predsjednik Vijeća upućuje prigovor svim vijećnicima.
Predsjednik Vijeća unosi prigovor u dnevni red prve iduće sjednice Vijeća.
Mišljenje o prigovoru daje Odbor za statutarno-pravna pitanja. Odluku o
prigovoru Vijeće donosi većinom glasova nazočnih vijećnika, bez rasprave time
da pravo govora ima vijećnik koji je podnio prigovor i izvjestitelj Odbora za
statutarno-pravna pitanja.
Članak 121.
Vijeće može po prigovoru:
- potvrditi izrečenu stegovnu mjeru,
- ukinuti stegovnu mjeru.
Odluka Vijeća po prigovoru je konačna.
Članak 122.
Predsjedatelj može naložiti da se iz vijećnice udalji svaki slušatelj koji
narušava red.
Ako je red narušen, predsjedatelj Vijeća može naložiti da se iz vijećnice
udalje svi slušatelji.
Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u vijećnici službeno obvezne su u
pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedatelja.
5. Tijek sjednice
Članak 123.
Nakon otvaranja sjednice, predsjedatelj daje potrebna obavještenja u vezi s
radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.
Predsjedatelj obavještava vijećnike o broju nazočnih vijećnika na sjednici,
te o tome koji su ga vijećnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati
sjednici.
Članak 124.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama i
to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu.
U raspravi o temama utvrđenim dnevnim redom, svoja stajališta mogu iznijeti
i predstavnici klubova vijećnika s tim da u redoslijedu govornika imaju
prednost.
Članak 125.
Na sjednici se o svakom predmetu iz utvrđenog dnevnog reda najprije
raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se
odlučuje bez rasprave.
Na prijedlog predsjedatelja o dvije ili više točaka utvrđenog dnevnog reda
može se provesti objedinjena rasprava.
Članak 126.
Predsjedatelj zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih
govornika. Predsjedatelj zaključuje sjednicu, u pravilu, kada se iscrpi
utvrđeni dnevni red sjednice.
Predsjedatelj može predložiti Vijeću da se zbog opširnosti dnevnog reda ili
drugog razloga sjednica prekine i nastavi narednog dana u određeni sat.
O prekidu sjednice Vijeće odlučuje bez rasprave.
O danu i satu nastavka prekinute sjednice obavijest se dostavlja svima
vijećnicima koji nisu bili nazočni sjednici Vijeća u vrijeme donošenja odluke o
prekidu sjednice.
6. Odlučivanje
Članak 127.
Za donošenje odluka na sjednici Vijeća potrebna je nazočnost većine
vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim Poslovnikom drugačije određeno.
Prigodom svakog odlučivanja, u pravilu, predsjedatelj utvrđuje broj nazočnih
vijećnika. Nazočnost vijećnika utvrđuje se brojanjem ili prozivanjem.
Članak 128.
Odluke i druge akte Vijeće donosi većinom glasova, ukoliko je na sjednici
nazočna većina vijećnika osim ako zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije
drugačije određeno.
Većinom glasova svih vijećnika, Vijeće donosi:
- Statut,
- gradski proračun,
- godišnji obračun gradskog proračuna,
- i druge akte utvrđene zakonom ili Statutom.
7. Glasovanje
Članak 129.
Glasovanje na sjednici je javno, osim ako Vijeće ne odluči da se o nekom
pitanju glasuje tajno.
Javno glasovanje provodi se istovremenim dizanjem ruke ili poimeničnim
izjašnjavanjem.
Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjednik Vijeća prvo
poziva vijećnike da se izjasne tko je »za« prijedlog, zatim tko je »protiv«
prijedloga, te na kraju tko se uzdržao od glasovanja.
Kod utvrđivanje dnevnog reda glasuje se tko je »za« ili »protiv«.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka ako se prilikom glasovanja o
amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika,
predsjednik Vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.
Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani vijećnik izgovara
»za« ili »protiv« prijedloga odnosno »uzdržan«.
Kad je prozivanje završeno, ponovno se prozivaju oni vijećnici za koje u
popisu vijećnika nije zabilježeno da su glasovali.
Članak 130.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat glasovanja.
Članak 131.
Tajno glasovanje provodi se u pravilu kod izbora, odnosno imenovanja u
slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno
imenuje.
Na prijedlog najmanje 5 vijećnika Vijeće može odlučiti da se javno glasuje o
prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor i imenovanja, a nakon toga o drugim
prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata.
Na zahtjev jednog vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik
Vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultate glasovanja.
Članak 132.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići iste su
veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Vijeća.
Na glasačkom listiću kandidati su navedeni abecednim redom prezimena.
Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu, pitanje mora biti
postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za« ili »protiv«.
Glasačke listiće priprema djelatnik Upravnog odjela, koji predsjedniku
Vijeća pomaže kod tajnog glasovanja. Predsjednik Vijeća može odrediti i
određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.
Članak 133.
Djelatnik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Vijeća u provođenju tajnog
glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće i zaokružuje redni broj ispred
imena vijećnika kojemu je glasački listić predan.
Broj glasačkih kutija i mjesta na koja će se postaviti određuje određeni
djelatnik Upravnog odjela.
Glasovanju kod svake kutije prisustvuje jedan od vijećnika izabran da pomaže
predsjedniku Vijeća.
Članak 134.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih
glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.
Članak 135.
Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.
Nevažeći je nepopunjeni listić, glasački listić koji je popunjen tako da se
ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao.
Članak 136.
Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je
predsjednik Vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje
rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.
Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća u prisutnosti vijećnika koji
su pomagali kod glasovanja.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na
kojoj je provedeno tajno glasovanje.
XII. IZBORI I IMENOVANJA
Članak 137.
Vijeće imenuje odnosno bira, te predlaže dužnosnika u Vijeću i u državna
tijela i organizacije, te ostale institucije na temelju prijedlog ovlaštenih
predlagatelja.
Prije početka glasovanja, predsjednik Vijeća obavještava vijećnike o načinu
glasovanja i o utvrđivanju rezultata glasovanja, imenovanja odnosno
razrješenja.
Članak 138.
Ako se ne može utvrditi koji su kandidati izabrani odnosno imenovani zbog
toga što su dva ili više kandidata dobili jednak broj glasova, glasovanje se
ponavlja samo za te kandidate.
Ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se
bira, glasovanje se ponavlja samo za kandidate koji nisu dobili potrebnu
većinu.
Ako ni u drugom ponovljenom glasovanju, ni jedan kandidat ne dobije potrebnu
većinu glasova, prijedlog za izbor tih kandidata se skida sa popisa predloženih
kandidata.
Članak 139.
Predsjednik i potpredsjednici Vijeća biraju se na vrijeme do isteka vijećničkog
mandata, odnosno do razrješenja.
Izbor, imenovanje i razrješenje članova radnih tijela Vijeća obavlja se na
prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili na prijedlog grupe od najmanje 1/3
vijećnika.
XIII. ZAPISNICI
Članak 140.
O radu sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na
sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.
Članak 141.
Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbu na zapisnik
prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbe odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se
primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.
Zapisnik na koje nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su
suglasno prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća i djelatnik zadužen za
vođenje zapisnika.
XIV. JAVNOST RADA
Članak 142.
Vijeće obavještava javnost o radu Vijeća i odlukama koje je donijelo kao i o
temama o kojima se raspravljalo.
Prijedlozi akata Vijeća odnosno akti Vijeća mogu se u cijelosti objaviti u
sredstvima javnog priopćavanja ili kao posebne publikacije.
Članak 143.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali Vijeća koji
su u skladu s posebnim propisima označeni kao službena, vojna ili državna
tajna.
Vijećnik ne smije iznositi podatke koje je saznao na sjednicama, a imaju
karakter povjerljivosti naveden u stavku 1. ovog članka.
Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom ili državnom
tajnom uređuje se uputom.
Članak 144.
Sjednica ili pojedini dio sjednice radnih tijela Vijeća mogu se po odluci
radnog tijela održati bez nazočnosti javnosti.
Članak 145.
Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Vijeća i
njegovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.
Na sjednicama radnih tijela Vijeća može se odlučiti da izvjestitelji tiska i
drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na
njoj raspravlja o nekom pitanju o kojem se raspravlja u pravilu bez prisustva
javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska i drugih sredstava
priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje
je to na sjednici odluči.
Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati
tek po isteku određenog roka.
Članak 146.
Dužnost je izvjestitelja tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja da
iznose točne podatke o temama koje se razmatraju na Vijeću.
Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska
i drugih sredstava javnog priopćavanja u Vijeću, osiguravaju im se pravovremena
dostava materijala i uvjeti za praćenje rada sjednica Vijeća i radnih tijela,
razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s dužnosnicima u Vijeću i drugi
kontakti s izvjestiteljima.
Članak 147.
Radi što potpunijeg i točnijeg izvješćivanja o rezultatima rada Vijeća i
radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva
priopćavanja.
Konferencija za tisak održava se po odluci Vijeća, a uz suglasnost
predsjednika Vijeća.
Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo.
XV. JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
Članak 148.
Stručne, administrativne, tehničke i druge poslove za Vijeće obavlja
Jedinstveni upravni odjel Grada Vrbovskog.
XVI. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 149.
Na dan stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje vrijediti Poslovnik
Gradskog vijeća Grada Vrbovskog (»Službene novine«, broj 16/97).
Članak 150.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim
novinama«.
Klasa: 012-04/06-01-3
Ur. broj: 2193-01-01/06-1
Vrbovsko, 11. rujna 2006.
GRADSKO VIJEĆE GRADA VRBOVSKOG
Predsjednik
Gradskog vijeća
Slavko Medved, v.r.