48.
U »Službenim novinama« broj 10/05 od 25. travnja 2005. godine pogrešno je
objavljena Odluka o usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije te
se daje
ISPRAVAK
Na temelju članka 45. a Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), članka 17. Uredbe o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), točke 2. Upute
o postupanju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(Klasa: 350-01/04-02/0439, ur. broj: 531-01-04-0009 od 29. studenog 2004.
godine) i Suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(Klasa: 350-02/05-04/10, ur. broj: 531-06-05-4 od 12. travnja 2005. godine)
izvršeno je
USKLAĐENJE
Prostornog plana Primorsko-goranske županije
(»Službene novine« broj 14/00)
Izvršeno je usklađenje tekstualnog dijela i grafičkog priloga 3.h Prostornog
plana Primorsko-goranske županije s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog
obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).
Slijedom izvršenog usklađenja Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno
planiranje objavljuje
IZVOD
iz Odluke o donošenju Prostornog plana
Primorsko-goranske županije
Članak 9.
Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine:
a) zaštićene prirodne baštine,
b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa,
c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,
d) geotehničkih značajki tla,
e) zaštite izvorišta voda za piće,
f) zaštićenog obalnog područja mora i
g) područja i dijelova ugroženog okoliša.
Razgraničenje prostora prema načinu korištenju obavlja se prostornim planom
uređenja općine i grada, odlukama o proglašenju zaštićenim dijelovima prirode,
određivanjem bonitetnih klasa zemljišta, određivanjem svojstva kulturnog dobra,
određivanjem zaštićenog obalnog područja te određivanjem zona sanitarne zaštite
izvorišta vode.
Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je u grafičkim
prikazima broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.
Članak 16.
Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od
1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.
Obalna crta je crta plimnog vala na obali.
Granica zaštićenog obalnog područja mora prikazana je u grafičkom prikazu
3.h. Uvjeti za provođenje plana.«
Uvjeti i mjere za korištenje, uređenje i zaštitu prostora na području iz
stavka 1. ovog članka provode se u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora.
Članak 20.
Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i
načinom korištenja odudaraju od naselja. One se kao izuzeci planiraju kao
izdvojena građevinska područja prema pojedinim namjenama. U površinama izvan
naselja za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje.
Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena,
ugostiteljsko-turistička namjena, športsko-rekreacijska namjena, infrastrukturne
građevine i ostale namjene.
Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavlja se
određivanjem granica građevinskih područja, a prema kriterijima iz Plana.
Detaljnije razgraničenje građevinskih područja obavlja se razradom kriterija
za osnovno razgraničenje, te ostalih odredbi Plana. Obavezno je obaviti daljnje
razgraničenje prostora za:
a) gospodarsku namjenu, na proizvodne i poslovne,
b) ugostiteljsko-turističku namjenu, na hotele, turistička naselja,
kampove-autokampove,
c) luke nautičkog turizma,
d) športsko-rekreacijsku namjenu, na športske centre i rekreacijska
područja, te
e) infrastrukturu, na infrastrukturne koridore i građevine, prometa, veze,
vodoopskrbe, odvodnje i energetike.
Razgraničenje se obavlja određivanjem granica u prostornom planu uređenja
općine i grada.
Članak 44.
Ugostiteljsko-turistička područja su prostori na kojima su prevladavajuće
djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima.
Ugostiteljsko-turistička područja su:
a) u ZOP-u obalno područje od Brseča do Preluke, i od rta Oštro do autokampa
»Sibinj«, a otoci su gotovo u cjelosti turistička područja i to na Krku obalno
područje od Njivica i Klimna do Baške, čitavi otoci Cres, Lošinj i Rab i manji
otoci Unije, Susak i Ilovik.
b) izvan ZOP-a su: dijelovi Učke i Lisina, Platak, Gerovo - Tršće, dijelovi
doline Kupe, prostor između Ravne Gore - Mrkoplja - Lokava - Fužina, i područje
Bribirskih šuma (Lukovo, Breza).
Članak 45.a.
U zaštićenom obalnom području unutar ugostiteljsko-turističkih područja
predviđaju se površine i lokaliteti ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu
naselja, a iznimno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja.
Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene planiraju se
kao:
- hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske,
rekreativne i zabavne te slične namjene (T1),
- turističko naselje (T2,)
- kamp-autokamp (T3),
- pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine (konačište i sl.) koje mogu
formirati i zasebne cjeline,
Ugostiteljsko-turističke površine određuju se sukladno Uredbi o uređenju i
zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.
Članak 45.b.
U luci nautičkog turizma planirani su sadržaji ugostiteljske, trgovačke,
uslužne i športsko-rekreacijske namjene.
Kapacitet marina određen je u tablici broj 4a., a položaj u grafičkom
prilogu broj 1. Korištenje i namjena prostora.
Tablica 4a.: POLOŽAJ I KAPACITET MARINA
Članak 61.
Veličina, prostorni raspored i oblik građevinskih područja odredit će se
prostornim planovima uređenja općine i grada prema kriterijima za formiranje
građevinska područja naselja i građevinska područja izvan naselja za izdvojene
namjene.
Unutar zaštićenog obalnog područja građevinska područja određuju se sukladno
Uredbi.
Članak 63.a.
Ovim je Planom određen položaj izdvojenih građevinskih područja izvan
naselja za ugostiteljsko-turističku namjenu unutar zaštićenog obalnog područja
mora, a površina, vrsta i kapacitet u broju ležajeva, iskazani su u tablici
10.a.
Tablica 10.a.: GRAĐEVINSKA PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE IZVAN
NASELJA
Detaljno usklađenje planiranih izdvojenih građevinskih područja
ugostiteljsko-turističke namjene s odredbom članka 4. i smjernicama Uredbe
provest će se u prostornom planu uređenja općine odnosno grada.
Članak 63.b.
Položaj, površina, vrsta i kapacitet za izdvojena građevna područja
ugostiteljsko-turističke namjene uz naselja iz tablice broj 10b, odredit će se
Prostornim planom uređenja općine/grada u skladu s ovim Planom i Uredbom.
Tablica 10.b.:IZDVOJENA GRAĐEVNA PODRUČJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
UZ NASELJA
Članak 65.
Građevinsko područje se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela.
Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom izgrađenih i uređenih
građevinskih parcela.
Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se na način da se izuzima:
. svaka neizgrađena površina veća od 5 000 m2,
. svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.
Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su
izgrađene građevinske parcele, izgrađene infrastrukturne građevine i površine,
te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže, i
sl.).
U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja
prioritetno treba planirati građevine ili površine društvenih djelatnosti i
infrastrukturu.
Neizgrađeni dio građevinskog područja je prostor predviđen za proširenje
izgrađenog dijela, odnosno formiranje novog građevinskog područja. Neizgrađeni
dio građevinskog područja može biti neuređen i uređen.
U zaštićenom obalnom području izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju
se izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, a
neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih
neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2
kao i sve rubne neizgrađene čestice.
Koristiti se može samo uređeno građevinsko područje.
Članak 67.a.
Iznimno od odredbe članka 67. ove Odluke u zaštićenom obalnom području mora
nije dopušteno:
. izvoditi radove nasipanja obale,
. istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
. iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,
. skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni
uvjeti i konfiguracija terena,
. gradnja priveza za plovila,
. sidrenje plovila, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim
pomorskim publikacijama,
. planirati luke nautičkog turizma,
. vršiti uzgoj plave ribe.
Unutar zaštićenog obalnog područja gradnja izvan građevinskog područja
određuje se sukladno Uredbi.
Članak 72.
Kriteriji za određivanje lokacije za istraživanje i iskorištavanje
mineralnih sirovina su:
. istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na mjestima i na
način koji ugrožava podzemne vode,
. lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mora biti na
sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih,
športsko-rekreativnih i zaštićenih područja,
. nije dopuštena eksploatacija šljunka uz jezera i vodotokove, kao ni
šljunka i pijeska uz obalu i podmorju,
. u ZOP-u nije dozvoljeno iskorištavanje mineralnih sirovina, a iznimno
dozvoljeno je istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u svrhu
građenja na otocima Krku, Rabu i Cresu i to na području otoka koje je udaljeno
od obalne crte više od 1000 m.
. ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti,
. transport sirovine predvidjeti izvan područja naselja.
Prostornim planom uređenja općine i grada određuju se područja lokacija za
istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na temelju kriterija iz Plana.
Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti
smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.
Članak 91.
Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije,
što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a
odvodnja otpad
nih voda putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za
dijelove starih gradskih jezgri pod zaštitom mogu primijeniti i mješovita rješenja
odvodnje.
Razdjelni model kanalizacije sastoji se od dva zasebna odvodna sustava,
jedan za otpadne komunalne vode, a drugi za oborinske vode.
Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos s sustavom vodoopskrbe.
Njihov razvitak, odnosno izgradnju, treba prilagoditi zaštićenim područjima i
utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području
zaštite mora.
Planom se utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima
pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje
i ispusti) od značenja za državu i Županiju, a određen je u grafičkom prikazu
2b »Vodnogospodarski sustav«.
U izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene i
površinama ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja u zaštićenom obalnom
području mora, odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim
kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.
Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za državu su uređaji za
pročišćavanje sanitarno potrošenih voda preko 50000 ES s pripadajućim
kolektorima i ispustima: Rijeka (na Delti), Ičići (ili Ika), Crikvenica, Mali
Lošinj i Rab.
Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za Županiju su uređaji
za pročišćavanje sanitarno potrošenih voda od 10000 do 50000 ES s pripadajućim
kolektorima i ispustima: Kostrena - Urinj, Kraljevica, Omišalj, Novi
Vinodolski, Njivice - Malinska, Krk, Punat, Baška, Cres, Veli Lošinj i Lopar.
Dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u priobalju po fazama
i to:
I. faza mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na
dovoljnoj dubini,
II. faza kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i
izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje,
III. faza ili viši stupanj pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu
rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i
kakvoće mora.
Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan
kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora.
Industrijski pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite
sustave i uređaje, ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata
na sustav javne odvodnje.
Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba
prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.
Primjenom Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske dopuštena su i
kvalitetnija rješenja sustava odvodnje u prostornim planovima općina i gradova.
Članak 142.
Izrada urbanističkog plana uređenja obvezna je za:
a) Naselja
. centralna naselja: Bakar, Cres, Crikvenica, Čabar, Gerovo, Delnice,
Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Vrbovsko,
Baška, Brod Moravice, Čavle, Dobrinj, Fužine, Dražice, Klana, Rupa, Kostrena,
Lokve, Lovran, Malinska, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Omišalj, Punat,
Ravna Gora, Skrad, Bribir, Viškovo i Vrbnik,
. neizgrađeni dio naselja u obalnom području mora.
b) Površine izvan naselja za izdvojene namjene
. gospodarska namjena,
. ugostiteljsko-turistička namjena,
. športsko-rekreacijska namjena.
c) Neizgrađeni dio građevnog područja unutar zaštićenog obalnog područja
mora
Klasa: 350-02/05-01/2
Ur. broj: 2170/01-10-01/1-05-2
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijski zavod za održivi razvoj
i prostorno planiranje
Ravnatelj
prof. dr. sc. Mladen Črnjar, v. r.
