46.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA zastupana po županu Zlatku Komadini (u daljnjem tekstu: osnivač),

PRIRODOSLOVNI MUZEJ RIJEKA, zastupan po ravnateljici Milvani Arko-Pijevac,

POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA, zastupan po v.d. ravnateljici Margiti Cvijetinović Starac,

HRVATSKI SINDIKAT DJELATNIKA U KULTURI, zastupan po glavnoj tajnici Ljubici Pilić (u daljnjem tekstu: sindikat)

sklopili su

KOLEKTIVNI UGOVOR
za zaposlene u ustanovama kulture
Primorsko-goranske županije

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovog Ugovora te prava i obveze iz rada i na osnovi rada radnika u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka i Prirodoslovnom muzeju - Rijeka kojima je osnivač Primorsko-goranska županija (u daljnjem tekstu: ustanove kulture).

Članak 2.

Pod pojmom »poslodavac« u smislu ovoga Ugovora podrazumijevaju se muzeji na području Primorsko-goranske županije kojima je osnivač Primorsko-goranska županija.

Pod pojmom »sindikat« u smislu ovoga ugovora podrazumijeva se Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi.

Pod pojmom »radnik« u smislu ovog Ugovora podrazumijevaju se osobe zaposlene u muzejima kojima je osnivač Primorsko-goranska županija na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim te skraćenim radnim vremenom i radnici koji su radni odnos zasnovali u svojstvu pripravnika.

Članak 3.

Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se uvijek, osim ako je propisom, nekim drugim kolektivnim ugovorom koji se odnosi na radnike iz članka 1. ovog Ugovora, pravilnicima o radu poslodavca ili ugovorom o radu za radnike nešto riješeno povoljnije.

2. RADNI ODNOSI

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 4.

Za zasnivanje radnog odnosa s novim radnikom poslodavac je dužan pribaviti suglasnost osnivača.

O zasnivanju i prestanku radnog odnosa s novim radnikom poslodavac je dužan obavijestiti osnivača i radničko vijeće, odnosno sindikalnog povjerenika.

PROBNI RAD

Članak 5.

Prigodom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad može trajati najviše:

- do mjesec dana za poslove za koje se traži do III. stupnja stručne spreme,

- do dva mjeseca za poslove za koje se traži IV. stupanj stručne spreme,

- do četiri mjeseca za poslove za koje se traži V. ili VI. stupanj stručne spreme,

- do šest mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupanj stručne spreme ili više.

Probni se rad može iznimno produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje 10 dana.

Članak 6.

Otkaz zbog neudovoljavanju probnom radu mora biti obrazložen u pisanom obliku.

Ako radnik ne udovolji u probnom radu otkazni rok iznosi 7 dana.

Ako poslodavac ne dostavi radniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik na probnom radu zadovoljio.

Članak 7.

Ugovor o radu može se zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalni rad za koji se školovao.

Pripravnici se mogu zaposliti na poslovima za koje se traži stručna sprema od IV. do VII. stupnja.

Članak 8.

Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najviše:

- do 6 mjeseca za poslove za koje se traži IV. stupanj stručne spreme,

- od 6 - 12 mjeseci za poslove za koje se traži V. i VI. stupanj stručne spreme,

- od 12 - 16 mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupanj stručne spreme.

Članak 9.

Pripravnik mora imati mentora te dobiti plan i program obučavanja.

Članak 10.

Ako je posebnim zakonom utvrđena obveza, trajanje i način provođenja pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita, pripravnik polaže stručni ispit sukladno tim propisima.

Članak 11.

Ako pripravnik ne položi pripravnički ispit u prvom pokušaju, ima pravo polagati još jednom u roku koji ne može biti kraći od 15 dana. Ako ni tada ne položi, prestaje mu radni odnos istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.

3. RADNO VRIJEME

RADNI TJEDAN

Članak 12.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana, a na poslovima koji zahtijevaju drukčiji raspored radnog vremena, radni se tjedan može rasporediti u šest radnih dana.

Početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena na određenim poslovima, u skladu s godišnjim planom i programom rada, utvrđuje pisanom odlukom poslodavac, uz obvezu da se savjetuje s radničkim vijećem.

PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Članak 13.

Radno vrijeme može se rasporediti tako da se u pojedinim vremenskim razdobljima radi duže od punog radnog vremena, a u drugim razdobljima kraće.

Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti za kalendarsku godinu.

O preraspodjeli odlučuje poslodavac u skladu s obvezama iz godišnjeg plana i programa rada i dužan je o tome obavijestiti radnike u roku od 7 dana.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 52 sata tjedno.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

4. ODMORI I DOPUSTI

STANKA

Članak 14.

Odmor u tijeku rada (stanka) u jednom danu traje najmanje 30 minuta.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članak ubraja se u radno vrijeme.

U pravilu, vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka poslodavac ne može odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, poslodavac će radniku omogućiti da dnevno radi toliko kraće, ili mu to vrijeme preraspodijeliti.

Raspored stanke iz prethodnih stavaka odredit će se pravilnikom o radu ustanova.

DNEVNI ODMOR

Članak 15.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, uključujući redovni i prekovremeni rad, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.).

TJEDNI ODMOR

Članak 16.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 24 sata neprekidno.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, korištenje tjednog odmora osigurava mu se tijekom sljedećeg tjedna.

Ako se tjedni odmor, radi potreba posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, može se koristiti naknadno, prema poslodavčevoj odluci.

Radniku se, u svakom slučaju, treba osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.

GODIŠNJI ODMOR

Članak 17.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko iznosi zakonom određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima, s time da se ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može trajati više od 30 radnih dana u godini.

Kriteriji za dodatne dane godišnjeg odmora su sljedeći.

1. S obzirom na složenost poslova:

- radnicima VSS 4 radnih dana

- radnicima VŠS 3 radna dana

- radnicima SSS, VKV I KV 2 radna dana

- radnicima NSS 1 radni dan.

2. S obzirom na dužinu radnog staža:

- od 5 do 15 godina radnog staža 1 radni dan

- od 15 do 25 godina radnog staža 2 radna dana

- od 25 do 35 godina radnog staža 3 radna dana

- od 35 i više godina radnog staža 4 radna dana.

3. S obzirom na radne uvjete:

- rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom

(odnosno danu tjednog odmora), blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan

4. S obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju i skrbniku za svako malodobno djete 1 dan

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta, bez obzira na ostalu djecu 2 dana

- samohranom roditelju za svako malodobno dijete 2 dana

- invalidu do 3 dana

5. Prema doprinosu na radu:

- S obzirom na ostvarene rezultate rada i doprinosu na radu ravnatelj može odobriti do 5 dana.

Članak 18.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani, subote i nedjelje.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koji je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 19.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana ranije. Radnici koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog radne obveze nisu koristili godišnji odmor, neiskorišteni godišnji odmor za prethodnu godinu imaju pravo koristiti nakon demobilizacije ili nakon prestanka radne obveze, tako da vrijeme korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora određuje poslodavac.

RASPORED GODIŠNJEG ODMORA

Članak 20.

Prigodom određivanja vremena korištenja godišnjeg odmora, u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama radnika te, u tom smislu, prikupiti njihove prijedloge.

Članak 21.

Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih, neodgodivih službenih poslova, a na temelju poslodavčeve odluke.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 4. ovog članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju oni izdaci koje je radnik imao zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 22.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.

PLAĆENI DOPUST

Članak 23.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust), ukupno u trajanju do 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima:

- zaključivanje braka 5 radnih dana

- rođenje djeteta 5 radnih dana

- smrti supružnika, djeteta, posvojitelja, posvojenika, unuka, roditelja i drugih članova obitelji s kojima je živio u zajedničkom domaćinstvu 5 radnih dana

- smrti ostalih članova obitelji 2 radna dana

- selidbe u istom mjestu stanovanja 1 radni dan

- selidbe u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana

- dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana

- teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

- polaganje stručnog ispita prvi put 7 radnih dana

- nastupanje na sportskim i kulturnim priredbama 1 radni dan

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima i obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana

- elementarne nepogode 5 radnih dana

Za pripremanje i polaganje stručnog ispita propisanom posebni zakonom, radniku se može odobriti plaćeni dopust u trajanju dužem od propisanog u stavku 1. ovoga članka, ali ne duže od 30 radnih dana.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

Članak 24.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje ga je uputio poslodavac ili uz njegovu suglasnost, za pripremanje i polaganje ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust do 7 radnih dana godišnje.

Članak 25.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnost iz članka 23. ovog ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju.

Članak 26.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

NEPLAĆENI DOPUST

Članak 27.

Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće prouzročiti teškoće u obavljanju poslodavčeve djelatnosti, a osobito radi njege užeg člana obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja u kulturno - umjetničkim i sportskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije, i to:

- za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili

na fakultetu najmanje 10 dana

- za sudjelovanje na stručnim seminarima i

savjetovanjima najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja

posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika,

informatičko obrazovanje i dr.) najmanje 2 dana

Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju duljem od 30 dana.

Članak 28.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

5. PRESTANAK UGOVORA O RADU

OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINA

Članak 29.

Ako otkazuje radnik otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ukoliko radnik i poslodavac ne dogovore drukčije.

Otpremnine i otkazni rokovi utvrđuju se u skladu sa Zakonom o radu.

Članak 30.

Stažom kod istog poslodavca smatra se neprekidni staž na poslovima iste struke u ustanovama kulture čiji je osnivač Primorsko-goranska županija.

OTKAZ UVJETOVAN SKRIVLJENIM PONAŠANJEM RADNIKA

Članak 31.

Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

- neizvršavanja ili nesavjesnog, neopravdanog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

- neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se remeti rad ili organizacija rada poslodavca,

- nedopuštenog korištenja poslodavčevih sredstava,

- povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara zbog čega je nastupila ili mogla nastupiti šteta,

- odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisima ili pravilnikom o radu,

- zloupotrebe položaja ili prekoračenje ovlasti,

- nanošenja znatnije štete,

- nepropisanog i nekorektnog odnosa prema radnicima ili njihova šikaniranja,

- zloupotrebe korištenja bolovanja.

Zbog kršenja obveza iz stavka 1. ovog članka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenim Zakona o radu.

6. PLAĆA

Članak 32.

Plaću za obavljeni rad radniku u ustanovama u kulturi čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 33.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni učinak predstavlja zbroj umnoška osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem radnik radi i dodatka na radni staž.

Članak 34.

Osnovica za izračun osnovne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2005. godine utvrđuje se u brutto iznosu od 3.186,00 kuna.

Osnovica za izračun osnovne plaće za razdoblje od 1. srpnja 2005. godine do 31. prosinca 2005. godine utvrđuje se u brutto iznosu od 3.440,00 kuna.

Osnivač preuzima obvezu da od 1. siječnja 2006. godine, te svake naredne godine za obračun osnovne plaće zaposlenih u ustanovama kulture čiji je osnivač Primorsko-goranska županija, primjeni osnovicu koju je Županijsko poglavarstvo utvrdilo za obračun osnovne plaće službenika i namještenika u upravnim tijelima Primorsko-goranske županije.

Članak 35.

Odluku o promjeni osnovice za izračun osnovne plaće donosi Županijsko poglavarstvo.

Članak 36.

Radniku pripada dodatak na radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5%.

Dodatak na radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta pomnoži s 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 37.

Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini kalendarski mjesec.

Plaća se isplaćuje do 10. dana u mjesecu za protekli mjesec.

Prigodom isplate plaće poslodavac će radniku uručiti pisani izračun plaće.

Na radnikov zahtjev poslodavac je obvezan iz radnikove plaće obustavljati i podmirivati povremene radnikove obveze prema trećim osobama, ako se njihovo dospijeće podudara s dospijećem plaće.

Članak 38.

Koeficijenti složenosti radnih mjesta zaposlenika u muzejima kojih je osnivač Primorsko-goranska županija do 31. 12. 2005. su:

PRIRODOSLOVNI MUZEJ

Ravnatelj 3,30

Muzejski savjetnik 2,90

Viši kustos 2,60

Kustos 2,45

Dokumentarist informatičar2,45

Preparator 1,85

Računovođa administr. 1,85

Čistačica 1,00

POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA

Ravnatelj 3,30

Muzejski savjetnik 2,90

Viši kustos 2,60

Kustos 2,45

Muzejski pedagog 2,45

Restaurator 2,15

Preparator 1,85

Voditelj računovodstveno-

knjigovodstvenih poslova 1,85

Muzejski tehničar 1,55

Tajnica 1,55

Čuvar-domar 1,15

Čuvar 1,10

Čistačica 1,00

Osnivač preuzima obvezu da će do 31.12.2005. godine uskladiti koeficijente složenosti poslova radnih mjesta u muzejima s koeficijentima složenosti poslova službenika i namještenika u upravnim tijelima Primorsko-goranske županije.

Članak 39.

U djelatnostima kulture nema tajnosti plaća.

Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika u obračun plaća, ako to zahtijeva radnik.

DODACI NA PLAĆU

Članak 40.

Osnovna plaća radnika bez stalnog dodatka uvećava se za sate rada ostvarene u posebnim situacijama:

. za rad noću (od 22,00 do 6,00 sati) 30%

. za prekovremeni rad 50%

. za rad nedjeljom 35%

. za rad na dane blagdana i neradne dane

propisane zakonom 50%

. za smjenski rad 10 %

Rad iza 22,00 sata i 6,00 sati idućeg dana smatra se noćnim radom. Rad noću ne može se odrediti:

. malodobnom zaposleniku

. trudnici i majci djeteta do dvije godine starosti

. samohranom roditelju djeteta do tri godine starosti

. roditelju teže hendikepiranog djeteta koji radi skraćeno radno vrijeme.

Naknade iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.

Članak 41.

Radnik ima pravo na zaštitu pod otežanim radnim uvjetima ako je izložen teškim i prljavim poslovima (dim, prašina, vlaga, visoka temperatura, isparavanje boja i lakova i

drugih kemijskih tvari opasnih za ljudsko zdravlje, rad pod opterećenjem svjetlosti u boji i sl.). Otežani uvjeti bit će utvrđeni na temelju stručne procjene što se obavlja u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu:

- ako obavlja poslove pod maskom

- ako obavlja poslove u prostoru bez svježeg zraka.

Za radne sate koje je radnik proveo u otežanim uvjetima, osnovna plaća radnika uvećava se za 5%.

Članak 42.

Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati rada iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom ne može uklopiti u mjesečno zaduženje radnika.

Umjesto uvećanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada poslodavac može odrediti da radnik koristi slobodne radne dane. Pri tom se za 1 sat prekovremenog rada radniku odobrava 1,30 sati redovnog rada.

STIMULATIVNI DIO PLAĆE

Članak 43.

Stimulativni dio plaće utvrđuje se temeljem ocjene ravnatelja.

Ocjena može iznositi od 0 do 10% od osnovne plaće. Pravo na ocjenu zaposlenik stječe ako je u mjesecu za koji se ocjena daje radio najmanje 10 dana.

Pravilnikom o radu ustanova pobliže će se propisati kriteriji ocjenjivanja radnika, način izračuna i isplate stimulativnog dodatka na plaću, ali samo pod uvjetom da su za to osigurana sredstva.

NAKNADA PLAĆE

Članak 44.

Radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblje u kojem ne radi zbog:

- korištenja godišnjeg odmora,

- plaćenog dopusta,

- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

- prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje,

- drugi slučajevi utvrđeni zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu poslodavca.

Prigodom isplate naknade plaće poslodavac će radniku uručiti pisani izračun naknade plaće.

Članak 45.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini od 90% pripadajuće osnovne plaće za taj mjesec.

Za slučaj profesionalne bolesti ili ozljede na radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 100% pripadajuće osnovne plaće za taj mjesec.

7. DRUGA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 46.

Radnik ima pravo na regres za godišnji odmor u visini u kojoj Primorsko-goranska županija isplati regres svojim zaposlenicima.

Članak 47.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini iznosa utvrđenog posebnim propisom na koji se ne plaća porez.

Članak 48.

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na potporu u slučaju:

- smrti radnika

- nastanka invalidnosti radnika

- bolovanja radnika dužeg od 90 dana

- smrti člana uže obitelji radnika

u visini iznosa utvrđenog posebnim propisom na koji se ne plaća porez na dohodak.

U slučaju smrti radnika, pravo na potporu ostvaruje član uže obitelji koji je s njim živio u zajedničkom domaćinstvu.

Članak 49.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu pravo na naknadu prijevoznih troškova, dnevnice do visine iznosa na koji se prema propisima ne plaća porez i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje u hotelu do kategorije četiri zvjezdice.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuje se na način kako je to utvrđeno za tijela državne vlasti.

Vremenom provedenim na službenom putovanju u inozemstvu smatra se vrijeme od sata prelaska državne granice pri odlasku do sata prelaska državne granice u povratku, osim kod korištenja zrakoplova kada se uzima vrijeme polijetanja i slijetanja zrakoplova.

Za službeno putovanje koje traje preko 12 sati, odnosno za svaka 24 sata, radniku pripada dnevnica u punom iznosu.

Za službeno putovanje koje traje više od 8 a manje od 12 sati, radniku pripada pravo na polovicu dnevnice.

Radnik na službenom putu nema pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, rad nedjeljom, rad na neradne dane utvrđene Zakonom, te otežane uvjete rada.

Članak 50.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne, mjesečne, odnosno godišnje prijevozne karte. Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javni prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne, mjesečne odnosno godišnje karte, uz uvjet da je prebivalište službenika i namještenika udaljeno od sjedišta rada najmanje dvije autobusne stanice.

Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni se izdaci utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

Naknada za troškove prijevoza radnicima se osigurava kupnjom pojedinačnih mjesečnih, odnosno godišnjih karata javnog prijevoza ili isplatom iznosa mjesečne pokazne karte.

Članak 51.

Korištenje privatnog automobila u službene svrhe može se odobriti samo iznimno.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini iznosa utvrđenim posebnim propisom na koji se ne plaća porez.

Članak 52.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidan staž na poslovima iste struke u ustanovama kulture čiji je osnivač Primorsko-goranska županija za navršenih:

10 godina radnoga staža, 1.500,00 kuna

15 godina radnoga staža, 2.000,00 kuna

20 godina radnoga staža, 2.500,00 kuna

25 godina radnoga staža, 3.000,00 kuna

30 godina radnoga staža, 3.500,00 kuna

35 godina radnoga staža, 4.000,00 kuna

40 godina radnoga staža 5.000,00 kuna

Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.

Članak 53.

U povodu Dana Svetog Nikole radniku će se isplatiti sredstva za poklon svakom djetetu do 15 godina starosti u iznosu u kojem se isplaćuje djeci zaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji.

Članak 54.

Za božićne blagdane radnicima se isplaćuje naknada (»božićnica«) u jednakom iznosu kao zaposlenicima Primorsko-goranske županije.

Članak 55.

Radnik ima pravo na naknadu za izum i tehničko unapređenje.

Naknada iz stavka 1. ovog članka može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unapređenja.

Naknada mora biti razmjerna učinku koji poslodavac ima od izuma ili tehničkog unapređenja, odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, s time da mora iznositi najmanje 10% vrijednosti ostvarenog ili očekivanog učinka.

O naknadi iz prethodnih stavaka ovoga članka radnik i poslodavac zaključit će posebni ugovor.

8. ZAŠTITA RADNIKA

Članak 56.

Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi radniku drugo radno mjesto za koje je on sposoban, koji odgovara poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

9. DJELOVANJE I UVJETI SINDIKALNOG RADA

Članak 57.

Sindikat je dužan poslodavca obavijestiti o izboru i imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika uručivanjem kopije rješenja nadležnog ministarstva RH.

Članak 58.

Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku odnosno povjereniku, omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarivanje zaštite i promicanje prava i interesa članova sindikata kao i pristup podacima važnima za takvo ostvarenje.

Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik mora pravo iz prethodnog stavka ovoga članka koristiti na način da ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.

Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik, ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti, ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

Sindikalni predstavnik, odnosno sindikalni povjerenik ima i druga prava određena ovim ugovorom, Zakonom o radu i drugim kolektivnim ugovorom.

Sindikalni predstavnik dužan se poslodavcu predstaviti odgovarajuće punomoći ili iskaznicom.

Članak 59.

Poslodavac je dužan bez naknade osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće uvjete:

- prema mogućnostima prostoriju za sindikalni rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

- pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme i mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

- slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima, prema odluci sindikata,

- oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju zaposlenika,

- obračun sindikalne članarine i drugih obustava putem isplatnih lista prigodom obračuna plaća i doznačavanje članarine na račun sindikata, a na temelju pristupnice člana sindikata.

Članak 60.

Bez suglasnosti sindikata poslodavac ne smije sindikalnom povjereniku za vrijeme obnašanja dužnosti i šest mjeseci nakon isteka obnašanja sindikalne dužnosti otkazati, rasporediti ga na drugo radno mjesto niti ga na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu iz Zakona o radu i ovoga ugovora određuje se sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 61.

Ako radničko vijeće nije izabrano, prava i obveze toga tijela određena Zakonom o radu preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika.

Broj sindikalnih povjerenika sindikalnog vijeća s pravima iz prethodnog stavka ne može biti veći od broja članova radničkog vijeća da je ono ustrojeno.

Kada zamjenjuju radničko vijeće sindikalni povjerenik, odnosno članovi sindikalnog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu, a koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo radničko vijeće.

Članak 62.

Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnoga odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, nakon prestanka funkcije ima se pravo vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.

O namjeri povratka na rad, osoba iz stavka 1. ovoga članka treba obavijestiti poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.

10. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 63.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja sukladno Zakonu o radu.

Članak 64.

Postupak mirenja provodi mirovno vijeće od tri člana.

Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana, a trećeg člana, predsjednika, biraju obje strane sporazumno.

Članak 65.

Ugovorne strane moraju u roku od 24 sata predložiti svoga člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti o izboru trećeg člana.

Ako se strane ne dogovore o izboru trećeg člana, zatražit će od Gospodarsko - socijalnog vijeća da ga imenuje u roku od 24 sata od primitka zahtjeva.

Ako se ugovorne strane ne dogovore drukčije, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od pet dana od imenovanja svih članova.

Članak 66.

Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvog idućeg radnog dana nakon primitka prijedloga.

Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovoga članka, smatra se da ga nije prihvatila.

Prijedlog koji prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

Članak 67.

Ugovorne strane mogu dogovoriti o tome da spor iznesu pred arbitražu.

Članak 68.

Ugovorne strane u svakom slučaju mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti posredovanjem trećih.

11. ŠTRAJK

Članak 69.

Za vrijeme važenja ovoga ugovora sindikati neće štrajkati zbog pitanja koja su utvrđena ovim ugovorom, ako se izvršavaju odredbe ovoga Ugovora.

Članak 70.

Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka sindikat mora voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.

Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.

Članak 71.

Poslodavci ne smiju sprečavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu s zakonom i ovim ugovorom.

Članak 72.

Štrajk se mora najaviti poslodavcu najkasnije 10 dana prije početka.

U pismu kojim se štrajk najavljuje sindikat mora navesti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme te podatke o osobama koje rukovode štrajkom.

Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.

Članak 73.

Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad ne smije prekidati, najkasnije na dan prije najave štrajka.

Članak 74.

Na poslodavčev prijedlog sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz prethodnog stavka sadrže osobito odredbe o proizvodno održavajućim i nužnim poslovima.

Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja voditi računa o tome da se njima obuhvati najmanji mogući broj radnika, a da se poslovi učinkovito izvrše.

Članak 75.

Ako se pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga poslodavca sindikatu, poslodavac ili sindikat mogu u daljnjem roku od 15 dana tražiti da arbitraža, osnovana sukladno odredbama Zakona o radu, odluči o određivanju tih poslova.

Članak 76.

Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje pravila iz članka 73. ovog ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 77.

Sudioniku štrajka mogu se smanjiti plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu, razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Članak 78.

Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga ugovora i pravilima sindikata, a niti smije biti na bilo koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.

Članak 79.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju zajedničko povjerenstvo, u roku od 30 dana od dana potpisa ovoga ugovora.

Povjerenstvo ima tri člana, od kojih svaka ugovorna strana imenuje jednog, dok trećeg člana (predsjednika povjerenstva) imenuju zajednički.

Povjerenstvo donosi sve odluke većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika povjerenstva.

Tumačenja povjerenstva obvezna su za ugovorne strane.

Tumačenja povjerenstva dostavljaju se podnositelju i svim onim poslodavcima na koje se odnose.

Članak 80.

Na zahtjev jedne od ugovornih strana, povjerenstvo za tumačenje dužno je dati tumačenje ovoga ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

12. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 81.

Ovaj ugovor sklapa se na vrijeme od četiri godine.

Članak 82.

Strane potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj ugovor u dobroj vjeri.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti su bile poznate u trenutku sklapanja ugovora jedna od strana ne bi mogla neke od odredaba ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj ugovor, nego će drugoj strani predložiti njegovu izmjenu.

Članak 83.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora.

Inicijativa iz prethodnog stavka može se iskazati svakih šest mjeseci nakon potpisa ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom, stječu se uvjeti za primjenu odredaba o postupku mirenja.

Članak 84.

Svaka strana može otkazati ovaj ugovor.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pisanog otkaza drugoj strani.

Članak 85.

Pregovore o obnovi ovoga ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 86.

Troškove u vezi s pripremom ovoga ugovora strane podmiruju solidarno.

Članak 87.

Ustanove u kulturi dužne su svoje akte uskladiti s odredbama ovoga ugovora u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 88.

Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa ovlaštenih osoba strana potpisnica, a primjenjuje se od 1.1.2005. godine i bit će objavljen u Službenom glasilu Primorsko-goranske županije.

Rijeka, 20. travnja 2005.

HRVATSKI SINDIKAT PRIMORSKO-GORANSKA

DJELATNIKA ŽUPANIJA

U KULTURI Župan

Glavna tajnica Zlatko Komadina, v. r.

Ljubica Pilić, v. r.

PRIRODOSLOVNI MUZEJ
- RIJEKA

Ravnateljica

Milvana Arko-Pijevac, v. r.

POMORSKI I POVIJESNI

MUZEJ HRVATSKOG

PRIMORJA RIJEKA

v. d. Ravnateljica

Margita Cvijetinović Starac, v. r.