13.
Na temelju odredbe članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«
broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Urbanističkog plana uređenja naselja
Krk (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/00, 18/00, 27/03 i
17/04), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije, broj 06/03 i 19/04) i članka 21. Statuta
Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 19/ 01), te
suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,
Klasa: 350-02/06-04/110; Ur. broj: 531-06-06-2 od 19. srpnja 2006. godine,
Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 27. srpnja 2006. godine, donijelo
je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja »Zona 26«
u gradu Krku
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja »Zona 26« u gradu Krku (u daljnjem tekstu:
Plan).
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskom prikazu broj 1.
Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 2,85 ha.
Članak 3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne
i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOZENJE
1. Polazišta
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu Plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. Plan prostornog uređenja
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Gradske ulice
3.1.2. Površine za javni prijevoz
3.1.1. Javna parkirališta
3.1.2. Pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
3.3.4. Plinoopskrba
3.3.5. Zbrinjavanje komunalnog otpada
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti i način gradnje
6. Mjere provedbe plana
7. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
GRAFIČKI DIO
1. Detaljna namjena površina Mj 1:1000
2.1.Prometna infrastrukturna mreža Mj 1:1000
2.2.Prometna infrastrukturna mreža
- profili Mj 1:1000/100
2.3.Komunalna infrastrukturna mreža
-vodoopskrba i odvodnja Mj 1:1000
2.4.Komunalna infrastrukturna mreža
- elektroopskrbna i telekomunikacijska
mreža Mj 1:1000
3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj 1:1000
4.Uvjeti gradnje Mj 1:1000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
1) Stambena namjena - (S)
2) Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)
3) Javna i društvena namjena - predškolska namjena (D3)
4) Javne zelene površine - javni park (Z1)
5) Površine infrastrukturnih sustava (IS)
6) Kolne površine
7) Kolno-pješačke površine
8) Pješačke površine
Članak 5.
Stambena namjena je namijenjena gradnji isključivo stambenih građevina i ne
dozvoljava se njena prenamjena stambenog u poslovni prostor.
Članak 6.
Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena«
dozvoljava se gradnja stambene građevine s poslovnim sadržajima (uredi, obrti, manji
ugostiteljski prostori i trgovine, videoteke, agencije, ordinacije i sl.).
Članak 7.
Na području namjene »Javna i društvena namjena - upravna namjena« dozvoljava
se gradnja dječjeg vrtića i jaslica.
Članak 8.
Javne zelene površine - javni park namijenjene su za igru, šetnju i odmor
svih stanovnika naselja, odnosno obogaćivanje same stambene sredine.
Članak 9.
Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su za izgradnju potrebnih
infrastrukturnih građevina, odnosno za izgradnju trafostanice.
Članak 10.
Kolne površine namijenjene su prometnoj infrastrukturi u smislu redovnog
odvijanja cestovnog prometa, te komunalnoj infrastrukturi u smislu postavljanja
određenih infrastrukturnih vodova (elektrovod, vodovod i sl.) i setova za
zbrinjavanje komunalnog otpada.
Članak 11.
Kolno-pješačke površine namijenjene su prometnoj infrastrukturi u smislu
nesmetanog kretanja vozila i pješaka te komunalnoj infrastrukturi u smislu
postavljanja određenih infrastrukturnih vodova (elektrovod, vodovod i sl.) i
setova za zbrinjavanje komunalnog otpada.
Članak 12.
Pješačke površine namijenjene su isključivo za kretanje pješaka, te postavu
urbane opreme (košarice za otpatke, ulična rasvjeta i sl.) i setova za
zbrinjavanje komunalnog otpada.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 13.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
određeni su kartografskim prikazom broj 3.
Članak 14.
Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine
ucrtane u katastarske planove Državne geodetske uprave, Područnog ureda za
katastar Rijeka, Ispostava Krk, odnosno građevine koje su izgrađene na temelju
pravovaljane građevinske dozvole ili prije 15. veljače 1968. godine te imaju
uporabnu dozvolu.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 15.
Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj
4.
Za točne i precizne kvadrature građevinskih čestica nadležna je Državna
geodetska uprava, Područni ured za katastar Rijeka, Ispostava Krk, nakon
parcelacije prema ovom Planu, a sukladno grafičkom dijelu Plana. Stoga su
sljedeće veličine građevnih čestica za ovaj Plan orijentacione, te iznose:
PLANSKA
OZNAKA PARCELE
|
PLANSKA POVRŠINA PARCELE Pp (m2)
|
1
|
712,5
|
2
|
2211,7
|
3
|
1094,5
|
4
|
769,8
|
5
|
558,5
|
6
|
888,5
|
7
|
4899,1
|
8
|
1133,2
|
9
|
813,3
|
10
|
739,5
|
11
|
944,8
|
12
|
559,7
|
13
|
748,2
|
14
|
500,2
|
15
|
707,5
|
16
|
570,2
|
17
|
627,6
|
18
|
746,5
|
19
|
713,8
|
20
|
583
|
21
|
684,6
|
22
|
797
|
23
|
708,7
|
24
|
557,7
|
JP1A
|
1564,1
|
JP1B
|
994,0
|
JP2
|
439
|
JP3
|
223,6
|
JP4
|
165,3
|
JP5
|
166,4
|
JP6
|
355,6
|
JP7
|
238,3
|
JZP1
|
925,2
|
IS
|
30,2
|
ukupno:
|
28371,8
|
Članak 16.
Neovisno o obliku i veličini građevne čestice određene Planom, dozvoljava se
rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima sukladno uvjetima
propisanim ovim Planom.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak 17.
Gradnja osnovne građevine dozvoljava se unutar granice gradivog dijela
čestice sukladno kartografskom prikazu br. 4., ali površinom i veličinom
građevine ne većom od maksimalno iskazanih vrijednosti u sljedećoj tablici.
Za točne i precizne kvadrature građevinskih čestica nadležna je Državna
geodetska uprava, Područni ured za katastar Rijeka, Ispostava Krk, nakon
parcelacije prema ovom Planu, a sukladno grafičkom dijelu Plana. Stoga su
slijedeće veličine građevnih čestica, koeficijent iskorištenosti i koeficijent
izgrađenosti kao i maksimalne izgrađene površine parcele i maksimalne brutto
površine građevine za ovaj Plan orijentacione te iznose:
Članak 18.
Katnost građevina određen je kartografskim prikazom broj 4., odnosno
tablicom članka 17.
Najveća dozvoljena visina i broj etaža novih građevina na području obuhvata
Plana određuje se prema katnosti građevine kako slijedi:
- za građevinu katnosti S+P+1 najveća dozvoljena visina iznosi 8,5 metara,
- za građevinu katnosti P+2 najveća dozvoljena visina iznosi 8,5 metara.
Članak 19.
Pod visinom građevine na području obuhvata Plana podrazumijeva se visina
mjerena od najniže kote zaravnatog okolnog terena do donjeg ruba krovnog
vijenca građevine.
Članak 20.
U dozvoljeni broj katova ne ubraja se podrumska etaža ukoliko je razlika
između stropa podruma i najniže kote okolnog terena neposredno uz rub građevine
manja od 1 m.
Članak 21.
Nivelacijska kota novih građevina određena je kartografskim prikazom broj 4.
Nivelacijska kota je kota poda prizemlja građevine. Nivelacijska kota može biti
maksimalno 1 m iznad najniže kote terena, mjereno uz rub građevine.
Iznimno od stavka 1. ovog članka dozvoljavaju se odstupanja od definirane
nivelacijske kote određene na kartografskom prikazu br. 4, u slučaju velikih
kosina terena, ali da se pritom pridržavaju ostalih Odredbi ovog Plana.
Kod kaskadno organiziranih građevina na kosom terenu, nivelacijska kota
određuje se za svaki kaskadni dio građevine zasebno.
Za građevine sa suterenskom etažom kota suterena računa se kao nivelaciona
kota građevine.
Članak 22.
Nivelacijska kota iz prethodnog članka mora se uskladiti sa nivelacijskim
kotama postojećih susjednih građevina i javnih površina.
Odstupanje od nivelacione kote može iznositi +/-20%.
Članak 23.
Najmanja tlocrtna površina građevine mora iznositi barem 60 m2, a
najmanja projektirana katnost barem 1 etažu.
2.3. Namjena građevina
Članak 24.
Na području namjene »Stambena namjena« dozvoljava se rekonstrukcija i
gradnja građevine stambene namjene. Unutar građevine na području namjene
»Stambena namjena« ne dozvoljava se prenamjena stambenog u poslovni prostor.
Planiranim rješenjem postojeće se građevine zadržavaju u osnovnoj namjeni i
trenutnim gabaritima koje je moguće rekonstruirati sukladno normativima u
tabličnom prikazu članka 17. ovih Odredbi.
Članak 25.
Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« dozvoljava
se gradnja stambene građevine s poslovnim sadržajima (uredi, obrti, manji
ugostiteljski prostori i trgovine, videoteke, agencije, ordinacije i sl.).
Članak 26.
Na području namjene »Mješovita namjena« dozvoljava se rekonstrukcija,
(dogradnja i nadogradnja) i gradnja građevine s pretežno stambenom namjenom i
namjenom koja je kompatibilna stanovanju (uredi, obrti, manji ugostiteljski
prostori i trgovine, videoteke, agencije, ordinacije i sl.), ukoliko je na
parceli moguće smjestiti sve potrebne sadržaje vezane uz poslovnu (odnosno
trgovačku, ugostiteljsku ili uslužnu) djelatnost i to unutar dozvoljenih
parametara utvrđenih ovim Planom.
Za sve predviđene dodatne sadržaje potrebno je omogućiti parkirališni
prostor kao i površine za skladištenje i manipulaciju dostavnih vozila.
Članak 27.
Poslovni sadržaji kao nadgradnja osnovne namjene stanovanja na području
namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« mogu se planirati ne
više od etaže prizemlja. Nisu dozvoljene namjene koje imaju negativan utjecaj
na okoliš putem nuspojava poput buke, otpadnih tvari ili zagađenja.
Članak 28.
Na području namjene »Javna i društvena namjena - upravna namjena« dozvoljava
se gradnja dječjeg vrtića i jaslica.
Članak 29.
Javne zelene površine - javni park namijenjene su za igru, šetnju i odmor
svih stanovnika naselja, odnosno obogaćivanje same stambene sredine. U istu se
svrhu dozvoljava postava paviljona, sjenica, sprava za dječje igralište te
ostalih elemenata urbane opreme (klupe, košarice za otpadke, ulična rasvjeta i
sl.).
Članak 30.
Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su za izgradnju potrebnih
infrastrukturnih građevina, odnosno za izgradnju trafostanice.
Članak 31.
Kolne površine namijenjene su prometnoj infrastrukturi u smislu redovnog
odvijanja cestovnog prometa, te komunalnoj infrastrukturi u smislu postavljanja
određenih infrastrukturnih vodova (elektrovodovi, vodovod i sl.) i setova za
zbrinjavanje komunalnog otpada.
Članak 32.
Kolno-pješačke površine namijenjene su prometnoj infrastrukturi u smislu
nesmetanog kretanja vozila i pješaka te komunalnoj infrastrukturi u smislu
postavljanja određenih infrastrukturnih vodova (elektrovodov, vodovod i sl.) i
setova za zbrinjavanje komunalnog otpada.
Članak 33.
Pješačke površine namijenjene su isključivo za kretanje pješaka, te postavu
urbane opreme (košarice za otpatke, ulična rasvjeta i sl.) i setova za
zbrinjavanje komunalnog otpada.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 34.
Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja osnovne
građevine sukladno namjeni određenoj Planom, prizemne, suterenske ili podzemne
građevine u funkciji osnovne građevine ili u funkciji uređenja građevne
čestice.
Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja 1 osnovne i 1
pomoćne građevine sukladno namjeni određenoj Planom.
Članak 35.
Iznimno od prethodnog članka dozvoljava se na građevinskoj čestici br. 2
gradnja do 3 građevine osnovne namjene i do 3 pomoćne građevine. Međusobna
udaljenost dviju građevina osnovne namjene iznosi najmanje 6 m. Omogućuje se
povezivanje osnovnih građevina suhim i toplim vezama u prizemnoj i podrumskoj
etaži te se stoga na toj etaži dozvoljava veća maksimalna izgrađenost od one
definirane tablicom članka 17., ali se za sve katove iznad potrebno pridržavati
definiranih veličina maksimalne izgrađenosti, ukupne dozvoljene bruto
izgrađenosti za sve građevine osnovne namjene kao i svih ostalih Odredbi.
Članak 36.
Pomoćne građevine se dozvoljavaju izričito u sklopu građevine osnovne namjene
unutar područja za gradnju i ne mogu se graditi kao slobodnostojeće. Grade se
kao prizemne građevine maksimalne površine do 40 m2 namijenjene za
garaže, ostave i držanje alata.
Članak 37.
Iznimno od članka 36. može se graditi pomoćne građevine, bazeni i garaže,
kao slobodnostojeće i najviše do visine jedne etaže, ukoliko je zbog
konfiguracije terena (prevelike visinske razlike) nije moguće izgraditi u
sklopu u građevine osnovne namjene. Tada se iznimno pomoćne građevine, bazeni i
garaže mogu izgraditi i izvan površine za razvijanje tlocrta, odnosno u pojasu
od regulacione do građevinske linije ukoliko je kota nivelete ulice iznad kote
terena, a građevina svojom visinom ne prelazi kotu nivelete ulice.
Članak 38.
Iznimno od članka 36., pomoćne građevine, bazeni i garaže mogu se graditi u
pojasu od regulacione do građevinske linije kao poluukopane suterenske
jednoetažne građevine na deniveliranim razinama, ali udaljenost od regulacione
linije ne smije biti manja od visine vidljivog dijela građevine iznad razine
pločnika, pješačke prometnice ili prometnice.
Pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u stambeni i poslovni prostor.
Članak 39.
Spremnici za gorivo, cisterne za vodu i slično, ne ulaze u ukupnu površinu
izgrađenosti ukoliko su ukopani u teren.
Članak 40.
Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj česici definira se obaveznim
udaljenostima od rubova građevne čestice granicom gradivog dijela čestice i
obaveznim građevnim pravcem, a sukladno kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti
gradnje.
Obavezne minimalne udaljenosti su:
- od ruba građevne čestice 4 m, 6 m ili pola visine građevine, ako je
građevina viša od 8 m,
- od sabirne i kolno-pješačke pristupne prometnice 5 m,
- od glavnih obodnih prometnica 6 m.
Iznimno, građevine infrastrukturnih sustava (trafostanice) mogu se graditi i
na manjoj udaljenosti od ovdje propisanih.
Članak 41.
Obvezni građevni pravac je određen kartografskim prikazom br. 4. Uvjeti
gradnje.
Građevina se s najmanje 2/3 svoje dužine mora graditi na obaveznom građevnom
pravcu.
Izuzetno od ovih Odredbi, u slučaju nepovoljnih rezultata geoloških
ispitivanja ili drugih opravdanih razloga (jako strmi teren i sl.) dozvoljava
se odstupanje od obaveznog građevinskog pravca za najviše +/- 1,5 m.
Članak 42.
Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred obveznog građevnog pravca,
dozvoljava se gradnja ulazne nadstrešnice, balkona i postava konstrukcija za
tendu, pergolu, reklamni pano, montažni, svjetleći i drugi element, pod uvjetom
da su udaljeni najmanje 2,5 m od otvora na pročelju susjedne građevine te da se
gradnjom odnosno postavom ne ometa pješački ili kolni promet.
Članak 43.
Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se:
- gradnja vanjskih stepenica,
- gradnja potpornog zida čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 1,5 m,
- postava elemenata za pergolu, sjenicu i slične građevine, čija najveća
dozvoljena visina ne prelazi 3,0 m,
- postava instalacija, uređaja i objekata komunalne infrastrukture i
- postava instalacija građevina ukopanih ili izgrađenih u razini terena.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, visina potpornog dijela koja se gradi
izvan gradivog dijela građevne čestice može biti i veća od 1,5 m ukoliko je to
potrebno radi svladavanja visinske razlike kota postojećeg terena, ali ne veća
od 3,5 m.
Potporni zidovi trebaju se izvesti kao kameni zidovi.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 44.
Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s morfološkim osobinama i vrstom
građevine.
Kod oblikovanja pročelja građevine zbroj ostakljenih površina ne smije biti
veći od površine pune plohe zida, izuzev kod pročelja građevine javne i
društvene namjene, a sukladno Uputama za programiranje, planiranje i
projektiranje dječjih jaslica i vrtića Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu (Zagreb, 2003.) te drugih normativa i pravilnika koji su služili za
kreiranje istog.
Za oblaganje pročelja građevine ne dozvoljava se uporaba keramičkih i
kamenih pločica.
Članak 45.
Na uličnom pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja
za klimatizaciju, ventilaciju, kao i postavljanje satelitskih antena, već je
iste potrebno postaviti sa dvorišne strane ili na manje istaknutom mjestu.
Članak 46.
Najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o.
Umjesto krovnih ploha moguća je gradnja krovnih terasa do maksimalno 30%
krovne površine.
Izuzev od stavka 2. ovog članka krovne terase sa više od 30% krovne površine
dozvoljavaju se kod gradnje građevine javne i društvene namjene - dječjeg
vrtića i jaslica gdje se krov može urediti kao krovna terasa.
Na krovu građevine dozvoljava se ugradba sunčanih kolektora pod uvjetom da
se uklopi u nagib krovnih ploha.
Članak 47.
Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba kupa kanalica, mediteran crijepa
i drugog suvremenog pokrova, sukladno obliku građevine.
Za pokrov kosog krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa, drvenog
pokrova i pokrova od bitumenske šindre.
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
Članak 48.
Način uređenja i korištenje građevnih čestica određen je kartografskim
prikazom broj 3.
Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu površinu,
pješačku površinu ili ulicu, dvorište i okućnicu. Prilikom uređenja okućnica
najmanje 40% parcele potrebno je hortikulturno urediti, a posebnu pažnju
potrebno je obraditi na hortikulturnu obradu površine između građevine i javne
prometne površine.
Hortikulturnu obradu parcela indvidualnog stanovanja, kao i parcela
parkovnog zelenila potrebno je zasnivati na autohtonim vrstama.
U obračun zelenih površina obračunavaju se sve zelene površine uključujući i
sve staze maksimalne širine 1,5 m.
Članak 49.
Postojeće visoko zelenilo potrebno je sačuvati i dopuniti autohtonim
parkovnim raslinjem, uz preporuku sadnje crnogorice na lokacijama gdje je
potrebna cjelogodišnji zaštitni ili dekorativni pojas te ostalog autohtonog
zelenila (maslina i sl.).
Članak 50.
Na javnim zelenim površinama dozvoljava se postava paviljona, sjenica,
kolonada i slično. Javne zelene površine i pješačke površine je potrebno
opremiti elementima urbane opreme (klupe, košarice za otpadke, ulična rasvjeta
i sl.).
Članak 51.
Ograde, potporne i obložne zidove (podzide), terase i stepeništa potreno je
izvesti tako da ne naruše izgled parcele, okoliš građevine, odnosno naselja kao
cjeline.
Građevne čestice stambene i mješovite namjene mogu se ograđivati ogradom
visine do 1,10 m. Ograda na terenu denivelacije +/- 0,5 m ne smije biti veća od
1,1 m od više kote. Iznimno, na terenu većih denivelacija ograda smije biti
maksimalno 1,0 m od više kote terena, ali maksmalno 2,0 m od najniže kote
terena. U slučaju većih denivelacija potrebno je ogradu riješiti kaskadno.
Osnovni materijal za izgradnju ograde je kamen i zelenilo (živica).
Članak 52.
Iznimno, građevina javne i društvene namjene - dječji vrtić i jaslice mogu
imati i ogradu visine veće od 1,10 m, a sukladno Uputama za programiranje,
planiranje i projektiranje dječjih jaslica i vrtića Arhitektonskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb, 2003.) te drugih normativa i pravilnika koji su
služili za kreiranje istog.
Članak 53.
Kod gradnje građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti u
suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima,
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje
arhitektonsko-urbanističkih barijera (»NN« br. 47/82 i istim naknadno
donesenim).
Članak 54.
Na građevinskoj čestici je potrebno osigurati površine za parkiranje, a broj
parkirnih mjesta definira se sukladno namjeni prema sljedećem:
namjena građevine
|
broj potrebnih
parkirnih mjesta
|
- 1 stan do 50 m2
|
1 PM
|
- 1 stan preko 50 m2
|
2 PM
|
-poslovni prostori (uredi, agencije, ordinacije i sl.) na parcelama
mješovite namjene
|
1 PM/20 m2 btto površine
i još 1 PM/
2 zaposlena
|
-trgovački /uslužni/ugostiteljski prostori na parcelama mješovite namjene
|
1 PM/20 m2 radne površine - 1PM/20 m2 btto površine
- 1 PM/5 sjedala i za sve još 1 PM/2 zaposlena
|
-javna i društvena namjena (dječji vrtić)
|
1 PM/1 jedinici i 1 PM/3 zaposlena
|
Članak 55.
Broj parkirališnih mjesta iz prethodnog stavka uvećava se za jedno
parkirališno mjesto za invalidne osobe, a u sklopu poslovnih i drugih
trgovačkih i uslužnih prostora na parcelama mješovite namjene.
Odstupanje od normativa stavka 1. ovog članka može iznositi +/- 10% površine
prostora ili odgovarajućim brojem parkirališnih ili garažnih mjesta.
Članak 56.
Na parceli javne kolne površine JP-1A predviđeno je 15 javnih parkirališnih
mjesta koja su namijenjena za potrebe dječjeg vrtića i jaslica, dok je unutar
građevinske parcele dječjeg vrtića potrebno osigurati dodatan broj
parkirališnih mjesta sukladno potrebnom broju iz članka 54. te površinu za
dostavu i manevriranje vozila.
Dio građevinske čestice predviđen za parkirališne površine potrebno je
popločiti betonskim kockama, zatravniti ili obraditi u nekom drugom materijalu
ili boji kako bi se ove površine diferencirale u odnosu na ostale kolne
površine.
U istom smislu diferencijacije potrebno je popločiti i parcele
kolno-pješačkih površina. Stoga ih je potrebno obraditi drugačijom bojom ili
materijalom u odnosu na ostale kolne površine.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
Članak 57.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su
kartografskim prikazom broj 2.1. i 2.2.
Članak 58.
Uvjeti gradnje građevinske čestice JP-1A i JP-1B javne prometne površine sa
svim visinskim elementima trasa, te uzdužnim i poprečnim profilima sa svim
tehničkim elementima određeni su kartografskim prikazima broj 2.1. i 2.2.
Članak 59.
Priključivanje građevne čestice na javnu prometnu površinu određeno je
kartografskim prikazom broj 4.1.
3.1.1. Gradske ulice
Članak 60.
Rubno uz područje obuhvata Plana gradske ulice su:
1) Slavka Nikolića,
2) Vinogradska,
3) Vršanska.
3.1.2. Površine za javni prijevoz
Članak 61.
Stajalište javnog prijevoza predviđeno je unutar granica obuhvata plana uz
Vinogradsku ulicu, nasuprot Doma zdravlja, u blizini srednje škole i dječjeg
vrtića i jaslica. Definirano je građevinskom česticom JP7. Na datoj je površini
moguća izgradnja čekališta za autobuse, odnosno izgradnja nadstrešnice ili
pergole.
3.1.3. Javna parkirališta
Članak 62.
Javno parkiralište nalazi se na parceli javne prometne površine uz
građevinsku parcelu javne i društvene namjene - dječji vrtić i jaslice, te je
namijenjena za korisnike iste, javne i društvene namjene.
3.1.3. Pješačke površine
Članak 63.
Gradnju i uređenje parcela pješačkih površina potrebno je izvesti sukladno
kartografskom prikazu broj 2.1. i 2.2.
Članak 64.
Parcele pješačkih površina potrebno je urediti primjenom primjerenih
elemenata opločenja: kamenom, granitnom kockom, betonskim prefabriciranim
elementom ili sličnim materijalom te opremiti urbanom i likovnom opremom
(ulična rasvjeta, koševi za otpatke i sl.).
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 65.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu
broj 2.4.
Telekomunikacijski kabeli će se postavljati podzemno, na parceli glavne
sabirne ulice (JP-1A i JP-1B) te na parceli sporednih pristupnih
kolno-pješačkih površina (JP-2 - JP-6).
Nova distribucijska kabelska kanalizacija sa cijevima postavljat će se s
jedne strane ceste odnosno parcele.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 66.
Trasa mreže komunalne infrastrukture određena je kartografskim prikazima
broj 2.1., 2.3. i 2.4.
Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno.
Članak 67.
Mjesto priključenja novih građevina na objekte i uređaje komunalne
infrastrukture te na javno-prometnu površinu određeno je kartografskim prikazom
broj 4.1.
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
Članak 68.
Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj
2.3.
Unutar zone obuhvata položen je cjevovod javnog vodovoda SN DN 250. Navedeni
cjevovod presjeca građevinske parcele te će se izvršiti prelaganje istog u
parcelu javne prometne površine prije početka gradnje građevina na parcelama
koje cjevovod presjeca. Prelaganje će se izvršiti po trasi koja će se izvoditi
na parceli nove planirane prometnice do Vinogradske ulice, te dalje
Vinogradskom ulicom do spoja na križanju ul. Slavka Nikolića i Vinogradske
ulice.
Članak 69.
U svrhu vodoopskrbe područja obuhvata ovog Plana i spajanja na ´visoku zonú
grada Krka izgradit će se novi cjevovod javnog vodovoda na parceli nove
planirane ceste javne prometne površine(JP-1A i JP-1B). Prvi kraj prstena
budućeg cjevovoda spojit će se na postojeći PVC DN 110 u trupu ul. Slavka
Nikolića. Drugi kraj budućeg cjevovoda spojit će se na postojeći cjevovod
visoke zone na križanju ul. Slavka Nikolića i Vinogradske ulice. U tu će se
svrhu izvršiti rekonstrukcija postojećeg cjevovoda PVC DN 160 u trupu
Vinogradske ulice.
3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 70.
Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno
kartografskom prikazu broj 2.3.
Odvodnja fekalnih voda riješit će se upuštanjem u javnu kanalizaciju,
odnosno spajanjem na postojeće okno javne kanalizacije koja se nalazi u trupu
Vinogradske ulice, tj. uz južnu granicu van područja obuhvata Plana.
Javna kanalizacija je razdjelnog tipa te se u istu zabranjuje upuštanje
oborinske vode sa krovova, dvorišta i javnih površina. Odvodnja oborinskih voda
vršit će se posebnim cijevima na parcelama javnih prometnih površina.
Članak 71.
Sve zauljene otpadne vode potrebno je separirati prije upuštanja u javnu
kanalizaciju te se stoga na istoj lokaciji, a sukladno kartografskom prikazu
broj 2.3., planira postavljanje separatora masti i ulja.
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 72.
Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno kartografskom
prikazu broj 2.4.
Postojeći elektroenergetski kabel snage 20 kV KB koji prolazi jugoistočnim
dijelom obuhvata Plana i presijeca niz građevinskih parcela, će se
premijestiti. Nova trasa kabela prolazit će novim planiranim prometnicama,
odnosno parcelama javnih površina.
Svi se vodovi elektroopskrbe izvode podzemno.
Članak 73.
Nova trafostanica će se nalaziti na parceli rezerviranoj za trafostanicu -
na površini infrastrukturnih sustava koja se nalazi u južnijem dijelu područja
obuhvata. Veličina trafostranice iznosi 4,14x2,10m, dok je minimalna veličina
parcele namijenjena za postavu iste dimenzija 6,0x5,0 m i dužom stranom
okrenuta prema javnoj površini, odnosno prometnici.
Članak 74.
Javne površine, odnosno parcele kolnih i pješačkih površina te javne zelene
površine na području obuhvata Plana opremit će se javnom rasvjetom.
3.3.4. Plinoopskrba
Članak 75.
Ukoliko se prema primjerenoj studiji ili temeljem nekog stručnog elaborata
prihvati plinifikacija na području grada Krka, tada je distributivnu plinsku
mrežu potrebno izvesti unutar parcela javnih prometnih površina.
3.3.5. Zbrinjavanje komunalnog otpada
Članak 76.
Za zbrinjavanje komunalnog otpada na području obuhvata Plana potrebno je
postaviti ukupno 6 setova kontejnera, odnosno eko-otoka za odvojeno
prikupljanje komunalnog otpada. Setovi kontejnera postavljaju se na javnim
površinama, odnosno u koridoru javnih prometnica na posebno uređenim i
izdvojenim površinama (nišama) namijenjenih za isto.
Od ukupno 6 setova za kontejnere, 5 će se postaviti na za to predviđene
lokacije, sukladno kartografskom prikazu broj 1. Detaljna namjena korištenja;
dok se 1 set postavlja na građevinsku parcelu javne i društvene namjene, na
poziciji koja se uklapa u ostalo programsko rješenje vrtića i ujedno omogućuje
nesmetano pražnjenje kontejnera.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 77.
Na području namjene »Javne i zelene površine - javni park« dozvoljena je
gradnja i uređenje parkovnih površina, pješačkih staza, dječjih igrališta te
postava elementa urbane opreme (klupe, košarice za otpatke) i javne rasvjete.
Na javnim zelenim površinama dozvoljava se postava paviljona, sjenica, kolonada
i slično, ali i interpoliranje elemenata za opremanje dječjih igrališta.
Članak 78.
Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće zelenilo
(visoko raslinje) te ga dopunjavati autohtonim raslinjem (maslina i sl.). U
smislu njegova uređenja potrebno je osigurati njegovo stalno održavanje.
Za uređenje parcele javne zelene površine obvezno je uraditi hortikulturno
uređenje.
5. Uvjeti i način gradnje
Članak 79.
Uvjeti gradnje prikazani su u kartografskom prikazu broj 4.
Članak 80.
Planiranim rješenjem postojeće se građevine zadržavaju u osnovnoj namjeni i
trenutnim gabaritima sukladno članku 14., dok je rekonstrukcija moguća sukladno
normativima u tabličnom prikazu članka 17.
6. Mjere provedbe plana
Članak 81.
Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama određenim
Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja
komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.
Članak 82.
Postava privremenih građevina unutar područja obuhvata nije dozvoljena.
Iznimno od stavka 1. ovog članka dozvoljava se postava privremenih građevina
u svrhu gradnje samih građevina osnovne namjene.
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 83.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima iznosi za dan 65 dB, a za noć 50 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o
zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne
novine« broj 145/04).
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 84.
Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka
i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.
Članak 85.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka i Uredu državne uprave u
Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Krk.
Članak 86.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine
njezin sastavni dio, nisu predmet objave.
Članak 87.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-03/06-01/8
Ur. broj: 2142/01-01-06-24
Krk, 27. srpnja 2006.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA
Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v. r.