8.
Na temelju Poglavlja V. Točke 5. Plana intervencija u zaštiti okoliša
(»Narodne novine« broj 82/99, 86/99 i 12/01) i članka 12. Statuta Općine
Kostrena (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 22/01, 5/02, 20/02
i 4/06), a uz pribavljeno mišljenje Županijskog zavoda za održivi razvoj i
prostorno planiranje, Broj: 110/06 od 23. travnja 2006. godine, Općinsko vijeće
Općine Kostrena, na sjednici održanoj dana 27. travnja 2006. godine, donijelo
je
PLAN INTERVENCIJA
u zaštiti okoliša Općine Kostrena
Sadržaj plana intervencija Općine Kostrena:
*tablica na kraju
dokumenta u PDF formatu*
Izradilo Stručno povjerenstvo Općine Kostrena:
Prof. dr. sc.Vojko Rožmanić
Vojislav Arnautov
Ariana Krajačić
mr. sc. Jelena Čanik, dipl. inž.
Ognjen Nikolić dipl.inž.
(vidi Prilog III.)
1.0. UVOD:
1.1 Uvodno obrazloženje:
Plan intervencija u zaštiti okoliša Općine Kostrena donosi se sukladno
propisu pod nazivom Plan intervencija u zaštiti okoliša N.N.82/99; poglavlje V
članak 1, odnosno dopuni županijskog Plana intervencija poglavlje 3.7. S.N. XII
(2004) broj 16.
Osnova za izradu Plana intervencija Općine Kostrena su županijski Plan
intervencija PGŽ odnosno dostavljeni Operativni planovi pojedinih gospodarskih
subjekata na području Općine Kostrena.
Svrha Plana intervencija jest predviđanje, sprječavanje i ograničavanje
mogućih ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja koji mogu ugroziti okoliš te
izazvati opasnost po život i zdravlje ljudi.
Planom se utvrđuju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje
i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu
pojedinih mjera, odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom, te način
usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona.
Plan se temelji na sljedećim načelima utvrđenim u Zakonu o zaštiti okoliša:
- preventivnosti,
- cjelovitosti,
- plaćanju troškova onečišćavanja,
- poštivanja prava,
- javnosti i sudjelovanja.
1.2 Primjena Plana intervencija Općine Kostrena
Plan intervencija u zaštiti okoliša Općine Kostrena primjenjuje se u slučaju
incidentnih situacija po okoliš koji se mogu pojaviti od strane gospodarskih
subjekata lociranih na području Općine Kostrena te u drugim specifičnim
slučajevima (npr. transporti opasnih kemikalija kroz područje Općine Kostrena i
druge slične situacije). Kod transporta naročitu pozornost treba obratiti na
razliku transporta putom fiksnih cjevovoda od transporta tipa cestovnog,
željezničkog odnosno morskog.
1.3 Postupak donošenja Plana intervencija Općine Kostrena
Plan intervencija Općine Kostrena prihvaća se i donosi na Općinskom vijeću
Općine Kostrena. Na istom se Općinskom vijeću ranije potvrđuje kako osnivanje
povjerenstva za izradu Plana tako i osnivanje Eko Stožera Općine Kostrena. Plan
Općine Kostrena se predaje u proceduru po prihvaćanju od strane PGŽ.
1.4 Ključni pojmovi
Ključni pojmovi Planova intervencija definirani su osnovnim propisom
temeljem kojeg se isti donosi i imaju sljedeća značenja:
- Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni
i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao
dio okruženja kojeg je stvorio čovjek;
- Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica
štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili
odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava
nepovoljnih za okoliš;
- Rizik po okoliš je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili
neposredno prouzročiti štetu okolišu ili ugroziti život i zdravlje ljudi;
- Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i
okoliš s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća,
kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja
u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva;
- Opasna tvar je tvar koja je zakonom, drugim propisima i
međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku određena kao opasna
tvar;
- APELL je skraćenica izvedena od početnih slova izvornog naziva na
engleskom jeziku (»Awareness and Preparedness for Emergencies at Local Level«,
A Process for Responding to Technological Accidents, United Nations Environment
Programme /Industry and Environment Office, UNEP/IEO, Paris, 1988), sa
značenjem »Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini« (u
daljnjem tekstu: APELL)
- Ekološka nesreća je izvanredni događaj ili vrsta
događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju
za posljedicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu
okolišu*tablica na kraju dokumenta u
PDF formatu*
- MARS je skraćenica izvedena od početnih slova izvornog naziva na engleskom
jeziku (»The Major Accident Reporting System«, European Commission, Joint
Research Centre /Institute for System Engineering and Informatcs, IRC/ ISEI),
sa značenjem »Sustav izvješćivanja o značajnijim nesrećama« (u daljnjem tekstu:
MARS).
Značenje svih izraza Plana intervencija Općine Kostrena je identično
značenjima izraza kod Plana intervencija Primorsko goranske županije.
1.5. APELL proces:
APELL (APELL = Awareness and Preparedness for Emergencies at Local Level)
proces je definiran prema osnovnim postavkama konvencija odnosno stranih
propisa temeljem čega je prenesen u pravni sustav RH. APELL u suštini
predstavlja modularni i fleksibilan alat za sprječavanje incidenata poglavito
kroz preventivu kroz koju se postiže minimalan negativan efekt ukoliko se
incident uopće desi. Svrha primjene APELL-a nije samo sprječavanje incidenata
već i stvaranje kooperativnih odnosa lokalne zajednice i potencijalnog
(industrijskog) uzroka pojave incidentne situacije. Također svrha APELL procesa
jest postupno uvećanje znanja lokalne zajednice o potencijalnim uzrocima
incidentnih situacija te formiranje svijesti javnosti koja određenu neželjenu
situaciju u konačnici ima pravo u potpunosti eliminirati.
Kao smjernice koristi se stav američke agencije za zaštitu okoliša (EPA)
propisu iz Federal Registera 40 CFR 68 dio - (FR = američka inačica »Narodnih
novina«. Naziv smjernice jest »General Guidance for Risk Management Programs«.
U smjernicama postoji popis i količina tvari za koje se mora izrađivati tzv.
»RMP = Risk Management Programs«. Gospodarski subjekti koji u skladišnim i
proizvodnim procesima koriste navedene kemikalije sa popisa dužni su izraditi
Operativne planove gdje se analiziraju moguće incidentne situacije kako bi
informacije o mogućim incidentima bile dostupne vlastima, lokalnoj samoupravi
te stanovništvu. Time se zadovoljava princip »Right to Know« (pravo na znanje o
potencijalnoj mogućnosti pojave incidenta).
Kako bi se princip izrade scenarija što više unificirao preuzeta je
metodologija »Najgoreg mogućeg scenarija - Worst Case Scenario« gdje se
definira najveće moguće ispuštanje iz skladišnog prostora odnosno procesa koja
rezultira najudaljenijom krajnjom točkom dosega. Pritom se analiziraju po istoj
metodologiji toksičan oblik, udarni val eksplozije odnosno toplinski val
požara. Krajnje točke su pritom definirane kao točke gdje više ne dolazi do
oštećivanja zdravlja izloženog stanovništva odnosno materijalnih dobara.
Rasprostiranje oblaka toksične tvari, udarnog vala odnosno toplinskog vala
se razmatra kod definiranih meteoroloških uvjeta gdje se koriste uvjete
atmosfere stabilnosti F (vjetar brzine 1,5 m/s odnosno temperatura zraka od 25oC).
U slučaju rasprostiranja incidentne situacije izvan područja industrijskog
objekta potrebno je razraditi tzv. »Alternativni scenarij«.
Cilj Operativnog plana na razini lokalne zajednice dakle predstavlja moguće
načine utvrđivanja, procjene i rangiranja objekata metodologijom »grube
analize« (analize na razini »Feasibility pristupa«.
Dodatna unificiranost izrade traži korištenje oficijelnih software programa
kao programskih alata kako bi metodologija dodatno bila unificirana. Glavni
software alat koji koristi APELL program predstavlja ALOHA (Areal Locations of
Hazardous Atmospheres) kojim se modelira zračna disperzija tijekom ispuštanje
bilo toksične komponente u zrak, bilo proizvoda koji se pojavljuju tijekom
dispergiranja. ALOHA se ne koristi kao samostalan software alat već kao
sastavni dio većeg paketa tipa CAMEO (datoteka za proračune i planiranje) te
MARPLOT (aplikacija za GIS izradu mapa). Osnovna datoteka sadrži oko 900
kemikalija i ne sadrži podatke o smjesama. Datoteka sadrži podatke o onome što
se podrazumijeva kao »Regulirane kemikalije« što znači kemikalije o kojima
postoje osnovni fizikalno kemijski te toksikološki parametri. Dispergiranje
kemikalija u prostoru prema navedenom pristupu ne koristi previše jednostavni
Gauss model koji se koristi kod ispuštanja dimnih plinova već modelom
disperzije putom promjene gustoće plina koji se ispušta u atmosferu (npr.
DEGADIS model).
2.0 PROSTORNA, TERITORIJALNA I GOSPODARSKA OBILJEŽJA OPĆINE KOSTRENA
Ovaj se Plan odnosi na kontroliranje incidentnih aktivnosti od gospodarskih
subjekata na području Općine Kostrena koji se procijenjeni sukladno donesenim
propisom Planom intervencija u zaštiti okoliša N.N. 82/99; 86/99 i 12/01.,
Planom intervencija u zaštiti okoliša Primorsko goranske županije (S.N. 11/04.
i 16/04.) te kod objekata za koje je naknadno utvrđeno kako je za iste potrebno
izraditi Operativne planove zaštite okoliša.
2.1 Geografski položaj i opis područja Općine Kostrena
Geografski razmatrano Općina Kostrena zauzima pretežni dio prostora
kostrenskog poluotoka smještenog između Riječkog i Bakarskog zaljeva, položenog
u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Granicu prema gradu Rijeci čini naselja
Martinšćina koja se zatim penje na vrh Solina i ide hrptom poluotoka do ispod
naselja Sveti Kuzam, gdje počinje granica sa gradom Bakrom. Granica zatim ide
strmom padinom prema Bakarskom zaljevu i završava na morskoj obali Bakarskog
zaljeva nedaleko uvale Velika Sršćica. Akvatorij Općine Kostrena graniči sa
akvatorijem Grada Bakra, Grada Kraljevice, Općine Omišalj, Grada Rijeke, a malim
dijelom i a akvatorijem Grada Cresa. Površina Općine Kostrena iznosi 12,07 km2,
površina pripadajućeg akvatorija iznosi 47,79 km2, a duljina kopnene
granice iznosi 36,97 km. Općina Kostrena spada u priobalne općine PGŽ,
smještena u neposrednoj blizini Grada Rijeke kao županijskog središta, a zbog
svog longitudinalnog položaja i oblika državne ceste D-8 koja njome
transverzalno prolazi te povezuje zapadni i istočni dio županijskog priobalja
sa obalnim prostorima izvan županije koji se dalje nadovezuje prema jugu.
2.2 Glavne gospodarske djelatnosti Općine Kostrena
Okosnicu gospodarske strukture Općine Kostrena, prema Prostornom planu, čine
tri gospodarske tvrtke značajne inače za ukupno gospodarstvo PGŽ i RH, a to su
INA dd. Rafinerija Rijeka na Urinju, Termoelektrana Rijeka i brodogradilište
»Viktor Lenac« u Martinšćici. Tako gledajući najznačajnije gospodarske grane
čine industrija prerade nafte i naftnih proizvoda, proizvodnja električne
energije i remontno brodogradilište. Ovi gospodarstveni subjekti kao i tvrtke
vezane sa istima bilo u direktnom odnosu bilo u kooperantskom odnosu
predstavljaju ujedno tvrtke koje u svojoj djelatnosti gospodare kemikalijama u
plinovitom i tekućem stanju koje predstavljaju subjekte kod kojih je potrebna
izrada Operativnih planova za incidentne situacije u okolišu.
2.3 Prometna povezanost i važni infrastrukturni objekti Općine Kostrena
Postojeće funkcioniranje prometnog sustava Općine Kostrena zasniva se na
korištenju malog dijela jadranske magistrale (državna cesta D-8). Funkcionalna
klasifikacija cestovne mreže je dakle takva da osnovna postojeća centralna
prometnica u Općini Kostrena prolazi duž cijele longitude općine.
Svi gospodarski subjekti koji imaju obvezu izrade operativnih planova
djelomice ili u cijelosti za svoje transportne aktivnosti koriste ceste kojima
se Općina Kostrena povezana bilo sa Gradom Rijekom odnosno Gradom Bakrom.
Intenzitet prometa je manji prema Gradu Rijeci nego prema Gradu Bakru što se ne
može reći i za sve tipove teretnog prometa. Glede raskrižja naročito
opterećenje ima raskrižje Paveki što je posljedica snabdijevanja lokalnih
gospodarskih subjekata koji su ovdje koncentrirani. Međutim u praksi se
pokazuje kako je korištenje ceste državne ceste D-8 glede transporta i/ili
dovoza opasnih tvari se koristi na duljini od nekoliko stotina metara što
predstavlja manju duljinu od duljine internih transportnih pravaca najvećeg
korisnika INA Rafinerije Rijeka. Slična situacija kratkog razvoza tereta odnosi
se i na željeznički promet. Iz navedenih su razloga transportne aktivnosti
zanemarene u Operativnim planovima uključenih gospodarskih subjekata što je
korektan pristup jer se problem treba odnositi više na susjedne općine i
gradove nego na Općinu Kostrenu. Navedeno također ukazuje na problem da
sjedinjavanje cijelog problema treba biti vezano uz Županijski operativni plan,
a ne one lokalne razine.
Dugogodišnje zaostajanje u izgradnji infrastrukturnih objekata koji su
krucijalno vezani uz Plan ima posljedicu poglavito uz neadekvatnu
infrastrukturnu povezanost glavnih gospodarstvenih objekata vezano uz cestovni
promet, a manji problem uz nedostatke istog vezano uz željeznički odnosno
pomorski prijevoz.
2.4. Klimatska obilježja Općine Kostrena
Za Planove klimatsko obilježje lokalne zajednice predstavlja značajan alat
kojim se definiraju kriteriji za »Najgore moguće scenarije« glede osnovnih
mehanizama proširivanja onečišćujućih tvari. Prema metodologiji izrade APELL
plana predviđeni su isti meteorološki uvjeti kako bi se različite situacije
mogle svesti na iste proračunske alate za proširivanje onečišćenja. Navedeno ne
znači kako lokalni meteorološki uvjeti u realnim situacijama ne mogu postojati
kao dodatni alat za proračun opseg proširenja onečišćenja.
Općina Kostrena nema lokalnu meteorološku stanicu premda ista postoji u
okviru mjernih postaja onečišćenja zraka INA u ograničenom obliku (smjer i
brzina vjetra). Najbliža postaja su dugoročnom tradicijom rada jest
meteorološka postaja u Gradu Rijeci na lokaciji Kozala. Ostale dvije postojeće
meteorološke stanice na području PGŽ ima Općina Cres te Općina Delnice. Podaci
sa lokacija Kozala te Cres možemo zbog blizine morskog područja smatrati
stanicama sličnim klimatološkoj situaciji u Općini Kostrena dok stanicu u
Delnicama karakterističnu za kontinentalno klimatsko područje.
INA d.d. Rafinerija Rijeka prema »Mjerama zaštite za SUO postrojenja
MHC/HDS« iz 1995. g. je bila obvezna da u instalira cjelovitu meteorološku
stanicu unutar vlastitog kruga, ali sa javno dostupnim podacima. Isto glede
javne dostupnosti podataka se odnosi na podatke o smjeru i brzini vjetra sa
svih mjernih postaja za kontrolu kakvoće zraka (Paveki, Podurinj, Barbara u
Općini Kostrena, te Krasica u Gradu Bakru).
Dobar temeljni dokument za cjeloviti opis meteorološke situacije na području
PGŽ dao je u svojoj Studiji Hidrometeorološki zavod iz Zagreba (Meteorološke
podloge za potrebe prostornog planiranja Općine Rijeka, studeni 1992. g.), u
kojoj su razrađene relevantne meteorološke veličine za razdoblje 1961/90. g.
U istom dokumenti postoje podaci glede osnovnih meteoroloških pokazatelja
tipa temperature zraka, oborina, relativne vlage, naoblake i insolacije,
strujanje zraka te specifične ekstremne meteorološke pojave.
Na Tablici 2.4.1. prikazani su osnovni meteorološki podaci mjereni na
meteorološkim postajama Kozala odnosno Cres.
dok su na Tablici 2.4.2. prikazani dominantni smjerovi srednje učestalosti
vjetrova nas području od Rijeke do Kraljevice (Plan PGŽ, 2004. g.).
Dodatne podatke koji se dobivaju naročito glede smjera i brzine vjetra sa
navedenih dodatnih postaja biti će potrebno na razini Plana PGŽ kroz prvu
reviziju dodatno dopuniti kako bi se podaci iz Tablice 2.5. ažurirali novijim
lokalno mjerenim podacima.
3.0 IZVORI OPASNOSTI, VRSTE I KOLIČINE OPASNIH TVARI
Izvori opasnosti, vrste i količine opasnih tvari određene su prema dostupnim
podacima u Općini Kostrena odnosno u stručnim odjelima Primorsko goranske
Županije.
Vrste i količine opasnih tvari definirane su sukladno operativnim planovima
pojedinih gospodarskih subjekata odnosno Operativnim planom Primorsko goranske
županije.
3.1 Obveznici izrade planova intervencija u zaštiti okoliša s područja
Općine Kostrena
Pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze,
sakupljaju, ili obavljaju druge radnje s naftom i naftnim proizvodima dužne su
izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako se tijekom
opisanih radnji mogu pojaviti situacije istjecanja količini od minimalno 0,1%
(D=2) za takvu opasnu tvar.
Navedena konstatacija je definirana je prethodnim uvjetima koje uključuju
prisustvo gospodarske djelatnosti u Prilogu 2. Plana intervencija u zaštiti
okoliša N.N. 82/99; pod uvjetom da kod proizvodnje, skladištenja, prerade,
prijevoza, skupljanja ili obavljanja drugih radnji s opasnim tvarima na
određenoj lokaciji količina te opasne tvari je jednaka ili veća od 1% granične
količine (D=3) za tu opasnu tvar.
Temeljem navedenih kriterija je Stručno povjerenstvo za izradu Plana
intervencija u zaštiti okoliša Primorsko goranske županije na sjednici od 20.
svibnja 2003. g. donijelo odluku da Operativne planove sa područja Općine
Kostrena trebaju izraditi sljedeći navedeni gospodarski subjekti u Tablici
3.1.1.:
Prema Planu intervencija u zaštiti okoliša sa područja Općine Kostrena nisu
navedeni sljedeći (prema Planu intervencija PGŽ):
a) PROPlin d.o.o. Zagreb, Urinj
b) INA d.d. S.D. Trgovina, sektor trgovine na malo, Poslovni centar Rijeka,
Benzinska postaja Kostrena koji su također izradili vlastite Operativne planove
(prvoimenovani na zahtjev Općine Kostrena, a drugi imenovani samoinicijativno).
Razlozi izrade operativnih planova navedenih subjekata su sljedeći:
a) INA d.d. Rafinerija Rijeka - skladištenje, prerada, proizvodnja te
distribucija plinovitih i tekućih kemikalija od kojih je većina zapaljiva, a
manji dio toksičan odnosno eksplozivan
b) Remontno brodogradilište Viktor Lenac - skladištenje, proizvodnja te
distribucija plinovitih kemikalija od kojih je većina eksplozivna
c) HEP d.d. TE Rijeka, Urinj - skladištenja energenata za proizvodnju
električne energije te skladištenje i korištenje više vrsta pomoćnih
kemikalijskih medija
d) IND EKO d.o.o. - skladištenje te distribucija tekućih kemikalija od kojih
je većina zapaljiva
e) PROPlin d.o.o. Zagreb, Urinj, skladištenje i distribucija plinovitih
kemikalija koje su eksplozivne odnosno zapaljive
f) INA d.d. S.D. Trgovina, sektor trgovine na malo, Poslovni centar Rijeka,
Benzinska postaja Kostrena; - skladištenje i distribucija plinovitih i tekućih
kemikalija od kojih je većina zapaljiva
Iz prvog pregleda djelatnosti moguće je vidjeti kako svi subjekti raspolažu
sa zapaljivih tekućim kemikalijama, neki sa eksplozivnim i zapaljivih, dok niti
jedan raspolaže sa plinovitim toksičnim kemikalijama (netočno jer time
raspolaže INA d.d. Rafinerija Rijeka i to u proizvodnom procesu).
Svi navedeni gospodarski subjekti su izradili Operativne planove.
3.2 Popis izrađenih Operativnih planova intervencija s područja Općine
Kostrena
Općini Kostrena odnosno uredu državne uprave Primorsko-goranske županije
dostavljeno je šest operativnih planova gospodarskih subjekata čija se
djelatnost odvija na području Općine Kostrena.
Operativne planovi su dostavili svi gospodarski objekti navedeni u točki
3.1.
3.3 Analiza dostavljenih Operativnih planova
Komentar načina izrade te eventualnih nedostataka izrađenih operativnih
planova gospodarskih subjekata u Općini Kostrena su kako slijedi:
Operativni plan INA d.d. Rafinerija Rijeka:
Operativni plan INA d..d. Rafinerija Rijeka izrađen je u kolovozu 2001.
godine. Isti se odnosi na analizu potencijalnih negativnih efekata sljedećih
kemikalija koje koristi, prerađuje i/ili proizvodi ista tvrtka:
- Ukapljeni naftni plin
- Benzin
- Sirova nafta
- MTBE - metil tercijalni butil eter
- MMT - tri karbonil metilciklopentadienil mangan
- TEO- tetraetil olovo
- Tekući kisik
- Tekući dušik
- Vodikov peroksid
- Sumporna kiselina
Za svaku od navedenih kemikalija izrađen je »Worst Case Scenario« prema
korektnoj metodologiji sa graničnim vrijednostima udaljenosti dosega te
proračunatim vjerojatnosti za odvijanje događaja. Predmetni Operativni plan
(naziv plana nije »Operativni plan« već »Analiza i obrada izvanlokacijskih
posljedica najgoreg mogućeg scenarija »Worst Ca
se« za potrebe Operativnog plana intervencija u zaštiti
okoliša INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka« ANT, Zagreb kolovoz (2001) uopće ne
spominje spremnike diesel goriva odnosno srednjih i teških (tekućih) derivata
jer ih očito izrađivač plana ne smatra bitnim za APELL proces. U pristupu se
poziva na FR što se ocjenjuje kao korektan pristup.
Kod izrade »Worst Case Scenario« se koristio software tipa ALOHA (EPA)
odnosno SlabView (Lakes).
Predmetni je plan međutim INA d.d. Rafinerija Rijeka pretvorio u terminal za
distribuciju nafte i naftnih proizvoda uz korištenje potrebnih aditiva, a nije
isto razmotrio u segmentu proizvodnog procesa, bez obzira na osnovne zahtjeve
APELL procesa. Iz toga glavna zamjerka izrađenom planu predstavlja njegova
necjelovitost što je već istaknuti 2.003.,g. kao primjedba. Plan je potrebno
temeljito doraditi nakon prihvaćanja Plan Općine Kostrena tijekom 2.004.g. Plan
dakle nije potrebno doraditi zbog promjene ili dopune tehnološkog procesa
gospodarskog subjekta već iz razloga njegove temeljne metodološke
necjelovitosti.
Dostupan dokument nema prijedloga plana obuke i provođenja vježbi bez obzira
što se isto vjerojatno navodi u planu rafinerije koji se odnosi na protupožarnu
zaštitu.
Operativni plan HEP d.d. TE Rijeka:
Operativni plan TE Rijeka jest interno izrađen. Operativni plan analizira
popis kemikalija za osnovnu djelatnost te onih dopunskih kojima se osigurava
siguran rad osnovnog proizvodnog procesa (proizvodnja električne energije).
Procjena mogućih uzroka i opasnosti od izvanrednog događaja analizirana je na
primjerima loživog ulja, vodikove stanice, te kemikalija od infrastrukturnog
funkcionalnog značaja (kloridna kiselina, natrijev hidroksid).
Kod izrade »Worst Case Scenario« koristio se software Trace (DuPont).
Analiza je rađena za situaciju pojave požarne opasnosti kod skladištenih
ugljikovodika te je krajnji rezultat domet negativnih efekata na udaljenosti od
50-100 m, a vjerojatnost događaja 10-12.
Planu je priložen način obvješćivanja te prijedlog obuke i provođenja vježbi
vezanih uglavnom za protupožarnu zaštitu.
Operativni plan Brodogradilišta »Viktor Lenac« d.d.
Operativni plan Brodogradilišta »Viktor Lenac« jest interno izrađen.
Operativni plan analizira popis kemikalija za realizaciju pratećih aktivnosti
vezanih uz provođenje osnovnih djelatnosti te onih dopunskih kojima se
osigurava siguran rad osnovnog proizvodnog procesa. Osnovne kemikalije kojima
manipulira odnosno troši predmetna tvrtka korektno su analizirane glede
osnovnih postavki Operativnog plana. Analiza se svela na tri vrste kemikalija i
to acetilensku stanicu, tekuće gorivo, te spremnik kisika. Za analizu »Worst
Case Scenario« uzet je u obzir spremnik acetilena sa pripadajućim cjevovodima.
Krajnji domet incidenta je utvrđen na udaljenosti od 75 metara. Analogno je
napravljena simulacija po istoj metodologiji i za spremnik kisika. Kod izrade
»Worst Case Scenario« koristio se software Trace (DuPont). Planu je priložen
način obvješćivanja. Isto tako Plan ima predviđen prijedlog metodologije obuka
i vježbi u slučaju incidentnih situacija.
Operativni plan PROPlin d.o.o. Zagreb:
Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša PROplina d.o.o. Zagreb, u
poslovnoj jedinici DC Rijeka jest interno izrađen. Osnovna kemikalija kojom
manipulira predmetna tvrtka predstavlja ukapljeni naftni plin (R-13). Za
realizaciju koncepcije »Worst Case Scenario« uzete su u obzir dvije varijante i
to eksplozija oplaka ispuštenih para LPG-a odnosno eksplozija pregrijanog
spremnika sa sadržajem LPG-a. Volumen LPG-a iznosi 100 m3 ili 45
tona. Kod izračuna »Worst Case Scenario« krajnji domet predstavlja udaljenost
od 260 m za prvu situaciju. Nije definiran broj ozlijeđenih i/ili mrtvih.
Predviđa se evakuacija na udaljenosti svih od 400 metara. Kod izračuna nije se
koristio software program već Marshalova modifikacija veličine i trajanja
vatrene lopte LPG-a.
Operativni plan Ind Eko d.o.o. Podurinj:
Operativni plan IND EKO d.o.o. Podurinj jest interno izrađen. Operativni
plan predstavlja kombinaciju interventnog plana kod zaštite na radu, zaštite
vode i tla od onečišćenja, te operativnog plana. Tako se u planu opisuju
praktično sve kemikalije koje IND EKO d.o.o. u svojim djelatnostima koristi bez
obzira na vrstu (zapaljivost, otrovnost, eksplozivnost) i njihovu količinu. U
planu se opisuju organizacijske sheme provedbe plana u slučaju incidentne
situacije. Kao »Worst Case Scenario« definira se spremnik D-2 goriva za
vlastite potrebe od 5 m3. Rasprostiranje požarnog djelovanja nakon
istjecanja cijelog sadržaja spremnika D-2 iznosi do 60 m što predstavlja
krajnji domet učina. Ne postoji predviđeni broj ozlijeđenih i/ili mrtvih. Kao
alternativni scenarij analizira se scenarij prolijevanja solne kiseline.
Alternativni scenarij definira se kao interna incidentna situacija zbog koje se
ne pokreće Eko Stožer PGŽ (odnosno Općine Kostrena).
Kod izrade »Worst Case Scenario« koristio se software Trace (DuPont).
Operativni plan tvrtke IND EKO d.o.o. ima prijedlog programa održavanja vježbi
te obrazac za informiranje o obavljenim vježbama. Također postoji popis
odgovornih osoba unutar tvrtke koji sudjeluju u provođenju plana.
Operativni plan INA d.d. S.D. Trgovina, sektor trgovine na malo, Poslovni
centar Rijeka, Benzinska postaja Kostrena
Operativni plan INA d.d. S.D. Trgovina, sektor trgovine na malo je izrađen
interno. Operativni plan predmetne tvrtke odnosi se na jedinu benzinsku postaju
koja je locirana na području Općine Kostrena. »Worst Case Scenario« je
definiran sukladno matematičkoj formulaciji za benzinski spremnik. Isti nije
izveden sukladno komercijalnom softwaru za proračun. Doseg incidentne situacije
iznosi 196 m za 1687 kg ispuštenog benzina. Operativni plan tvrtke ima
prijedlog ustroja, te provedbe mjera u slučaju izvanrednog događaja sa opisanim
načinom obvješćivanja. Operativni plan tvrtke ima prijedlog programa održavanja
vježbi te obrazac za informiranje o obavljenim vježbama. Također postoji popis
odgovornih osoba unutar tvrtke koji sudjeluju u provođenju plana.
U Operativnom planu se ne navodi kako benzinske postaje koje imaju zaštitnu
udaljenost od prvih stambenih objekata veću od 100 metara ne trebaju izrađivati
Operativne planove po suštini metodologije koja se primjenjuje kako bi se
problem manje opasnih objekata smanjio sa liste potencijalnih izrađivača
Operativnih planova.
Usporedba izrađenih operativnih planova pojedinih gospodarskih subjekata
dana je na Tablici 3.3.1.
Napomena:Navedene nedostatke izrađenih Operativnih planova pojedinih
Gospodarskih subjekata sa područja Općine Kostrena Plan intervencija PGŽ ne
spominje. Navedeno znači kako će Općina Kostrena navedene nedostatke trebati ne
samo revidirati kroz godišnje revizije Operativnih planova već i postaviti u
drugačije vrijednosne kriterije.
3.4 Popis opasnih tvari pravnih i fizičkih osoba s maksimalnim količinama i
učincima u slučaju izvanrednog događaja
Popis opasnih tvari i analiza njihovog mogućeg učina obzirom na skladištene
količine te količine u procesu (cjevovodi, reaktori) predstavljaju osnovicu
provedbe svakog Operativnog plana pojedinih gospodarskih subjekata. Interakcije
pojedinih kemikalija tijekom incidentnih situacija nisu sastavni dio
Operativnih planova niti APELL procesa.
U Tablici 3.4.1. prikazan je popis opasnih tvari gospodarskih subjekata na
području Općine Kostrena sa maksimalnim količinama i učincima u slučajevima
izvanrednog događaja.
. procjena se odnosi na internu rafinerijsku nesreću jer domet incidenta
nije izvan kruga gospodarskog subjekta
Ista sumarna metodologija pristupa primijenjena je i u slučaju Plana
intervencija PGŽ. U popisu tvari nedostaje popis tvari koje se u tijeku preradbenih
procesa nalaze u reaktorima odnosno cjevovodima procesa u rafineriji.
3.5 Mjerila procjene ozbiljnosti posljedica
Kako bi se definirale stvarne opasnosti potrebno je imati metodologiju kojom
bi se usporedno praktično po istim kriterijima rangirali pojave koje su
istovremeno različne odnosno zanemarila interakcija među njima u korist one
koja je samostalno najjače izražena. Navedeno predstavlja metodologiju pristupa
definiranu propisom (Worst Case Scenario), a ne realnu situaciju koja se
očekuje. Zato u osnovnom pristupu Plana definiraju se izdvojeni segmenti koji
sačinjavaju tek kao cjelina kostur plana. Ti izdvojeni segmenti su sljedeći:
a) prosudba rizika
b) značajke lokacije
c) posljedice izvanrednog događaja
d) prosudba mikrolokacijskih rizika
e) postupci provedenih intervencija
f) postupci komunikacije i izvješćivanja
g) definiranje planirane opreme za intervenciju
h) procedura vraćanja
i) obuke i vježbe
Prosudba rizika služi se ulaznim katalogom podataka (vrste spojeva, osnovne
karakteristike, iskustva iz prakse).
Značajke lokacije mogu, ali ne trebaju reducirati rizik (preprečne barijere
prirodnog ili umjetnog porijekla, dodatni odbojni valovi iz razloga neadekvatne
konfiguracije terena, itsl.).
Posljedice izvanrednog događaja se kvantificiraju kroz maksimalno mogući
domet događaja, definiranjem prostora i zona ugroženosti, broj smrtnih
slučajeva i tsl.
Analizom izvanrednih događanja definiraju se one krajnje točke učina sa
definiranim vrijednosti (koncentracija toksične tvari, ostatni pritisak odnosno
ostatna toplina koja ili nema ili ima minoran negativan učin na čovjeka).
Za otrovne plinovite tvari definira se udaljenost od mjesta nesreće do one
točke u kojoj je koncentracija toksičnog plina takva da u razdoblju od 1 sata
izloženosti nema više trajnjeg utjecaja na zdravlje ljudi. Nedostatak
koncepcije jest što ne uzima u obzir sinergizam dvaju ili više spojeva (npr.
kod rafinerije ispuštanje sulfida je vezano sa istovre
menim ispuštanjem cijelog niza merkaptana, ali isto je
razumljivo jer APELL plan kroz WCS scenarij predstavlja preventivni alat, a ne
operativni alat.).
Za eksplozivne tvari definira se udaljenost od mjesta nesreće do one točke
gdje postoji ostatni zračni pritiska od 1 psi-a. Taj pritisak eventualno
izaziva manje oštećenja odnosno na ljude djeluje kao dermatološka nelagoda.
Za zapaljive tvari definira se udaljenost od mjesta nesreće do one točke
koja ima ostatno toplinsko zračenje od 5 Kw/ m2 u roku ne dužem od
40 sekundi. Nedostatak koncepcije jest da kod izgaranja zapaljive tvari
definira toplinski kapacitet izgaranja, a ne definira toksične komponente koje
se generiraju kod izgaranja (npr. kod izgaranja poliuretana iz hladnjača
ukoliko je isti izolacijsko sredstvo formiranje toksičnih spojeva je vezano sa
istovremenim ispuštanjem lebdećih čestica, ugljičnom monoksida i vodikovog
cijanida).
Isti principijelni navodi o mjerilima za procjenu opasnosti postoje i u
Planu PGŽ.
3.6 Rangiranje procijenjenih opasnosti
Moguće izvanredne opasnosti na području Općine Kostrena su:
a) eksplozije
b) požari
c) ispuštanje i rasprostiranje toksičnih tvari
Potencijalno mjesto velikih eksplozija na području Općine Kostrena jest:
a) INA d.d. Rafinerija Rijeka, Urinj (spremnici ukapljenog naftnog plina)
b) Brodogradilište »Viktor lenac« d.d. (spremnici acetilena)
c) PROPlin d.o.o. Zagreb, Urinj (spremnici ukapljenog naftnog plina)
Potencijalno mjesto velikih požara na području Općine Kostrena jest:
a) INA d.d. Rafinerija Rijeka, Urinj (spremnici za naftu i naftne proizvode)
b) HEP d.d. TE Rijeka, Urinj (spremnici za naftne proizvode)
Na Tablici 3.6.1. Rangirano je osam »Worst Case Scenaria« prema kriterijima:
a) broja mrtvih
b) dometa incidentne situacije
c) rizika da se situacija uopće desi
d) razlog da na listi ne bude samo INA d.d. Rafinerija Rijeka (isto međutim
znači kako je na listi od osam sedam gospodarskih subjekata iz sustava INA)
*interni incident u okviru vlastitog gospodarskog kruga koji može biti
nedovoljno objektivan jer kod UNP u okviru istog kruga praktično nema kriterija
problematičnosti zaštitnih sredstava kao kod HCl
Iz Tablice 3.6.1. je vidljivo da ukoliko postavimo navedene kriterije na
prvo mjesto dolazi incident koji po opsegu možda nema veliki domet, ali ima
najgori učinak (broj poginulih uslijed nesreće). Treba znati kako se broj
poginulih odnosi na interne djelatnike rafinerije (jedan djelatnik) i to u
tvorničkom krugu. Visoka razina pojave navedenog incidenta posljedica jest
pomalo zastarjelog tehničkog rješenja prostora spremnika. Takav rezultat
rangiranja posljedica jest izabrane lokacije gdje se potencijalni incident može
desiti. Praktično najveći incident po opsegu koji se može desiti u Općini
Kostrena (eksplozija UNP u INA d.d. Rafinerija Rijeka) zbog dobre probrane
lokacije nema takve posljedice. Isti slučaj međutim zbog stare opreme odnosno
starog tehnološkog rješenja (kuglasti spremnici umjesto npr. cigara spremnici)
ima visoki rizik potencijalnog odvijanja. Cilj kojem treba težiti jest da se
probiranjem lokacija ne mogu pojaviti incidentne situacije izvan područja
gospodarskog subjekta, a da je rizik za sve takve objekte identičan odnosno
vrlo nizak jer navedeno garantira:
a) nepostojanje mrtvih i drugih oblika materijalnog oštećenja
b) nepostojanje incidenta van granica gospodarskog subjekta
c) instaliranje pouzdane opreme sa tehnologijom novijeg datuma i visokom
razinom održavanja
Isto naročito treba tražiti kod izgradnje novih postrojenja gdje naročitu
pozornost treba posvetiti izgradnji novih rafinerijskih postrojanja odnosno
spremnika uz samu ogradu gospodarskog subjekta.
Potencijalno mjesto velikog ispuštanja i rasprostiranja toksičnih tvari
prema izrađenim Operativnim planovima ne postoji na području Općine Kostrena.
Postoji potencijalni problem toksičnog oblaka tetra etil olova kao sekundarne
radnje nakon požara istog. Problematika procesnog ispuštanja sulfida iz
rafinerijskih procesnih postrojenja dakle nije adekvatno obrađena na razini
kako Operativnog plana rafinerije kako sa razine županijskog Plana intervencija
nije dana primjedba na navedeni nedostatak.
3.7 Mjesta velikog rizika u Općini Kostrena
Prema županijskom Planu intervencija u Općini Kostrena potencijalna mjesta
rizika predstavljaju sljedeći gospodarski objekti:
a) INA d.d. Rafinerija Rijeka
b) HEP d.d. TE Rijeka
c) PROplin d.o.o.
d) Brodogradilište »Viktor Lenac»,
Prema županijskom planu u Općini Kostrena ne postoji gospodarski subjekt
koji može izazvati incidentnu situaciju ispuštanjem toksičnih tvari. INA d.d.
Rafinerija Rijeka te HEP d.d. TE Rijeka incidentne situacije mogu izazvati bilo
požarima odnosno eksplozijama (jedino INA d.d. Rafinerija Rijeka u oba
slučaja). PROplin d.o.o. odnosno brodogradilište Viktor Lenac istu situaciju
mogu izazvati jedino kroz eksplozije, ali obzirom na manje uskladištene
količine kroz manje posljedice od prethodno navedenih gospodarskih subjekata.
Drugi dva potencijalna gospodarska subjekta koji nisu navedeni u točki 3.7.
(INA d.d. S.D. Trgovina, sektor trgovine na malo, Poslovni centar Rijeka,
Benzinska postaja Kostrena, IND-EKO d.o.o.Podurinj) obzirom na količine
skladištenih zapaljivih kemikalija predstavljaju gospodarske subjekte od manjeg
značaja za Operativni plan.
Jedan od zaključaka ove dokumentacije bio bi kako dobar izbor lokacija
potencijalnih mjesta incidentnih situacija u gospodarskim subjektima ne
omogućava rasprostiranje incidentne situacije izvan područja samih subjekata,
ali da bi trebalo poraditi na tehnološko-tehničkoj sigurnosti samih objekata
kako bi se vjerojatnost pojave događaja što više smanjila.
Operativni plan INA d.d. Rafinerija Rijeka ima osnovni nedostatak jer nije
izrađen i za procesna postrojenja (reaktori, procesni cjevovodi). Iz tog
razloga zanemaren je problem potencijalnih eksplozija i požara procesnih
postrojenja, ali što je još važnije zanemaren je problem potencijalnih
ispuštanja toksičnih tvari iz procesnih postrojenja. Navedeno smatramo osnovnim
nedostatkom ovoga kao i PGŽ Plana, a navedeno je posljedica necjelovitog
izrađenog rafinerijskog Operativnog plana.
Mjesto velikog rizika koje uopće nije analizirano sigurno predstavlja
lokacija FCC/Claus procesa uz ogradu rafinerije na podurinjskoj cesti.
4.0 MJERE I POSTUPANJE U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA
4.1 Potencijalni izvori izvanrednih događaja
U Općini Kostrena evidentirano je 6 gospodarskih subjekta koji postupaju sa
opasnim tvarima. Njihov popis i osnovna djelatnost glede korištenja opasnih
tvari prikazani su na Tablici 4.1.1.
Svi korisnici opasnih tvari na području Općine Kostrena izradili su svoje
Operativne planove. Potrebno je istaknuti nedostatak Operativnog plana INA d.d.
Rafinerije Rijeka jer istim nije obuhvaćeno prisustvo toksičnih i zapaljivih
tvari u proizvodnim procesima. Navedena primjedba ne postoji u županijskom
Planu intervencija.
4.2 Postupak izvješćivanja u slučaju izvanrednog događaja
Predloženi postupak izvješćivanja u slučaju izvanrednog događaja kako je
predviđen prema županijskom Planu intervencija predstavlja principijelno
korektan postupak izvješćivanja u slučaju izvanrednog događaja na području
Općine Kostrena uz napomenu kako naknadna odluka o potrebi formiranja općinskih
Eko stožera u općinama povišenog rizika postavlja hijerarhiju odnosa koja nije
razjašnjena županijskim planom intervencija.
Na Shemi 4.2.1. prikazan je postupak izvješćivanja sukladno županijskom
Planu intervencija uz naznačenu korekciju obzirom na naknadno uključivanje
općinskog Eko stožera.
Shema 4.2.1. Postupak izvješćivanja glede slučaja izvanrednog događaja na
području Općine Kostrena:
Eko stožer
Općine
Kostrena
4.3 Smjernice za ublažavanje posljedica izvanrednog događaja
Tako je poznato iz osnovnih postupaka ublažavanja posljedica istjecanja
opasnih tvari te njihovog potencijalnog reagiranja u stanju ispuštanja uvijek
se mogu pretpostaviti četiri izvanredna događaja kod takvih radnji:
a) rasprostiranje toksičnih plinovitih tvari
b) ispuštanje opasnih tvari u tekućem stanju
c) eksplozije
d) požari
Evidencijom Operativnih planova svih gospodarskih subjekata lociranih na
području Općine Kostrena može se vidjeti da su potencijalno vjerojatna tri
izvanredna događaja premda ne kod svih potencijalnih sudionika. Rasprostiranje
toksičnog oblaka nije predviđeno što ocjenjujemo nedostatkom Operativnog plana
INA d.d. Rafinerija Rijeka što kod prve revizije istog treba ispraviti.
Kod rasprostiranja opasnih toksičnih tvari u plinovitom stanju imamo
situaciju prirodne disperzije istih eventualno pogonjenu radnim pritiskom na
mjestu propuštanja. Ostali dio sudbine toksičnih plinovitih tvari vezan je uz
uvjete prirodne disperzije u prostoru koju determiniraju lokalnih meteorološki
uvjeti. Pretpostavka zakonodavca jest da plinovite toksične tvari ne mijenjaju
svoja osnovna kemijska svojstva tijekom početnih uvjeta rasprostiranja u
prostoru jer za iste nema fizikalno-kemijskih uvjeta. Isto je tako početna
pretpostavka da se tijekom požara i eksplozija ne razvijaju takve količine
novih toksičnih tvari da se iste mogu rasprostirati u volumenu rasprostiranja
(trenutne koncentracije u zraku) te da mogu kroz tzv. sekundarne efekte
izazvati primarne efekte ugroženosti.
Kod rasprostiranja opasnih toksičnih plinovitih tvari zbog specifičnosti
kraškog područja moraju se pretpostaviti i mogućnosti akumulacije istih u tlu
ukoliko se u tlu nalaze veće frakture odnosno kaverne. Kako se gospodarski
subjekti iz razloga statike obično ne grade na takvim lokacijama nije za
očekivati takav oblik sekundarnog ugrožavanja.
Ispuštanje tekućih opasnih tvari mogu imati ili sekundarne elemente
hlapljenja ili onečišćenja tla i podzemnih voda. Iste ne predstavljaju
mehanizme rasprostiranja onečišćujućih tvari prema principima Pored navedenog
sam propis ograničava analizu istog ukoliko se rasprostire u vodotokove,
recipijente i more jer isto predstavlja nadležnost drugih propisa.
Kod eksplozija podrazumijevamo od primarne važnosti udarnog i toplinskog
vala. Sekundarne proizvode izgaranja kao posljedice požara ne podrazumijevamo
kao bitne u Operativnim planovima iz razloga njihovog skučenog prostornog
rasprostiranja u prostoru.
Kod požara podrazumijevamo od primarne važnosti rasprostiranje toplinskog
vala, a od sekundarne važnosti proizvode izgaranja. Proizvodi izgaranja bitni
mogu biti za mjesta gdje se provodi gašenje (unutar tvorničkog kruga pojedinih
gospodarskih subjekata). Također je potrebno navesti kako se tijekom požara ne
razvijaju takve količine novih toksičnih tvari da se iste mogu rasprostirati u
volumenu (rasprostiranim koncentracijama) da mogu kroz tzv. sekundarne efekte
izazvati primarne efekte ugroženosti.
Prema ukratko opisanim principima definirani su svi izrađeni Operativni
planovi u Općini Kostrena osim Operativni plan INA d.d. Rafinerija Rijeka što
znači kako predmetni gospodarski subjekti imaju ugrađene principe ublažavanja
posljedica izvanrednog događaja.
4.3.1 Postupci i mjere u slučaju ispuštanja toksičnih plinova
U slučaju ispuštanja toksičnih plinova jedini oblik intervencije u prvom
mahu predstavlja napuštanje prostora gdje se ispuštanje desilo. Ispuštanje
toksičnih plinova vezano je uvijek uz interventne aktivnosti sa korištenjem
(osobnih) zaštitnih sredstava (maske, aparati za disanje, zaštitna odjeća i
tsl.).
Gospodarski subjekti na području Općine Kostrena prema izrađenim Operativnim
planovima ne koriste toksične tvari što međutim nije istina. Tako npr. INA d.d.
Rafinerija Rijeka u proizvodnom procesu ima cijeli niz toksičnih tvari koji se
u proizvodnom procesu reformiraju, ali koje mogu istječi iz proizvodnog procesa
i izazvati toksičan oblak.
Potrebno je istaknuti kako u Planu INA Rafinerije Urinj nije analizirana
situacija procesnih propuštanja tipa vodikovog sulfida što treba biti sređeno
tijekom revizije operativnih planova. Izuzetno je važno u Operativnom planu INA
d.d. Rafinerija Rijeka definirati postupke aktivnosti u slučaju upravo takvog
incidentnog ispuštanja.
Izrađeni Operativni planovi gospodarskih subjekata ne predviđaju aktivnosti
za ublažavanje posljedica izvanrednog događaja takvog tipa jer smatraju da isti
ne postoje.
4.3.2 Postupci i mjere u slučaju ispuštanja tekućih opasnih tvari
U svim slučajevima ispuštanja tekućih opasnih tvari osnovni postupak
predstavlja sprječavanje njihovog širenja u okolišu. Proces proizvodnje često
predstavlja osnovni razlog takvom širenju jer se zasniva na postupku
precrpavanja takve tvari te je iz tog razloga potrebno zaustaviti proizvodni
proces koji izaziva takvu aktivnost.
Volumen opasne tvari koja je istekla potrebno je spriječiti u svom
proširenju (korištenje postupaka preprečnih barijera, adsorpcijskih sredstava
odnosno kemikalija za emulgaciju i dispergiranje.
Svaka tekuća opasna tvar koja se ispuštena može kao sekundarni efekt imati
razvoj požara i/ili toksičnog rasprostiranja u prostoru (atmosfera, tlo,
vodotokovi) te se zato provode navedene aktivnosti.
Treba znati kako ovi incidenti odnosno postupci premda predviđeni
županijskim Planom intervencija ne spadaju u incidente koji su regulirani APELL
programima. U pitanju su incidenti koji ne izazivaju direktne posljedice po
okoliš koji se definiraju Planom intervencija. U pitanju su dakle klasični
postupci zaštite okoliša koji su kontrolirani i obvezni drugim pravnim
postupcima zaštite okoliša.
Zato izrađeni Operativni planovi gospodarskih subjekata ne predviđaju
aktivnosti za ublažavanje posljedica izvanrednog događaja takvog tipa.
4.3.3 Postupci i mjere u slučaju požara
Postupci i mjere u slučaju požara su poglavito orijentirane na sprječavanja
proširenja žarišta požara kao najefikasnijeg pristupa kada su u pitanju požari
kemijskih tvari.
U situacijama priključaka bilo cjevovoda gdje se tvar koja gori može dovesti
do mjesta požara ili priključaka električne energije potrebno je prekinuti
dovode nove tvari odnosno isključiti priključke električne energije.
Gašenje požara se provodi korištenjem sredstava za gašenje normiranim za
pojedine vrste zapaljivih tvari. Pojedini gospodarski objekti po propisima
druge razine raspolažu posebnim sredstvima za gašenje definiranim po vrstama
zapaljivih tvari koje koriste u vlastitom proizvodnom procesu.
Treba znati da postupci i mjere u slučaju požara podliježu i drugoj razini
dokumentacije (»Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija« bilo pojedinih
gospodarskih subjekata bilo istoimenog dokumenta na razini PGŽ-a) gdje su
detaljnije opisani postupci i mjere u slučaju pojedinačno definiranih požarnih
situacija. Interne protupožarne jedinice većih gospodarskih subjekata su u
principu osposobljene detaljnim uputstvima za gašenje požara od svih tvari koje
koriste u svojim procesima.
4.3.4 Postupci i mjere u slučaju eksplozije
Postupci i mjere u slučaju eksplozija su tehnički gledajući uglavnom
ograničene. Preventivne radnje pojava eksplozija predstavljaju osnovne (ako ne
jedine) principe eliminacije pojava takvih incidentnih situacija.
Sukladno izrečenoj konstataciji hijerarhija potrebnih radnji je sljedeća:
a) eliminirati pojavu eksplozija napuštanjem korištenja tvari koje isto
izazivaju odnosno reducirati volumen takvih tvari
b) eliminirati pojavu novih eksplozija adekvatnim rasporedom skladišnih
prostora odnosno procesnih postrojenja na sigurnosnu udaljenost za prijenos
problematične situacije
c) eliminirati mogućnost pojava učestalih eksplozija i kod drugih
skladištenih materijala u susjedstvu adekvatnim izborom kemikalija u najbližem
susjedstvu odnosno adekvatnim izborom zaštitnih udaljenosti
d) eliminirati pojavu sekundarnih pojava poput pojava sekundarne tvorbe
toksičnih tvari kao posljedice izgaranja primarnih komponenti koje su izazvale
(prema Operativnim planovima gospodarskih subjekata na području Općine Kostrena
takve tvari ne postoje)
Postavka iz Plana intervencija PGŽ gdje se u istoj točki navodi potrebna
aktivnost formulirana kao »u slučaju eksplozije potrebno je - sklanjanjem u
sigurne prostore/skloništa zaštititi ljudske živote od razorne moći eksplozija
koje su praćene povećanjem tlaka i pojavom praska« nije realno provediva u
praksi.
4.4 Popis interventnih jedinica
Popis interventnih jedinica dijelimo na interventne jedinice na teritoriji
Općine Kostrena odnosno PGŽ. Interventne jedinice na području Općine Kostrena
uključuju i interventne jedinice u okviru gospodarskih subjekata.
Formalno u situaciju incidentnog događaja na području Općine Kostrena
aktiviraju se sa područja županije sljedeće interventne jedinice:
a) vatrogasne postrojbe
b) hitna medicinska pomoć
c) postrojbe civilne zaštite
d) specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba
5.0 POPIS SUBJEKATA I OSOBA KOJE SUDJELUJU U PROVOĐENJU PLANA INTERVENCIJA
Popis subjekata i osoba koje sudjeluju u provođenju Plana intervencija
Općine Kostrena dijelimo na jedinice tipa komunikacijskih, interventnih, vatrogasnih,
hitnu medicinsku pomoć, postrojbe civilne zaštite, te specijalizirane jedinice
ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba te dobrovoljnih društava.
5.1 Komunikacijske jedinice
Poslove operativnog dežurstva, prijeme i prijenosa informacija, pozivanje
osoba, obavješćivanje i uzbunjivanje po potrebe Eko stožera Općine Kostrena
odnosno županijskog Eko stožera obavlja centar za obavješćivanje i operativno
dežurstvo u policijskoj upravi PGŽ.
5.2 Interventne jedinice
U slučaju izvanrednog događaja na području Općine Kostrena putom
hijerarhijskog odnosa od općinskog prema županijskom Eko stožeru aktiviraju se
interventne postrojbe tipa vatrogasnih postrojbi, hitna medicinska pomoć,
postrojbe civilne zaštite, specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i
fizičkih osoba, te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti.
Svi izrađivači Operativnih planova sa područja Općine Kostrena imaju
prijedloge svojih interventnih jedinica od vlastitog osoblja.
5.2.1 Vatrogasne postrojbe
Na području Općine Kostrena svaki od gospodarskih subjekata koji ima
izrađene Operativne planove i koji je ocijenjen kao požarno potencijalno
incidentan gospodarski subjekt ima vlastite vatrogasne jedinice. Pored
navedenog Općina Kostrena ima vlastito dobrovoljno vatrogasno društvo. Kako
Operativni planovi ne predviđaju izvanlokacijske požarne probleme za očekivati
je potrebu korištenja dobrovoljnih vatrogasnih jedinica nepotrebnom.
Popis vatrogasnih postrojbi dan je u Tablici 5.2.1.1.
5.2.2 Hitna medicinska pomoć
Na području Općine Kostrena ne postoji organizirana hitna medicinska pomoć.
Iz navedenih se razloga u slučaju potrebe za interventni događaj Općina
Kostrena koristi centralnim mjestom za mjesto hitne medicinske pomoći koje je
organizirano za Županiji u Gradu Rijeci. Adrese istih navedene su u Planu
intervencija županije također u točki 5.2.2.
5.2.3 Postrojbe civilne zaštite
Kako je poznato postrojbe civilne zaštite - CZ osnivaju se kao postrojbe
opće namjene i specijalizirane namjene. Jedinice opće namjene obzirom da
obavljaju manje složene poslove osnivaju se na razini pojedinih općina. Obzirom
da prisustvo 5 gospodarskih obveznika Operativnih planova na području Općine
Kostrena te obzirom da je Općina Kostrena ubrojena u općinu povišenog rizika
potrebno je razmotriti formiranje vlastite postrojbe CZ - opće namjene.
U postojećoj situaciji rasporeda postrojbi CZ po županiji u slučaju
pokretanja Plana intervencija u Općini Kostrena Eko stožer bilo općine bilo
županije trebati će se koristiti bilo specijalističkim bilo CZ postrojbama opće
namjene iz drugih Općina i Gradova županije bilo same županije PGŽ. Podaci o
navedenim CZ postrojbama navedeni su u poglavlju 5.2.3. županijskog Plana intervencija.
Problem koji će se operativno javljati glede postrojbi CZ biti će vezan uz
hijerarhijski odnos Eko stožera Općine Kostrena prema županijskim postrojbama u
slučaju pokretanja Plana intervencija Općine Kostrena.
Međutim obzirom na prethodne analize koje su dane kroz Operativne planove
pojedinih gospodarskih subjekata sa zaključcima nepostojanja mogućnosti
vanlokacijskih incidentnih situacija funkcija istih u navedenoj situaciji biti
će najvjerojatnije nepotrebna.
5.2.4 Specijalizirane jedinice ovlaštenih, pravnih i fizičkih osoba
Na području Županije Primorsko goranske djeluje 9 tvrtki za postupanje s
opasnim tvarima. Sve ovlaštene pravne osobe navedene su u županijskom Planu
intervencija. U Operativnim planovima gospodarskih subjekata koji su izradili
Operativne planove na području Općine Kostrena kao specijalističke jedinice od
kojih se očekuje tehnička pomoć upravo se i navode ovlaštene pravne osobe koje
se navode i u županijskom Planu intervencija.
Navedene tvrtke su kako slijedi; Ind- Eko, Rijekatank, Mareco, Dezinsekcija,
Eko-Kem, Eco-Operativa, Metis, INA d.d. Maziva Rijeka, INA d.d. Rafinerija
Rijeka.
Podaci o navedenim tvrtkama navedeni su u poglavlju 5.2.4. županijskog Plana
intervencija.
Županijskim planom nije predviđeno korištenje specijaliziranih fizičkih
osoba te shodno izabranom pristupu ne predlaže se ni na razini Plana
intervencija Općine Kostrena.
5.2.5 Postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane (ABKO) Oružanih snaga RH
Na području Općine Kostrena ne postoji gospodarski subjekt koji u okviru
svoje djelatnosti ima sredstva koja mogu izazvati atomsko-biološku- kemijsku
opasnost. Iz navedenih razloga nema potrebe postojati organizacija te
aktivacija jedinica predmetne namjene.
5.2.6 Pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti
Sva komunalna društva koja obavljaju aktivnosti na području županije mogu
biti uključena u aktivnosti vezane uz potencijalnu pojavu incidentnih situacija
na području Općine Kostrena u okviru tehničkih mogućnosti koje mogu pružiti.
Pritom ona komunalna društva koja su svojim aktivnostima inače prisutna na
području Općine Kostrena predstavljaju ona društva čiju potencijalnu pomoć Plan
intervencija posebno očekuje. Ista su navedena u Tablici 5.2.6.1.
5.3 Ekspertna jedinica
Ekspertna jedinica djeluje na razini RH Ista daje stručna mišljenja o
mogućim posljedicama incidentnih situacija. Kontakti sa ekspertnom jedinicom se
po potrebi mogu ostvariti direktno preko Eko stožera Općine Kostrena, Županijskog
Eko stožera ili putom direktnog telefona u Operativnom dežurstvu na tel. Br.
01/6451-075.
5.4 Prijevoz i logistika
Prijevoz i logistika Plana intervencija Općine Kostrena obuhvaća dostupan
prijevoz i logistiku na razini općinskog Eko stožera odnosno opreme
gospodarskih subjekata koji su obvezni izraditi Operativne planove. Svi aspekti
prijevoza i logistike koji su vezani uz funkcionalnog Eko stožera Općine
Kostrena trebaju biti osigurani na razini općine.
Ostali aspekti prijevoza i logistike definiraju se na isti način kao i
prijevoz i logistika županijskog Plana:
a) interventne jedinice za svoje ljudstvo i opremu
b) javna poduzeća iz oblasti prijevoza
c) druga prijevozna sredstva i ljudstvo koje iz osposobljenosti i opreme
županijski stožer može pribaviti od stožera susjednih županija odnosno državnog
stožera
5.5 Eko-stožer Općine Kostrena
Tijekom pojave interventne situacije po ozbiljnosti situacije definirane
ovim planom aktivira se Eko-stožer Općine Kostrena. Dužnosti, rad i djelovanje
općinskog Eko stožera opisani su u poglavljima 6. i 7. ovoga Plana intervencija
kao i sinergizam djelovanja općinskog i županijskog Eko stožera. Sinergizam
može biti naknadno redefiniran i promijenjen. U županijskom Planu intervencija
također u poglavljima 6. i 7. županijskog plana intervencija opisane su
dužnosti, rad i djelovanje županijskog Eko stožera Primorsko goranske županije.
5.6 Inspekcija zaštite okoliša
Zadaće inspekcije zaštite okoliša s aspekta Plana intervencija Općine
Kostrena identične su zadaćama prema županijskom Planu intervencija:
a) nadzor provedbe Plana intervencija u zaštiti okoliša kako plana Primorsko
goranske županije tako i plana Općine Kostrena
b) definiranje obveze izrade novih obveznika Operativnih planova na području
kako Općine Kostrena tako i županije
c) nadzor nad gospodarskim subjektima koji nisu izradili ili su izradili
nepotpune Operativne planove
d) nadzor nad potrebnim promjenama postojećih Operativnih planova
gospodarskih subjekata naročito u kontekstu registracije promjene i/ili dopune
djelatnosti, proširenja kapaciteta odnosno skladišnih prostora za iste ili nove
sirovine i proizvode
e) nadzor nad jedinicama lokalne samouprave (u konkretnom slučaju Općina
Kostrena) glede revidiranja postojećeg Plana intervencija
Inspektori zaštite okoliša imenom i prezimenom i njihovi kontaktni brojevi
te adrese su navedeni u Planu intervencija županije u istom poglavlju 5.6.
6.0 PRIJEM I PRIJENOS INFORMACIJA, TE POVEZIVANJE INTERVENTNIH I EKSPERTNIH
JEDINICA POSREDSIVOM EKO-STOŽERA
Naknadnom odlukom donesen je »Ispravak Plana intervencija u zaštiti okoliša
Primorsko goranske županije« (S.N. XII 2004. g.) br. 16. gdje je donesena
dopuna Plana na način da ne samo Općine i Gradovi koji prema poglavlju 3.7.
predstavljaju mjesta velikog rizika već i sve druge općine i gradovi »pored
izrade plana intervencija gradovi i općine trebaju formirati odgovarajuće
tijelo za njegovu provedbu (Eko-stožer).
Navedena naknadna odluka u broju nadležnih tijela za provođenje Plana
intervencija donijela je novu tijelo čime se hijerarhija odlučivanja predviđena
županijskim Planu djelomično mijenja naročito uzevši u obzir da se Općina
Kostrena ubraja u općine povišenog rizika prema Planu.
U slučaju izvanrednog događaja prijem i prijenos informacija je sljedeći:
a) prouzročitelj izvanrednog događaja
b) prema županijskom Planu prilikom primanja obavijesti o izvanrednom
događaju, dežurni operater ili neki drugi primatelj treba od očevidca dobiti
naredne podatke:
I. ime/naziv fizičke ili pravne osobe koja je dostavila obavijest
II. datum i vrijeme kada je primijećeno onečišćavanje ili događaj koji može
dovesti do onečišćavanja
III. podaci o mjestu porijekla onečišćenja
IV. podaci o onečišćenju glede izrađenim operativnih planova pojedinih
gospodarskih subjekata
V. područje na kojem u vremenu dojave onečišćenje postoji i gdje ga je
moguće očekivati
VI. jačinu i opseg onečišćavanja i očekivani način njegovog rasprostiranja
c) Plan Općine Kostrena pokreće se sukladno primljenoj informaciji od strane
pojedinih gospodarskih subjekata. Prve aktivnosti vezane su uz provjeru:
I. Kompatibilnost informacija sa terena sukladno Operativnom planu
gospodarskog subjekta gdje se incidentna situacija desila
II. Provjera osnovnih aktivnosti sukladno Operativnom planu gospodarskog
subjekta
d) o činjenici da je aktiviran Općinski plan u općini povišenog rizika
obavještava se komunikacijska jedinica na županijskoj razini, ukoliko prethodno
već nije obaviještena
e) voditelj općinskog Eko stožera o postojanju interventne situacije
obavještava voditelja županijskog Eko stožera. Zajedničkom se akcijom odlučuje
kada se aktivira županijski Eko stožer
f) o činjenici da je aktiviran županijski Plan obavještava se komunikacijska
jedinica na državnoj razini
g) u slučaju kada izvanredni događaj obuhvati područje više Općina i/ili
gradova unutar županije ingerencije općinskog Eko stožera preuzima Eko stožer
županije i postupa prema županijskom Planu
h) u slučaju kada izvanredni događaj obuhvati dvije ili više županija
ingerenciju od županijskog Eko stožera za saniranje stanja preuzima državni Eko
stožer i postupa prema županijskom Planu
Na razini korigiranog županijskog Plana intervencija biti će potrebno
donijeti dodatnu odluku o hijerarhijskom odlučivanju tko se o incidentnoj
situaciji prvo informira; da li županijski ili općinski Eko stožer.
Na razini Operativnih planova pojedinih gospodarskih subjekata na području
Općine Kostrena dani su vlastiti prijedlozi obvješćivanja te pokretanja
aktivnosti vezanih uz početnu registraciju interventne situacije. U principu se
svi »prijedlozi« pojedinih obveznika izrade operativnih planova mogu svesti na
koncepciju prikazanu na Shemi 6.0.1.
Hijerarhija odlučivanja nije jasno definirana bilo propisima bilo napucima
iz razloga jer se pojam Eko stožera u Općinama i Gradovima visokog rizika
pojavio kao naknadni pojam kroz Odluku županijskog poglavarstva PGŽ.
7.0 POSTUPANJE I RAD EKO-STOŽERA OPĆINE KOSTRENA ZA VRIJEME IZVANREDNOG
DOGADAJA
Plan intervencija Općine Kostrena provodi se u suradnji sa županijskim Eko
stožerom.
Odluka na razini PGŽ da sve općine i gradovi trebaju formirati vlastite Eko
stožere do daljnjeg je nedorečena jer pravno nije definirano gdje počinju i
prestaju ingerencije općinskih i gradskih odnosno županijskih stožera. Sve dok
nadležnosti ne budu jasno definirane u Općinama i gradovima povišenog rizika
postojati će problem sa post-odgovornosti nakon incidentne Situacije. Navedeno
naročito može imati implikacije glede financijskih obveza glede provođenja
plana intervencija i postsanacijskih aktivnosti.
Iz navedenih se razloga podrazumijeva da se do sljedeće revizije Plana
intervencija Općine Kostrena razjasne odnosi općina i gradova povišenog rizika
kakva je Općina Kostrena na razini županije i definirani odnosi ugrade u novu
varijantu Plana intervencija Općine Kostrena.
Članstvo u Eko stožeru Općine Kostrena se revidira tijekom godišnje revizije
plana.
Na Tablici 7.0.1. navedeni su podaci o članovima Eko stožera Općine Kostrena
sa kontaktnim podacima.
Eko stožer Općine Kostrena može imenovati članove odbora za zaštitu okoliša
Općine Kostrena odnosno po potrebi druge vanjske stručnjake za svoje ekspertne
članove.
Zadaci općinskog Eko stožera identični su zadacima županijskog Eko stožera
tim više jer su isti definirani temeljem Plana intervencija u zaštiti okoliša
(N.N. 82/99, 86/99, 12/01). Isti su također definirani županijskim Planom
intervencija sa sljedećim zadacima djelovanja:
a) praćenje i donošenje odluka u primjeni Plana intervencija u zaštiti
okoliša za nadležno područje
b) procjena štete od incidentnih situacija
c) usklađivanje mjera u provođenju Plana intervencija
d) izvješćivanje javnosti (godišnja, nakon interventne situacije)
e) donošenje odluka o završetku intervencija (uključivo rekapitulaciju šteta
i troškova)
f) davanje (dodatnih) prijedloga županijskom poglavarstvu za optimaliziranje
Plana intervencija (dodatni izvori financiranja, racionalizacija vježbi kroz
smanjenje incidentnih uzroka i tsl.)
8.0 ORGANIZIRANJE I PROVODENJE VJEŽBI SPREMNOSTI I OTKLANJANJE POSLJEDICA
Pojedini gospodarski subjekti pokazne vježbe koncipiraju sukladno vlastitim
Operativnim planovima u vlastitom gospodarskom krugu. Vježbe se provode na
situacijama potencijalnih incidenata predviđenih vlastitim Operativnim
planovima uz naznačenu periodičnost. Sadašnji Operativni planovi pojedinih
gospodarskih subjekata na području Općine Kostrena organiziraju i provode
vježbi spremnosti i otklanjanja posljedica na način koji je sumarno prikazan na
Tablici 8.0.1.
Stručno povjerenstvo Općine Kostrena treba početkom svake kalendarske godine
kod pripreme godišnjeg izvješća za potrebe županijskog izvješća prikupiti
podatke svih gospodarskih subjekata o izvršenih pokaznih vježbi pojedinih
gospodarskih subjekata.
Županijski Eko stožer sukladno postavkama županijskog plana donosi odluku o
potrebi provođenja tečajeva za provođenje Plana za potrebe osoblja uključenih u
Plan van područja gospodarskih subjekata. Istu razinu odluke može donijeti i
Eko stožer Općine Kostrena uz napomenu da o istom mora imati koordinaciju sa
županijskim Eko stožerom.
9.0 FINANCIRANJE PLANA
Financijska sredstva za provođenje Operativnog plana osiguravaju se u
proračunu jedinice lokalne samouprave (Općina Kostrena) te u županijskom
proračunu. Kako potencijalne negativne situacije iz gospodarskih subjekata na
području Općine Kostrena mogu, ali i ne trebaju biti rasprostranjeno jedino na
teritoriju matične općine (vezano naročito uz specifičnost objekta tipa
rafinerije) u sufinanciranju pored Općine Kostrena trebaju sudjelovati i okolne
općine čija je potencijalna ugroženost vezana uz ugroženost Općine Kostrena
(npr. Grad Bakar, Grad Kraljevica, Grad Rijeka itsl.). Potencijalna razina
ugroženosti nije definirana izrađenim Operativnim planovima jer su isti
definirali nerasprostiranje ugroženosti izvan područja gospodarskih objekata.
Prema podacima Plana PGŽ na razini plana financirati će se sa županijske
razine sljedeće aktivnosti:
a) edukacija javnosti i preventivne aktivnosti za smanjivanje i učinkovitu
intervenciju u slučaju izvanrednog događaja
b) osposobljavanje interventnih ekipa na pravovremenu i učinkovitu
intervenciju u slučaju izvanrednog događaja
c) nabavku opreme:
I. osobnih zaštitnih sredstva
II. komunikacijsku opremu
III. opremanje interventnih ekipa
d) provođenje vježbi pripravnosti na neželjene događaje (minimum jedanput
godišnje)
e) troškove intervencija u situacijama nepoznatog počinitelja
f) troškove godišnjih korekcija planova (nakon provedenih analiza
nedostataka i nedorečenosti)
Sve nabavke opreme trebaju biti planirane na način da se iz javnih sredstava
financiraju jedino nabavke opreme glede procjene njihove potrebe po principu
»Worst Case Scenario« van područja prostora koje zauzimaju gospodarstveni
objekti koji potencijalno sudjeluju u incidentu. Javna sredstva se osiguraju
dakle jedino za potrebe nabavke opreme za povećanje sigurnosti stanovništva.
Lokalna zajednica (u ovom slučaju Općina Kostrena) treba sufinancirati
sljedeće.
a) troškove intervencije u slučaju da je počinitelj izvanrednog događaja
nepoznat, a radi potrebe žurnog djelovanja (Uvjet županijskog Plana, točka
9.0.) pod uvjetom da se događaj desio i/ili ima posljedice na područje Općine
Kostrena
b) troškove revizije Plana Općine Kostrena
c) troškove i revizije županijskog Plana u dogovorenom opsegu (po potrebi)
Gospodarski subjekti obvezni za izradu vlastitih planova financiranju
njihovu izradu odnosno njihove revizije.
10.0 IZVJEŠĆIVANJE
Svaki oblik izvješćivanja glede incidentnih situacija vezanih uz »Operativni
plan« vezan je uz ingerencije hijerarhije odlučivanja plana na razini PGŽ
odnosno Općine.
10.1 Obveze izvješćivanja od strane Eko-stožera
Prema Planu PGŽ jedino je Župan ili osoba koju isti ovlasti osoba koja je
zadužena za obavješćivanje javnosti. Naknadnom odlukom PGŽ Općine odnosno
Gradovi imaju vlastite Eko stožere. Eko stožer Općine Kostrena odnosno
ovlaštena osoba Eko stožera Općine Kostrena u suradnji sa županijskim Eko
stožerom obavješćavaju javnost o:
a) pojavi incidenta
b) akcijama koje se provode
c) sanaciji incidenta
d) posljedicama incidenta
Na razini Općinskog Eko stožera nakon sanirane situacije izrađuje se
izvješće koje se najkasnije unutar 10 dana nakon završetka incidenta i
provedene sanacije dostavlja županijskom Eko stožeru. Izvješće se dostavlja na
očevidniku iz Priloga 7. Županijskog Plana PGŽ. Županijski Eko stožer temeljem
predmetnog očevidnika u sljedećih 20 dana obavještava tijelo državne uprave
koristeći očevidnik iz Priloga 8 županijskog Plana PGŽ.
Općinsko poglavarstvo Općine Kostrena dužno je na prvoj sljedećoj godišnjoj
konferenciji pripremiti sumarno izvješće o intervencijama i provođenju Plana
intervencija u zaštiti okoliša na području Općine Kostrena i isto dostaviti na
adresu Županijskog poglavarstva.
10.2 Izvješćivanje javnosti
Nakon provedene sanacije izvanrednog događaja javnost Općine Kostrena se
obavještava o provedenim mjerama i saniranim posljedicama. Navedeno se provodi
sredstvima javnog priopćavanja na županijskoj razini odnosno lokalnim
sredstvima priopćavanja, ukoliko ista postoje.
Kako svrha Plana nije samo pravovremena i korektna intervencija već i
upoznavanje javnosti sa potencijalnim opasnostima sa kojima su okruženi javnost
je potrebno permanentno obavješćivati o sadržaju plana kako bi se zadovoljio
poznati princip »Right to Know».
10.3 Izvješćivanje subjekata i osoba koji sudjeluju u provođenju Plana
Sve osobe odnosno gospodarski i drugi subjekti koji sudjeluju u provođenju
Plana trebaju biti upoznati sa njegovim sadržajem te promjenama u Planu koje se
periodično provode.
11.0 DOPUNJAVANJE I REVIZIJA PLANA
Dopunjavanje Plana intervencija Općine Kostrena provodi se jedanput
godišnje. Svi gospodarski subjekti koji trebaju izrađivati Operativne planove
iste trebaju ažurirati prije početka završnog kvartala svake godine kako bi se
novi korigirani Plan Općine Kostrena mogao završiti do kraja svake tekuće
godine. Sve promjene se definiraju u okviru poglavlja Prilozi IV.
U slučaju novih Investicijskih zahvata kod kojih se pojavljuju u korištenju
bilo nove kemikalije bilo uvećavaju količine kemikalija koje se sada koriste
već u pripremnim radnjama prije starta zahvata (postrojenja) pojedini je
gospodarski subjekt dužan revidirati vlastiti Operativni plan (naročito
poglavlje 3.0.). Polazni je stav Općine Kostrena da neće dozvoliti izgradnju
novih objekata ukoliko ne zadovoljavaju WCS scenarij po principu WPC ‹ 10-12
o čemu će se naknadno donijeti Odluka Općine za sve objekte koji podliježu
izradu Operativnih planova obzirom da navedeni kriterij osigurava kako primjenu
novih tehnologija tako i sigurnosti pred vanlokacijskim učinima incidentnih
situacija. Navedeno će biti ugrađeno u dokumentacije za izgradnju novih
objekata već na razini SUO.
U slučajevima promjene djelatnosti gospodarskog subjekta koji nije prethodno
imao obvezu izrade Operativnog plana isti je obvezan prije početka novog
proizvodnog ciklusa izraditi Operativni plan.
Reviziju Plana Općine Kostrena provodi Eko stožer Općine Kostrena prema
obvezama navedenim u poglavlju 1.3.
12.0. LITERATURA
Propisi:
. Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/9.; 128/99)
. Zakon o zaštiti zraka (NN br. 178/04)
. Zakon o zaštiti prirode (NN br. 30/94 i 72/94)
. Zakon o vodama (NN br. 107/95)
. Zakon o otpadu (NN 178/04)
. Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99; 86/99; 12/ 01)
. Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 50/00; 136/04)
. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/ 97; 112/01)
. Pravilnik o vrstama otpada (NN br. 27/96)
. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)
. Zakon o otrovima (NN 27/99; 37/99; 55/99)
. Pravilnik o označavanju i obilježavanju otrova koji se stavljaju u promet
(NN 47/99)
. Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje otrova u skupine (NN 47/99)
. Lista otrova koji se mogu stavljati u promet (NN 34/99)
. Lista otrova (NN 30/05)
. Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije (SN 11/04;
16/04)
. Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93)
. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u
kategorije ugroženosti od požara (NN 62/94; 32/97)
. Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99)
. Zakon o zaštiti i spašavanju NN 174/04)
Popis Operativnih planova gospodarskih subjekata na području Općine
Kostrena:
. »Analiza i obrada izvanlokacijskih posljedica najgoreg mogućeg slučaja
»Worst Case« za potrebe Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša INA
Industrije nafte d.d. Rafinerija nafte Rijeka« 2001. g.
. Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša na lokaciji pogona TE
Rijeka, Hrvatska elektroprivreda, prosinac 2000.g.
. Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša, Viktor Lenac d.d. Rijeka,
Martinščica b.b. 2001. g.
. Plan intervencija u zaštiti okoliša na benzinskoj postaji, INA d.d.
Zagreb, S.D. Trgovina, svibanj 2001. g.
. IND EKO d.o.o. Plan intervencija u zaštiti okoliša tvrtke IND-EKO d.o.o.,
Ind - Eko d.o.o. 2001. g.
. Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša u poslovnoj jedinici DC
Rijeka, PROplin d.o.o. srpanj 2003. g.
Tehnička literatura:
. Prostorni plan uređenja Općine Kostrena (99/03)
. Apell-Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj
razini-Proces odgovora na tehnološke akcidente, Ured za industriju i okoliš
Programa ujedinjenih naroda za okoliš (UNPS N o E.88.III.D.3 - ISBN 92 807 1183
o - 00900P)
. Utvrđivanje i procjena opasnosti u lokalnoj zajednici Tehničko izvješće 12
(UNPS E92-III-D-3 - ISBN 92-807- 1331-0)
. Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima
izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama (IAEA, BEC,
1993. IAEA-TECDOC-727 ISSN 1011-4289)
. Risk Management Program Guidance for Offsite Consequence Analysis (EPA
550-B-99-009)
. Council Directive 96/83/EC on the control of mayor-accident hazards
involving dangerous substances (OJ No L 010 14.01.1997.)
. Chemical Accident Prevention Provisions (EPA 40 CFR 68)
. Areal Locations of Hazardous Atmospheres (EPA ALOHA 5.2.3.)
. Michael A. Lazaro and Hua Wang: Comparison of Consequence Assessment
Models Applicable to RMP Hazard Assessment - Hypothetical Petroleum Industry
Accident Scenario; Air & Waste Management Association's 91st Annual Meeting
& Exhibition, June 14-18, 1998, San Diego, California
13. PRILOZI:
Prilog I.
Karta Općine Kostrena
sa naznačenim pojedinim mjestima
WCS-a
Prilog II.
Obrazac
za registraciju i izvješćivanje o
Incidentnoj situaciji
Prilog III.
Odluka Općine Kostrena
o formiranju
stručnog povjerenstva
za izradu
Plana intervencija u zaštiti okoliša
Prilog IV.
Odluka Općine Kostrena
o osnivanju
Eko stožera
sa imenima članova istog
Prilog IV.
Pregled pojedinačnih Operativnih
planova
privrednih subjekata Općine Kostrena:
Klasa: 021-05/06-01/2
Ur. broj: 2170-07-01-06-10
Kostrena, 27. travnja 2006.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOSTRENA
Predsjednik
Marijan Blokar, oec., v.r.
