SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIV. - broj 8. Ponedjeljak, 27. veljače 2006.
GRAD CRIKVENICA
17

10.

Na osnovi odredbe članka 28. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 31/02 i 100/04), po pribavljenoj Suglasnosti na Detaljni plan uređenja 8 - hotel Miramare, Klasa: 350-02/05-04/133, Ur.br.: 531-06/02-05-6 IKB, od 3. studenoga 2005. godine, Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranke županije broj 13/03 i 21/03) te članka 25. Statuta Grada Crikvenica (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 26/01), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 7. sjednici 21. veljače 2006. godine donijelo je

ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja 8 - hotel Miramare

I . OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se Odlukom donosi Detaljni plan uređenja 8 - Hotel Miramare Crikvenica (U daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je na kartografskom prikazu br. 1, a opisana je u točki 1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.

Ukupna površina obuhvata Plana je 0,974 ha.

Članak 3.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat Plana sa tekstualnim i grafičkim prilozima kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u

obuhvata plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih

vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna

infrastruktura

1.1.3. Obveze izu planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja

prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina i građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i

komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i

građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5 Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

2.6. Zaštita od požara

2.7. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih

opasnosti

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje

građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost,

iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto

izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,

komunalnom i telekomunikacijskom

infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje

cestovne i ulične mreže

3.1.1. Pristupne ulice

3.1.2. Javna i dr. parkirališta

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja

komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar

prometnih i drugih javnih površina (opskrba

pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih

voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom

energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

3.3.1. Priključak građevne čestice na javnu

vodoopskrbnu mrežu

3.3.2. Priključak građevne čestice na mrežu javne

odvodnje

3.3.3. Priključak građevne čestice na elektroenergetsku

mrežu

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenje posebno vrijednih i/ili osjetljivih

cjelina i građevina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih

cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9 Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.a. Mjere zaštite od buke

9.b. Mjere zaštite zraka

9.c. Mjere zaštite tla

9.d. Postupanje s otpadom

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna

planiranoj namjeni

III. Posebne odredbe

1. Zaštita od požara

IV. Završne odredbe

Kartogram br. 1

B. KARTOGRAFSKI PRIKAZI

1. Detaljna namjena površina 1:500

2.1. Prometna infrastrukturna mreža 1:500

2.2. Vodno gospodarski sustav 1:500

2.3. Telekomunikacijska i elektroopskrbna

mreža 1:500

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite

površina 1:500

4. Uvjeti gradnje 1:500

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom br. 1.

Unutar granica obuhvata Plana osnovne namjene površina su: Ugostiteljsko-turistička (T1), javne zelene površine,- promenada i park (Z2), javne zelene površine - parkovno zelenilo (Z1), infrastrukturna-elektroopskrba (E1), sportsko-rekreacijska - gradska plaža (R3), pješačke, pješačko-kolne i kolno-pješačke (P1) i prometne površine, te postojeća lučica (L1).

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica određeni su kartografskim prikazima br. 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i 4. - Uvjeti gradnje.

Postojećom građevinom na području obuhvata Plana smatra se građevina ucrtana u katastarskom planu nadležnog Ureda za katastar i geodetske poslove.

U grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu br. 3. dan je prikaz uvjeta korištenja, uređenja i zaštite a na kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje dani su uvjeti gradnje građevnih čestica i građevina.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 6.

Oblik građevne čestice prikazan je na kartografskim prikazima u grafičkom dijelu Plana.

Brojčani prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina prikazani su u tablici br.1. poglavlja I. Obrazloženje tekstualnog dijela Plana.

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 7.

Veličina i površina građevina određeni su kartografskim prikazom br. 4. - Uvjeti gradnje, a prikazani su u tablici br. 2. - Izgrađenost i iskorištenost zemljišta poglavlja I. Obrazloženje tekstualnog dijela Plana.

2.2.1. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi:

a. za građevnu česticu br. 1 0,90

b. za građevnu česticu br. 2 0,25

c. Za građevnu česticu br. 3 0,50

2.2.2. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi:

a. za građevnu česticu br. 1 2,40

b. za građevnu česticu br. 2 0,25

c. Za građevnu česticu br. 3 0,50

. U sklopu građevne čestice br. 1 mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase, parkirališta i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenosti građevne čestice.

2.2.3. Najviša i najniža visina, najveći broj etaža i najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu

Članak 7a.

Najviša i najniža visina, najveći broj etaža i najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu određeni su na kartografskom prikazu br. 4 - Uvjeti gradnje.

Brojčani prostorni pokazatelji najviše i najniže visine, najvećeg broja etaža i najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu prikazani su u tablici br. 3 poglavlja I »Obrazloženje « tekstualnog dijela Plana.

2.2.3.1. Najveći dopušteni broj etaža građevina za građevnu česticu br. 1 iznosi:

a. Za postojeći sklop građevina hotela Miramare iznosi 5 etaža

b. Za novi sklop građevine hotela Miramare u dijelu izvan postojećeg sklopa građevina hotela Miramare iznosi 7 etaža

c. Za depadanse, paviljone i sl. iznosi 3 etaže

2.2.3.2. Najveći dopušteni broj etaža građevina za građevnu česticu br. 2 iznosi: 1 etaža

2.2.3.3. Najveći dopušteni broj etaža građevina za građevnu česticu br. 3 iznosi: 1 etaža

2.2.4. Najveća dozvoljena visina građevina:

Članak 7b.

2.2.4.1. Za građevnu česticu br. 1:

a. Za postojeći sklop građevina hotela Miramare iznosi V = 21,13 m, odnosno do gornjeg ruba vijenca postojeće zadnje etaže

b. Za novi sklop građevina hotela Miramare u dijelu izvan postojećeg sklopa iznosi V = 24,00 m

c. Za depandanse, paviljone i sl. iznosi V = 11,00 m

2.2.4.2. Za građevnu česticu br. 2 najveća dozvoljena visina građevina a iznosi V = 5,00 m.

2.2.4.3. Za građevnu česticu br. 3 najveća dozvoljena visina građevina a iznosi V = 4,00 m.

Članak 7c.

2.2.5. Najviša visina osnovne građevine (postojeća građevina hotela Miramare i novi sklop hotela) određuje se od najniže kote poravnatog okolnog zemljišta mjereno uz rub građevine do gornjeg ruba konstrukcije krovnog vijenca.

2.2.6. Najniža kota poravnatog okolnog zemljišta prikazana je na kartografskom prikazu br. 4 a odnosi se na kotu glavnog ulaza za postojeću građevinu hotela Miramare.

2.2.7. Dozvoljena odstupanja od utvrđene najviše visine građevina su: Stubišne vertikale, liftovi, funkcionalni i oblikovni elementi završne etaže građevina koji imaju gospodarsku / uporabnu funkciju konkretnih prostornih sadržaja a također su nužni i radi prepoznatljivosti u funkciji i oblikovanju građevina.

2.2.8. Nivelacijska kota postojeće građevine hotela Miramare vezana je principima zaštite spomeničke baštine uz zatečene mjere ali se kroz razradu može modificirati, no ta odstupanja se ne mogu koristiti za povećanje dozvoljenog broja etaža.

2.2.9. Nivelacijske kote drugih novih dijelova građevine (prigradnje, paviljoni, aneksi i dr.) definiraju se prema koti ulaza imajući za limit najveću dozvoljenu visinu i najveći dozvoljeni broj etaža

2.2.10. Podrumski prostor se ne računa kao etaža

2.3. Namjena prostora

Članak 8.

Osnovna namjena prostora je određena u grafičkom dijelu Plana, na kartografskom prikazu br. 1. - Detaljna namjena površina.

- GOSPODARSKA NAMJENA - UGOSTITELJSKO - TURISTIČKA (T1): se određuje kao osnovna namjena za građevnu česticu br. 1.

Najveći dopušteni smještajni kapacitet hotela iznosi 320 ležaja odabrane visoke kategorije

- JAVNA ZELENA POVRŠINA - sa pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima (Z 2): se određuje kao osnovna namjena za građevnu česticu br. 2.

- OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM (E1): određuje se kao osnovna namjena za građevnu česticu br. 3.

- Uz gospodarsku namjenu kao osnovnu namjenu na navedenim građevnim česticama mogu se planirati i realizirati prateći i komplementarni ali i dr. potrebni sadržaji u funkciji osnovne namjene. Na navedenim građevnim česticama planirano je uređenje objekata, uređaja i instalacija individualne i zajedničke komunalne potrošnje.

- Neizgrađeni dio površine građevne čestice (a također i krovne plohe prizemnih, polu-ukopanih i/ili ukopanih i dr. dijelova građevine) namjenjuje se uređenju zelenih površina (parkovno, ukrasno i dr.), pješačkih i kolnih površina, te pratećih funkcija kompleksa uključivo adekvatnu urbanu opremu i sl.

2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 9.

a. Građevna čestica br. 1

. Osnovnu građevinu i ostale građevine na građevnoj čestici dozvoljeno je smjestiti samo unutar granice gradivog dijela građevne čestice, koja je granica definirana građevnim i regulacijskim pravcem i obveznim udaljenostima građevina od rubova građevne čestice, mjereno od njihovih najistaknutijih dijelova (U skladu s odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznih prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 39/04)

- Građevnim pravcem se smatra pravac dominantnog dijela pročelja građevine a određen je udaljenošću od pripadajuće granice građevne čestice (regulacijskog pravca).

. Gradivi dio čestice (za nadzemne etaže) mora biti udaljen min. 6,00 m od susjednih čestica s istočne i jugoistočne strane a na stranama prema javnim pješačkim i kolno-pješačkim površinama, te susjednoj građevini kina smještenoj na obalnoj promenadi, se poklapa s granicama građevne čestice br. 1.

- Gradivi dio čestice za ukupane i ili polu-ukopane etaže (podrum, suteren/prizemlje) na istočnoj i jugoistočnoj strani seže do samih granica građevne čestice kako je to prikazano u kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje.

- Unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za osnovnu građevinu može se izgraditi jedna ili sklop građevina. Dio građevina koje čine građevni sklop mogu se izgraditi i oblikovati kao depadanse, paviljoni i sl.

- Građevni pravac i minimalne udaljenosti građevina od rubova građevne čestice prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. - Uvjeti gradnje.

- Udaljenost građevina od granica građevne čestice:

- prema promenadi, pješačkim putovima (zapad, sjever, istok) zadržava se udaljenost prema položaju postojećeg sklopa građevina hotela Miramare

- novi sklop prema promenadi i pješačkim putovima (zapad, sjever, sjeveroistok) i novi sklop prema zapadu i jugu može biti na granici građevne parcele a dopušten je istak gornjih etaža do mjere istaka gornjih etaža postojećeg hotela Miramare

- ukopana i/ili poluukopana etaža (suteren, podrum) može se postaviti do granica građevne čestice, u tom slučaju na toj strani u vanjskom zidu ne smije biti nikakvih otvora.

. za ostale dijelove novog sklopa građevina hotela Miramare iznosi 6,00 m

- Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja pod zemljom i ukopanih ili polu-ukopanih građevina, pomoćnih građevina, raznih uređaja i sl., i dr. (garaže, parkirališta, bazeni, jame, spremišta, spremnici, i dr.) i instalacija i/ili uređaja komunalne infrastrukture koji su ukopani, polu-ukopani ili izgrađeni u razini terena.

- Izvan gradivog dijela građevne čestice a ispred regulacijskog i/ili građevnog pravca (do mjere istaka etaža postojećeg hotela Miramare) dozvoljava se izvedba konzolnih i dr. istaka (kao dijelova arhitekture građevina) i postava različitih elemenata urbane opreme, (svjetleće i dr. reklame, dijelovi vanjske rasvjete i sl., panoi i sl.) i dr. pod uvjetima da ne ometaju pješački ili kolni promet.

b. Građevna čestica br. 2

- Na građevnoj čestici mogu se smjestiti građevine koje su u funkciji javne zelene površine - parka i promenade te plaže i hotela. Osnovnu građevinu i ostale građevine na građevnoj čestici dozvoljeno je smjestiti samo unutar granice gradivog dijela građevne čestice, koja je granica definirana udaljenostima od ceste 6,00 m, od sjeverozapadne granice 6,00 m a sa jugozapadne strane se poklapa sa granicom čestice prema plaži. Građevni pravac se može poklapati s regulacijskim pravcem a može biti i položen proizvoljno. Minimalne udaljenosti građevina od rubova građevne čestice prikazane su na kartografskom prikazu br. 4- Uvjeti gardnje.

c. Građevna čestica br. 3.

- Na građevnoj čestici može se smjestiti građevina trafostanice.

- Udaljenosti građevine trafostanice od granica susjednih parcela definirana je kao sijedi:

- prema sjeverozapadu i jugoistoku min. 1,25m

- prema jugozapadu min. 1,75m

- prema cesti min. 2,00m.

. Građevni pravac i minimalne udaljenosti građevina od rubova građevne čestice prikazani su u kartografskom prikazu br.4.-Uvjeti gradnje.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 10.

. Kvalitetu oblikovanja treba postići oblikovanjem jedne i/ili sklopa građevina, i oblikovanjem neizgrađenih dijelova građevne čestice, koje treba integrirati u jedinstvenu kvalitetnu cjelinu.

. Elementi oblikovanja trebaju sadržavati osobitosti arhitekture sukladne planiranoj namjeni građevine uvažavajući zakonitosti zaštite osebujne arhitektonske baštine (hotel Miramare) i uklapanja u kvalitetan mediteranski ambijent koji je manjim dijelom još u formiranju. Sukladno značaju i visokom standardu planiranog zahvata u prostoru dozvoljava se i preporuča tomu primjerena sloboda u odabiru i interpretaciji arhitekture, stila i ukupnog izraza.

. Oblikovanje sklopa građevine hotela Miramare mora se provesti u suradnji s područnim Uredom državne uprave za zaštitu spomeničke baštine u Rijeci u skladu s posebnim uvjetima kako slijedi:

- Za hotel Miramare koji je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture još 1968 godine, potrebno je izraditi Konzervatorski elaborat obnove i revitalizacije objekta koji će sadržavati njegovu valorizaciju, modalitete zaštite i sve potrebne smjernice za njegovu obnovu.

- Jedan od uvjeta najvjerojatnije će biti i vraćanje u prvobitno tj. Izvorno stanje završetak objekta/za koji postoji sva potrebna dokumentacija) što podrazumijeva rušenje najgornje etaže.

- Oblikovanja dogradnji, kao i njihovi gabariti i obrade površina, će se detaljnije rješavati u suradnji Konzervatorskog odjela-Rijeka i projektanata pri izradi projektne dokumentacije.

2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice

Članak 11.

Uređenje građevne čestice obuhvaća primarno neizgrađene dijelove a također i dijelove ispod kojih su izgrađeni ukupani i/ili polu-ukopani prostori.

Neizgrađeni dijelovi građevne čestice se uređuju kao manipulativne, pješačke i kolne površine te zelene površine, i dr. uređene površine.

Uređenje građevne čestice obuhvaća uređenje parternih površina, ograda, podzida i sl., pergola, paviljona, igrališta, bazena, sunčališta, trijemova, terasa i sl., stubišta po terenu i dr. stubišta, izlaza, kolskog i gospodarskog ulaza, opremanje komunalnom infrastrukturom i dr.

- Minimalno 5% površine građevne čestice br. 1. te min. 30% površine građevne čestice br. 2. i 3. treba urediti kao zelene površine, dio kao parkovnu površinu a dijelove kao travnjake i parterno zelenilo.

Pri hortikulturnom uređenju treba koristiti autohtone, provjerene mediteranske i primjerene egzotične biljne vrste.

- Pri uređenju neizgrađenih površina potrebno je koristiti odgovarajuće kvalitetne i trajne materijale prilagođeno mjestu i značaju kompleksa.

Površina građevne čestice se oprema kvalitetnom funkcionalnom opremom prema programu korisnika.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Pristupne ulice

Članak 12.

Građevne čestice su kolno i pješački spojene na postojeću prilaznu gradsku prometnicu koja je obuhvaćena Planom i namjeravanim se zahvatom u prostoru samo prilagođava u smislu regulacije prometa za potrebe prilaza do glavnog i gospodarskog ulaza u kompleks hotela.

Javne kolne i pješačko-kolne površine su površine namijenjene za promet vozila i pješaka, vođenje i izvedbu priključaka na javnu komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu i sl. te postavu elemenata urbane opreme i dr.

Za građevnu česticu br. 1 se, na postojećoj cesti na postojećoj koti nivelete, uređuje novi kolno-pješački priključak za prilaz do glavnog ulaza izvedbom platoa s prometnim oznakama za regulaciju prometa, a posebno se za pristup do parking / garaže i gospodarskih prostora zadržava i uređuje postojeći prilaz dijelom kao prometna a dijelom kao prometno-pješačka površina.

Za građevnu česticu br. 3 (trafostanica) uređuje se postojeći kolni priključak.

Planom predloženo rješenje prometa samo je prostorna provjera mogućnosti pa se može mijenjati u skladu s konačnim arhitektonskim konceptom.

Potrebno je osigurati adekvatni vatrogasni pristup građevnom sklopu hotela.

Interna postojeća prometnica - gospodarski prilaz (kolno- pješačka površina) za građevnu česticu br. 1 se zadržava a preko njega se povezuju i susjedne građevine s južne strane koje tu dobivaju prolaz sa spojem na postojeću kolno-pješačku površinu lociranu odmah iza zgrade »kina«.

3.1.2. Javna parkirališta

Članak 12a.

Unutar granica obuhvata Plana nisu planirana javna parkirališta.

Članak 13.

Parkirališne površine za potrebe investitora (građevna čestica br. 1) osigurane su manjim dijelom na mjestu postojećeg parkirališta hotela Miramare a ostatak je potrebno osigurati unutar građevne čestice kao djelomično ukopana parking/garaža ili sl.

U cilju zadovoljenja potrebnih standarda i kategorije potrebno je osigurati parkiralište (za najviše 80% smještajnih jedinica) i parking-garažu (za najmanje 20% smještajnih jedinica) po kriteriju 1 parkirališno, odnosno garažno mjesto na svaka 2 ležaja.

Za potrebe zaposlenih u najbrojnijoj smjeni potrebno je osigurati za odgovarajući broj (4-8) uposlenika po 1 parkirališno mjesto.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 14.

Građevnu česticu br. 1 i 2. treba priključiti na javnu TK instalacijsku mrežu koja se nalazi u sklopu pristupne ceste, pješačkih i pješačko-kolnih površina.

Mjesto priključivanja građevne čestice na TK mrežu definirano je načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati. Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu - nacrt br. 4. Uvjeti gradnje.

Priključak na javnu TK mrežu vrši s prema uvjetima koje određuje nadležni ovlašteni distributer HT TKC Rijeka kako slijedi:

- Tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (dimenzioniranje TK kabela, razmještaj pojedinih kabelskih izvoda i sl.) izraditi će nadležni ovlašteni distributer i nije predmet ovog Plana.

- TK kabele, od postojeće javne TK mreže do mjesta koncentracije u građevini, treba voditi podzemnom telefonskom kanalizacijom.

- Za priključenje građevne čestice potrebno je položiti dvije PEHD cijevi min. 1 80 mm, i to od mjesta spoja na DTK (priključni zdenac) do mjesta koncentracije TK instalacija u građevini.

- U građevini na pristupačnom mjestu (Izvodni ormarić) i spojenog na centralni uzemljivač građevine

- Pravac priključenja pojedine građevine na javnu TK mrežu se, u pravilu, može poklapati s pravcem priključenja drugih komunalnih instalacijskih priključaka, pri čemu se može koristiti zajednički rov ili energetski kanal, uz poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se odnose na međusobni položaj i udaljenosti pojedinih instalacija.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 15.

Mjesto priključivanja građevne čestice na komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove je definirano načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati.

Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu - nacrt br. 4. Uvjeti gradnje.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove preko građevne čestice treba voditi podzemnom sukladno posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva i trgovačkog društva s javnim ovlastima.

Pravac priključenja raznih komunalnih instalacijskih priključaka se može poklapati, pri čemu se uz poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se odnose na međusobni položaj i udaljenost pojedinih instalacija, može koristiti zajednički rov i/ili energetski kanal.

Projektanti komunalne infrastrukture su pri izradi tehničke dokumentacije obvezni kontaktirati sa stručnim službama nadležnih komunalnih poduzeća i društava odnosno trgovačkih društava s posebnim ovlastima.

3.3.1. Priključak građevne čestice br. 1 i 2. na javnu vodoopskrbnu mrežu

Članak 16.

Vodoopskrbu izvesti prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Građevnu česticu priključiti na mrežu javnog vodovoda položenu u trup pristupne ceste odnosno kolno-pješačkih ili pješačkih površina.

Priključak građevne čestice br. 1 na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema uvjetima nadležnog komunalnog trgovačkog društva KTD »Žrnovnica « d.o.o., Novi Vinodolski:

Kako planirani zahvat u prostoru predstavlja povećanje potrošnje koje bitno utječe na vodoopskrbu postojećih potrošača u cilju održavanja trajne kvalitetne vodoopskrbe, kao i obveze pridržavanja načela održivog razvoja potrebno je izvršiti rekonstrukciju postojećeg cjevovoda i produženje, te prespajanje na podsustav vodospreme Sopalj 2, buduće da kapacitet vodospreme Therapia ne zadovoljava planirane potrebe.

To obuhvaća sljedeće radove:

. izmijeniti postojeći opskrbni cjevovod 1 80 - 125 mm u ductil 1 200 mm, u duljini cca 580,00 m;

- produžiti novi cjevovod ductil 1 200 mm od obale do centra grada (Čvor 10) u duljini cca 120,00 m;

- izgradnja odgovarajuće reducir-postaje;

- izvođenje rekonstrukcije, odnosno prelaganja postojećih priključaka sukladno članku 18. Pravilnika o vodovodu (SN PGŽ br. 29. (2003);

- punjenje bazena potrebno je regulirati posebnim protokolom s KTD Žrnovnica d.o.o. Novi Vinodolski

3.3.2. Priključak građevne čestice br. 1 i 2. na mrežu javne odvodnje

Članak 17.

Priključak građevne čestice br. 1 i 2 na mrežu javne odvodnje izvesti sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice (»Službene novine« broj 28/96) i Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu Grada Crikvenice (»Službene novine« broj 6/02) prema prethodnim uvjetima nadležnog komunalnog trgovačkog društva GKTD »MURVICA« d.o.o., Crikvenica kako slijedi:

a. Građevna čestica br. 1 - Prethodni uvjeti lokalnog distributera GKTD Murvica d.o.o.:

1. Sanitarno-otpadne vode

- Sanitarne otpadne vode treba odvesti putem priključka na revizijsko okno javnog kanalizacijskog sustava.

- Potrebno je izraditi hidraulički proračun sanitarnih potrošnih voda

- Potrebno je postojeće priključke rekonstruirati u cijelosti

- Potrebno je predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka

- Dijelom građevne čestice br. 1 prolazi postojeći kolektor fekalne kanalizacije na kojeg su spojene kuće položene iza kina, te hotela Zagreb. Trasa je prikazana na kartografskom prikazu - Nacrt br. 1

1.1. Gravitacijski priključak

Tehnički elementi za izvedbu gravitacijskog priključka su:

- minimalni promjer priključka treba iznositi 1 160 mm

- priključak na javnim prometnim površinama se izvodi od materijala klase nosivosti za AC cijevi KC-4, dok je za PVC cijevi nosivost SN8

- na betonskom oknu potrebno je ugraditi spojni element beton - cijev

- dubina nivelete cijevi u prometnici ne smije biti manja od 130 cm

- postojeće revizijsko okno potrebno je vratiti u postojeće stanje (popravci betona i glaziranje)

- internu kanalizaciju je potrebno projektirati na način da se zaštiti od djelovanja usporenja vode u javnoj kanalizaciji

1.2. Tlačni priključak

Za slučaj spajanja na sustav sanitarnih elemenata koji su položeni niže u odnosu na niveletu cijevi javne kanalizacije, odnosno potrebna je primjena crpke, u dokumentaciji je potrebno u grafičkom i tekstualnom dijelu dimenzionirati i prikazati crpnu stanicu.

Dokumentacija mora sadržavati građevinski projekt, projekt elektroinstalacija, te strojarski projekt.

Grafički dio mora sadržavati situaciju, odnosno položajni nacrt, tlocrt, te presjeke stanice. Tekstualni dio mora sadržavati opis rada stanice sa prikazom osiguranja za slučaj havarije (nestanak energije ili kvar). Na poziciji revizionog okna javne kanalizacije potrebno je izvesti odzračnik primjenjujući adekvatan materijal cjevovoda u pogledu profila i statičke nosivosti.

U dokumentaciji je potrebno predvidjeti ispitivanje vodotijesnosti svih postojećih priključaka.

U grafičkom dijelu dostavlja se (prikazuje) pozicija postojećih revizionih okana.

2. Tehnološke otpadne vode

Tehnološke vode iz kuhinja je potrebno prije spuštanja u javni kanalizacijski sustav tretirati na odvajaču masnoća i ulja. Ukoliko se na poziciji garaža u objektima ugrađuju slivne rešetke ili slivnici isti se spajaju na javni kanalizacijski sustav isključivo preko odvajača.

Obvezno treba u dokumentaciji prikazati kontrolno okno za uzimanje uzoraka na poziciji neposredno iza odvajača.

Ukoliko se upuštaju vode iz praonice rublja potrebno je predvidjeti bazen u kojem bi se vruća voda ohladila na dozvoljenu temperaturu vrijednost (45oC) u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).

3. Granične vrijednosti tvari u otpadnim vodama

Vode koje se upuštaju u javni kanalizacijski sustav moraju zadovoljavati Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).

4. Odvodnja oborinskih voda

Oborinske vode treba riješiti po uvjetima Hrvatskih voda i Grada Crikvenice.

5. Izvedba bazena za kupanje

U tehničkoj dokumentaciji naročito za bazen, obveza je projektanta da detaljno opiše slijedeće:

- punjenje i pražnjenje bazena

- vrstu vode koja će se koristiti

- način čišćenja

- ispuštanje vode iz bazena u sustav kanalizacije dozvoliti će se samo ako se koristi pitka voda.

- radi zaštite crpnih postaja od prelijevanja dozvoljeni protok ispusta bazena može iznositi maksimalno 5 l/sec.

Kvaliteta otpadne vode iz bazena mora zadovoljiti odredbe Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).

3.3.3. Priključak građevne čestice br. 1., 2. i 3. na elektroenergetsku mrežu

Članak 17.

Elektroopskrbu treba izvesti prema uvjetima i smjernicama nadležne elektrodistribucije (HEP Distribucija, DP Elektroprimorje Rijeka).

Za osiguranje napajanja građevne čestice br. 1. i 2. električnom energijom potrebno je izgraditi novu trafostanicu 20/0,4 kVA, 1x630(1000) kVA s tim da je omogućen kamionski pristup trafostanici ili zamijeniti postojeću trafostanicu TS 10(20)/0,4kV, MIRAMARE (lociranu na k.č.br.1140 K.o. Crikvenica, gruntovno k.č.br. 1/59) novom trafostanicom kapaciteta 2 x 630(1000) kVA.

- TS se može graditi kao predmontirana slobodnostojeća građevina na postojećoj lokaciji ili u sklopu građevne čestice i/ili osnovne ili dr. građevine.

- Mikrolokaciju i opremu TS treba odrediti u dogovoru s nadležnom elektrodistribucijom tijekom izrade projektne dokumentacije.

- Prije izrade projektne dokumentacije električnih instalacija investitor je dužan, od nasležne elektrodistribucije, zatražiti uvjete priključenja na disstribucijsku mrežu, kroz koje će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju odrediti smještaj priključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir zaštite od previsokog dodirnog napona.

- Tlocrtne dimenzije prostora potrebnog za građevinu predmontirane slobodnostojeće TS kapaciteta 2x630(1000) kVA su 4,80 x 5,00 m tako da se oko građevine s tri strane osigura slobodan prostor min. širine 1,00 m a ispred na strani kolnog pristupa min. slobodni prostor širine 2,00 m po cijeloj fronti trafostanice.

U slučaju izgradnje TS u sklopu građevne čestice br.1 i/ili osnovne ili dr. građevine unutar iste čestice, pozicija i potreban prostor definirati će se u fazi izrade projektne dokumentacije.

. Priključak trafostanice na distributivnu 10(20) kV mrežu izvesti će se s dva podzemna 10(20) kV kabela spojem na postojeći 10(20)kV kabelski vod.

. Trafostanici mora biti trajno osiguran kolski pristup vozilom težine do 5,0 t.

- Planiranu visokonaponsku i niskonaponsku mrežu izvoditi isključivo podzemnim kabelima

- Prilikom izvedbe priključka građevne čestice br.1 i 2. obvezno je izvesti demontiranje postojećeg priključka i izvesti potrebna prelaganja NN mreže u zoni ŠŠ-13 i ŠŠ-10 (»Kino«).

Vanjsku rasvjetu prostora građevne čestice br.1 i 2. treba riješiti u sklopu projektiranja građevina i uređenja okoliša, kojima će se definirati elementi javne rasvjete (stupovi javne rasvjete, armature, rasvjetna tijela, napajanje, upravljanje i dr.) i elementi rasvjete okoliša i objekata.

- Pravac priključenja građevina na javnu elektrodistributivnu mrežu može se poklapati s pravcem polaganja drugih priključaka komunalnih instalacijskih priključaka te se preporuča koristiti zajednički energetski kanal uz primjenu min. tehničkih uvjeta u odnosu na položaj i udaljenosti pojedinih instalacija.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 18.

Unutar prostora obuhvaćenog Planom javne parkovne i zelene uređene površine planirane su uz parkirališne i prometne površine te na građevnoj čestici br. 2 (na prostoru između glavne ceste i plaže).

Javna parkovna uređena površina je površina namijenjena za sadnju drvoreda (uz promenadu) i parkovnog niskog i visikog zelenila, izvedbu zidova (potporni, obložni, ukrasni i dr.) usjeci, pokosi i dr. oblika uređenja zemljišta.

Obveza investitora je uređenje parkovnih i dr. zelenih uređenih površina u sklopu građevne čestice.

Za hortikulturno uređenje javnih i internih parkovnih i dr. zelenih površina treba koristiti primarno autohtone ali i druge (naročito egzotične) biljne vrste kojima odgovaraju lokalni klimatski uvjeti.

Sve uređene zelene površine treba opremati elementima kvalitetne (materijali, izvedba, design) urbane opreme a poželjno je da primijenjeni elementi budu oblikovno i sadržajno likovno povezani sa stilom i izrazom uređenja građevina i okoliša cijele zone unutar granica obuhvata Plana.

Čestice i površine s planiranim javnim i dr. zelenim površinama se u pravilu ne ograđuju, ali se u slučaju izvedbe ogradnih zidova, raznih ograda i sl. uvjetuju kvalitetni materijali i isto takvo oblikovanje u duhu cijelog prostora.

5. Uvjeti uređenje posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

Članak 19.

Uvjete uređenja posebno vrijedne spomeničke baštine (unutar građevne čestice br. 1) odrediti će posebni uvjeti nadležne institucije za očuvanje kulturno-povijesnog naslijeđa - Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorski odjel u Rijeci.

6. Uvjeti i način gradnje

Članak 20.

Gradnja se glede, etapa realizacije, izbora materijala, obrada, tehnologija gradnje i sl., definira potpuno fleksibilno i bez posebnih uvjeta.

Dijelovi građevne čestice i/ili drugih čestica namijenjeni javnom korištenju, internom i/ili korištenju s pravom prolaza, uređuju se prema propisima i uvjetima kojima se sprječava stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera za hendikepirane osobe u skladu s hrvatskim propisima (Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama smanjene pokretljivosti - »Narodne novine« broj 104/03, te Pravilnik o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera - »Narodne novine« broj 47/82).

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 21.

Unutar granica prostora obuhvaćenih Planom postoji registrirana građevina zaštićena kao spomenik kulture - postojeća zgrada hotela »MIRAMARE«.

Elemente i mjere zaštite spomeničke baštine (unutar građevne čestice br. 1) odrediti će uvjeti nadležne institucije za očuvanje kulturno-povijesnog naslijeđa a zaštita ambijentalnih vrijednosti lokacije (unutar granica obuhvata Plana) uvjetuje se ovim Planom na način da oblikovanja i izvedbe građevina, uređenja i opremanja površina i prostora u cjelini budu izvanserijski i unikatni kako bi se planiranim novim zahvatima u prostoru podigla razina uređenja ambijenta na Planom zahtijevanu primjerenu visoku razinu.

8. Mjere provedbe plana

Članak 22.

Za provedbu Plana služi poglavlje »II Odredbe za provođenje« tekstualnog dijela i kartografski prikazi br. 3. i 4. a za detaljnije tumačenje služi kompletni elaborat Plana.

9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 23.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš potrebno je provoditi sukladno odredbama zakona o zaštiti okoliša i svih podzakonskih propisa koji se odnose na zaštitu okoliša.

Po izdavanju izvoda iz Plana, za sadržaje koji su izvor zagađenja okoline, odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi, treba prethodno nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada/eksploatacije, po prestanku rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite kojima se nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.

9.a. Mjere zaštite od buke

Članak 24

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 37/90 i 145/04).

Na području obuhvata Plana najviša dopuštena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima za dan iznosi 50 dB a za noć 40 dB.

9.b. Zaštita zraka

Članak 25.

Zaštitu zraka treba postići pravilnim tretmanom plinova prije njihovog ispuštanja u zrak.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje vrijede za područje prve kategorije kakvoće.

Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka preporučene Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak od stacionarnih izvora.

9.c. Zaštita tla

Članak 26.

Tehnološke i oborinske otpadne vode s parkirališnih i manipulativnih površina, prije ispuštanja u tlo, treba pravilno tretirati u separatoru ulja i masti.

. Dozvoljava se uporaba plina naftnih derivata kao energenta za centralno grijanje, pri čemu spremnik goriva mora biti čelični, dvostijenski ili jednostijenski u vodonepropusnoj betonskoj tankvani.

. Naftne derivate i otpadna ulja izdvojene u odjeljivaču treba sakupljati u zatvorenim bačvama ili spremnicima (kontejnerima).

Tehničkom dokumentacijom potrebno je predvidjeti i druge odgovarajuće mjere da gradnjom ne dođe do šteta i nepovoljnih posljedica za vodnogospodarske interese.

U skladu sa Zakonom o vodama na tehničku dokumentaciju potrebno je ishoditi vodopravnu suglasnost.

Prilikom projektiranja potrebno je primijeniti:

- Zakon o vodama

- Zakon o zaštiti okoliša

- Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).

- Odluku o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice (»Službene novine« broj 28/96)

- Odluku o priključenju na komunalnu infrastrukturu Grada Crikvenice (»Službene novine« broj 6/02)

9.d. Postupanje s otpadom

Članak 27.

Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i svih podzakonskih propisa, a posebno odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom i Pravilnika o vrstama otpada.

Kućno smeće i ostali otpad treba prikupljati unutar građevne čestice na za to određenom sabirnom mjestu s kojega se otprema na deponij. Na sabirnom mjestu potrebno je osigurati prostor za spremnike otpada sukladno uvjetima nadležnog komunalnog društva.

Postupanje s otpadom i zbrinjavanje komunalnog otpada treba riješiti prema prethodnim uvjetima nadležnog komunalnog trgovačkog društva GKTD »MURVICA« d.o.o., Crikvenica.

Za odvoz smeća iz objekta vlasnik je dužan nabaviti tipske posude prema DIN standardu volumena po potrebi, a u skladu s programom odvoza. Ljeti se otpad zbrinjava svakodnevno po jedanput dnevno izuzev nedjelje, dok se u zimskom periodu otpad zbrinjava jedanput dnevno i to ponedjeljkom, srijedom i petkom.

U dokumentaciji je potrebno prikazati mjesto za držanje posuda na parceli vlasnika, odnosno držanje posuda na javnoj prometnoj površini dozvoljava se neposredno prije prolaska komunalnog vozila.

Ukoliko se na parceli postavlja pres-kontejner potrebno je predvidjeti mogućnost pristupa vozilu komunalnog poduzeća, a naročito je važno da je u dokumentaciji prikazano

prometno rješenje pražnjenja kontejnera uključujući tehnički uvjet da je plato na kojem se nalazi vozilo za vrijeme utovara odnosno istovara kontejnera projektiran u horizontali.

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 28.

9.1.1. Unutar prostora granica obuhvata Plana nema građevina čije je namjena protivna planiranoj namjeni ali unutar granica građevne čestice ima građevina koje je potrebno ukloniti u procesu realizacije planiranog zahvata u prostoru.

Građevine koje treba ukloniti su prikazane na kartografskom prikazu br. 1.

Detaljna namjena površina i kartogramu br. 1.- Prikaz površina građevinskih čestica br. 1., 2. i 3. i ostalih površina i građevina koje se uklanjaju.

9.1.2. Izvan granice građevne čestice br. 1 ali unutar granica obuhvata Plana u prostoru između građevne čestice br. 1, granica obuhvata Plana i obale mora postoje objekti, uređaji i instalacije komunalne infrastrukture, i dr. koji nisu protivni namjeni ali ih treba rekonstruirati i privesti svrsi u skladu s Planom određenom namjenom, kao što su:

. kolne, kolno-pješačke površine, parkirališta, prilazi i sl.

- pješačke i pješačko-kolne površine

- podzemne i nadzemne instalacije i sl.,

- elementi uređenog ali i nedovršenog okoliša

- lučica (L1),

- kiosci i dr. na građevnoj čestici br.2

- zelene površine (Z1, Z2, i dr. zelenilo uz prometne površine)

- postojeća plaža (R3)

- građevna čestica br.3 trafostanica (E1)

Površine označene sa L1, R3, P1, E1, Z1, Z2 su markirane i prikazane u kartografskom prikazu br. 1 - Detaljna namjena površina i kartogramu br 1.

III. POSEBNE ODREDBE

1. Zaštita od požara

Članak 29.

Planirane odredbe za zaštitu ljudi i materijalnih dobara su:

1.1. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, odnosno mora biti požarno osigurana.

1.2. Za interventne potrebe građevna čestica je preko putem pristupne obalne ceste priključena na gradski prometni sustav.

1.3. Osnovnu protupožarnu zaštitu ostvariti preko vanjske hidrantske mreže 1 80 u sklopu pristupne ceste i okolnih kolno-pješačkih površina.

1.4. Radi brzog i efikasnog gašenja požara i evakuacije osoba iz građevine, moraju se primijeniti mjere za nužno odvođenje topline i dima, sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u požaru.

1.5. U svrhu sprječavanja širenja požara, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina min. 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine,

- u suprotnom građevine moraju biti odijeljene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti min. 90 minuta (F-90), koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov) vatrootpornosti manje od 90 minuta, mora nadvisivati krov građevine najmanje za 0,50 m ili mora završavati dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,00 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od nesagorivog materijala najmanje na dužini konzole.

1.6. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštovati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, te propisima donesenim na temelju tog Zakona.

1.7. Ukopani spremnik tekućeg goriva i / ili plina postaviti na udaljenosti min. 6,0 m od građevine.

1.8. Na osnovnoj građevini i drugim građevinama treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu sukladno Pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima.

1.9. Prilikom projektiranja, izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara kao zasebni elaborat glavnog projekta, temeljem čl. 14. Zakona o zaštiti od požara, te za svaku primijenjenu mjeru navesti odredbu primijenjenog propisa ili norme.

1.10. Prilikom projektiranja, u glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara, utvrditi odredbe primijenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.

1.11. Temeljem čl. 15. st. 1. Zakona o zaštiti od požara, na glavni projekt odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi suglasnost Policijske uprave Primorsko-goranske Rijeka, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite o požara.

1.12. U slučaju nedostatka hrvatskih propisa i normi koristiti strane propise i norme, kao i pravilima tehničke prakse usvojene mjere zaštite od požara, s posebnim osvrtom na sljedeće austrijske smjernice (za prodajna mjesta - TRVB 138/00, za sprinkler instalacije - TRBV 127/99, za zaštitu od požara u pogonu organizacija - TRVB 139/94 i za zaštitu od požara u garažama srednje veličine i u velikim garažama - TRVB 106/90).

1.13. Kod projektiranja građevina na području obuhvata ovog Plana radi veće jednoobraznosti, u odabiru mjera zaštite od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričke metode TRVB ili Gretener ili Euroalarm za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

1.14. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 142/03)

1.15. Prilikom, gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (»Službeni list« broj 39/91), koji se primjenjuje temeljem čl. 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (»Narodne novine« broj 158/03).

1.16. Prilikom projektiranja i gradnje javnih garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primjenjivati austrijske smjernice TRVB N 105.

1.17. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl.11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i propisa donesenih na temelju njega.

1.18. Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Crikvenice i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštita od požara.

1.19. Prilikom postupka ishođenja odobrenja za gradnju, i/ili procesa projektiranja potrebno je ishoditi potvrdu o usklađenosti glavnog i/ili izvedbenog projekta za građenje pojedinih građevina sa propisanim i urbanističkim planom uređenja traženim mjerama zaštite od požara.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice

Članak 31.

Plan s Odlukom se čuva u Pismohrani Grada Crikvenice i Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Crikvenici, koji je nadležan za njegovo provođenje.

Članak 32.

Odluku o Planu čini poglavlje II Odredbe za provođenje, a ostali tekstualni i kartografski dijelovi Plana su njen sastavni dio, ali nisu predmet objave.

Članak 33.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se izvan snage dio PUP-a obalnog pojasa Podvorska - Miramare u Crikvenici (Odluka o PUP-u obalnog pojasa Podvorska -Miramare (»Službene novine« broj 60/86, i Ispravak te Odluke »Službene novine« broj 10/99) za obuhvat DPU 8 - hotel Miramare.

Odluka će se objaviti u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.

Klasa: 350-01/04-01/38

Ur. broj: 2107/01-01-06-34

Crikvenica, 21. veljače 2006.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Gradskog vijeća
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=163&mjesto=10003&odluka=10
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr