SLUŽBENE NOVINE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

Pročišćeni tekst Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski sadrži Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 23/10), Ispravak Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 36/10), Ispravak Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 40/10), Odluku o donošenju I. izmjena i dopuna Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 19/13), Odluku o donošenju II. izmjena Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 18/14), Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 21/16), Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 18/17 – pročišćeni tekst), Odluku o donošenju IV. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 19/18), Odluku o donošenju V. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 5/22), Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 14/22 – pročišćeni tekst), Ispravak Odluke o donošenju V. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 41/22) i Odluku o donošenju VI. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski („Službene novine Primorsko-goranske županije“, broj 25/26), u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Predsjednik Komisije za statut i Poslovnik

Zoran Djak

ODLUKA

O DONOŠENJU

URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA NOVI VINODOLSKI

(1) U smislu ovih Odredbi, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

- obiteljsku kuću – građevina stambene namjene sa najviše 3 stana, odnosno 3 samostalne uporabne cjeline. Unutar građevine su mogući poslovni sadržaji, čiste i tihe djelatnosti, poslovni, ugostiteljsko – turistički, društveni i javni sadržaji uz uvjet da je ukupna površina poslovnog prostora manja od ukupne površine stambenog prostora, tj. obavezna je pretežito stambena namjena.

- stambenu građevinu – građevina sa najviše 4 stambene odnosno samostalne uporabne cjeline. Unutar građevine su mogući poslovni sadržaji, čiste i tihe djelatnosti, poslovni, ugostiteljsko – turistički, društveni i javni sadržaji uz uvjet da je ukupna površina poslovnog prostora manja od ukupne površine stambenog prostora, tj. obavezna je pretežito stambena namjena.

- višestambena građevina – građevina sa više od 4 stambene odnosno samostalne uporabne cjeline. Unutar građevine su mogući poslovni sadržaji, čiste i tihe djelatnosti, poslovni, ugostiteljsko – turistički, društveni i javni sadržaji uz uvjet da je ukupna površina poslovnog prostora manja od ukupne površine stambenog prostora, tj. obavezna je pretežito stambena namjena.

3. Građevine javne i društvene namjene utvrđene ovim Planom su građevine namijenjene javnim i društvenim sadržajima kao što je uprava, socijalna, školska, kulturna, sportska, vjerska i ostala javna namjena.

- poslovnu građevinu – građevina pretežito uslužne, trgovačke, uredske, komunalno-servisne i slične namjene, kao i građevina koja služi za odvijanje manje industrijske, zanatske i slične aktivnosti u kojima se odvija proces proizvodnje, prerade i dorade bez negativnog utjecaja na okoliš.

- ugostiteljsko-turističku građevinu – građevine za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, u kojima se pružaju usluge smještaja i druge usluge u skladu sa posebnim propisima za ovu vrstu djelatnosti;

5. slobodnostojeća građevina je građevina čija su sva pročelja odmaknuta od granica susjednih građevinskih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina. Ukoliko je građevina izgrađena na međi, a susjedna građevina samostojeća, odnosno nije moguć dovršetak tipologije (dvojna građevina), građevina na međi se također smatra slobodnostojećom građevinom, a na građevini na međi nije dozvoljeno postavljanje otvora;

6. poluugrađena građevina (dvojna) je građevina čija se jedna strana nalazi na granici građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađen prostor. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina. Ukoliko je susjedna građevina izgrađena na međi, nova građevina treba biti prislonjena na postojeću kako bi se dovršila tipologija (dvojna građevina);

7. interpolacija je gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežno izgrađenom predjelu;

8. pomoćne građevine jesu građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, ured, atelje i sl.) i služi redovnoj uporabi osnovne zgrade. Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna za vodu, spremnik, septička ili sabirna jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnatog terena uz građevinu viša od 1 m. Pomoćnom građevinom smatra se i manja gospodarska građevina u funkciji poljoprivredne i stočarske djelatnosti iz stavka (2) ovog članka kada se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji građevine osnovne – stambene namjene. Pomoćna građevina mora biti konstruktivno odvojena od građevine osnovne namjene uz mogućnost funkcionalne veze s osnovnom građevinom;

9. manje građevine gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene jesu građevine koje se grade na građevnoj čestici uz obiteljske kuće i to s pretežito zanatskom, uslužnom, trgovačkom, ugostiteljskom i sl. djelatnošću koja ne smeta okolini i ne umanjuje uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama te ne privlači povećan promet teretnih vozila. Predmetne građevine grade se uz uvjet da je ukupna površina poslovnog prostora manja od ukupne površine stambenog prostora, tj. obavezno je zadržati pretežito stambenu namjenu unutar građevne čestice;

10. nadzemna etaža – nadzemnom etažom smatraju se suteren, prizemlje, kat, potkrovlje i krovna terasa.

(1) Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su prikazani na kartografskom prikazu broj 1. 'Korištenje i namjena prostora – razvoj i uređenje' u mj. 1:2000.

(2) Površine za razvoj i uređenje građevinskog područja naselja razgraničene su na:

- zone luke otvorene za javni promet Novi Vinodolski (LO) s izdvojenim lučkim bazenom 'Suha Ričina' ('Mandrač' s koritom Suhe Ričine) (L1),

* Ne odnosi se na novu gradnju, rekonstrukciju i zamjensku gradnju unutar izgrađenog dijela naselja (označeno planskim oznakama M1, M1-1, M1-2, M2, M2-1, M2-2, M2-3, M2-3A) (određeno na kartografskom prikazu 4. 'Uvjeti i način gradnje') sukladno članku 62. ovih odredbi.

(3) Iznimno od stavka (2) ovoga članka, kod izgradnje građevina društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene, ako investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe, a na način da se radi o pravnoj cjelini građevne čestice osnovne namjene i građevne čestice parkirališta ili garaže, te se one ne smiju otuđivati pojedinačno već samo zajedno, a o čemu nadležni sud po službenoj dužnosti treba za svaku česticu staviti zabilježbu.

(4) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni građevine osnovne namjene sukladno stavku (2) (u daljem tekstu: “izdvojeno parkiralište ili garaža”) u skladu s prethodnim stavkom.

(5) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine.

(6) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse (u prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 × 5,0 metara + 2,5 × 6,0 metara prilazne ceste i priključenje na javnu površinu za osobne automobile, odnosno 12 × 4 metra parkirno mjesto + 1 × 4 metra prilazne ceste i priključenje na javnu površinu za autobuse).

(7) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili javne garaže iznosi najviše 1,0.

(8) Ako se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta, izgrađenost se uvećava za 20%. Zelena površina iznad parkirališta i garaže se ne uračunava u propisani postotak zelenila za građevnu česticu koji se obavezno mora zadržati sukladno Odredbama ovog plana.

(9) Katnost izdvojenog parkirališta ili garaže regulira se lokacijskom dozvolom i mogućnošću racionalnog korištenja građevinskog zemljišta. Svijetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.

(11) Izdvojena parkirališta ili garaže mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.

(12) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti najviše 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.

(13) Ako je na izdvojenom parkiralištu predviđen smještaj autobusa iznad garaža ili parkirališta za osobne automobile, moraju se provesti posebne mjere sigurnosti, kako građevinske konstrukcije tako i prometne signalizacije.

(14) Sva prometna rješenja vezana za izdvojena parkirališta ili garaže ne smiju utjecati na sustav protupožarnih putova niti se oni mogu koristiti za parkiranje, zaustavljanje i povremeno korištenje.

(15) Na površinama određenim ovim Planom kao parkirališne, iste se može realizirati kao garažne građevine, a garažne građevine se mogu realizirati kao parkirališna nenatkrivena mjesta.

Članak 84.

(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme što se dokazuje projektnom dokumentacijom u postupku provođenja Plana.

(2) Rekonstrukcija građevina kojom se povećava broj stanova ili građevna bruto površina određene namjene, moguća je uz uvjet da se na predmetnoj građevnoj čestici osigura dovoljan broj parkirališno-garažnih mjesta prema standardu iz članka 83. stavka (2) ovih Odredbi, ili isti treba osigurati na drugoj čestici u radijusu najviše 500 m od predmetne lokacije, no isključivo ukoliko se radi o pravnoj cjelini građevne čestice osnovne namjene i građevne čestice parkirališta ili garaže, te se one ne smiju otuđivati pojedinačno već samo zajedno, a o čemu nadležni sud po službenoj dužnosti treba za svaku česticu staviti zabilježbu.

(3) Na javnim parkiralištima treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati za automobile osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti najmanje 5% parkirališnih mjesta, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

(4) Parkirališne površine treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo na (5) parkirališna mjesta.

(5) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici.

(6) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta sukladno tablici iz prethodnog članka i prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni građevine osnovne namjene. Izdvojene garaže grade se do max. 2P0+S+P+1.

Članak 85.

(1) Utvrđuju se granične vrijednosti za izgradnju garaža u sklopu drugih namjena, u funkciji osiguranja potrebnih parkirališno-garažnih mjesta:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) za nadzemni dio iznosi 0,8, (podzemno, samo za namjenu garaže Kig = 1,0),

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti predviđen za građevine određene namjene može se prilikom izgradnje javne garaže povećavati za 50% i to samo za namjenu garaže,

- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca i ostalih međa iznosi za dio građevine sa namjenom garaže 5,0 m (nadzemno) i 0,0 m (podzemno), a za ostale dijelove objekta prema uvjetima utvrđenim ovim Odredbama za predmetnu namjenu.

(2) Prometni pristup u garažu sa javne prometne površine treba izvesti na način da isti ne ometa odvijanje i sigurnost prometa na gradskim ulicama.

Članak 85a.

(1) Osim garaža iz članka 83. ovih Odredbi koje služe zadovoljenju normativa u broju parkirališnih mjesta, moguća je i gradnja ostalih garaža na zasebnim građevnim česticama isključivo unutar površina označenih planskim oznakama M1, M1-1, M1-2 i M2-1.

(2) Garaže na zasebnim građevnim česticama grade se prema sljedećim uvjetima:

• namjena građevine jest isključivo smještaj vozila, bez mogućnosti promjene namjene;

• najmanja dozvoljena površina građevne čestice nije određena;

• najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 295 m2;

• najveći dopušteni broj etaža je jedna etaža (prizemlje), a najveća dopuštena visina iznosi 4,0 m:

• najveća dopuštena tlocrtna površina garaže koja sadrži jedno garažno mjesto iznosi 25 m2;

• na jednoj građevnoj čestici moguća je gradnja do tri garaže, tj. građevine koja sadrži tri garažna mjesta, s tim da svako garažno mjesto mora biti odijeljeno zidom i imati svoja garažna vrata);

• ako garaže imaju otvore od granice susjedne građevne čestice moraju biti udaljene najmanje 4 metra;

• mogu se graditi na udaljenosti i manjoj od 4 m ali bez otvora (i na granici građevne čestice). Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 × 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke. Kada se grade na granici građevne čestice moraju biti od vatrootpornog materijala uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene protupožarnim zidom;

• ulazno pročelje garaže obavezno mora imati (jedno ili više) garažna vrata, dok se na ostalim pročeljima dopušta izvođenje otvora – prozora;

• krov garaže može biti ravan ili kos, a kao pokrov dozvoljeni su (u skladu s zahtjevima arhitektonskog oblikovanja i klimatskom zonom) materijali upotrebljavani u arhitekturi naselja, u skladu s kojim će se definirati i nagib krova;

• način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama ovih Odredbi za provedbu.

5.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 86.

(1) Ulogu glavnog gradskog trga ima trg Ivana Mažuranića. Rubno uz regulacijski pravac glavnog gradskog trga mogu se prisloniti građevine društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke, uslužno-trgovačke i druge prihvatljive namjene, određene kroz namjenu površina utvrđenu za to rubno područje.

(2) Planom se određuje prostor obalne šetnice unutar obuhvata Plana na području Grada Novi Vinodolski, od Obale Petra Krešimira IV, uz Jadransku turističku cestu preko luke, Obale Kneza Branimira te Šetnice dr. Franje Tuđmana.

(3) Uređenje obalne šetnice provodi se temeljem uvjeta ovog Plana i posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.

(4) Duž obalne šetnice, mora se na svakih 400 m omogućiti pristup moru putem jedne poprečne pješačke veze obalne šetnice s javnim površinama u njezinom zaleđu, te predvidjeti javna rasvjeta.

(5) Sve pješačke površine potrebno je urediti sa minimalnom širinom od 1,50 m, a na područjima gdje je to moguće sa max. uzdužnim nagibom od 8% za potrebe osoba sa poteškoćama u kretanju.

(6) Sve šetnice, javne pješačke staze i javna stubišta dio su prometne mreže - gradskih ulica Grada Novi Vinodolski.

(7) Pristupi svim javnim dijelovima površina i građevina moraju biti izvedeni u skladu s važećom zakonskom regulativom.

(9) Uređenjem javnih površina mora se težiti ka rekonstruiranju prvobitnog popločenja i obrade, naročito u ulicama glavnih prometnih pravaca. U dijelovima jezgre grada oko župne crkve djelomično je sačuvano staro popločenje te se u skladu, s njime uvjetuju pločasti obluci položeni u cementni mort. Dvorište Kaštela mora imati popločenje od kamenih ploča.

Članak 86a.

(1) Planom se određuje novi gradski trg uz Obalu kneza Branimira. Rubno uz regulacijski pravac novog gradskog trga mogu se prisloniti građevine društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke, uslužno-trgovačke i druge prihvatljive namjene.

(2) Površina trga uređuje se popločenjem i sadnjom zelenila, a način uređenja, vrsta popločenja, postava zelenila, javne plastike i komunalne opreme odredit će se projektnom dokumentacijom. Hodne površine uređuju se kao protuklizne.

(3) Pristupi svim javnim dijelovima površina i građevina moraju biti izvedeni u skladu s važećom zakonskom regulativom.

(4) Osim planiranih pješačkih površina, omogućava se gradnja i drugih te rekonstrukcija postojećih pješačkih staza i šetnica.

5.1.5. Biciklistički promet

Članak 87.

(1) U koridoru ulice ili ceste moguća je gradnja i uređivanje biciklističkih staza sukladno odredbama posebnih propisa i normativa.

(2) Gradnju i uređivanje biciklističkih traka moguće je izvesti:

• odvojeno od kolnika u drugoj razini,

• kao fizički odvojeni dio kolnika, i

• prometnim znakom i horizontalnom signalizacijom odvojeni dio kolnika,

• izvan koridora prometnice.

(3) Gradnju i uređivanje biciklističkih staza moguće je izvesti kao zasebne prometne površine namijenjene za promet bicikala, označene odgovarajućom prometnom signalizacijom, a ovisno o konfiguraciji terena te prostornim mogućnostima.

(4) Gradnja i uređenje biciklističke infrastrukture (biciklističke prometnice, prometna signalizacija i oprema, parkirališta za bicikle i njihova oprema, spremišta za pohranu bicikala, sustavi javnih bicikala) moguća je sukladno odredbama važećeg Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi.

(5) Uz morsku obalu, odnosno šetnicu 'lungo mare', minimalne širine 2,0m, a kako bi se omogućilo izdvojeno kretanje pješaka, biciklista, rolera u kontinuitetu od sjevera obuhvata do područja prijelaza Ričine kolnikom jadranske turističke ceste do marine „Mitan“ te dalje predio područja Grabrove, a gdje za to postoje prostorne mogućnosti.

5.1.6. Benzinske postaje

Članak 88.

(1) Planom se omogućava izgradnja novih benzinskih postaja.

(2) Na građevnoj čestici benzinskih postaja iz stavke (1) ovog članka mogu se graditi prateće površine i sadržaji koji obuhvaćaju: parkirališta i manipulativne površine, te građevinu sa prostorom trgovine, ugostiteljstva, servisa, pomoćnih i sanitarnih prostora i sl.

(3) Građevina u okviru benzinske postaje može se graditi do najveće površine 250 m2 sa visinom prizemlje (P) ili 4,0 m do vijenca građevine odnosno 6,0 m do sljemena građevine (nadstrešnica 6,0 m).

(4) Benzinske postaje sa pratećim sadržajima moraju se graditi na način da se osigura:

- sigurnost svih sudionika u prometu,

- zaštita okoliša i

- da građevina bude veličinom i smještajem prilagođena okolišu.

- smještajem benzinske postaje ne smiju se pogoršati korištenja okolnog prostora.

(5) Osim na lokacijama iz grafičkog prikaza, nove benzinske postaje moguće je graditi na površinama poslovne (K) namjene izvan centralne zone naselja Novi Vinodolski uključivo uz glavne prometne pravce.

(6) Predviđa se izmještanje postojeće benzinske postaje uz ulicu Kralja Tomislava (kod Autobusnog kolodvora) na zamjensku lokaciju.

5.1.7. Pomorski promet

Članak 89.

(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski određene su sljedeće luke:

• luka otvorena za javni promet županijskog značaja (LO)-luka Novi Vinodolski sa sidrištem (izvan obuhvata UPU-a) i izdvojenim lučkim bazenom 'Suha Ričina' ('Mandrač' s koritom Suhe Ričine),

• luka posebne namjene državnog značaja - luka nautičkog turizma - marina (LN).

(2) Pri uređenju luka, prvenstveno je potrebno realizirati operativni dio luke prikladan za potrebe linijskog obalnog pomorskog prometa, nakon čega je moguće realizirati komunalni i ribarski dio luke. Tek nakon što je zadovoljena javna funkcija luke moguće je realizirati nautički dio luke.

Članak 89.a

(1) Luka otvorena za javni promet županijskog značaja (LO) je područje namijenjeno operativnim i komunalnim vezovima, a sastoji se od kopnenog i morskog dijela.

(2) Kapacitet bazena Luke Novi Vinodolski sa dijelom bazena Suha ričina (do mosta) prikazan je u sljedećoj tablici:

(3) Na lokaciji današnjeg spremišta za plovila i opremu, dopuštena je gradnja građevine pratećih sadržaja luke sukladno sljedećim graničnim uvjetima:

- Namjena građevine: poslovna, društvena, ugostiteljska, trgovačka i uslužna namjena (klupske prostorije, ronilački centar, prostor lučke uprave, sanitarije i sl.).

- Brutto razvijena površina iznosi najviše 450 m2.

- Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 1. Gradnja podzemnih etaža nije dozvoljena.

- Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 5,0 m.

- Dozvoljena je gradnja građevine na granici građevne čestice.

- Dio krova građevine potrebno je urediti kao terasu / vidikovac s pješačkim pristupom sa državne ceste D8 (Jadranska magistrala).

(4) Preostalu površina dijela luke iz prethodnog stavka moguće je koristiti kao manipulativni plato, istezalište s dizalicom i sl. Obzirom da se manipulativni plato nalazi neposredno uz šetnicu i višenamjensku površinu, potrebno ga je izvesti u istom nivou sa šetnicom te urediti i održavati na visokom nivou kako bi se očuvao karakter i namjena šetnice. Planom se dopušta uređenje i dogradnja postojećeg istezališta.

(5) Unutar luke nalazi se višenamjenska površina i šetnica (između ceste D8 i obalne linije). Planom se omogućava rekonstrukcija i sanacija platoa u ukupnoj dužini što obuhvaća uređenje šetnice uz obalu širine 6,0 m sa mogućim proširenjima te uređenje višenamjenske površine (parterno i hortikulturno). Šetnicu te vezu šetnice s ostalim pješačkim površinama potrebno je izvesti na način da se ne stvaraju arhitektonske barijere te da je moguće prometovanje interventnih, dostavnih i turističkih vozila (turistički vlakić). Višenamjenska površina sa šetnicom mora ostati otvorena za javnost u najmanje postojećim dimenzijama. Uz navedene uvjete uređenja, površine se uređuju sukladno točki 5.1.4. 'Trgovi i druge veće pješačke površine'.

(6) Planom se omogućava rekonstrukcija i dogradnja (produženje) postojećeg primarnog lukobrana. Na kartografskom prikazu 4. Uvjeti i način gradnje prikazana je najveća dopuštena površina za ukupno proširenje lukobrana. Dogradnja (produženje) lukobrana mora biti izvedeno na način da ne ometa pristup luci nautičkog turizma.

(7) Uređenje izdvojenog lučkog bazena unutar toka Suhe ričine novljanske (sjeverno od mosta) vrši se temeljem uvjeta iz članka 139., točke 9.4.1. Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda.

(8) Uređenje i izgradnja lučkog područja iz ovog članka sa potrebnom opremom i uređajima za potrebe pomorskog prometa realizira se u skladu sa sljedećim graničnim uvjetima:

• luku je moguće opremiti sa pasarelama, nasipima, istezalištima, dizalicama, izgradnjom prilaza, dovodom vode i struje sa pripadajućim priključnim mjestima, izgradnjom i održavanjem objekata javne rasvjete i svime što je potrebno za funkcioniranje luke;

• projektiranjem i građenjem građevina mora se omogućiti dostupnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;

• način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu kopnenu i morsku površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određen je u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, ovog Plana;

• tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj sukladno odredbama ovog Plana.

Članak 89.b

(1) Luka posebne namjene državnog značaja - luka nautičkog turizma - marina (LN) sastoji se od kopnenog i morskog dijela.

(2) Kapacitet luke je do 400 vezova.

(3) Kopneni dio luke sadrži građevine s pratećim sadržajima marine (ugostiteljske, uslužne, trgovačke i sportsko-rekreacijske), manipulativni i radni plato s 'travel liftom' i dizalicom i parkiralište sa min 70 parkirnih mjesta. Unutar luke smještena je građevina sustava za odvodnju otpadnih voda - crpna postaja s taložnicom i trafostanica.

(4) Svi dijelovi luke uređuju se na način da se obavezno zadržava postojeće zelenilo u najvećoj mogućoj mjeri.

(5) Uvjeti za rekonstrukciju luke nautičkog turizma:

• Unutar površine luke nautičkog turizma smiju se rekonstruirati, održavati i uklanjati postojeće građevine, lučke nadgradnje i podgradnje.

• Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

• Nije dopuštena gradnja novih građevina lučke nadgradnje i podgradnje.

• Ne propisuju se uvjeti za oblik i veličinu građevine čestice.

• Građevna čestica mora imati neposredan pristup na postojeću javnu prometnu površinu te priključke na elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbni sustav i javni sustav odvodnje otpadnih voda.

• Na građevnoj čestici potrebno je osigurati 1 PM + 1 PM (dodatno mjesto na ukupni broj), na 4 zaposlenika unutar površine namjene luke nautičkog turizma.

5.1.8. Zračni promet

Članak 90.

(1) Za slijetanje helikoptera mogu se koristiti prostori zona sporta i rekreacije, rekreacije, uređenog i zaštitnog zelenila i drugi prostori za koje se u skladu sa posebnim propisima utvrde povoljni uvjeti za planiranje i uređenje površine za slijetanje/uzlijetanje helikoptera.

(2) Površine za slijetanje/uzlijetanje helikoptera planiraju se i uređuje temeljem odgovarajuće stručne dokumentacije u skladu s posebnim propisima.

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture

Članak 91.

(1) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju kabelske kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana sukladno odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama, te ostalim podzakonskim propisima donesenih na temelju istog.

(2) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukciju te eventualno izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.

(3) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta elektroničke komunikacijske infrastrukture, tako da se osigura dovoljan broj priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.

(4) Kabelska kanalizacija kapacitetom mora omogućiti postavljanje vodova više operatora uključujući i operatore kabelske televizije te sadržavati i određenu rezervu (rezervne cijevi).

(5) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem vodova elektroničke komunikacijske mreže mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.

(6) Projektiranje i izvođenje elektroničke komunikacijske infrastrukture rješava se sukladno posebnim propisima, a prema planskim rješenjima ovoga Plana. Istim se određuje razvoj širokopojasnog pristupa s ciljem definiranja sustava telekomunikacijskih veza (koridori, trase kroz građevinska područja naselja). Za razvoj naselja, turističke ponude, uspostavljanje visokog stupnja kontrole zaštite, upravljanja i dr. od izuzetne je važnosti poboljšati i obnoviti postojeću EKI, te predvidjeti izgradnju nove EKI upotrebom novih tehnologija.

(7) Širokopojasna infrastrukturna mreža mora minimalno:

• omogućavati 3D usluge (telefonija, internet, TV),

• povećati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na internetskom protokolu (video na zahtjev, HDTV i sl.),

• smanjivati troškove održavanja.

(8) Unutar granica građevne čestice javne prometne površine Planom se omogućava postava eventualno potrebnih građevina i uređaja (male zgrade, kabinet ormarić za smještaj opreme elektroničke komunikacijske infrastrukture) zbog potrebe uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatera odnosno rekonfiguracije mreže.

Članak 92.

(1) Operatori na području pokretnih elektroničkih komunikacija za potrebe ispunjenja koncesijskih uvjeta grade infrastrukturu pokretnih elektroničkih komunikacija, jer prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice, te važnije plovne putove na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru RH zbog važnosti za RH.

(2) Antenski stupovi za mobilnu telefoniju moraju biti izvedeni tako da ih mogu koristiti svi pružatelji telekomunikacijskih usluga, sukladno posebnim propisima, a svojim položajem ne smiju remetiti vizure, osobito tradicijske vizure krajobraza, u blizini spomenika kulture te ne smiju ugrožavati vrijednosti krajobraza.

(3) Pri određivanju točnog položaja antenskog stupa potrebno je izbjegavati gradnju na područjima namijenjenima pretežito stanovanju. Iznimno, izgradnja antenskih stupova na spomenutim područjima moguća je ukoliko ako se drugačije ne može osigurati kvalitetna pokrivenost signalom elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne i druge infrastrukturne mreže i građevina

5.3.1. Vodoopskrba i odvodnja

Članak 93.

(1) Planom je predviđena gradnja građevina i uređaja za:

• vodoopskrbu (sustav korištenja voda) i

• odvodnju otpadnih voda.

5.3.1.1. Vodoopskrba

Članak 94.

(1) Za potrebe opskrbe vodom područja grada N. Vinodolski Planom se određuje postojeća i planirana mreža vodoopskrbnih vodova kao i glavne vodospreme.

(2) Trase cjevovoda i lokacije vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3.'Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - vodoopskrba u mjerilu 1 : 2.000.

(3) Planom se zadržavaju u funkciji vodospreme „Osap-2“ na koti 74/70 m.n.m kapaciteta 1300 m3, „Osap-1“ na koti 124/120 m.n.m. kapaciteta 50 m3, vodosprema „Sćedine“ na koti 74/70 m.n.m. kapaciteta 250 m3, te se planira stavljanje u funkciju vodospreme „Krasa“ na koti 45 m.n.m. koja je trenutno van upotrebe.

(4) Planom se omogućava gradnja, rekonstrukcija i zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta i proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja obuhvata Plana.

(5) Trase cjevovoda i položaji vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Članak 95.

(1) Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u prostoru namijenjenom za prometne i infrastrukturne površine.

(2) Prije izgradnje novih ulica potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

(3) Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

Članak 96.

(1) Opskrbu pitkom vodom novih zona potrebno je osigurati iz dva smjera prstenastim sustavom radi izjednačavanja tlaka u mreži.

(2) Pri projektiranju vodovodne mreže na najnižim i najvišim točkama na cjevovodu izvesti okno s ispustom za mulj i okno sa zračnim ventilom ukoliko za tim postoji potreba.

(3) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara izvesti vanjske nadzemne hidrante kojim će biti zadovoljeni propisani parametri tlaka i protoka, a udaljenost između hidranta treba biti manja od 150 m. Hidrante postavljati u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

Članak 97.

(1) Vodoopskrbni cjevovodi prema građevinama se mogu izvesti od cinčanih ili sl. cijevi prema proračunu za svaku pojedinačnu građevinu.

(2) Priključak građevne čestice na vodovodnu mrežu izvodi se izgradnjom tipskog šahta ili vodomjerne okna s vodomjerom uz rub građevne čestice te priključivanjem na najbliži cjevovod sukladno posebnim propisima i posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

(3) Vodovodne cijevi polagati u rov čija se širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda.

(4) Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija, energetski i telekomunikacijski kabeli, i sl.) uskladiti sa uvjetima vlasnika instalacija.

(5) Ako se na predmetnom području dogode značajne promjene u smislu većih potreba za vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, svaki od zahtjeva potrebno je zasebno razmatrati.

5.3.1.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 97.a

(1) Trase cjevovoda i lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu broj 2.4.' Prometna, ulična i komunalna infrastruktura – odvodnja otpadnih voda' u mjerilu 1 : 2 000.

(2) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.

(3) Sustav odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana planiran je kao razdjelni.

Članak 98.

(1) Sadašnji dijelom izgrađeni mješoviti sustav odvodnje u staroj jezgri potrebno je prenamijeniti u razdjelni sustav odvodnje.

(2) Sustav skupljanja i obrade sanitarne odvodnje se sastoji od sljedećih građevina:

• CP1-Ričina,

• CP2-Zagori,

• CP „Novi-zapad“,

• CP „Krasa“,

• CP „V. Sćedine“ (planirano),

• CP „Crveni križ“,

• CP „Novi-istok“ (planirano),

• UPUV „Novi“ (planirano).

(3) Planom se određuju za rekonstrukciju postojeće crpne stanice CP2-Zagori, CP1-Ričina, planira se izgradnja tlačnog voda na potezu CP1 do lokacije uređaja za pročišćavanje. Planom se predviđa izvedba uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i crpne stanice CP Uređaj (van granica obuhvata plana), te izvedba povratnog tlačnog voda sa CP Uređaj i spoj na postojeći podmorski ispust na kojem se predviđa rekonstrukcija difuzora i produženje ispusta za cca. 200 m. Crpna stanica Crveni Križ zadržava funkciju koju ima i sada. Također se planira rekonstrukcija obalnog kolektora sa preljevnim građevinama.

(4) Trase cjevovoda i lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o:

• detaljnoj analizi postojeće kanalizacijske mreže,

• sustavnom sagledavanju problematike oborinskih, i sanitarnih otpadnih voda na području grada N. Vinodolski,

• važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(5) Planom se planira gradnja nove, te rekonstrukcija, obnova i zamjena postojeće kanalizacijske mreže u cilju osiguranja odvodnje cijelog područja obuhvata Plana.

Članak 99.

(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru planirane lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji uz vodotok Ričina u N. Vinodolskom.

(2) Kanalizaciju sanitarnih otpadnih voda izvesti od poliesterskih, PVC ili sl. cijevi. Otpadne vode iz objekata ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana. Minimalni profili za kolektore i kućne priključke na iste iznose O160.

(3) Prije konačnog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda s pojedine građevne čestice u javni sustav ili prijemnik, sve sanitarne otpadne vode se moraju pročistiti na razinu propisanu važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

(4) Investitor je obvezan ishoditi vodopravne uvjete prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, sukladno članku 158. Zakona o vodama.

(5) Za sve građevine stambene namjene – obiteljske kuće i stambene građevine (do 4 stana odnosno samostalne uporabne cjeline), gospodarske-poslovne, društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene veličine do max. 10 ES, unutar izgrađenih i neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja, u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za građevine kapaciteta većeg od 10 ES, obavezna je izgradnja zasebnog biološkog uređaja. U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.

Članak 100.

(1) Oborinsku kanalizaciju izvesti od poliesterskih, PVC i sl. cijevi prema hidrauličkom proračunu.

(2) Oborinske vode s krovova i terasa, parkirališnih i prometnih površina treba prikupiti u oborinsku kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki te gdje god je moguće koristiti kao tehnološku vodu.

(3) Na prostoru parkirališnih i manipulativnih površina potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja za asfaltirane površine veće od 300 m2.

(4) Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskih voda s parkirališnih površina direktno na okolni teren samo za parkirališta za osobna vozila kapaciteta do 10 PM.

(5) Sve oborinske vode treba odvesti kanalizacijom za oborinske vode prema najbližoj preljevnoj građevini, i nastavno prema moru ili vodotoku Ričina.

(6) U skladu s Zakonom o komunalnom gospodarstvu, te Zakonom o vodama za odvodnju oborinskih voda s javnih površina, nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih, lokalnih prometnica odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.

(7) Za područje Grada Novi Vinodolski potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.

(8) Oborinske vode unutar obuhvata Plana mogu se rješavati pojedinačno ili rješavanjem cijelog sliva sukladno Zakonu o vodama.

(9) Građevine oborinske odvodnje poslovnih i drugih prostora, grade i održavaju njihovi vlasnici dok s javnih površina i građevina koje se na njih priključuju u građevinskom području grade i održavaju jedinice lokalne samouprave skladno Zakonu o vodama.

Članak 101.

(1) Cijevi se polažu u rov čija se širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda, na pješčanu posteljicu debljine 10 cm, uz zatrpavanje do 30 cm iznad tjemena cijevi.

(2) Minimalni dozvoljeni profil cijevi je DN 250 mm (iznimno DN 200 mm ali samo za sanitarne otpadne vode), minimalni pad 2 ‰, a maksimalni u skladu s maksimalnim dozvoljenim brzinama tečenja u kanalu za pojedine cijevne materijale. Veće padove treba riješiti kaskadama.

(3) Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.

(4) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

Članak 102.

(1) Za sve građevine obavezno je osigurati priključak na sustav javne odvodnje. Do izgradnje kanalizacijskog sustava odvodnje određenog ovim Planom dozvoljava se i individualno zbrinjavanje otpadnih voda:

- za građevine stambene namjene, odnosno javne i društvene, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene do 10 ES i to samo unutar površina označenih planskim oznakama M2, M2-1 i M2-2 (k.p. br. 4.'Uvjeti i način gradnje') moguć je priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi, a za građevine veće od 10 ES obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.);

- za građevine na površinama označenim planskim oznakama T, D, R12, R21, R22 (k.p. br. 4.'Uvjeti i način gradnje') moguć je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.). Ova odredba ne odnosi se na površine društvene namjene označene planskom oznakom (D7).

(2) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu s Zakonom o vodama.

5.3.1.3. Uređenje vodotoka

Članak 102.a.

(1) Sustav uređenja vodotoka i voda na području obuhvata ovog Plana obuhvaća površinski tok Suhe Ričine novljanske sa pripadajućim vodnim građevinama kao i okolni prostor utvrđen kao vodno dobro te vodotok Brzet koji prolazi rubno s vanjske strane obuhvata Plana (prikazano na kartografskim prikazima br. 1. 'Korištenje i namjena površina – razvoj i uređenje' i br. 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja”).

(2) Korito i okolni prostor Suhe Ričine novljanske na području južno od 'starog mosta' do jadranske magistrale uređeno je za privez manjih brodica lokalnog stanovništva. Ovim Planom predviđa se uređenje sjeverno od 'starog mosta' uz zonu poslovne namjene (K1) do granice obuhvata Plana. Planirana prometnica dijelom je smještena u vodnom dobru, dok je privezište brodica u cijelosti u vodnom dobru, te trebaju zadržati taj status. Prilikom ishodovanja dokumentacije za građenje prometnice i privezišta brodica, potrebno je od Hrvatskih voda prethodno ishoditi vodopravne uvjete i koncesiju. Korito Suhe Ričine novljanske potrebno je urediti za prihvat velike vode 100-godišnjeg povratnog perioda. Uređenje će se provoditi neposrednom provedbom ovog Plana temeljem posebnih projekata u skladu sa Zakonom i posebnim propisima.

(3) Ograničenja na vodotoku Suhe Ričine novljanske, sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u i uz korito vodotoka koja nije u funkciji osiguranja proticaja vode, obrane od poplava, gradnje vodnih građevina i njihovog održavanja. Za vodotok Suhu Ričinu Novljansku utvrđen je inundacijski pojas odnosno vodno dobro i javno vodno dobro odluke od Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I 325-01/18-04/12 od 22. listopada 2018.) kojom se određuje vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog područja vodotoka Novljanska Ričina od km 0+000 do km 2+500 na području k.o. Novi i Odluke o izmjeni Odluke o vanjskoj granici uređenog i neuređenog inundacijskog područja vodotoka Novljanska Ričina od km 0+000 do km 2+500 na području k.o. Novi od Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I 325-01/19-04/11 od 5. lipnja 2019.).

(4) Do utvrđivanja inundacijskog pojasa na vodotoku Brzet (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

Članak 103.

Briše se.

5.3.2. Energetski sustav

Članak 104.

(1) Planom je u energetskom sustavu prikazan položaj postojećih i planiranih građevina i uređaja za:

- elektroenergetsku mrežu i

- plinoopskrbnu mrežu.

(2) Energetski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.5.'Prometna, ulična i komunalna infrastruktura - energetski sustav ' u mjerilu 1 : 2000.

5.3.2.1. Elektroenergetska mreža

Članak 105.

(1) Planom je u svrhu daljnjeg razvoja i unapređenja energetskog sustava na području grada N. Vinodolskog prikazan položaj mreže i građevina za prijenos i distribuciju električne energije.

(2) Planom se predviđa gradnja nove trafostanice 110/20 kV (van granica obuhvata Plana).

(3) Za distribuciju električne energije na području grada koristi se postojeća TS 35/20 kV Novi, do izgradnje nove TS 110/20 kV, a potom će se postojeća zadržati u funkciji rasklopišta dok se 35 kV dalekovod planira supstituirati sa dalekovodom 20 kV naponske razine. U konačnici se ova lokacija planira napustiti, pa se Planom predviđa prenamjena ove površine u mješovitu namjenu (označena simbolom (M) na kartografskom prikazu br.1'Korištenje i namjena površina – površine za razvoj i uređenje').

(4) Postojeći dalekovodi na području grada N. Vinodolski zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas, ali se omogućava njihova zamjena i izmještanje polaganjem podzemnih kablova u sklopu postojećih i planiranih prometnih površina.

(5) Planom se predviđa gradnja novih 20 kV transformatorskih stanica. Transformatorske stanice se planiraju kao tipski objekti ili građevine izvedene na licu mjesta u koje se ugrađuju transformatori ili kao ugradbene u građevini. Ako se trafostanica gradi kao samostojeća građevina, najmanja udaljenost trafostanice od granice susjedne parcele iznosi 1,0 m, a prema javnoj površini 2,0 m., a samo iznimno i manje prema lokalnim uvjetima oblikovanja primjerenog lokacijskim uvjetima. Za trafostanicu je potrebno osigurati direktni ili posredan pristup do javne površine.

(6) Lokacije planiranih TS-ica su prikazane načelno, a detaljno lociranje kao i njihov budući kapacitet odrediti će se neposrednom provedbom ovog Plana prema razvojnim planovima nadležne elektrodistribucije u daljnjim projektnim fazama.

(7) U već izgrađenim zonama uslijed povećanja konzuma dozvoljava se zamjena transformatora u postojećim TS-icama, a na lokacijama gdje postoje mogućnosti dozvoljena je i rekonstrukcija građevine transformatorskih stanica odnosno njihovo lociranje na drugu poziciju temeljem riješenih imovinsko-pravnih odnosa.

(8) Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi potrošač čije potrebe zahtijevaju veliku vršnu snagu koja premašuje broj i kapacitete planiranih TS-ica, lokacija za nove (dodatne) TS-ice osiguravat će se unutar njegove građevinske čestice.

(9) Unutar Plana predviđena je izgradnja novog 20 kV raspleta iz buduće TS 110/20 kV po trasama koje će se odrediti projektnom dokumentacijom.

Članak 106.

(1) Za elektroenergetsku mrežu naponske razine 20 kV Planom se predviđa:

• zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima i rekonstrukcija postojećih trafostanica;

• izgradnja novih kabelskih transformatorskih stanica 20/0,4 kV i izgradnja podzemne niskonaponske mreže prema potrebama potrošača;

• povezivanje više trafostanica kabelskim (podzemnim) vodovima u svrhu osiguranja mogućnosti dvostranog napajanja.

(2) Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže vezana je prvenstveno uz pojavu novih većih potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade ili prilagođavaju. Nove TS 20/0,4 kV planirane su kao samostojeće građevine ili u sastavu većih građevina.

(3) Planom predložene lokacije novih trafostanica 20/0,4 kV i trase priključnih dalekovoda 20/0,4 kV će konačno biti utvrđeni lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba konzuma i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

(4) Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se temeljem Plana i projektne dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, a tamo gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se po javnim površinama.

(5) Iznimno, podzemnu elektroenergetsku mrežu je moguće graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

(6) Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na položaje i trase utvrđene ovim Planom ukoliko su obrazložena projektnom dokumentacijom.

Članak 107.

(1) Javna rasvjeta će se izvoditi u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na samostojećim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na samostojećim stupovima.

(2) Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.

(3) Niskonaponska mreža će se izvoditi podzemnim 0,4/1 kV (iznimno nadzemnim) kabelima tipiziranim od strane HEP-a (prema uvjetima nadležne elektrodistribucije), iz niskonaponskog razdjelnika u trafostanici. Priključci građevina izvoditi će se također podzemnim kabelima.

(4) Razvodni samostojeći ormari (kabelski razvodni ormari) predviđeni su uz rub parcela budućih građevina. Pozicije ormara će se odabrati na način da se iz njih osigura priključak za više građevina. Razvodno-priključni ormari trebaju biti u adekvatnoj zaštiti i postavljeni na mjesta gdje ne može doći do mehaničkih oštećenja istih.

5.3.2.2. Plinoopskrba

Članak 108.

(1) Sustav plinoopskrbe treba izvesti tako da udovoljava svim potrebnim tehničkim standardima i da ima visoku pogonsku sigurnost.

(2) Za potrebe plinofikacije grada N. Vinodolskog Planom je predviđen priključak na visokotlačni plinovod u MRS Rijeka-istok (područje grada Bakra). Planom je predviđen spojni cjevovod do redukcijske stanice N. Vinodolski 1 iz koje se razvodi plinoopskrbna mreža za područje grada N. Vinodolskog. Lokacija planirane redukcijske stanice je u nastavku Ulice Mikulja (označena simbolom RS na kartografskom prikazu br. 1 'Korištenje i namjena površina – razvoj i uređenje naselja').

(3) Plinska je mreža planirana zatvaranjem tzv. “prstenova”, pa će se napajanjem iz dva smjera još povećati dobavne mogućnosti. Obveza distributera plina je da u okviru svojih razvojnih planova uvaži te potrebe.

(4) Svi cjevovodi se planiraju kao srednje tlačni i niskotlačni plinovod 3-4 bara. Trase lokalnog plinovoda su planirane uz postojeće i planirane trase prometnica.

(5) Minimalni tehnički uvjeti koje je potrebno zadovoljiti pri polaganju plinovoda su slijedeći:

• najmanji svijetli razmak između plinske cijevi i ostalih građevina komunalne infrastrukture (instalacija) je 1 m.

• vertikalni razmak s ostalim instalacijama kod križanja određen je s 0,5 m, uz obaveznu zaštitu polu cijevi na plinovodu.

• dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica tako da zemljani sloj iznad cijevi ostane najmanje 0,9 m. U slučaju manjeg zemljanog sloja potrebno je izvesti zaštitu cijevi.

• prijelazi plinovoda ispod ceste, vodotoka izvode se obavezno u zaštitnim cijevima.

(6) Uvjete (tehnička rješenja) za povezivanje korisnika (građevina) na distributivnu mrežu (za izgradnju priključne distributivne kanalizacije/kućnog priključka) davati će davatelj usluga (distributer).

(7) Planiranje, izgradnja i korištenje građevina za transport plina moraju biti u skladu s posebnim propisima za ovu vrstu građevina.

(8) Planom se dopušta korištenje ukapljenog naftnog plina za grijanje i hlađenje građevina i pripremu tople vode.

5.3.2.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 109.

(1) Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija) radi opskrbe građevina električnom energijom, zagrijavanje, odnosno hlađenje građevina i pripremu tople vode.

(2) Solarne fotonaponske panele je moguće postavljati jedino na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina na način da ne ugroze statičku stabilnost građevine odnosno konstrukcije na koju se postavljaju. Površina solarnih fotonaponskih panela kao pokrova iznad parkirališnih površina treba biti u okviru najveće dopuštene površine izgrađenosti građevne čestice.

(3) Električna energija dobivena iz obnovljivih izvora energije može se koristiti isključivo za vlastite potrebe.

5.3.3. Komunalne građevine

5.3.3.1. Groblje

Članak 110.

(1) Na površini groblja mogu se, neposrednom provedbom ovog Plana graditi nove i zamjenske građevine te rekonstruirati postojeće sve vrste građevina, za ukop (grobnice), prateće koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnice, vjerske građevine: kapele, obredne dvorane i sl., memorijalna obilježja, ograde i slično) te potrebna komunalna infrastruktura.

(2) Uređenje mora biti primjereno primorskoj tradiciji i usklađeno sa Zakonom o grobljima i ostalim posebnim propisima.

(3) Za sve građevinske radove unutar i u neposrednoj okolini groblja potrebno je izvršiti zaštitno arheološko sondiranje kao i ishoditi mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

5.3.3.2. Tržnica na malo

Članak 111.

(1) Unutar površine označene planskom oznakom M2-4, u sklopu 'novog centra', izgrađena je poslovna građevina unutar koje je smještena tržnica na malo. Označena je simbolom (TR) na kartografskom prikazu br. 4. 'Uvjeti i način gradnje'.

(2) Za postojeću poslovnu građevinu iz stavka (1) ovog članka, planira se neposrednom provedbom ovog Plana, rekonstrukcija u smislu prenamjene u višestambenu građevinu (sa više od 4 stana) te nadogradnje u postojećim tlocrtnim gabaritima do 4 nadzemne etaže uz uvjet da je 4. nadzemna etaža potkrovlje i do max. visine od 12,0 metara. Zadržava se postojeći priključak na postojeću 'ostalu ulicu' sa sjeverne strane građevine. Građevina mora biti priključena na javnu kanalizacijsku mrežu određenu ovim Planom. Tržnica na malo zadržava se u postojećoj površini (etaži) dok je u ostalim etažama moguća izgradnja javnih garaža uz uvjet da jedna etaža obavezno bude namijenjena za javne garaže poslovnih prostora i stanova.

5.3.3.3. Postavljanje montažnih građevina unutar javnih površina

Članak 112.

(1) Montažne građevine (kiosci i sl., nadstrešnice, informativni panoi i sl.) mogu se postavljati na javnim površinama naselja (prometni terminali, stajališta javnog prijevoza putnika, na površinama škola, kulture, javnih službi, športa i rekreacije, javnim zelenim površinama, plažama, informativnim punktovima i dr.)

(2) Montažne građevine – kiosci i sl. su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Građevine trebaju biti tipske građevine (s certifikatom proizvođača), veličine do 25m2 tlocrtne površine i visine od najviše 3,0 metra te moraju imati priključke na komunalnu infrastrukturu ovisno o namjeni. Mogu se postavljati kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Dozvoljeno je postavljenje montažnih građevina (šatori i sl.) za potrebe sajmova i manifestacija (maskenbal, vinske manifestacije i sl.) prema odluci Grada.

(3) Nadstrešnice, informativni panoi i sl. poželjno je unificirati kao prepoznatljiv oblik urbane opreme.

(4) Građevine iz ovog članka ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje pješaka i vozila, smanjivati preglednost prometnica ili ometati druge korisnike prostora, a smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem su smještene. Za smještaj montažnih građevina na javnim površinama unutar zaštićenih graditeljskih cjelina (određeno na kartografskom prikazu br. 3.'Uvjeti korištenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja') treba primijeniti posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela.

(5) Isključuje se mogućnost postavljanja privremenih objekata (kioska) unutar granica površine označene planskom oznakom M1 (određeno na kartografskom prikazu br. 4. 'Uvjeti i način gradnje').

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE NA JAVNIM ZELENIM POVRŠINAMA I ZAŠTITNIM ZELENIM POVRŠINAMA

Članak 113.

(1) Planom je predviđeno uređenje javnih zelenih površina (javni park Z1, dječje igralište Z2, ostale zelene površine Z4) i zaštitnih zelenih površina Z.

(2) Uređenje i oblikovanje javnih zelenih površina provodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana. Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja parkovne površine i grade se prema posebnom projektu sukladno Zakonu i posebnim propisima.

6.1. Javne zelene površine

6.1.1. Javni park (Z1)

Članak 114.

(1) Funkcionalno oblikovanje parka određuju karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina. Ovim Planom postojeći i planirani parkovi tipološki su podijeljeni (određeno na kartografskom prikazu br. 4. 'Uvjeti i način gradnje') na gradski park (Z11), park šuma (Z12), rekreativni park (Z13), arheološki park (Z14) i 'eko' park (Z15). Oblikovne karakteristike javnog parka ovise o tematici te će se vegetacijska (hortikulturna) komponenta (odnos zastupljenosti vegetacijske i hortikulturne komponente) odrediti u okviru cjelovitog uređenja parkovne površine.

(2) Na površinama javnog parka (Z1) mogući zahvati sastoje se od:

- očuvanja i sanacije postojeće kvalitetne visoke vegetacije te nadopune novom, hortikulturno uređenje,

- potrebno je osigurati barem 60 % površina s vegetacijskom komponentom (zelenih površina)

- rekonstrukcije postojećih građevina u vlastitim gabaritima,

- gradnja manjih otvorenih sportsko-rekreacijskih površina i igrališta (boćališta, viseća kuglana i sl.),

- uređenja staza (biciklističke, za šetnju i sl.), odmorišta, gradnje stepenica, podzida (kao kameni zid ili se oblažu kamenom), obrubnih zidova i sl.,

- uređenje dječjih igrališta za djecu od 0-7 godina,

- gradnje otvorenih nadstrešnica (pergola), otvorenih paviljona (tlocrtne površine do 25m2, visine do 4,0 m) fontana, spomenika, manjih kapelica (poklonci), gradnja manjih komunalnih građevina (trafostanica i sl.), odmorišta i sl.,

- opremanja komunalnom i urbanom opremom (oprema za zalijevanje, javna rasvjeta, klupe, koševi za smeće i sl.).

(3) Na području 'eko' parka (Z15) na udaljenosti 6,0 m, od postojećih građevnih čestica, nije moguća izgradnja građevina iz st.(2) ovog članka.

Članak 115.

(1) Na području park šume (Z12) obavezno je očuvanje i sanacija postojeće kvalitetne visoke vegetacije te nadopune novom.

(2) Na području arheološkog parka (Z14) prije svih građevinskih radova potrebno je izvršiti zaštitno arheološko sondiranje kao i ishoditi mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(3) Na području 'eko' parka (Z15) predlaže se sadnja i uređenja autohtonih biljnih zajednica u svrhu edukacije i odmora.

6.1.2. Dječja igrališta (Z2)

Članak 116.

(1) Nove površine dječjih igrališta dimenzionirane su prema normativima za djecu od 0-3 god. (Z21), od 3-7 god. (Z22) i od 7-15 god. (Z23) i uređuju se na ovim Planom utvrđenim površinama (određeno na kartografskom prikazu br4. 'Uvjeti i način gradnje'). Prostor uz površinu za igru oblikuje se kao javni park.

(2) U zonama javnih zelenih površina – dječje igralište (Z2) mogući zahvati sastoje se od:

- sadnje i uređenja visokog i niskog zelenila te hortikulturnog uređenja,

- uređenja pješačkih staza i odmorišta,

- gradnje i uređenja sportsko-rekreacijskih površina i igrališta,

- gradnje otvorenih nadstrešnica (pergola), otvorenog paviljona (tlocrtne površine do 25m2, visine do 4,0 m), fontana, spomenika i sl.,

- opremanja komunalnom i urbanom opremom (oprema za, zalijevanje, javna rasvjeta, klupe, koševi za smeće i sl.).

6.1.3. Ostale zelene površine (Z4)

Članak 117.

(1) U zonama ostalih zelenih površina (Z4), ukoliko uvjeti to dopuštaju, mogući zahvati sastoje se od:

- sadnje i uređenja visokog i niskog zelenila te hortikulturnog uređenja uz uvjet da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina,

- uređenja pješačkih staza i odmorišta,

- uređenja dječjih igrališta za djecu od 0-7 godina,

- opremanja komunalnom i urbanom opremom (javna rasvjeta, klupe, koševi za smeće i sl.).

- gradnje infrastrukturnih građevina (vodovi) te manjih komunalnih građevina (trafostanica i sl.) uz uvjet da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

6.2. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 118.

(1) Zaštitne zelene površine uređuju se pretežito kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom.

(2) Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

(4) U zonama zaštitnih zelenih površina (Z), ukoliko uvjeti to dopuštaju, dozvoljava se uređenje pješačkih površina, putova i staza, opremanje urbanom opremom (koševi za smeće, klupe, javna rasvjeta i sl.) te gradnje otvorenih nadstrešnica – pergola (tlocrtne površine do 25m2, visine do 3,0 m), infrastrukturnih građevina (vodovi) i manjih komunalnih građevina (trafostanice i sl.).

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-

POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 119.

(1) Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina određene su ovim Planom te posebnim zakonima i propisima.

(2) Područja primjene posebnih mjera zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih cjelina i građevina prikazana su na kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja”, mj. 1:2 000.

7.1. Mjere očuvanja i zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 120.

(1) Na području naselja Novi Vinodolski nema zaštićenih područja prirodne baštine prema Zakonu o zaštiti prirode.

(2) Predložena ovim Planom za zaštitu na području naselja Novi Vinodolski prema Zakonu o zaštiti prirode su:

• Vinodolska dolina u kategoriji zaštićenog krajobraza,

• špilja Va Zagori u kategoriji spomenika prirode (geomorfološki objekt prirode).

(3) Za Vinodolsku dolinu i špilju Va Zagori je potrebno izraditi stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o utemeljenosti prijedloga za zaštitu ta područja treba štititi odredbama i mjerama za zaštitu propisanih ovim Planom. Nadzor provedbe mjera zaštite provoditi će Grad Novi Vinodolski.

(4) U cilju zaštite ovim Planom na dijelu građevinskog područja naselja Novi Vinodolski određuje se mjera očuvanja u što većoj mjeri postojećeg visokog i niskog zelenila odnosno nije dopušteno uklanjanje ili oštećivanje postojećeg zelenila, a kada je to neizbježno, tada se u istoj količini mora kvalitetno nadoknaditi.

(5) U cilju zaštite špilje Va Zagori potrebno je:

- zabraniti turističke posjete špilji kao i turističko uređenje njene unutrašnjosti,

- spriječiti odlaganje otpada na ulaznom dijelu špilje postavljanjem visoke mreže uz rub magistralne ceste,

- spriječiti uznemiravanje šišmiša, osobito tijekom hibernacije, razmnožavanja i podizanja mladih (od svibnja do listopada),

- postaviti vrata s prečkama i ključem na ulazu u špilju,

- ispred ulaza se može postaviti pano s detaljnijim tekstom o stanovnicima špilje (uz njihove fotografije) i tekstom o značenju ove kolonije šišmiša za očuvanje biološke raznolikosti Županije.

(6) Za sve aktivnosti u speleološkom objektu ishoditi prethodno dopuštenje s uvjetima zaštite prirode od Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.

(7) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja, a prema prilogu Uredbe o proglašenju ekološke mreže, nalazi se dijelom ili u cijelosti i nekoliko područja ekološke mreže:

• Šifra i naziv područja:

HR 2000200

Zagorska peć kod Novog Vinodolskog

Ciljevi očuvanja:

divlje svojte

hrvatski naziv: endemične svojte

stanišni tipovi

NKS šifra: H.1.

NATURA šifra: 8310

Naziv staništa: Kraške špilje i jame

Smjernice zaštite:

6000 H. Podzemlje

137 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip;

Ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

' Očuvati sigovine, živi svijet speoloških objekata, fosilne i druge nalaze.

' Ne mijenjati stanišne uvijete u speološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini.

' Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode.

' Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata.

' Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima.

' Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni.

• Šifra i naziv područja:

HR 5000019

Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

Ciljevi očuvanja:

divlje svojte

hrvatski naziv: znanstveni naziv:

vuk Canis lupus

divlja mačka Felis silvestris

ris Lynx lynx

mrki medvjed Ursus arctos

stanišni tipovi

NKS šifra: H.1.

NATURA šifra: 8310

Naziv staništa: Cjeloviti kompleks gorskih šuma, Travnjaci ugroženi na evropskoj i nacionalnoj razini, Kraške špilje i jame

Smjernice zaštite:

7 Regulirati lov i sprječavati krivolov.

9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo.

11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti.

18 Sprečavati zaraštavanje travnjaka.

30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP).

4000 E. Šume

121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šumama.

122 Prilikom dovršenog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine.

123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čestine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove.

124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice.

125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents').

Ne koristiti genetski modificirane organizme.

126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip.

Ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabla s dupljama.

128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring).

129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode;

Pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

6000 H. Podzemlje

137 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip;

Ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

' Očuvati sigovine, živi svijet speoloških objekata, fosilne i druge nalaze.

' Ne mijenjati stanišne uvijete u speološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini.

' Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode.

' Saniratiodlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata.

' Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima.

' Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni.

• Šifra i naziv područja:

HR 1000019

Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika

Ciljevi očuvanja:

hrvatski naziv: znanstveni naziv:

jarebica kamenjarka Alectoris graeca

primorska trepteljka Anthus campestris

lještarka Bonasa bonasia

zmijar Circaetus gallicus

crna žuna Dryocopus martius

vrtna strnadica Emberiza hortulana

mala muharica Ficedula parva

škanjac osaš Pernis apivorus

siva žuna Picus canus

pjegava grmuša Sylvia nisoria

suri orao Aquila chrysaetos

tetrijeb gluhan Tetrao urogallus

mali ćuk Glaucidium passerinum

jastrebača Strix uralensis

planinski ćuk Aegolius funereus

planinski djetlić Dendrocopos leucotos

tropski djetlić Picoides tridactylus

Smjernice zaštite:

7 Regulirati lov i sprječavati krivolov.

9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo.

11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti.

4000 E. Šume

121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šumama.

122 Prilikom dovršenog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine.

123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čestine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove.

124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice.

125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents').

Ne koristiti genetski modificirane organizme.

126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip.

Ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabla s dupljama.

128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring).

129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode;

Pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

7.1.1. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

Članak 121.

(1) Svaki novi zahvat u krajoliku provodi se tako da uspostavlja harmoničan odnos s tradicionalnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena i uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena, kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop.

(2) Na području naselja Novi Vinodolski nije dopušteno uklanjanje ili oštećivanje postojećeg zelenila, a kada je to neizbježno, tada se u istoj količini mora kvalitetno nadoknaditi.

(3) Posebno vrijedni dio naselja, kao prepoznatljiva točka i potez kompozicijskih, panoramskih vrijednosti i vizura je područje planirane park šume (Z12) koji se štiti očuvanjem i održavanjem postojećeg zelenila, te sadnjom novog.

7.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina

Članak 122.

(1) Pregled (redni broj) evidentirane i registrirane kulturno-povijesne baštine te granice zona zaštite na području naselja Novi Vinodolski, u nastavku, odgovara kartografskom prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja”, mj. 1:2 000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Prostornim planom. Za nadzor provođenja propisanih mjera nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Arheološka baština

Članak 123.

(1) Registrirane zaštićene arheološke zone i lokaliteti na području Grada Novog Vinodolskog su:

- Arheološka zona - Arheološki ostaci utvrde Lopar - Z-6858 (3)

- Arheološki lokalitet - kopneni i podmorski - Crkva Sv. Marin s arheološkim nalazištem na otočiću Sv. Marin - Z-6742 (2)

(2) Sustav mjera zaštite utvrde Lopar:

- zaštitni i drugi radovi mogu se poduzimati sukladno mjerama zaštite uz prethodno odobrenje nadležnog tijela,

- vlasnik (imatelj) kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a odredi ih nadležno tijelo.

(3) Sustav mjera zaštite Crkve Sv. Marin na otočiću Sv. Marin:

- zaštitni i drugi radovi mogu se poduzimati sukladno mjerama zaštite uz prethodno odobrenje nadležnog tijela,

- kulturno dobro može se koristiti samo u izvornoj namjeni ili za namjenu koju je odredilo nadležno tijelo,

- vlasnik (imatelj) kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a odredi ih nadležno tijelo.

Članak 123.a

(1) Evidentirane arheološke zone i lokaliteti na području Grada Novog Vinodolskog su:

- Kalvarija - prapovijesna gradina, arh. Lokalitet (1)

- crkva sv. Marije s ruš. samostana (uz groblje), arh. Zona (4)

(2) Svi zahvati u zonama i na lokalitetima navedenim u stavku (1) ovog članka, uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje i sl.). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.

(3) Zaštita arheoloških zona, lokaliteta i ostataka građevina iz stavka (1) ovog članka podrazumijeva:

Kalvarija - ishođenje posebnih uvjeta od nadležnog Konzervatorskog odjela za sve zemljane radove unutar obuhvata zaštite gradine određenog ovim Planom (1).

crkva sv. Marije s ruš. samostana (uz groblje) - zaštitna arheološka istraživanja prije početka svih građevinskih i drugih zemljanih radova kao i ishođenje mišljenja od nadležnog Konzervatorskog odjela za sve radove unutar obuhvata zaštite ruševine (4).

(4) Nužna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce.

Povijesne graditeljske cjeline

Gradsko naselje

Članak 124.

(1) Registrirane zaštićene povijesne graditeljske cjeline na području Grada Novog Vinodolskog su:

- Gradsko naselje - Kulturno-povijesna urbanistička cjelina Novi Vinodolski - Z-5084 (5)

- Graditeljski sklop - Frankopanski kaštel s kulom Kvadrac - Z-840 (8)

(2) Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar zone zaštite kulturno-povijesne urbanističke cjeline i za izdvojene pojedinačne građevine određene ovim Planom potrebno je ishoditi prethodno odobrenje i posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 124.a

(1) Preventivno zaštićene povijesne graditeljske cjeline na području Grada Novog Vinodolskog su:

- Gradsko naselje - Kulturno-povijesna cjelina gradskog predjela Lukavice - P-6380 (6 i 6a).

(2) Sustav mjera zaštite Kulturno-povijesne cjeline gradskog predjela Lukavice:

- u zoni zaštite valoriziraju se sve povijesne zgrade arhitektonskog oblikovanja iz razdoblja historicizma, secesije, moderne starije od 1968.g., urbana matrica, drvoredi, okućnice kao integralni dio kulturnog dobra gradskog predjela Lukavice nastao njegovim povijesnim razvojem te se stoga nalaže cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja.

- obavezna je puna zaštita građevnog tkiva (oblika, izgleda, konstruktivnih rješenja, prostorne organizacije), a u najvećoj mogućoj mjeri zaštita funkcija i sadržaja

- na povijesnim su građevinama uz održavanje i popravak, dozvoljeni uz posebne konzervatorske uvjete i manji građevni zahvati u svrhu nužnog prilagođavanja suvremenim potrebama i funkciji

moguća je korekcija postojeće arhitekture temeljem konzervatorskog elaborata, a u skladu s valorizacijom postojeće gradnje

- dozvoljene su kvalitetne adaptacije i prenamjene građevina koje su u građevinski lošem stanju, a nisu ocijenjene kao pojedinačno visoko vrijedne s kulturno povijesnog i arhitektonskog gledišta.

- dozvoljena su i poželjna rušenja bespravno izvedenih građevina ili dijelovi građevina koje su ocijenjene kao urbani konflikti ili kao neprimjerene urbanističkoj i arhitektonskoj kvaliteti šireg sklopa u kojem se nalaze

- nije dozvoljeno rušenje povijesnih struktura i zamjenska gradnja osim u slučaju kada o zahtjeva narušena statika zgrade sukladno mišljenju statičara s odobrenjem za rad na kulturnim dobrima

- treba zadržati u postojećem gabaritima te obnoviti povijesno i ambijentalno vrijedne hortikulturno oblikovani prostore (perivoje i vrtove) i ostali hortikulturno oblikovani prostor oko dominantnih građevina visoke arhitektonske vrijednosti

- iznimno se na temelju posebnih konzervatorskih uvjeta i kvalitetnog urbanističko arhitektonskog rješenja mogu dozvoliti promjene u smislu obrade hodnih ploha, urbane opreme (podzida i sl.) kad se ocijeni da ne postoji mogućnost vraćanja izvornog načina obrade

- zaštitni i drugi radovi na području kulturno-povijesne cjeline gradskog predjela Lukavice u Novom Vinodolskom unutar prostornih međa mogu se poduzeti u skladu sa sustavom mjera zaštite uz prethodno odobrenje nadležnog tijela

- sve intervencije u prostoru kulturno-povijesne cjeline gradskog predjela Lukavice uvjetovane su u prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja

- vlasnici kao i drugi imatelji kulturnog dobra dužni su provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a odredi ih nadležno tijelo

- svim promjenama na kulturnom dobru, oštećenju ili uništenju, potrebno je odmah obavijestiti nadležno tijelo.

(3) Iznimno, unutar registrirane povijesne cjeline Novi Vinodolski '6a' (određeno na kartografskom prikazu 3. 'Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja'), krovišta mogu biti ravna ili kosa.

Članak 124.b

(1) Evidentirani povijesni graditeljski sklopovi i sakralne građevine na području Grada Novog Vinodolskog su:

- crkva Sv. Filipa i Jakova, evidentirano (7)

- kuća biskupa Krištofora, evidentirano (9)

(2) Ovisno o povijesnom i spomeničkom značaju pojedine građevine, one podliježu i određenom stupnju zaštite.

(3) Za sve evidentirane građevine određene ovim Planom potrebno je ishoditi prethodno odobrenje i posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 125.

(1) Ovim Planom, temeljem 'Konzervatorske studije prostora Grada Novi Vinodolski', Rijeka, srpanj 2007.g. u cilju očuvanja izvornih povijesnih i ambijentalnih vrijednosti, proširena je zona zaštite:

• povijesne jezgre: na Šermanovu ul., ul. Građanske škole, dio ul. Antuna Mažuranića i istočni dio ul. Braće Radić (5a).

Članak 126.

(1) Zaštita proširenog obuhvata zaštite povijesne jezgre Novi Vinodolski (red.br.5a) obuhvaća očuvanje postojećih građevina i njima pripadajućih zelenih površina koje treba čuvati bez mogućnosti gradnje novih građevina osnovne namjene. Osobito je potrebno očuvanje sačuvanih ambijentalnih odlika primorske arhitekture i to visokog zida okućnica u ul. Andrije Šermana (kućni br. 3, 7, 9, 10, 12, 15, 17, do br. 17, 20, 21, 26) te dvora (dver) i skota (kućni br. 30).

(2) Rekonstrukcija građevina treba biti u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Iznimno, mogući su i drugačiji visinski gabariti ali samo u slučajevima obavezne korekcije zbog usklađivanja vertikalnih gabarita prema zahtjevu nadležnog konzervatorskog odjela kada se može smanjiti ili povećati postojeća katnost ali najviše do tri nadzemne etaže.

(3) Za prošireni dio zašite povijesne jezgre prilikom svih zahvata na građevinama kao i u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 127.

Briše se.

Zaštita pojedinačnih sakralnih i civilnih građevina izvan zona zaštite povijesne jezgre Novi Vinodolski i kulturno-povijesne cjeline gradskog predjela Lukavice

Članak 128.

(1) Zaštita sakralnih građevina:

crkva Sv. Nikole (obala Petra Krešimira IV) – evidentirano (28),

crkva Sv. Marije (na groblju) – evidentirano (29),

crkva Sv. Trojstva – evidentirano (30),

kapela sv. Ivan na Krasi – evidentirano (31),

kapela sv. Križa (Kalvarija) – evidentirano (32),

podrazumijeva očuvanje osnovnog volumena građevine i kompozicije pročelja, a svi zahvati na građevinama moraju biti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(2) Za sve radove na evidentiranim sakralnim građevinama, kao i u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

(3) Za sve građevinske intervencije i u postupku izdavanja lokacijske dozvole na parceli evidentiranog sakralnog objekta, kao i na onim koje ga okružuju, potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

(4) Za ostatke crkve Sv. Marije na groblju (red. br. 29) određena je ovim Planom zona zaštite unutar koje je prije izgradnje i uređenja površine potrebno izvršiti zaštitno arheološko sondiranje.

Članak 129.

U cilju zaštite od lokalnog interesa određuje se ovim Planom:

• spomenik gradskom vodovodu (red.br.35), za zaštitu u kategoriji pojedinačno kulturno dobro – civilna građevina. Zaštita podrazumijeva očuvanje i zaštitu građevine, a svi zahvati na građevini moraju biti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara. Nadzor provedbe ove mjere provoditi će Grad Novi Vinodolski. Za sve radove na građevini potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

• studenac na predjelu Mela (red.br.36), za zaštitu u kategoriji etnološka baština – etnološka građevina. Zaštita podrazumijeva očuvanje i zaštitu građevine. Nadzor provedbe ove mjere provoditi će Grad Novi Vinodolski.

• Pod spomenik (red.br. 37) za zaštiti u kategoriji civilna građevina. Zaštita podrazumijeva očuvanje i zaštitu građevine, a svi zahvati na građevini moraju biti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara. Nadzor provedbe ove mjere provoditi će Grad Novi Vinodolski. Za sve radove na građevini potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 130.

(1) Unutar obuhvata Plana provodi se prikupljanje komunalnog otpada i zbrinjavanje na sanitarnom odlagalištu lociranom izvan obuhvata ovog Plana, sukladno sustavu za gospodarenje otpadom u okviru Primorsko-goranske županije. Prikupljanje komunalnog otpada do njegovog odvoza na sanitarno odlagalište ostvaruje se spremnicima - kontejnerima uz osiguranje minimalno 1 kontejner/100 stanovnika.

(2) Na svakoj se građevnoj čestici mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

(3) Na području naselja Novog Vinodolskog uspostavljeno je izdvojeno prikupljanje korisnog otpada, i to odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim na javnim površinama na području cijelog Grada za više vrsta korisnog otpada - 'eko-otoci' (obavezno: staklo, papir, metalni otpad, plastika, biootpad, a alternativno i za istrošene baterije).

(4) Za postavljanje spremnika iz stavaka (1) i (3) ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor na rubu javne zelene površine, neposredno uz prometni koridor ili u okviru građevne čestice višestambene gradnje te uz gospodarsku, javno-društvene i druge građevine, u skladu s projektom i posebnim uvjetima nadležne gradske komunalne službe. Navedeni prostor treba biti dostupan komunalnim vozilima bez ometanja kolnog i pješačkog prometa, te mora biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

(5) Lokacije spremnika na javnim površinama određuju se posebnim programima koje izrađuju komunalne službe Grada temeljem Odluke izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave.

Članak 131.

(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na postojeće odlagalište,

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada (ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada iz stavka (2) ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

(4) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećim zakonskim propisima.

Članak 132.

Zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i septičkih taložnica provodi se izvan područja obuhvata Plana u skladu s rješenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 133.

(1) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskim prikazu br. 3. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja”, mj. 1:2 000.

(2) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima.

(3) Unutar građevnog područja naselja Novi Vinodolski, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.

(4) Ovim Prostornim planom ne propisuju se novi zahvati za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Uredbom o procjeni zahvata na okoliš i Prostornim planom Primorsko-goranske županije.

(5) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša sukladno važećim Zakonima i posebnim propisima donesenim na temelju istih (zaštita od buke, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

(6) U sustavu zaštite od prirodnih i drugih nesreća unutar naselja Novi Vinodolski potrebno je pridržavati se mjera zaštite utvrđenih odgovarajućim zakonima i podzakonskim propisima, a posebno u skladu sa slijedećim propisima:

• Zakona o zaštiti i spašavanju,

• Zakona o policiji,

• Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora,

• Pravilnika o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti,

• Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva.

(7) Državna uprava za zaštitu i spašavanje daje posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijske dozvole sukladno procjenama ugroženosti i planovima zaštite i spašavanja naselja Novi Vinodolski.

9.1. Zaštita tla

Članak 134.

(1) Osnovne mjere zaštite tla postižu se građenjem na terenima povoljnih geotehničkih karakteristika, te dokazivanjem potrebite stabilnosti i nosivosti tla u okviru projektne dokumentacije. Prilikom projektiranja građevina na području središta naselja od Krase preko Dolca do predjela Japnenica (područje pojačane erozije) i na području lijeve obale i ušća Ričine (pretežito nestabilno područje) potrebno je obavezno dokazati potrebite stabilnosti i nosivosti tla u okviru projektne dokumentacije.

(2) Zaštitu tla posredno se provodi zaštitom javnih parkova (novih i postojećih) te zaštitnih zelenih površina (Z) za koje je putem programa gospodarenja treba odrediti ograničenje sječe, kako površina niti u jednom trenutku ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji, te kako bi krajobraz ostao vizualno i estetski saniran.

(3) Posebna pažnja posvećena je vegetacijski vrijednim područjima uz zone stanovanja i zone ugostiteljsko-turističke namjene, bilo kroz njihovo očuvanje kao zaštitnih zelenih površina ili uklapanje u zone izgradnje putem povećanja površine građevne čestice i smanjenja njezine izgrađenosti.

(4) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu sa uvjetima ovog Plana.

(5) Na području naselja Novi Vinodolski nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda već se iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.

9.2. Zaštita zraka

Članak 135.

(1) Na području Novi Vinodolski potrebno je provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat sve mjere, temeljene na važećem Zakonu o zaštiti zraka, kojima se može očuvati postojeća I. kategorija kakvoće zraka.

(2) Suglasno zakonskoj regulativi provoditi potrebne mjere sprečavanja štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa i u tom smislu poduzimati sljedeće mjere i aktivnosti:

- kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program,

- stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih važećim Zakonom o zaštiti zraka i Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora),

- održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila,

- redovito održavanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- planom utvrđenu zabranu smještaja sadržaja i djelatnosti kojim svojim radom utječu na zagađenje zraka iznad zakonom dopuštene razine,

- promicanje upotrebe plina kod korisnika energije.

9.3. Zaštita od buke

Članak 136.

(1) Na području naselja Novi Vinodolski područje ugroženosti bukom nalazi se uz glavne mjesne ulice, te uz sadržaje ugostiteljstva i zabave, te u tim koridorima odnosno uz zone navedenih sadržaja treba provoditi mjere za smanjenje razine buke do razine određene važećim zakonskim propisima.

(2) Unutar građevinskog područja naselja Novi Vinodolski dopušta se maksimalna razina buke prema Zakonom utvrđenom standardu prikazanom u tablici:

(3) Unutar građevinskog područja gospodarske namjene (označena planskom oznakom K) na granici građevne čestice unutar zone dnevna buka ne smije prelaziti 65 dBA, odnosno ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči (prema mješovitim zonama 60 dBA, odnosno prema zonama namijenjenim odmoru 50 dBA).

Članak 137.

(1) Na području naselja Novi Vinodolski treba uspostaviti monitoring buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte koji proizvode buku, te izraditi kartu sa prikazom razine buke na gradskom području.

(2) S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje bukom ovim Planom su predviđene sljedeće mjere:

- potencijalni izvori buke ne smiju se smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stambene i turističke zone ili remete rad u mirnim djelatnostima (škole, socijalne ustanove, parkovi i sl.),

- pri planiranju građevina i namjena, što predstavljaju potencijalan izvor buke, predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),

- provodit će se urbanističke mjere zaštite: ograničenje cestovnog prometa u centru naselja, uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice i sl.

9.4. Zaštita voda

Članak 138.

(1) Zone zaštite izvorišta vode za piće na području Grada Novog Vinodolskog određene su prema Odluci o zaštiti izvorišta na crikveničko-vinodolskom području. Temeljem te odluke područje obuhvata Plana se nalazi izvan zona sanitarne zaštite izvorišta.

(2) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području naselja Novi Vinodolski investitori su dužni ishoditi vodopravne uvjete u skladu s Zakonom o vodama i posebnim propisima.

(3) Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih voda na području naselja Novi Vinodolski određene su ovim Planom, a prioritetne su:

- završetak izgradnje javnog sustava za odvodnju otpadnih voda s pročišćavanjem sukladno ovom Planu;

- zabrana izgradnje građevina na površinama namjene označene planskim oznakama M3 i K (k.p. br. 4.'Uvjeti i način gradnje') ukoliko nemaju mogućnost priključka na zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda odnosno čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s ovim Planom;

- obavezno priključenje na zatvoreni sustav odvodnje odnosno vlastiti zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda s pročiščivaćem stambenih građevina (4 stana odnosno samostalnih uporabnih cjelina), poslovnih građevina, javnih i društvenih građevina i ugostiteljsko-turističkih građevina većih od 10 ES unutar površina mješovite namjene označene planskim oznakama M2, M2-1 i M2-2 (k.p. br. 4.'Uvjeti i način gradnje');

- iznimno, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, unutar površina označenih planskim oznakama M2, M2-1, M2-2 i M3 do izgradnje sustava odvodnje određenog ovim Planom, moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi za sve građevine stambene namjene – obiteljske kuće i stambene građevine (do 4 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) veličine do max. 10 ES. Za stambene građevine s više od 4 stana odnosno samostalne uporabne cjeline, kapaciteta većeg od 10 ES, obavezan je vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav sa uređajem (biodisk i sl.) U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.

- obavezna izgradnja zatvorenog kanalizacijskog sustava (ovisno hoće li imati vlastiti sustav uz ugradnju bio diska ili će se priključiti na kanalizacijsku mrežu) za građevine na površinama označenim planskim oznakama T, D, R11, R12, R21, R22 (k.p. br. 4.'Uvjeti i način gradnje';

- saniranje divljih odlagališta na području cijelog naselja, te benzinskih crpki i spremnika naftnih derivata;

- kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojećih prometnica idejnim i izvedbenim projektima predvidjeti otjecanje i pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda s kolnika prije nego što se ispuštaju u obližnje tlo ili vodotokove.

(4) Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- zabraniti pranje automobila kao i drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine unutar naselja.

Članak 139.

Briše se.

9.4.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

(1) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima pod djelovanjem bujica treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja obzirom da Suha Ričina pripada vodama 2 reda. U daljnjim projektnim fazama koje se odnose na uređenje vodotoka Suha Ričina Novljanska i potok Brzet koristiti kao podlogu „Idejni projekt regulacije vodotoka Novljanska Ričina od stacionaže 0+000,00 do stacionaže 4+167,77“ (IGH-PC Rijeka, 2000 g.) i „Rekonstrukcija regulacije Novljanske Ričine od km 1+106,68 do 1+336,60 i bujice Brzet od km 0+000 do 0+207,23-glavni projekt (RO Vodoprivreda, 1984 g.) i „Uređeni i neuređeni inundacijski pojas vodotoka Novljanske Ričine-od stacionaže 0+000,00 do 1+071,75“ (VGI Rijeka, 2005 g.) i Regulacija Novljanske Ričine od st. km 0+350,00 do st. km 1+161,00 (Glavni projekt, IGH PC Rijeka, 2008) te projekt „Regulacija bujice Novljanska Ričina' (Institut za elektroprivredu, Zagreb, 2017.).

(2) Obrana od poplava za Suhu Ričinu Novljansku provodi se temeljem Plana obrane od poplava na vodama II reda Primorsko - goranske županije - Sektor E - Sjeverni Jadran - branjeno područje 23 - područje malih slivova 'Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci' - mali sliv 'Kvarnersko primorje i otoci'.

(3) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica, te melioracijsku odvodnju, provodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana.

(4) Prisutni rizici od poplave mora u zoni obuhvata Plana prikazani su u elaboratu 'Poplave mora na priobalnim područjima' (2013.g.), a metodom ekspertne procjene procijenjene su maksimalne visine razine mora u odnosu na HVRS71. Za crikveničko - vinodolsko primorje maksimalne razine mora za povratni period od 100 god se kreću od 105-114 cm, a za 1000-godišnji povratni period iznose više od 125 cm. Analizama olujnog juga iz 2007 g. procijenjene su maksimalne visine valova istočne obale jadranskog mora i iznose između 3,0 -4,0 m.

(5) Mjerodavne visine poplava mora na priobalnom području Plana velike, srednje i male vjerojatnosti iznose redom: 1,85 mn.m., 2,6 mn.m. i 4,3 mn.m. čime proizlaze ograničenja korištenja i uređenje priobalnog područja:

• sustavno rješavanje narušene kvalitete izgrađenog područja (povrede urbanog okoliša) nastale zbog nezakonite gradnje

• urbana sanacija,

• uvjetovana nova izgradnja na području (potrebno predvidjeti mjere zaštite ).

(6) Smjernice za primjenu sustava zelene infrastrukture za umanjenje štetnog djelovanja voda pri projektiranju i izvedbi:

• Otjecanje prije i poslije izgradnje trebalo bi biti isto – zadržati ili smanjiti koeficijente otjecanja primjenom tehnika sustava zelene infrastrukture,

• U najvećoj mjeri omogućiti održavanje propusnosti tla – smanjiti betonizaciju,

• Povećati zadržavanje vode na slivu i smanjiti veličinu dotoka – krajobraznim uređenjem,

• Koristiti postojeći reljef pri izgradnji dijelova sustava odvodnje – maksimalno koristiti prirodni okoliš,

• Povećati infiltraciju i filtraciju i smanjiti brzine tečenja i eroziju – krajobraznim uređenjem sliva,

• Po mogućnosti predvidjeti korištenje pročišćene oborinske vode,

• Korištenje poroznih materijala u gradnji trgova, ulica u starogradskim jezgrama – nevezani kamen, te porozni asfalt ili beton ili sl. u niskim dijelovima naselja (kod prometnih ulica ili parkiranja u mirovanju te pješačkih i biciklističkih staza).

• Sustav odvodnje treba u punoj mjeri koristiti prednosti postojeće vegetacije i prirodne odvodnje,

• Ako je moguće sustav odvodnje izgraditi prije izgradnje objekta,

• Projektiranje započeti s ispustom prikupljenih voda. Proračunate ispusne količine ne smiju premašiti postojeći nizvodni kapacitet, kako bi se smanjila mogućnost plavljenja, erozija, degradacija staništa i opterećenost postojećeg sustava odvodnje,

• Projektirati tako da sustav odvodnje zahtjeva minimalne troškove održavanja,

• Odvoditi površinsku vodu do propusnih i zelenih površina, te depresija da se poveća infiltracija,

• Primijeniti tehnike oblikovanja terena te koristiti depresije za spremanje i infiltraciju vode,

• Projektirati retencijske prostore sa sinusoidalnim obalama da se osigura više prostora za litoralnu vegetaciju (tako povećati filtraciju), veći broj biljnih vrsta i bolji estetski dojam,

• Smjestiti ulazne građevine i vodolovna grla u travnate površine a ne asfaltirane,

• Na prometnim površinama koristiti konstrukcije rigola s bočnim otvorima za ravnomjernu raspodjelu dotoka po bliskim zatravljenim površinama i jarcima,

• Locirati zaštitne građevine unutar pojasa cesta, razdjelnog pojasa ili prometnih čvorova.

(7) Smjernice za čuvanje i korištenje postojećih resursa:

• Maksimalno omogućiti provođenje površinskih i oborinskih dotoka preko vegetacijskih ili drugih objekata zaštite i izbjeći direktno ispuštanje u podzemne ili površinske vode korištenjem građevinsko krajobraznih tehnika oblikovanja nekonstruktivnih zahvata,

• Sačuvati i/ili uspostaviti prirodnu vegetaciju,

• Provesti istraživanja terena i prirodne odvodnje s ciljem da se zabilježe površine pod vegetacijom, postojeći stalni ili povremeni vodotoci, kulturni ili prirodni spomenici i odredi mogućnost uklapanja u projekte objekata, a naročito prometnica,

• Sačuvati ili uspostaviti močvare i/ili lokve gdje ih je moguće koristiti za ispuštanje oborinskog dotoka,

• Izbjegavati zamjenu prirodnih kanala i vodotoka umjetnim – ne zacjevljivati prirodne vodotoke,

• Strme nagibe izvesti terasasto kako bi se smanjio vršni dotok i erozija,

• Koristiti autohtone biljke da se smanji uporaba pesticida, gnojenje, zalijevanje i druge potrebe za održavanjem,

• Izbjegavati promjene i graditeljske intervencije unutar dolina prirodnih vodotoka, močvara, inundacija, prirodnih depresija i strmih nagiba,

• Održavati i štititi vegetaciju uz more, močvare i vodotoke kao zaštitne i filtracijske pojaseve,

• Sačuvati i zaštititi porozna tla zbog povećane infiltracijske sposobnosti – ne planirati industrijska postrojenja na takvim tlima,

• Ograničiti zemljane radove kao što su čišćenje, ravnanje, usijecanje i nasipanje, zbog smanjenja erozije i pronosa sedimenta,

• Oponašanjem što prirodnijih uvjeta smanjit će se zahtjevi za održavanjem, a dugoročno gledano povećat će se učinkovitost u radu sustava odvodnje,

• Osnovni princip integralnog pristupa je da se infrastruktura odvodnje radi zajedno s krajobrazom te se smatra njegovim sastavnim dijelom.

9.5. Zaštita mora

Članak 140.

(1) Obalno more na području Grada Novog Vinodolskog kategorizirano je kao more II. Kategorije.

(2) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s važećom Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

(3) Mjere za zaštitu mora na području Grada Novi Vinodolski obuhvaćaju:

a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu:

- u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju osim građevina određenih ovim Planom.

b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna:

- završetak izgradnje javnog sustava za odvodnju otpadnih voda s pročišćavanjem sukladno ovom Planu;

- obavezno priključenje na zatvoreni sustav odvodnje odnosno vlastiti zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda uz ugradnju pročišćivača stambenih građevina (4 stana odnosno samostalnih uporabnih cjelina), poslovnih građevina, društvenih (javnih) građevina i ugostiteljsko-turističkih građevina većih od 10 ES unutar površina mješovite namjene označene planskim oznakama M2, M2-1 i M2-2 (k.p. br. 4.'Uvjeti i način gradnje');

- saniranje divljih odlagališta na području cijelog naselja, te benzinskih crpki i spremnika naftnih derivata;

- izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, a po potrebi osigurati i postavljanje uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica te kontejnera za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, kao i krutog otpada,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu,

- izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja te obavješćivanje.

9.6. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 141.

(1) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Novi Vinodolski.

(2) Radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama (bez etaža ispod zemlje, ako one nisu odvojene vatro otpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(3) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže, a sve u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara.

(4) Kod projektiranja novih prometnica (razvrstanih i nerazvrstanih) ili rekonstrukcija postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe.

(5) Za projektiranje i gradnju podzemnih garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TVRB N 106.

(6) Temeljem Zakona o zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

(7) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

(8) Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati odredbe Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara.

(9) Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 3,0 m. Ako je jedna od susjednih građevina sa srednjim ili velikim požarnim opterećenjem, njihova međusobna udaljenost određuje se proračunom. Ukoliko nije moguće postići sigurnosnu udaljenost među građevinama, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara sukladno glavi V Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara.

(10) Prilikom projektiranja i gradnje natkrivenih parkirnih mjesta i garaža s korisnom površinom većom od 15 m2 primijeniti austrijske smjernice za protupožarne zaštitu u garažama, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama (Austrijski institut za građevinsku tehniku (OiB)- Smjernica 2.2.).

(11) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima i propisa donesenih na temelju njega.

(12) Temeljem Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina potrebno je izraditi prikaz svih primijenjenim mjera zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2) koji minimalno mora sadržavati odredbe kao Elaborat zaštite od požara.

9.7. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja i potresa, zaštita i spašavanje)

9.7.1. Sklanjanje ljudi

Članak 142.

(1) Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su slijedećim zakonima i propisima: Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva, Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora i Zakon o Izmjenama i dopunama zakona o unutarnjim poslovima.

(2) Naselje Novi Vinodolski sa manje od 5000 stanovnika (popis stanovništva 2021.g.) ulazi u kategoriju gradova i naseljenih mjesta 4. stupnja ugroženosti.

(3) Za sklanjanje stanovništva koristit će se postojeće sklonište i skloništa koja će se graditi kao dvonamjenska unutar podzemnih dijelova poslovnih građevina (javne garaže).

(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite u načelu se projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine.

Karakteristike skloništa

1) Sklonište dopunske zaštite mora imati:

' opseg zaštite od 50 kPa natpritiska,

' funkcionalno riješene prostorije opremljene za višesatno zadržavanje do 50 osoba.

2) Sklonište osnovne zaštite mora imati:

' opseg zaštite od 100 kPa do 300 kPa natpritiska,

' funkcionalno riješene prostorije opremljene za sedmodnevni neprekidni boravak do 300 osoba.

(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta koristi se prema potrebi kao dvonamjenski prostor za sklanjanje ljudi, ako u krugu od 250 metara isto nije osigurano na drugi način.

(6) Sklanjanje u naselju Novi Vinodolski osigurava se također putem privremenog izmještanja stanovništva, izgradnjom zaklona, te prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u skladu s Planom zaštite i spašavanja za slučaj neposredne ratne opasnosti Grada Novi Vinodolski.

(7) Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija (benzinske postaje i sl.), u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

(8) Ovim Planom su postojeće sklonište i dvonamjenski prostori koji se mogu koristiti kao skloništa osnovne i dopunske zaštite razmješteni unutar:

- građevine u ulici Jurkovo 1 - postojeće sklonište,

- javnih i ostalih garaža,

- pogodnih podrumskih prostora građevina stambene namjene.

9.7.2. Zaštita od rušenja i potresa

Članak 143.

(1) Ovim Planom utvrđene su trase novih (planiranih) gradskih ulica sa najmanjom dopuštenom udaljenosti građevina (međusobno i od javnih prometnih površina) te najveće visine građevina, a kako bi se spriječilo da eventualne ruševine zapriječe prometnice, te time omoguće evakuaciju i pristup interventnim vozilima.

(2) Sustav prometnica u ovom Planu je tako postavljen i dimenzioniran da se osigura potrebna protočnost vozila.

(3) Ovim Planom određeni su prostori za izmicanje interventnih javnih službi (vatrogasci, hitna pomoć, policija i sl.) na prometno pristupačnije lokacije.

(4) Pri projektiranju novih i kod rekonstrukcije postojećih građevina, a osobito unutar povijesne jezgre te na području središta naselja od Krase preko Dolca do predjela Japnenica (područje pojačane erozije) kao i na području lijeve obale i ušća Ričine (pretežito nestabilno područje), koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima, obvezatna je analiza otpornosti građevina na rušenje uslijed potresa i detaljnije mjere zaštite ljudi i građevina od rušenja.

(5) Građevine naglašene ugroženosti u naselju Novi Vinodolski su građevine javne i društvene namjene (predškolske, školske, zdravstvene, socijalne, kulturne ustanove i zgrade u kojima se okuplja veći broj ljudi), višestambene i hotelske zgrade kao i glavne mjesne i sabirne prometnice, te se iste građevine utvrđuju kao prioritet u raščišćavanju terena.

(6) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(7) Stupanj ugroženosti od potresa definira se poredbenim vršnim ubrzanjem tla tipa A s vjerojatnošću premašaja od 10% u 50 godina za povratno razdoblje od 475 godina u jedinici gravitacijskog ubrzanja tj. u m/s2. Prema karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 475 godina, prostor Grada Novog Vinodolskog dio je područja ubrzanja tla tipa A od 0,22 g, što odgovara intenzitetu VIII° MCS ljestvice.

(8) Zaštite od potresa stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se tijekom projektiranja sukladno pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima, kao i pravilima struke.

(9) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

(10) Radi efikasne zaštite od potresa, potrebno je:

• za područja u kojima se planira izgradnja većih stambenih i poslovnih građevina izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese;

• ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara;

• planirati i održavati u funkciji luke otvorene za javni promet;

• graditi građevine otporne na djelovanje potresa intenziteta od VIII° MCS ljestvice;

• analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa, koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa;

• kod planiranja novih ili rekonstrukcije postojećih zahvata potrebno je primijeniti zajedničke prostorne standarde i normative propisane Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora koji se odnose na ograničenje visine građevina, osiguranje minimalnog međusobnog razmaka građevina te druge mjere određene uvjetima nadležnih tijela u postupku ishođenja suglasnosti na planirani zahvat.

(11) Zone za evakuaciju ljudi predstavljaju sve veće javne površine unutar područja obuhvata plana (trgovi, površine javnih parkirališta, parkovi, sportska igrališta i sl.) izvan zone plavljenja, a određene su Planom djelovanja civilne zaštite.

9.7.3. Zaštita i spašavanje

Članak 144.

(1) Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva na području Grada Novi Vinodolski provodi jedinstveni operativno-komunikacijski centar – Županijski centar 112, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Rijeka. U naselju Novi Vinodolski postoji sirena za uzbunjivanje i obavješćivanje građana Novog Vinodolskog unutar povijesne jezgre u građevini javne i društvene namjene – muzeja (D62) (kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja u mj. 1:2000).

(2) U jedinstveni sustav uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj treba uključiti i sljedeće subjekte na području naselja Novi Vinodolski:

– pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš, te osobito pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i vodom, kao i pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim tvarima,

– vlasnike i korisnike objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi, u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje (dom za smještaj starijih osoba (D21), predškolske ustanove (D4), škola (D5), otvoreno ili pučko učilište (D61), višenamjenske javne i društvene građevine (D9), autobusni kolodvor (K2), sportske dvorane unutar sportsko-rekreacijskog centara 'Bahalin' (R11), veće korisnike unutar poslovnih zona (K), vlasnike većih hotelskih kapaciteta unutar površina (T)),

– vatrogasnu postrojbu (D82),

– ostale vlasnike i korisnike sirena.

(3) Obuhvati najugroženijih urbanih područja unutar obuhvata plana (po tipu konstrukcije, starosti građevina i gustoći ugroženosti) prikazana su na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja u mj. 1:2000.

(4) Potencijalni mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće unutar područja obuhvata Plana je poslovna zona (K) uz Suhu Ričinu i benzinska stanica u luci. Postojeća benzinska stanica ispod pošte ovim Planom je predviđena za izmještanje unutar prethodno navedene poslovne zone (kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja u mj. 1:2000).

(5) Pravne osobe koje se bave takvom vrstom djelatnosti koja svojom naravi može ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš, te osobito pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i vodom, kao i pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju, skladište ili u tehnološkom procesu postupaju s opasnim tvarima imaju obvezu izrade operativnih planova zaštite i spašavanja, sukladno metodologiji koju propisuje ravnatelj Uprave.

(6) Vlasnici i korisnici stambenih, poslovnih, javnih i drugih objekata dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi te osigurati uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine u tim objektima, te na tim objektima, na zahtjev Uprave, dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana.

(7) Prometnice na kojima je moguć prijevoz opasnih tvari unutar naselja Novi Vinodolski su glavne mjesne ulice koje obuhvaćaju današnju državnu cestu D8 (Jadranska magistrala) te županijsku cestu Ž 5064 (Ulica Antona Mataije). Mjesta najvećeg ugroza su most na području ušća Suhe Ričine zbog mogućeg onečišćenja mora te područje uz autobusni kolodvor kao mjesto okupljanja većeg broja ljudi (kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja u mj. 1:2000).

(8) Pravne osobe koje prevoze opasne tvari dužne su poduzimati mjere zaštite i spašavanja i obavještavati jedinicu lokalne samouprave i Upravu o vrstama i količinama opasnih tvari i opasnog otpada koje prevoze, na vlastiti poticaj ili na njihov zahtjev te im davati podatke i informacije važne za zaštitu i spašavanje, bez naknade.

(9) Pogodne zone za prikupljanje evakuiranih osoba (van zona urušavanja) su sve javne zelene površine (Z), rekreacijske površine (R2) te otvorene sportske površine (nogometno igralište) i javne zelene površine sportsko-rekreacijskog centara 'Bahalin' (R11) (kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja u mj. 1:2000).

(10) Pogodne lokacije za zbrinjavanje (izmještanje ljudi) je škola (D5), sportske dvorane unutar sportsko-rekreacijskog centara 'Bahalin' (R11) te veći hotelski kapaciteti unutar površina (T).

(11) Za raščišćavanje terena u slučaju elementarne nepogode privremeni deponiji utvrđuju se posebnom odlukom Grada, a kao pogodna mjesta za čišćenje i odvoz građevinskog materijala i šute utvrđuju se ovim Planom javne zelene površine (javni park Z1), rekreacijske površine (R2) te otvoreni sportski tereni (nogometno igralište) i javne zelene površine unutar sportsko-rekreacijskog centara 'Bahalin' (R11). Privremeni deponiji mogu se organizirati i na ostalim zelenim površinama (Z4) i većim parkirališnim površinama (kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja u mj. 1:2000).

(12) Prometnice za evakuaciju u izvanrednim uvjetima određene su na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti korištenja u mj. 1:2000.

(13) Izrada plana evakuacije i spašavanja i osposobljavanja odgovornih osoba za provođenje evakuacije i spašavanja obveza je svake tvrtke sukladno zakonu o zaštiti na radu.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 145.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) na području koja nisu unutar obuhvata prostornih planova užih područja koji su na snazi.

Članak 146.

(1) Mjere uređenja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređenju i zaštiti prostora.

(2) Prioriteti izrade dokumenata prostornog uređenja te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata Plana određuje se 'Izvješćem stanja u prostoru'.

Članak 147.

Briše se.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 148.

(1) Postojeće građevine koje se nalaze u zonama koje su ovim Planom predviđene za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni, održavati u okviru zatečenog gabarita, odnosno GBP-a.

(2) Promjena namjene građevine, odnosno usklađenje s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu br. 1. 'Korištenje i namjena površina – razvoj i uređenje ' i br. 4.'Uvjeti i način gradnje' moguće je samo prema uvjetima za predmetnu namjenu.

(3) Rekonstrukcija građevina u prometnim i infrastrukturnim koridorima moguća je samo uz posebne uvjete i suglasnost nadležnih institucija.

Članak 149.

Briše se.

Članak 149a.

Briše se.

Članak 149b.

Briše se.

Članak 149c.

Briše se.

Članak 149d.

Briše se.

Članak 149e.

Briše se.

Članak 149f.

Briše se.

Članak 149g.

Briše se.

Članak 149h.

Briše se.

Članak 149i.

Briše se.

Članak 149j.

Briše se.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 150.

(1) Urbanistički plan uređenja naselja Novi Vinodolski izrađen je u pet (5) izvornika, potpisanih i ovjerenih od nadležnih tijela Grada Novi vinodolski.

(2) Jedan izvornik čuva se u pismohrani Grada Novi Vinodolski, a po jedna izvornik zajedno s Odlukom o donošenju Plana dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike hrvatske,

- Hrvatski zavod za prostorni razvoj,

- Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica,

- Javna ustanova Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije,

- Upravni odjel za urbanizam i razvoj Grada Novi Vinodolski.

Članak 151.

Stupanjem na snagu ovog Plana prestaju se primjenjivati odnosno stavljaju se van snage slijedeći prostorni planovi:

- DPU „Igralište malih športova „ (SN 28/00),

- DPU „Šetalište Zagori-Ričina „ (SN 21/00),

- PUP „Stari grad „ Novi Vinodolski (SN 24/88, 20/89 i 5/91).

Članak 152.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije „.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju I. Izmjena i dopuna Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko-goranske županije br.19/13) stupila je na snagu 27.04.2013.godine

Članak 11.

I. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski izrađene su u pet(5)izvornika ovjerenih pečatom Grada Novi Vinodolski i potpisom predsjednika gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski. Jedan primjerak izvornika čuva se u Upravnom odjelu za urbanizam i razvoj, jedan u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, jedan u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, jedna u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i jedan u Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj.

Članak 12.

Odluka o donošenju I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije „.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju II. Izmjena Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko-goranske županije br.18/14) stupila je na snagu 28.06.2014.godine

Članak 8.

II. Izmjene Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski izrađene su u četiri(4)elaborata izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Novog Vinodolskog.

Izvornici II. Izmjena Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski čuvaju se u pismohrani Upravnog odjela za urbanizam i razvoj Grada Novog Vinodolskog, u dokumentaciji prostora Javne ustanove „Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije „, Uredu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica, te u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje.

Članak 9.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se van snage svi kartografski prikazi Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski ( „Službene novine PGŽ „ broj 23/10, 36/10 i 19/13).

Članak 10.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „ Službenim novinama Primorsko-goranske županije „.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko-goranske županije br.21/16) stupila je na snagu 26.08.2016.godine

Članak 62.

Elaborat III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski izrađen je u šest(6)elaborata izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisanih od predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.

Elaborat izvornika čuva se u pismohrani:

- Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski,

- Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski.

Elaborat izvornika dostavlja se:

- Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica,

- Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

- Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje,

- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj.

Uvid u Plan osiguran je u Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1, Novi Vinodolski.

Članak 62.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije „.

III.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju IV. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko-goranske županije br.19/18) stupila je na snagu 23.06.2018.godine

Članak 39.

Plan je izrađen u pet (5)elaborata izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisanih od predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.

Elaborat izvornika čuva se u pismohrani:

- Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski,

- Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski.

Elaborat izvornika dostavlja se:

- Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje,

- Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica,

- Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije.

Uvid u Plan osiguran je u Upravno odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski.

Članak 40.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se izvan snage Detaljni plan uređenja Sportsko-rekreacijski centar BAHALIN (Službene novine Primorsko-goranske županije br.21/98).

Članak 41.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije“.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju V. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko-goranske županije br.5/22) stupila je na snagu 2. ožujka 2022. godine

Članak 19.

Plan je izrađen u pet (5) elaborata izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisanih od predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.

Elaborat izvornika čuva se u pismohrani:

- Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski,

- Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski.

Elaborat izvornika dostavlja se:

- Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za prostorno uređenje,

- Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica,

- Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije.

Uvid u Plan osiguran je u Upravno odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski.

Članak 20.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Odluka o donošenju VI. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (Službene novine Primorsko-goranske županije br.25/26) stupila je na snagu 25. lipnja 2026. godine

Članak 151.

Elaborat Plana izrađen je u šest (6) elaborata izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisanih od predsjendika Gradskog vijeća. Elaborat izvornika čuva se u pismohrani:

- Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski,

- Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski.

Elaborat izvornika dostavlja se:

- nadležnom upravnom tijelu za provođenje Plana,

- JU Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

- Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Upravi za prostorno uređenje i dozvole državnog značaja,

- Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zavodu za prostorni razvoj.

Uvid u Plan osiguran je u Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Novi Vinodolski, Trg Vinodolskog zakona 1.

Članak 152.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.