2.

Na temelju članaka 33. i 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01 i 129/05) i članka 18. i 19. Statuta Općine Lokve (»Službene novine« broj 37/05), Općinsko vijeće Općine Lokve, na sjednici održanoj 3. siječnja 2006. godine donijelo je

POSLOVNIK
Općinskog vijeća Općine Lokve

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Poslovnikom Općinskog vijeća općine Lokve (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje način rada Općinskog vijeća Općine Lokve (u daljnjem tekstu: Vijeće), a osobito:

- način, postupak i tijek konstituiranja Vijeća,

- početak obnašanja dužnosti člana Vijeća, mirovanje i prestanak mandata člana Vijeća (u daljnjem tekstu: Vijećnika),

- prava i dužnosti vijećnika,

- izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

- prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Vijeća,

- izbor i razrješenje Općinskog načelnika i njegovog zamjenika,

- izbor i razrješenje članova Poglavarstva Općine Lokve,

- ustrojstvo Vijeća,

- način rada radnih tijela Vijeća,

- sazivanje i tijek sjednice Vijeća,

- postupak predlaganja, donošenja akata i rasprave o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća,

- poslovni red na sjednici Vijeća,

- odnos između Vijeća i drugih tijela Općine,

- javnost u radu Vijeća,

- rad Vijeća u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,

- obavljanje stručnih, administrativnih i drugih poslova za potrebe Vijeća,

- te druga pitanja važna za rad Vijeća.

Članak 2.

Vijeće može, ako pojedino pitanje važno za rad Vijeća nije uređeno ovim Poslovnikom to pitanje urediti posebnom odlukom Vijeća većinom glasova svih članova.

II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA, POČETAK OBNAŠANJA DUŽNOSTI VIJEĆNIKA, MIROVANJE I PRESTANAK MANDATA VIJEĆNIKU

Članak 3.

Konstituirajuća sjednica Vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom.

Konstituirajućoj sjednici Vijeća do izbora predsjednika predsjedava najstariji član (u daljnjem tekstu: privremeni predsjedatelj).

Privremeni predsjedatelj ima do izbora predsjednika Vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća glede predsjedanja i vođenja sjednice.

U slučaju da nazočni dobno najstariji vijećnik ne prihvati predsjedavanje sjednicom, Vijeće može odlučiti, na prijedlog službeno ovlaštene osobe, da istom predsjeda sljedeći najstariji član Vijeća koji to prihvati ili službeno ovlaštena osoba.

Nakon izbora predsjednika Vijeća, izabrani predsjednik preuzima predsjedavanje sjednicom.

Članak 4.

Pripremne i tehničke poslove za pripremu konstituirajuće sjednice Vijeća, uz službeno ovlaštene osobe obavljaju službenici i namještenici Jedinstvenog upravnog odjela Općine Lokve (u daljnjem tekstu: Odjel).

Pročelnik Odjela će što prije, a najkasnije u roku osam dana od dana objave službenih rezultata izbora za članove predstavničkog tijela, utvrditi da li neki od izabranih vijećnika obavlja neku od nespojivih dužnosti sukladno odredbama Zakona kojima se regulira izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te u svezi s time uputiti pismenu obavijest izabranom vijećniku koji obavlja neku od nespojivih dužnosti da je dužan najkasnije pri konstituiranju Vijeća izjasniti se o tome prihvaća li dužnost vijećnika ili nastavlja s obnašanjem nespojive dužnosti.

Članak 5.

Dnevni red konstituirajuće sjednici Vijeća utvrđuje se na početku sjednice, a može se promijeniti tijekom sjednice na prijedlog predsjedatelja ili najmanje jedne trećine vijećnika.

Do izbora Mandatnog Odbora te Odbora za izbor i imenovanja, pravo predlaganja donošenja odluka ima privremeni predsjedatelj ili najmanje jedna trećina vijećnika.

Članak 6.

Vijeće je konstituirano izborom Predsjednika Vijeća na prvoj sjednici nakon provedenih izbora na kojoj je nazočna većina vijećnika.

Na početku konstituirajuće sjednice izvodi se himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«.

Članak 7.

Na konstituirajućoj sjednici podnosi se Izvješće o provedenim izborima, o izabranim članovima Vijeća, o podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća, o članovima Vijeća koji obnašaju dužnost nespojivu s dužnošću člana Vijeća, o nastupu mirovanja mandata te o zamjenicima članova Vijeća.

Izabrani članovi Vijeća koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje dužni su o tome izvijestiti jedinstveni upravni odjel Općine Lokve najkasnije 24 sata prije početka konstituirajuće sjednice.

Na konstituirajućoj sjednici umjesto članova Vijeća koji su dali ostavku ili kojima mandat miruje nazočni su zamjenici članova Vijeća određeni sukladno Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izvješće o podnesenim ostavkama odnosno o mirovanju mandata te o zamjenicima članova Vijeća koji u tim slučajevima zamjenjuju članove Vijeća podnosi predsjednik nadležnog radnog tijela Vijeća.

Izvješće iz prethodnog stavka ovog članka Vijeće prima na znanje.

Članak 8.

Na konstituirajućoj sjednici Vijeće bira, na prijedlog privremenog predsjedatelja ili najmanje jedne trećine vijećnika, Mandatni odbor te Odbor za izbor i imenovanja.

Mandatni odbor te Odbor za izbor i imenovanja sastoje se od predsjednika i dva člana.

Članak 9.

Mandatni odbor na konstituirajućoj sjednici podnosi Vijeću izvješće iz članka 7. stavka 4. ovog Poslovnika koje osobito sadrži naznake o:

- provedenim izborima za Vijeće te imenima izabranih članova Vijeća,

- podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća,

- članovima Vijeća koji obnašaju dužnost nespojivu sa dužnošću vijećnika pa im dužnost člana Vijeća miruje,

- zamjenicima članova Vijeća koji počinju obnašati dužnost člana Vijeća umjesto člana Vijeća koji su dali ostavku ili zahtjev za mirovanje mandata.

Članak 10.

Nakon što primi na znanje izvješće Mandatnog odbora članovi Vijeća polažu prisegu.

Tekst prisege glasi:

»Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana Vijeća Općinskog vijeća Općine Lokve obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu pridržavati Ustava i zakona, Statuta Općine Lokve i Poslovnika Općinskog vijeća, odluka i drugih akata Općine Lokve, poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Općine Lokve i Republike Hrvatske«.

Privremeni predsjedatelj izgovara tekst prisege i nakon toga proziva vijećnike, a oni daju prisegu na način tako da se ustanu te da ispred privremenog predsjedatelja izgovore: »Prisežem!«.

Nakon davanja prisege svaki vijećnik potpisuje pred privremenim predsjedateljem tekst svečane prisege.

Članak 11.

Vijećnik koji nije bio nazočan konstituirajućoj sjednici, odnosno zamjenik vijećnika kada počinje obnašati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj idućoj sjednici Vijeća na kojoj je nazočan.

Članak 12.

Danom konstituiranja Vijeća, vijećnik, odnosno zamjenik vijećnika, kada počinje obnašati dužnost vijećnika, sukladno odredbama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Statuta Općine Lokve i ovog Poslovnika, ima sva prava i dužnosti vijećnika određena Ustavom, zakonom, Statutom Općine Lokve i ovim Poslovnikom.

Članak 13.

Mandat člana Općinskog vijeća Općine Lokve izabranog na redovnim izborima traje četiri godine.

Mandat člana Općinskog vijeća izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata Općinskog vijeća Općine Lokve izabranog na redovnim izborima.

Članu Općinskog vijeća mandat prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u sljedećim slučajevima:

- ako podnese ostavku - danom dostave pisane ostavke shodno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost - danom pravomoćnosti sudske odluke,

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci - danom pravomoćnosti sudske presude,

- ako odjavi prebivalište s područja jedinice - danom odjave prebivališta,

- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojima se uređuje hrvatsko državljanstvo - danom njegovog prestanka,

- smrću.

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Članak 14.

Vijećnik ima prava i dužnosti utvrđene Ustavom, zakonom, Statutom Općine Lokve, ovim Poslovnikom i drugim aktima Vijeća, a osobito:

- prisustvovati sjednicama Vijeća,

- raspravljati i izjašnjavati se o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća, te o njemu odlučivati,

- predlagati Vijeću donošenje akata,

- podnositi amandmane na prijedloge akata,

- predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga rada Vijeća,

- postavljati pitanja Općinskom načelniku i članovima Poglavarstva te pročelniku Jedinstvenog upravnog odjela Općine Lokve koja se odnose na njihov rad ili obavljanje poslova iz njihovog djelokruga rada,

- predlagati Vijeću raspravu o pitanjima koja se odnose na rad Poglavarstva, na izvršavanje odluka ili na rad Odjela,

- tražiti podatke potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika od ovlaštenih tijela Općine Lokve te koristiti njihove stručne i tehničke usluge,

- biti biran i prihvatiti izbor u radna tijela Vijeća, prisustvovati sjednicama stalnih radnih tijela i na njima raspravljati, te glasovati u radnim tijelima u koja je izabran,

- prisustvovati sjednicama ostalih radnih tijela uz prethodnu najavu predsjedniku dotičnog radnog tijela.

Vijećnik ima i druga prava i dužnosti utvrđene odredbama Ustava, zakona, Statuta Općine Lokve i ovog Poslovnika.

Članak 15.

Vijećniku su dostupni svi službeni materijali, dokumenti i podaci koji se pripremaju ili prikupljaju u tijelima Općine Lokve, a koji se odnose na pitanja o kojima se raspravlja u Vijeću i Poglavarstvu Općine Lokve.

Vijećnik može tražiti na uvid, a Pročelnik mu je dužan što prije, a najkasnije u roku 2 dana dati na uvid materijale o pitanjima koji su na dnevnom redu sjednice Vijeća ili radnog tijela u koje je izabran.

Vijećnici su dužni čuvati službenu i poslovnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obnašanju dužnosti vijećnika i za to su odgovorni prema zakonu.

Službena i poslovna tajna, odnosno povjerljivi podaci su oni dokumenti i podaci koje u skladu s važećim zakonom kojim se štiti tajnost podataka, drugim propisima, općim i drugim aktom kojeg na temelju Zakona odredi nadležno tijelo.

Članak 16.

Vijećnik svoju dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću.

Vijećnik ima pravo na naknadu troškova za rad u Općinskom vijeću, stalnim ili povremenim radnim tijelima Općinskog vijeća, upravnim vijećima ustanova i nadzornim odborima trgovačkih društava kojih je Općina Lokve osnivač, u skladu s posebnim aktom Općinskog vijeća.

Vijećnik ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Vijeća.

Članak 17.

U Vijeću se mogu osnovati klubovi vijećnika prema stranačkoj pripadnosti kao i klubovi nezavisnih vijećnika.

Klub vijećnika mora imati najmanje tri člana.

Vijećnik može biti član samo jednog kluba.

U slučaju da su s izborne liste izabrani samo jedan ili dva vijećnika odnosno da nema uvjeta za osnivanje kluba, ti vijećnici mogu pristupiti jednom od osnovanih klubova.

Članak 18.

Klubovi vijećnika dužni su o svom osnivanju pismeno izvijestiti predsjednika Vijeća u roku osam dana od dana osnivanja.

Obavijest o osnivanju sadrži naziv kluba, ime i prezime predsjednika kluba, te imena i prezimena članova kluba.

O svim promjenama, predsjednik kluba dužan je pismeno izvijestiti Jedinstveni upravni odjel Općine Lokve.

Članak 19.

Svaki klub vijećnika ima svog predsjednika.

Predsjednik kluba predstavlja klub i glasnogovornik je na sjednici Vijeća kad se mišljenje i stav kluba traži, osim ako klub ne odredi drugog službenog predstavnika.

Članak 20.

Predsjednik Vijeća, kad je to potrebno, saziva čelnike klubova vijećnika na zajednički sastanak radi pribavljanja njihova mišljenja i dobivanja suglasnosti odnosno radi podnošenja njihova prijedloga, kad se njihovo mišljenje, suglasnost ili prijedlog traži, kao i u drugim slučajevima kada predsjednik Vijeća to smatra oportunim.

IV. IZBOR PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA

Članak 21.

Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira većinom glasova svih članova Općinskog vijeća iz reda svojih članova.

Prijedlog za izbor predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća može podnijeti Odbor za izbor i imenovanja kao i najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća.

Vijećnik, uključujući i članove Odbora za izbor i imenovanja, može sudjelovati u podnošenju prijedloga samo za jednog kandidata za predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća.

Izbor predsjednika i potpredsjednika obavlja se javnim glasovanjem, za svakog kandidata ponaosob.

Ako je predloženo više kandidata za predsjednika i potpredsjednika Vijeća, te pri glasovanju niti jedan od kandidata ne dobije većinu glasova svih vijećnika, glasovanje se ponavlja na način da se u ponovljenom glasovanju ne glasuje o kandidatu koji je dobio najmanji broj glasova.

Izbor se na taj način ponavlja sve dok se ne glasa o najmanje dvoje kandidata.

Ako niti jedan od preostala dva kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova svih članova Vijeća, postupak predlaganja kandidata i njihov izbor se ponavlja.

V. PRAVA I OBVEZE PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA

Članak 22.

Predsjednik Vijeća:

- zastupa Općinsko vijeće,

- saziva sjednice Općinskog vijeća, predlaže dnevni red, predsjeda sjednicama Općinskog vijeća i potpisuje akte Vijeća,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- brine o postupku donošenja kata,

- koordinira rad radnih tijela Vijeća,

- brine o suradnji Vijeća s Poglavarstvom Općine Lokve,

- brine o ostvarivanju prava i izvršavanju dužnosti članova Općinskog vijeća,

- održava red na sjednici,

- objavljuje rezultate glasovanja na sjednici,

- određuje predstavnike Vijeća u svečanim i drugim prigodama,

- surađuje s predstavnicima predstavničkih tijela drugih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- samostalno ili putem predsjednika nadležnog radnog tijela, obavještava Općinsko vijeće o mirovanju mandata i prestanku mirovanja mandata članova Općinskog vijeća, o prestanku mandata članova Općinskog vijeća prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata te o zamjenicima članova Općinskog vijeća,

- brine o javnosti rada Općinskog vijeća,

- brine o poštovanju ovog Poslovnika,

- obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom, odlukama i ostalim aktima Općine Lokve te ovim Poslovnikom.

Članak 23.

Potpredsjednici Vijeća pomažu predsjedniku Vijeća u radu, zamjenjuju ga u slučaju odsutnosti ili spriječenosti te obavljaju i druge poslove koje im povjeri Vijeće ili predsjednik.

Između izabranih potpredsjednika Vijeća, Predsjednik vijeća određuje prvog potpredsjednika koji ga zamjenjuje u slučaju njegove duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti.

Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća.

Članak 24.

Predsjednik i potpredsjednici Vijeća mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka vremena na koje su birani.

Postupak njihovog razrješenja može pokrenuti najmanje jedna trećina vijećnika ili Odbor za izbor i imenovanja.

Prijedlog za razrješenje mora biti obrazložen.

O prijedlogu za razrješenje odlučuje se većinom glasova svih vijećnika.

Prijedlog za razrješenje može se podnijeti ako predsjednik odnosno potpredsjednici:

- zloupotrijebe položaj ili prekorače ovlaštenja,

- svojim ponašanjem naštete ugledu Vijeća,

-ne sazovu sjednicu u zakonskim rokovima odnosno u rokovima navedenim u Statutu Općine Lokve te u rokovima određenim ovim Poslovnikom.

Ako Vijeće razriješi dužnosti predsjednika odnosno potpredsjednike, dužno je u roku od trideset dana od dana razrješenja izabrati predsjednika odnosno potpredsjednike.

Članak 25.

Predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća može podnijeti ostavku.

Predsjedniku i potpredsjednicima dužnost prestaje danom kada Vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost.

U slučaju iz stavka 2. ovog članka Vijeće će odrediti potpredsjednika Vijeća koji do izbora predsjednika ima sva njegova prava i dužnosti, a Vijeće je dužno izabrati novog predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća u roku od idućih 30 dana.

Članak 26.

Ako predsjedniku odnosno potpredsjednicima prestane mandat vijećnika prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata, odnosno ako predsjednik odnosno potpredsjednici stave mandat vijećnika u mirovanje, Vijeće je dužno izabrati predsjednika odnosno potpredsjednike u roku od trideset dana od dana kada je predsjedniku odnosno potpredsjednicima prestao ili je stavljen u mirovanje mandat vijećnika.

U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka Vijeće će odrediti potpredsjednika Vijeća koji do izbora predsjednika ima sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća

VI. IZBOR OPĆINSKOG NAČELNIKA, ZAMJENIKA OPĆINSKOG NAČELNIKA TE ČLANOVA POGLAVARSTVA OPĆINE LOKVE

Članak 27.

Općinskog načelnika i njegovog zamjenika bira Općinsko vijeće iz reda svojih članova, većinom glasova svih članova Općinskog vijeća, u pravilu na konstituirajućoj sjednici.

Općinskog načelnika bira Općinsko vijeće u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u Općinskom vijeću.

Prijedlog za izbor općinskog načelnika i njegovog zamjenika može podnijeti Odbor za izbor i imenovanja kao i najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća.

Prijedlog kandidata za općinskog načelnika i njegovog zamjenika podnosi se za svaku dužnost pojedinačno.

Predsjednik poglavarstva (Općinski načelnik) može podnijeti Vijeću prijedlog za izbor članova Poglavarstva i na konstituirajućoj sjednici, a najkasnije u roku od 30 dana od njegovog izbora.

Ukoliko prijedlog iz prethodnog stavka ovog članka ne dobije potrebnu većinu glasova, predsjednik Poglavarstva odnosno Općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću novi prijedlog najkasnije u roku od 15 idućih dana.

Vijećnik može sudjelovati u podnošenju prijedloga za samo jednog kandidata za Općinskog načelnika ili njegovog zamjenika.

Članak 28.

Izbor Općinskog načelnika, zamjenika Općinskog načelnika i članova Poglavarstva obavlja se javnim glasovanjem većinom glasova svih vijećnika.

Članak 29.

Ako je za Općinskog načelnika ili njegova zamjenika predloženo više kandidata, te prilikom glasovanja niti jedan od kandidata ne dobije većinu glasova svih vijećnika, glasovanje se ponavlja na način da se u ponovljenom glasovanju ne glasuje o kandidatu koji je dobio najmanji broj glasova.

Izbor se na taj način ponavlja sve dok se ne glasa o najmanje dvoje kandidata.

Ako niti jedan od preostala dva kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova svih vijećnika, postupak predlaganja kandidata i njihov izbor se ponavlja.

Članak 30.

Općinsko vijeće ne može izabrati zamjenika općinskog načelnika prije nego li izabere općinskog načelnika.

Članak 31.

Članove Poglavarstva bira općinsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika, većinom glasova svih članova iz reda

svojih članova, javnih djelatnika i građana s prebivalištem na području Općine Lokve, na vrijeme od četiri godine.

Pročelnik upravnog tijela Općine Lokve može se birati za člana Poglavarstva.

Članovi Poglavarstva mogu biti zaduženi za jedno ili više određenih područja iz djelokruga Općine Lokve.

Članak 32.

Nakon što je izabrano Poglavarstvo, Općinski načelnik i članovi Poglavarstva daju prisegu.

Tekst prisege glasi:

»Prisežem da ću dužnost člana Poglavarstva Općine Lokve obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu pridržavatii Ustava i zakona, Statuta, odluka i drugih akata Općine Lokve, poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Općine Lokve i Republike Hrvatske«.

Predsjednik Vijeća izgovara, a Općinski načelnik i članovi Poglavarstva ponavljaju za njim tekst prisege, a nakon toga je potpisuju.

Član Poglavarstva koji nije bio nazočan davanju prisege, polaže prisegu na prvoj idućoj sjednici Vijeća kojoj je nazočan.

VII. USTROJSTVO OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 33.

Za proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja, pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga, za praćenje provođenja utvrđene politike i praćenje izvršavanja odluka i drugih akata Vijeća, za proučavanje i raspravljanje drugih pitanja iz nadležnosti Vijeća kao i za izvršavanje određenih zadataka i poslova od interesa za Vijeće, Vijeće osniva stalna i povremena radna tijela Vijeća.

Radna tijela Vijeća su odbori.

Naziv, sastav, djelokrug i način rada radnih tijela, utvrđuju se ovim Poslovnikom odnosno posebnom odlukom Vijeća o osnivanju određenih radnih tijela.

Radno tijelo donosi, u skladu s ovim Poslovnikom, poslovnik o svome radu.

Članak 34.

Radno tijelo ima predsjednika, a može imati i potpredsjednika te određeni broj članova.

Ukupni broj članova, tj. sastav radnog tijela, određuje se ovim Poslovnikom ili posebnom odlukom o osnivanju pojedinog radnog tijela.

Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje od dana izbora do dana razrješenja dužnosti odnosno najduže do isteka mandata saziva Vijeća.

Članak 35.

Predsjednika, potpredsjednika i ostale članove radnih tijela bira Vijeće javnim glasovanjem iz reda vijećnika, reda članova Poglavarstva, reda lokalnih službenika i namještenika, reda znanstvenih i stručnih djelatnika, članova ustanova te udruga građana sa sjedištem na području Općine Lokve te članova političkih stranaka koje djeluju na području Općine, osim ako ovim Poslovnikom (u skladu sa zakonom i Statutom Općine Lokve) nije nešto drugo izričito navedeno.

Članak 36.

Predsjednik radnog tijela surađuje s predsjednikom Vijeća, predsjednicima drugih radnih tijela, te Poglavarstvom.

Predsjednik radnog tijela saziva i predsjeda sjednicama radnog tijela, te na druge načine organizira rad radnog tijela.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, sjednicama radnog tijela predsjeda potpredsjednik ili član radnog tijela kojeg za to ovlasti predsjednik.

Članak 37.

Radno tijelo radi na sjednicama.

Sjednica se može održati ako sjednici prisustvuje većina svih članova radnog tijela.

Zaključak odnosno preporuku radno tijelo donosi većinom glasova nazočnih članova.

Na sjednicama radnog tijela glasuje se javno.

Članak 38.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na vlastiti poticaj odnosno prema potrebi te u skladu s poslovnikom ili programom rada radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela dužan je sazvati sjednicu u roku osam dana na osnovi zaključka Vijeća, ili ako to zatraži predsjednik Vijeća ili kad to zatraži većina članova radnog tijela.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan, sjednicu radnog tijela sazvat će predsjednik Vijeća.

Članak 39.

Sjednica se saziva dostavljanjem pisanog poziva članovima radnog tijela najmanje dva dana prije zasjedanja uz navođenje pitanja koje treba razmotriti na sjednici.

U izuzetnim slučajevima, kada to zatraži predsjednik Vijeća, sjednica radnog tijela može se sazvati i telefonski najmanje 24 sata prije održavanja.

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, o sudjelovanju u raspravi, te o usvojenim zaključcima, kao i o rezultatu glasovanja.

Zapisnik potpisuje, uz zapisničara, predsjedatelj radnog tijela.

Članak 40.

Ukoliko predsjednik radnog tijela ili članovi ne prisustvuju redovito sjednicama radnih tijela, gube pravo na podmirenje troškova, a mogu biti i razriješeni članstva u tom radnom tijelu u skladu s ovim Poslovnikom odnosno posebnom odlukom Vijeća.

Prijedlog za razrješenje osoba iz prethodnog stavka mogu dati predsjednik radnog tijela te najmanje dva člana radnog tijela, osim ako posebnom odlukom nije drukčije riješeno.

Odluku o razrješenju osoba iz stavka 1. ovog članka donosi Vijeće.

Ukoliko Vijeće razriješi predsjednika, potpredsjednika ili člana radnog tijela, predsjednik Vijeća zatražit će od ovlaštenog predlagatelja da umjesto razriješenog člana, najkasnije u roku trideset dana od dana razrješenja, predloži novog kandidata.

Članak 41.

Radno tijelo razmatra teme iz svog djelokruga na vlastiti poticaj, a obvezno je razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje mu se uputi na razmatranje ili za koje to zatraži predsjednik Vijeća.

Članak 42.

O zaključcima donesenim na sjednici radnog tijela, predsjednik ili za to određeni izvjestitelj tog radnog tijela obvezan je izvijestiti predsjednika Vijeća i Vijeće.

Kad Vijeću podnosi izvješće o radu ili zaključke, radno tijelo određuje izvjestitelja.

Izvjestitelj koji Vijeće izjašnjava u ime radnog tijela, ne može izmijeniti stajalište ili zaključak radnog tijela ili odusta

ti od njega ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije donijelo zaključak.

Članak 43.

Radna tijela surađuju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće o predmetu rasprave i donesenim zaključcima.

Članak 44.

Sjednici radnog tijela mogu prisustvovati i u raspravi sudjelovati i članovi Poglavarstva kad se na sjednici razmatra prijedlog Poglavarstva ili je to potrebno radi razjašnjenja nekog pitanja vezanog uz rad Poglavarstva.

Članak 45.

Radi izvršavanja poslova i zadaća iz svog djelokruga, radno tijelo može zatražiti od Odjela potrebne podatke i dokumentaciju kojima Odjel raspolaže ili su ih u svom radu obvezni prikupljati i evidentirati.

Zahtjev za dobivanjem potrebnih podataka i dokumentacije, predsjednik radnog tijela pismeno upućuje Općinskom načelniku ili pročelniku.

Ukoliko radno tijelo ne dobije potrebne podatke i dokumentaciju najkasnije u roku tri dana od slanja zahtjeva, predsjednik radnog tijela obavijestit će o tome predsjednika Vijeća, koje zatim osobno naređuje davanje traženih podataka i dokumentacije i o tome izvješćuje Vijeće na prvoj idućoj sjednici vijeća.

Članak 46.

Stalna radna tijela Općinskog vijeća su:

1. Mandatni odbor

2. Odbor za Statut, Poslovnik i propise,

3. Odbor za izbor i imenovanja,

4. Odbor za proračun, financije i promet

5. Odbor za komunalne djelatnosti,

6. Odbor za gospodarski razvoj, turizam, malo i srednje poduzetništvo te zaštitu okoliša,

7. Odbor za odgoj i školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb te sport i kulturu.

Članak 47.

Mandatni odbor osim poslova navedenih u članku 9. ovog Poslovnika:

- podnosi Vijeću izvješće o prestanku mandata, odnosno o mirovanju mandata vijećnika, te o početku mandata vijećnika,

- obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i ostalim aktima Vijeća.

Mandatni odbor ima predsjednika i dva člana koji se biraju iz reda vijećnika.

Članak 48.

Odbor za Statut, Poslovnik i propise:

- na zahtjev predsjednika Vijeća, Poglavarstva, Općinskog načelnika ili ovlaštenog predlagatelja, razmatra prijedloge akata što ih donosi Vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom, Statutom općine, te u pogledu njihove nomotehničke obrade,

- na zahtjev predsjednika Vijeća, Poglavarstva ili Općinski načelnika razmatra inicijative za donošenje akata Vijeća,

- na zahtjev ovlaštenih predlagatelja akata ocjenjuje utemeljenost prijedloga za davanje vjerodostojnog tumačenja akata Vijeća,

- daje vjerodostojna tumačenja akata Vijeća,

- izrađuje pročišćene tekstove akata Vijeća kada je tim istim aktima ovlašten, ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni,

- obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i ostalim aktima Vijeća.

Članak 49.

Odbor za izbor i imenovanja:

- predlaže izbor i imenovanje dužnosnika koje bira odnosno imenuje Općinsko vijeće,

- priprema i podnosi Vijeću prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela,

- predlaže izbor, imenovanje, razrješenja, te opoziv vijećnika u tijelima pravnih osoba koje su u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu općine te udruga na području općine,

- obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i ostalim aktima Vijeća.

Odbor za izbor i imenovanja ima predsjednika i dva člana koji se biraju iz reda vijećnika.

Članak 50.

Odbor za proračun, financije i promet:

- razmatra sustav financiranja javnih potreba u Općini Lokve,

- razmatra proračun, odluku o izvršavanju proračuna i završni račun općinskog proračuna,

- razmatra druga pitanja proračuna i financiranja općne,

- razmatra i predlaže mjere u svezi sa zaštitom potrošača,

- vodi brigu o prostornom i urbanističkom planiranju,

- razmatra i predlaže strategiju razvoja i uređenja lokalnog prometa,

- vodi brigu o održavanju i izgradnji prometne infrastrukture,

- razmatra i predlaže upravljanje, te raspolaganje imovinom u vlasništvu Općine, te pravnih osoba čiji je osnivač ili pretežiti vlasnik Općina Lokve,

- obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i ostalim aktima Vijeća.

Članak 51.

Odbor za komunalne djelatnosti:

- razmatra i predlaže mjere u svrhu učinkovitijeg uređenja naselja i komunalnih objekata te kvalitete stanovanja,

- razmatra i predlaže mjere za uređenje i razvoj komunalne infrastrukture,

- razmatra i predlaže mjere u svezi s obavljanjem komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti,

- razmatra i predlaže mjere koje se odnose na prostorno i urbanističko planiranje te zaštitu graditeljske baštine,

- obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i ostalim aktima Vijeća.

Članak 52.

Odbor za gospodarski razvoj, turizam, malo i srednje poduzetništvo te zaštitu okoliša:

- razmatra i predlaže strategiju gospodarskog, poduzetničkog i općenito društvenog napretka Općine,

- inicira, razmatra i sudjeluje u donošenju planova i ostalih akata iz domene turizma,

- inicira zaštitu i prati provođenje mjera zaštite vrijedne prirodne baštine,

- vodi brigu o zaštiti i uređenju prirodnog okoliša,

- daje mišljenje, stavove i prijedloge na dokumente iz područja zaštite okoliša,

- potiče mjere za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i sprečavanje daljnjeg onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,

- obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i ostalim aktima Vijeća.

Članak 53.

Odbor za odgoj i školstvo, zdrastvo i socijalnu skrb te sport i kulturu:

- razmatra osiguravanje potreba građana iz područja navedenih u prethodnom stavku,

- prati provođenje politike u ovim oblastima,

- obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom i ostalim aktima Vijeća.

VIII. SAZIVANJE I TIJEK SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

1. Sazivanje sjednica

Članak 54.

Predsjednik Općinskog vijeća saziva sjednice Općinskog vijeća po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Općinskog vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine vijećnika u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Ukoliko predsjednik Općinskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz prethodnog stavka ovog članka, sjednicu će sazvati Općinski načelnik u daljnjem roku od 15 dana.

Nakon proteka roka iz prethodnog stavka ovog članka sjednicu Općinskog vijeća može sazvati, na zahtjev jedne trećine članova Općinskog vijeća, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 55.

Vijeće može zasjedati i izvanredno na zahtjev predsjednika Vijeća, Poglavarstva te većine vijećnika.

U zahtjevu za izvanredno zasjedanje Vijeća navode se razlozi zbog kojih se traži izvanredno zasjedanje.

Ako je zahtjev podnijelo Poglavarstvo ili većina vijećnika, predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu u roku osam dana od dana primitka zahtjeva.

Ako sjednicu Vijeća ne sazive predsjednik u roku iz stavka 3. ovog članka sjednicu će sazvati Općinski načelnik u narednom roku od 15 dana.

Članak 56.

Redovite sjednice Vijeća sazivaju se u pravilu pismeno najkasnije pet dana prije održavanja sjednice Vijeća.

Uz poziv za sjednicu dostavlja se prijedlog dnevnog reda s odgovarajućim materijalom i zapisnik s prethodne sjednice.

Poziv za sjednicu zajedno sa materijalima dostavlja se vijećnicima, članovima Poglavarstva, pročelniku Odjela, sredstvima javnog priopćavanja te po potrebi službenicima Jedinstvenog upravnog odjela.

Ako su programi, izvješća, analize, informacije i sl. duže od deset stranica vijećnicima se dostavlja sažetak, a uvid u potpuni materijal mogu izvršiti u Odjelu Općine.

Sažetak iz prethodnog stavka ovog članka pripremit će predlagatelj dotične točke.

Iznimno, ako za to postoje opravdani razlozi, na njihov zahtjev vijećnicima se materijal iz prethodnog stavka ovog članka može dostaviti naknadno, a može i na samoj sjednici.

Članak 57.

Redni broj sjednice Vijeća određuje se zajednički za sjednice koje se održavaju u redovitom i izvanrednom zasjedanju, tijekom istog saziva Vijeća, bez obzira koliko dana one traju.

2. Dnevni red

Članak 58.

Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.

Dnevni red usvaja se na početku sjednice.

Predsjednik Vijeća može naknadno, nakon što je poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda već odaslan vijećnicima, na zahtjev ovlaštenog predlagatelja, pismenim putem predložiti dopunu dnevnog reda.

Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu dnevnog reda daju i materijali po predloženoj dopuni.

Predsjednik Vijeća može i na početku sjednice mijenjati prijedlog dnevnog reda na način da iz pismeno predloženog dnevnog reda, na vlastitu inicijativu odnosno na zahtjev ovlaštenog predlagatelja izostavi pojedine predmete ili dopuni dnevni red novim predmetima.

Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen prijedlog kojeg je predložio ovlašteni predlagatelj na način i po postupku predviđenom ovim Poslovnikom, a predlagatelj ostaje pri svome prijedlogu na početku sjednice Vijeća, na zahtjev predlagatelja o uvrštavanju prijedloga na dnevni red sjednice Vijeća odlučuje se bez rasprave.

Prije glasovanja o prijedlogu, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti.

Članak 59.

Prilikom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.

Predlagatelj može svoj prijedlog povući sve dok se o njemu ne prijeđe na glasovanje.

O povučenom prijedlogu prestaje daljnja rasprava.

Povučeni prijedlog ne može se ponovo podnijeti na istoj sjednici niti u nastavku prekinute sjednice.

Povučeni prijedlog može se ponovo na zahtjev ovlaštenog predlagatelja, staviti na dnevni red sjednice Vijeća po isteku roka od najmanje trideset dana od dana kada je povučen.

Članak 60.

Predsjednik Vijeća objavljuje usvojeni dnevni red.

Predsjednik Vijeća tijekom sjednice iz opravdanih razloga može promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.

Članak 61.

Ako sjednica Vijeća traje dulje od jednog dana, predsjednik Vijeća može na zahtjev ovlaštenog predlagatelja, naknadno predložiti da se dnevni red dopuni novim predmetima.

O prijedlogu iz stavka 1. ovog članka glasuje se bez rasprave.

3. Tijek sjednice

Članak 62.

Predsjednik Vijeća otvara i zaključuje sjednicu Vijeća.

Vijeće može započeti s radom ukoliko je sjednici prisutna natpolovična većina svih vijećnika.

Nazočnost vijećnika može se utvrditi i njihovim prozivanjem, ukoliko to predsjednik Vijeća ocijeni potrebnim.

Ukoliko predsjednik Vijeća ocijeni da je to potrebno, prozivkom će utvrditi dovoljan broj nazočnih vijećnika za pravovaljano odlučivanje.

Ako predsjednik utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika odgađa sjednicu za određeni sat istoga dana ili za drugi određeni dan i sat.

Ako za vrijeme trajanja sjednice Vijeća predsjednik utvrdi, ili ga o istome upozori vijećnik da nije nazočan potreban

broj vijećnika, prekinut Vijeća može prekinuti sjednicu i zakazati nastavak sjednice za određeni sat istoga dana ili za određeni drugi dan i sat.

O odgodi sjednice i o nastavku prekinute sjednice zakazane za drugi dan, pisanim se putem obavješćuju samo nenazočni članovi Vijeća.

U slučaju odgode sjednice, predsjednik će zakazati sjednicu odnosno nastavak sjednice Vijeća najkasnije u roku sedam dana od dana odgode odnosno prekida sjednice.

Predsjednik Vijeća može i odgoditi sazvanu sjednicu najviše za sedam dana pismenim putem, telefonom ili usmeno na samoj sjednici, ako za to postoje opravdani razlozi.

Članak 63.

Nakon otvaranja sjednice predsjednik daje potrebna objašnjenja u svezi s radom na sjednici te izvještava vijećnike o drugim važnim pitanjima.

Članak 64.

Zapisnik o radu sa prethodne sjednice prihvaća se prije utvrđivanja dnevnog reda.

Svaki vijećnik ima pravo iznijeti primjedbe na zapisnik.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se bez rasprave.

Ako se iznijete primjedbe prihvate, u zapisnik se unose odgovarajuće izmjene ili dopune.

Zapisnik se prihvaća glasovanjem »za« ili »protiv«.

4. Vijećnička pitanja

Članak 65.

Vijećnik ima pravo postavljati pitanja (u daljnjem tekstu: vijećnička pitanja) članovima Poglavarstva, predsjedniku Vijeća, Pročelniku Jedinstvenog upravnog odjela.

Vijećnici imaju pravo postavljati vijećnička pitanja o stanju i zbivanjima u pojedinom području društvenog i gospodarskog života Općine, o radu i izvršavanju odluka i drugih akata Vijeća i Poglavarstva, te o radu pravnih osoba kojih je Općine osnivač odnosno vlasnik ili suvlasnik.

Pitanja se postavljaju pismeno prije sjednice Vijeća te usmeno na samoj sjednici Vijeća.

Prijava za postavljanje usmenih vijećničkih pitanja obavlja se do otvaranja sjednice Vijeća.

Vijećnik može na istoj sjednici postaviti najviše tri vijećnička pitanja.

Usmena vijećnička pitanja moraju biti jasna, precizna i kratka, a u opravdanim slučajevima mogu ukazivati i na prijedloge mogućih mjera koje se odnose na postavljeno pitanje.

Članak 66.

Predsjednik Vijeća dužan je odmah, a najkasnije u roku tri dana od dana dobivanja, proslijediti pismeno pitanje Poglavarstvu odnosno dužnosniku kome je postavljeno.

Poglavarstvo odnosno dužnosnik kojem je pismeno postavljeno pitanje, dužan je pismeno odgovoriti vijećniku u roku trideset dana od dana prijema pismenog pitanja.

Poglavarstvo, odnosno dužnosnik dostavlja pismeni odgovor vijećniku putem predsjednika Vijeća.

Predsjednik Vijeća dužan je odmah, a najkasnije u roku tri dana od dana dobivanja, proslijediti pismeni odgovor vijećniku.

Predsjednik Vijeća na sjednici Vijeća izvješćuje Vijeće, prije postavljanja usmenih pitanja, o postavljenim pitanjima te dobivenim odgovorima.

Članak 67.

Osoba kojoj je na sjednici Vijeća upućeno pitanje, dužna je odgovoriti na postavljeno pitanje na istoj sjednici na kojoj je pitanje postavljeno.

Na opravdani zahtjev osobe kojoj je pitanje postavljeno, Vijeće može bez rasprave odlučiti da osoba pismeno odgovori vijećniku putem predsjednika Vijeća u roku petnaest dana od dana kada je pitanje postavljeno.

Predsjednik Vijeća dužan je odmah, a najkasnije u roku tri dana od dana dobivanja, proslijediti pismeni odgovor vijećniku.

Članak 68.

Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje.

Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Vijeća izvijestio Vijeće o pitanju koje je postavio i dobivenom odgovoru, može pismeno dostaviti svoje mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.

Članak 69.

Osoba kojoj je postavljeno vijećničko pitanje, može odbiti odgovor na postavljeno pitanje, ako se to pitanje ne odnosi na njezin rad ili na poslove iz njezine nadležnosti.

Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja službenu ili poslovnu tajnu ili je povjerljive naravi, Općinski načelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Vijeća bez prisustvovanja javnosti ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čiju djelokrug spada to pitanje.

O prijedlogu iz stavka 2. ovog članka odlučuje Vijeće bez rasprave.

Vrijeme određeno za postavljanje pitanja Poglavarstvu i ostalim dužnosnicima, ako Vijeće ne odluči drugačije, traje u pravilu šezdeset minuta.

Nakon toga prelazi se na raspravu o pojedinim temama koja se vodi bez obzira na broj nazočnih vijećnika.

Članak 70.

Prije prelaska na raspravu o prijedlogu, predlagatelj akta odnosno izvjestitelj, može podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga.

Ako opći akt sadrži odredbu da stupa na snagu danom objave, predlagatelj je dužan navesti zbog kojih se osobito opravdanih razloga predlaže takva odredba.

Članak 71.

Na sjednici se o svakom predmetu najprije raspravlja, a zatim odlučuje.

Rasprava o prijedlogu akta obuhvaća i raspravu o podnesenim amandmanima.

Predlagatelj akta ima pravo tražiti riječ i tijekom rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja o podnesenim amandmanima, te o mišljenjima i primjedbama iznesenim u raspravi.

Predstavnik Poglavarstva i Općinski načelnik mogu tražiti riječ tijekom rasprave o prijedlogu akta i onda kada Poglavarstvo nije predlagatelj.

Ukoliko se u tijeku rasprave o pojedinoj točki dnevnog reda pojavi sumnja da se akt neće moći donijeti zbog manjkavosti podataka ili dokumentacije u materijalu odnosno zbog drugih osobito opravdanih razloga, Vijeće može na temelju prijedloga najmanje jedne trećine vijećnika odlučiti da se odlučivanje o toj točki dnevnog reda odgodi za narednu sjednicu uz uputu predlagatelju da prijedlog dopuni odgovarajućim podacima odnosno dokumentacijom.

Članak 72.

Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu po pojedinoj točki dnevnog reda kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

Po zaključenju rasprave pristupa se glasovanju na način i po postupku utvrđenim ovim Poslovnikom.

Članak 73.

Ako predsjednik Vijeća ocijeni da u trenutku glasovanja na sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika za pravovaljano odlučivanje može naložiti da se prozivanjem utvrdi točan broj nazočnih vijećnika.

Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika predsjednik Vijeća će provesti i na zahtjev vijećnika.

Članak 74.

Sjednica Vijeća traje dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.

Zbog opširnosti dnevnog reda ili zbog nekog drugog opravdanog razloga, Vijeće može na prijedlog predsjednika Vijeća, predsjednika Kluba vijećnika ili najmanje tri vijećnika odlučiti da se sjednica prekine i da se nastavak sjednice zakaže za točno određeni dan i sat o čemu se pismeno izvješćuju samo odsutni vijećnici.

Nastavak prekinute sjednice mora se zakazati najkasnije u roku sedam dana od dana kada je sjednica prekinuta.

5. Predsjedavanje i sudjelovanje u radu sjednice Vijeća

Članak 75.

Sjednici Vijeća predsjeda predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti jedan od potpredsjednika Vijeća.

Članak 76.

Sjednici Vijeća, kao gosti mogu prisustvovati svi oni kojima je predsjednik Vijeća uputio poziv za sjednicu.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

Predsjednik Vijeća brine da govornik ne bude ometan ili sprečavan u govoru.

Članak 77.

Predsjednik Vijeća daje vijećnicima riječ prema redoslijedu njihove prijave za pojedine točke dnevnog reda.

Vijećnici se za raspravu prijavljuju predsjedniku Vijeća prije otvaranja sjednice Vijeća putem službenika Odjela pismeno, usmeno ili telefonski te, osobno dizanjem ruke na sjednici Vijeća, tijekom rasprave sve do njezinog zaključenja, osim ako Vijeće na prijedlog predsjednika Vijeća, predsjednika Klubova vijećnika ili najmanje tri vijećnika ne odluči drukčije.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta rasprave predsjednik Vijeća će ga opomenuti da se drži teme dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije druge opomene ne drži teme dnevnog reda predsjednik će mu oduzeti riječ.

Vijećniku koji želi iznijeti prigovor povrede Poslovnika ili prigovor povrede utvrđenog dnevnog reda predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati dulje od tri minute.

Predsjednik je dužan nakon iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan dobivenim objašnjenjem, o prigovoru vijećnika odlučuje se bez rasprave.

Ako vijećnik traži riječ da bi ispravio navod za koji smatra da je netočno izložen i koji zahtijeva pojašnjenje, predsjednik Vijeća dati će mu riječ čim završi izlaganje govornik čiji navod vijećnik želi ispraviti. U svom izlaganju vijećnik se mora ograničiti na ispravak netočnog navoda odnosno na pojašnjenje, a njegovo izlaganje ne može trajati dulje od dvije minute.

Vijećnik koji se prijavio za raspravu, a nije bio nazočan u trenutku kada je po redoslijedu prijave bio prozvan za raspravu, gubi pravo na raspravu o temi za koju se prijavio.

Članak 78.

Vijećnik tijekom rasprave, u pravilu, ne može govoriti dulje od pet minuta, a predsjednik kluba vijećnika dulje od deset minuta. Iznimno zbog važnosti teme, Vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje.

Nakon što završe govor svi prijavljeni vijećnici, vijećnik može ponovo zatražiti riječ i tada može govoriti još najviše tri minute, neovisno o tome da li je ranije govorio o toj temi.

Članak 79.

Osoba koja je pozvana na sjednicu kao gost, a želi sudjelovati u raspravi, dobit će riječ kao posljednja u redoslijedu govornika, osim ako Vijeće ne odluči drukčije.

IX. POSTUPAK DONOŠENJA AKATA

1. Opće odredbe

Članak 80.

Općinsko vijeće u svom samoupravnom djelokrugu, a na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom, između ostaloga donosi Statut Općine, Poslovnik Općinskog vijeća, Godišnji proračun Općine, Godišnji obračun godišnjeg proračuna (završni račun), odluke, zaključke, rješenja, preporuke, naredbe, naputke te daje autentična tumačenja odredbi Statuta i drugih općih akata kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Općine, na način i po postupku utvrđenom ovim Poslovnikom općinskog vijeća.

Vijeće donosi pojedinačne akte u slučajevima određenim pozitivnim propisima.

Protiv pojedinačnih akata Općinskog vijeća kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba već se može pokrenutu upravni spor.

Članak 81

Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.

Opći akt ne može imati povratno djelovanje.

Članak 82.

Akti kojima se uređuje ustrojstvo Vijeća, Poglavarstva i Odjela Općine, te njihovi odnosi, donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Članak 83.

Odlukom se u suglasju s pozitivnim propisima i Statutom Općine uređuju odnosi iz djelokruga Općine Lokve koji su od općeg značenja za građane i pravne osobe, kojima se propisuju njihova prava i dužnosti i uređuju druga pitanja od interesa za Općinu Lokve.

Članak 84.

Odlukom kao aktom Vijeća osobito se uređuje:

- opis osnovnih znamenja Općine i način njihove uporabe,

- uvjeti i način proglašenja počasnog građanina,

- način suradnje Vijeća s udrugama građana i ustanovama,

- sastav i djelokrug rada radnih tijela Vijeća,

- izvršavanje proračuna te privremeno financiranje,

- neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju o lokalnim poslovima,

- pitanje povjerenja predsjedniku Vijeća, predsjedniku Poglavarstva, pojedinom članu ili Poglavarstvu u cjelini,

- ustrojstvo općinske uprave,

- pristupanje raspravi o predloženoj promjeni Statuta kao i druga pitanja u skladu sa zakonom i Statutom.

Članak 85.

Zaključcima se zauzima stajalište o temama koje Vijeće razmatra.

Vijeće može na osnovi ocjene stanja u pojedinoj oblasti zaključkom zauzeti stajalište, izraziti mišljenje te obvezati predsjednika Vijeća, Poglavarstvo, radno tijelo ili Odjel na poduzimanje odgovarajućih mjera ili aktivnosti iz njihova djelokruga rada.

Članak 86.

Preporukom se, na temelju podnesenih predstavki i pritužbi o nepravilnosti u radu tijela Općine Lokve ili određenih pojava u Općini ukazuje na mogućnost njihova razrješenja.

Naputcima se propisuje način rada u tijelima gradske uprave.

Rješenjem se odlučuje o pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Vijeća.

Članak 87.

Akte Vijeća potpisuje predsjednik Vijeća.

Na izvornike odluka i drugih akata Vijeća stavlja se pečat Vijeća.

Pod izvornikom odluke, odnosno drugog akta, podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno akta koji je usvojen na sjednici Vijeća.

Izvornici akata Vijeća čuvaju se sukladno odgovarajućim zakonskim propisima u Odjelu Općine Lokve.

Članak 88.

Statut, Poslovnik, Proračun, Godišnji obračun Proračuna, opći akti Vijeća, vjerodostojno tumačenje akta te odluke o izboru predsjednika i potpredsjednika Vijeća, općinskog načelnika, njegovog zamjenika te ostalih članova Poglavarstva objavljuju se u službenom glasilu Primorsko-goranske županije.

Zaključci koje donosi Vijeće objavljuju se u službenom glasilu Primorsko-goranske županije po posebnoj odluci Vijeća.

Akti koji su po ocjeni predsjednika Vijeća od neposrednog interesa za građane Općine Lokve ističu se na oglasnoj ploči Općine.

Akti koji se iz tehničkih razloga ne mogu istaknuti na način određen u prethodnom stavku ovog članka dostupni su građanima u prostorijama Općine Lokve, o čemu se građanima daje informacija na odgovarajući način.

O objavljivanju akata brinu predsjednik Vijeća, Pročelnik te za to određeni službenik Odjela.

2. Predlaganje akata

Članak 89.

Postupak donošenja akta pokreće se podnošenjem prijedloga akta.

Članak 90.

Pravo podnošenja akta ima predsjednik Vijeća, vijećnik, klub vijećnika, radno tijelo Vijeća i Poglavarstvo, osim u slučajevima kad je odredbama ovog Poslovnika određeno da pojedini prijedlog može podnijeti određeno tijelo ili određeni broj vijećnika.

Članak 91.

Poticaje za donošenje akata Vijeća ili rješavanje određenog pitanja iz njegova djelokruga mogu dati:

- građani,

- pravne osobe i

- Jedinstveni upravni Odjel Općine.

Vijeće je dužno raspravljati o prijedlogu ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u Popis birača Općine Lokve.

Vijeće je dužno dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od dana prijema prijedloga.

Članak 92.

Ako prijedlog akta podnosi vijećnik, prijedlog mora svojim potpisom podržati još najmanje troje vijećnika.

Ako prijedlog akta podnosi klub vijećnika, a klub čini manje od 4 vijećnika, prijedlog mora svojim potpisom podržati sveukupno najmanje 4 vijećnika.

Članak 93.

Prijedlog akta mora sadržavati:

- pravni temelj za donošenje akta,

- temeljna pitanja i ocjenu stanja koja se uređuju, te svrhu koja se postiže utvrđivanjem odnosa na predloženi način,

- tekst prijedloga akta s obrazloženjem u kome se naročito trebaju navesti razlozi za podnošenje prijedloga,

- važeći akt ako se predlaže izmjena ili dopuna.

Tekst prijedloga akta mora sadržavati rješenje u obliku pravnih odredaba.

Prilikom podnošenja izvješća, analize ili informacije, poželjno je da podnositelj navede dokumentaciju na kojoj se isto zasniva.

Članak 94.

Prijedlog akta podnosi se predsjedniku Vijeća.

Ako predsjednik Vijeća utvrdi da podneseni prijedlog akta nije sastavljen u suglasju s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će da predlagatelj akta u određenom roku, koji ne može biti kraći od osam dana i duži od trideset dana, isti uskladi.

Ako predlagatelj u ostavljenom roku uskladi svoj prijedlog, smatrat će se da je isti podnesen kada je prvi put podnesen, odnosno ako predlagatelj u roku iz prethodnog stavka ovog članka ne uskladi prijedlog akta, smatrat će se da prijedlog nije niti bio podnesen.

Predlagatelj akta obvezan je izvijestiti predsjednika Vijeća o osobi koja će na sjednici Vijeća davati potrebna objašnjenja odnosno obrazloženja o podnesenom prijedlogu akta (u daljnjem tekstu: izvjestitelj).

Ukoliko je prijedlog akta povučen s dnevnog reda sjednice Vijeća, isti se može ponovo staviti na dnevni red po isteku roka od najmanje trideset dana od dana kada je povučen.

Članak 95.

Kada Poglavarstvo odnosno nadležno radno tijelo nije predlagatelj akta, prije rasprave o prijedlogu akta na sjednici Vijeća, prijedlog razmatra Poglavarstvo i nadležno radno tijelo u čijem su djelokrugu pitanja koja se uređuju aktom.

Poglavarstvo odnosno radno tijelo pismeno se izjašnjavaju o prijedlogu akta.

Predsjednik Vijeća može na vlastiti poticaj, na traženje Poglavarstva ili najmanje pet vijećnika zatražiti od Odbora za Statut, Poslovnik i propise da se izjasni o zakonskim i statutarnim elementima akta.

Očitovanja Poglavarstva i radnih tijela dostavljaju se predsjedniku Vijeća najkasnije do početka sjednice.

Članak 96.

O predloženom aktu u pravilu se raspravlja u cjelini, osim ako Vijeće ne odluči na prijedlog predlagatelja ili najmanje jedne trećine vijećnika da se o aktu raspravlja po dijelovima, glavama, odnosno člancima.

O prijedlogu proračuna raspravlja se najprije u načelu, zatim po razdjelima.

3. Podnošenje amandmana

Članak 97.

Prijedlog za izmjenu prijedloga akta podnosi se pismeno u obliku amandmana uz obrazloženje.

Pravo podnošenja amandmana ima član Vijeća, radno tijelo Vijeća, Poglavarstvo te predlagatelj akta.

Članak 98.

Amandman se podnosi u pisanom obliku i dostavlja predsjedniku Vijeća najkasnije dva dana prije održavanja sjednice Vijeća.

Ukoliko je Poglavarstvo predlagatelj akta ono može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave o prijedlogu akta.

U slučaju iz prethodnog stavka ovlašteni podnositelji amandmana imaju pravo podnositi amandmane na izmijenjeni dio prijedloga akta sve do zaključenja rasprave o prijedlogu akta.

Članak 99.

Predsjednik Vijeća podnesene amandmane dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i Poglavarstvu kada ono nije predlagatelj akta.

Podnesene amandmane koji su takve naravi da formalno- pravno bitno mijenjaju ili odstupaju od prijedloga akta predsjednik Vijeća na vlastiti poticaj, na zahtjev Poglavarstva ili najmanje jedne trećine vijećnika upućuje Odboru za Statut, Poslovnik i propise radi davanja očitovanja o zakonskim i statutarnim osnovama amandmana.

Članak 100.

Iznimno ako se većina prisutnih vijećnika s time složi vijećnik može podnijeti amandman i na sjednici prije rasprave o prijedlogu odluke.

Amandman iz stavka 1. ovog članka mora biti u pismenom obliku uz obrazloženje i prije rasprave o njemu mora se podijeliti svim vijećnicima.

Članak 101.

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju prijedlog akta ili bitno odstupaju od prijedloga akta, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

Glasovanje o amandmanima odgodit će se ako to zatraži Poglavarstvo iz razloga navedenih u prethodnom stavku, neovisno o tome tko je predlagatelj akta.

Članak 102.

O amandmanima se izjašnjavaju predlagatelj akta i Poglavarstvo neovisno o tome da li je Poglavarstvo predlagatelj akta.

Izjašnjavanje o amandmanima u pravilu je usmeno i provodi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili o svim podnesenim amandmanima.

Članak 103.

Amandman koji je podnesen u skladu s odredbama ovog Poslovnika postaje sastavnim dijelom prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje, ako ga je podnio predlagatelj akta ili ako se predlagatelj akta s njim usuglasio.

O amandmanu na prijedlog akta s kojim se suglasio predlagatelj, a nije se suglasilo Poglavarstvo glasuje se odvojeno.

Članak 104.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koje se amandmani odnose.

Ako je na isti članak prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja te po tom pravilu nastavno o ostalim amandmanima.

Članak 105.

Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio prijedloga akta o kojem se odlučuje.

4. Glasovanje

Članak 106.

Vijeće donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina vijećnika.

Statut Općine Lokve, Poslovnik o radu Općinskog vijeća, Proračun, godišnji obračun proračuna, odluke o izboru predsjednika i potpredsjednika Vijeća, odluke o izboru i razrješenju Općinskog načelnika i članova Poglavarstva, odluke o davanju povjerenja odnosno izglasavanju nepovjerenja Općinski načelniku, njegovom zamjeniku, pojedinom članu Poglavarstva ili Poglavarstvu u cjelini Vijeće donosi većinom glasova svih članova Vijeća.

Članak 107.

Glasovanje na sjednici je javno osim ako Vijeće na prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili kluba vijećnika ne odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Članak 108.

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem.

Predsjednik Vijeća poziva vijećnike da se izjasne tko je za prijedlog, tko je protiv prijedloga, te tko se suzdržao od glasovanja.

U slučaju da se dizanjem ruku ne može utvrditi točan rezultat glasovanja, glasuje se poimenično.

Poimenično se glasuje i kad to odluči Vijeće većinom nazočnih vijećnika na prijedlog predsjednika Vijeća ili najmanje jedne trećine vijećnika ili kluba vijećnika.

Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se »za« ili »protiv«.

Iznimno, ako se prilikom glasovanja o amandmanu, o njegovom prihvaćanju izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Vijeća može odmah utvrditi da amandman nije prihvaćen.

Poimenično glasovanje provodi se na način da predsjednik proziva vijećnike koji se izjašnjavaju ZA, PROTIV ili SUZDRŽAN od glasovanja.

Po završetku prozivanja ponovo se pozivaju vijećnici za koje nije zabilježeno da su glasovali.

Glasove prebrojavaju predsjednik Vijeća i pročelnik.

Članak 109.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat glasovanja.

Na zahtjev vijećnika koji traži provjeru glasovanja predsjednik Vijeća ponovit će glasovanje i ponovo objaviti rezultate glasovanja.

Članak 110.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima.

Glasački listići su iste veličine, boje i oblika, numerirani, te ovjereni pečatom Vijeća.

Na glasačkom listiću su prezimena kandidata navedena abecednim redom, a glasuje se tako da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata.

Ako se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu, pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se za, protiv ili suzdržan.

Predsjednik Vijeća određuje djelatnike Odjela, a može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.

Članak 111.

Tajno glasovanje provodi se tako da predsjednik Vijeća proziva svakog pojedinog vijećnika koji redom pristupaju glasačkoj kutiji i u nju ubacuju glasački listić.

Članak 112.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se po istom postupku kao i prvo glasovanje.

Članak 113.

Vijećnik glasuje osobno samo jednim glasačkim listićem.

Nevažeći glasački listići su:

- nepopunjeni listić,

- listić na kojem su nadopisana nova imena odnosno glasački listić je popunjen tako da se sa sigurnošću ne može utvrditi za koga ili za što je član Vijeća glasovao, te

- listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata odnosno prijedloga ili predmeta od broja koji se bira.

Članak 114.

Nakon što su svi nazočni vijećnici glasovali u skladu s odredbama ovog Poslovnika, te nakon što je predsjednik Vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.

Rezultate glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća uz nazočnost članova Vijeća na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultate glasovanja predsjednik Vijeća objavljuje odmah.

5. Donošenje akata po hitnom postupku

Članak 115.

Iznimno, pojedini akti Vijeća mogu se donijeti po hitnom postupku, drugačijem od redovne procedure donošenja akata.

Po hitnom postupku Vijeće može donijeti akte samo ako to zahtijevaju interesi obrane, razlozi elementarne nepogode na području Općine te drugi osobito opravdani razlozi, odnosno ako se radi o slučajevima kada bi ne donošenje takvog akta moglo prouzročiti nepopravljive posljedice i štete za Općinu Lokve.

Ako predsjednik Vijeća u dnevni red nije unio prijedlog iz stavka 1. zato što prijedlog nije podnesen na način i po postupku određenim odredbama ovog Statuta, najprije se bez rasprave odlučuje o uvrštavanju prijedloga u dnevni red sukladno odredbama ovog Poslovnika.

Ako prijedlog bude prihvaćen tada se najprije glasuje o opravdanosti prijedloga za hitan postupak a potom se raspravlja i odlučuje o samom aktu.

Ako prijedlog nije ocijenjen hitnim većinom glasova prisutnih vijećnika, prijedlog se skida s dnevnog reda te se donosi na način predviđen za redovno donošenje akata Vijeća..

Članak 116.

Prijedlog da se akt donese po hitnom postupku, podnosi se predsjedniku Vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Vijeća.

Uz prijedlog da se akt donese po hitnom postupku, ovlašteni predlagatelji podnose i prijedlog akta s obrazloženjem.

Predsjednik Vijeća bez odlaganja prijedlog upućuje vijećnicima i Poglavarstvu ako ono nije predlagatelj.

Članak 117.

Na prijedlog akta koji se donosi po hitnom postupku amandmani se mogu podnositi do zaključenja rasprave na način predviđen ovim Poslovnikom.

6. Donošenje Statuta Općine Lokve i Poslovnika Općinskog vijeća Općine Lokve

Članak 118.

Pismeni prijedlog za promjenu Statuta može podnijeti Poglavarstvo ili najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća.

O promjeni Statuta odlučuje Općinsko vijeće većinom glasova svih vijećnika.

Prijedlog uz obrazloženje podnosi se predsjedniku Općinskog vijeća.

Prijedlog uz obrazloženje podnosi se predsjedniku Vijeća.

Prijedlog za promjenu Statuta upućuje se Odboru za Statut, Poslovnik i propise koji ga razmatra i uz mišljenje upućuje Vijeću na raspravu.

Vijeće može odlučiti da se o prijedlogu za promjenu Statuta, prije utvrđivanja konačnog prijedloga, provede javna rasprava.

Članak 119.

Odbor za Statut, Poslovnik i propise može predložiti promjenu Statuta, radi usklađivanja sa zakonom.

7. Vjerodostojno tumačenje akata

Članak 120.

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja odluke ili drugog akta Vijeća mogu tražiti ovlašteni predlagatelji akata.

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja akta podnosi se predsjedniku Vijeća i mora sadržavati naziv odluke, odnosno drugog akta, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje, te razloge zbog kojih se traži tumačenje.

Prijedlog iz stavka 1. ovog članka predsjednik Vijeća upućuje Odboru za Statut, Poslovnik i propise radi ocjene osnovanosti prijedloga i Poglavarstvu, ako ono nije predlagatelj, radi davanja mišljenja.

Članak 121.

Odbor za Statut, Poslovnik i propise, nakon što dobije mišljenje Poglavarstva, ocjenjuje da li je prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja odluke i drugog akta osnovan.

Ako Odbor za Statut, Poslovnik i propise ocijeni da je prijedlog osnovan, utvrdit će prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja kojeg uz obrazloženje podnosi Vijeću.

Ako Odbor ocijeni da prijedlog nije osnovan o tome će izvijestiti Vijeće.

X. POSLOVNI RED NA SJEDNICI

Članak 122.

Red na sjednici održava predsjednik Vijeća.

Za remećenje reda na sjednici predsjednik može vijećniku izreći stegovnu mjeru:

1. opomenu,

2. opomenu s oduzimanjem riječi,

3. udaljavanje sa sjednice.

Stegovne mjere iz prethodnog stavka konačne su i izvršne te se o njima ne vodi rasprava.

Članak 123.

Opomena se izriče vijećniku koji na sjednici svojim ponašanjem ili govorom na sjednici remeti red ili na drugi način krši odredbe ovog Poslovnika, a osobito ako:

- ne govori o predmetu o kojem se raspravlja,

- govori, a nije dobio riječ,

- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,

- svojim govorom omalovažava predsjednika i ostale vijećnike,

- se javi za riječ radi ispravka netočnog navoda ili ukazivanja na povredu Poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,

- na drugi način remeti red na sjednici.

Članak 124.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se vijećniku koji se u svom govoru i nakon što mu je izrečena opomena, ne drži teme o kojoj se raspravlja. Opomena s oduzimanjem riječi izriče se vijećniku ako:

- nakon izricanja opomene svojim ponašanjem ili govorom nastavi kršiti odredbe Poslovnika,

- na grublji način vrijeđa ili narušava ugled predsjednika ili vijećnika,

- narušava ugled Vijeća

Članak 125.

Stegovna mjera udaljavanja sa sjednice Vijeća izriče se vijećniku kada svojim ponašanjem toliko naruši red i prekrši odredbe ovog Poslovnika, tako da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Stegovna mjera udaljenja sa sjednice primjenjuje se odmah nakon izricanja.

Za vrijeme trajanja mjere udaljenja sa sjednice vijećnik ne može sudjelovati ni u radu radnih tijela Vijeća niti u radu kluba čiji je član.

Ako je vijećniku izrečena mjera udaljenja sa sjednice, vijećnik je dužan odmah napustiti sjednicu.

Ako se vijećnik ne udalji sa sjednice ni nakon izricanja mjere udaljenja sa sjednice, predsjednik može prekinuti sjednicu i zakazati je točno za određen dan i sat.

Članak 126.

Protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice, vijećnik ima pravo prigovora.

Prigovor se podnosi predsjedniku Vijeća u roku od 24 sata od izricanja stegovne mjere, a predsjednik Vijeća prigovor dostavlja svim vijećnicima.

Predsjednik Vijeća unosi prigovor u dnevni red za prvu iduću sjednicu.

Mišljenje o prigovoru daje Odbor za Statut, Poslovnik i propise.

Odluku o prigovoru Vijeće donosi većinom glasova nazočnih članova Vijeća, bez rasprave, time da pravo govora ima samo vijećnik koji je podnio prigovor, te izvjestitelj Odbora za Statut, Poslovnik i propise.

Članak 127.

Vijeće po prigovoru može potvrditi ili ukinuti izrečenu stegovnu mjeru.

Odluka Vijeća donesena po prigovoru je konačna.

Članak 128.

Predsjednik Vijeća može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red, odnosno da se udalje svi slušatelji kada je red narušen.

Osobe koje se za vrijeme sjednice u dvorani nalaze službeno obvezne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjednika Vijeća.

XI. ODNOS IZMEĐU VIJEĆA I DRUGIH TIJELA OPĆINE

Članak 129.

Za obavljanje poslova iz svog djelokruga Poglavarstvo je odgovorno Vijeću.

Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Poglavarstva zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Poglavarstvo, a osobno su odgovorni za područje svoga rada.

Članak 130.

Predsjednik Poglavarstva Vijeću podnosi godišnje izvješće o radu Poglavarstva i stanju u Općini, u pravilu uz završni račun Općinskog proračuna, o izvršavanju odluka i ostalih akata Vijeća, te o drugim pitanjima iz djelokruga Poglavarstva.

Na sjednici Vijeća na kojoj Poglavarstvo podnosi izvješće, u pravilu nakon utvrđivanja dnevnog reda, a prije prelaska na vijećnička pitanja, Vijeće na prijedlog predsjednika Vijeća, bez rasprave određuje vrijeme u kojem predsjednik Poglavarstva odnosno neki drugi član Poglavarstva podnosi izvješće Vijeću.

Radi informiranja vijećnika o radu i izvršavanju odluka i drugih akata Vijeća i Poglavarstva, političkim strankama zastupljenim u Vijeću te nezavisnim vijećnicima dostavljaju se zapisnici sa sjednica Poglavarstva.

Članak 131.

Prijedlog za iskazivanje nepovjerenja općinskom načelniku, pojedinom članu Poglavarstva ili Poglavarstvu u cjelini može podnijeti najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća.

O prijedlogu za iskazivanje nepovjerenja ne može se raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana od dana njegova podnošenja.

Rasprava i glasovanje o prijedlogu za iskazivanje nepovjerenja mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Općinskog vijeća.

Općinski načelnik može tražiti glasovanje o povjerenju Poglavarstvu.

 

Ako Općinsko vijeće povodom prijedloga općinskog načelnika ne donese odluku kojom potvrđuje povjerenje Poglavarstvu, time se ne smatra da je poglavarstvu iskazano nepovjerenje.

Članak 132.

Ako Vijeće ne izglasa nepovjerenje, vijećnici koji su podnijeli prijedlog ne mogu ponovo podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci od njegova odbijanja.

Članak 133.

O povjerenju Općinskom načelniku, članu ili Poglavarstvu u cjelini glasuje se javno.

Odluka o nepovjerenju prihvaćena je, ako je za nju glasovala većina svih članova Općinskog vijeća.

U slučaju izglasavana nepovjerenja pojedinom članu Poglavarstva, Vijeće donosi odluku o danu s kojim se razrješuje dužnosti.

Ako odlukom o izglasavanju nepovjerenja Općinski načelniku i Poglavarstvu u cjelini nije određen dan razrješenja i prestanka dužnosti, Općinski načelnik i Poglavarstvo smatraju se razriješenim i prestaje im dužnost izborom novog Općinskog načelnika.

Odlukom o iskazivanju nepovjerenja Općinskom načelniku i članu Poglavarstva ne prestaje im dužnost vijećnika osim ako odredbama zakona, Statuta i Poslovnika nije drugačije određeno.

Članak 134.

Ako Vijeće izglasa nepovjerenje Općinskom načelniku ili Poglavarstvu u cjelini, ono mora izabrati novog Općinskog načelnika u roku od trideset dana od dana izglasavanja nepovjerenja.

Ako Vijeće ne postupi u roku iz stavka 1. ovog članka, Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu raspustiti Vijeće.

Članak 135.

Predsjednik Vijeća izvještava predsjednika Poglavarstva o zakazanoj sjednici Vijeća.

Poglavarstvo određuje člana za svog predstavnika u Vijeću povodom rasprave o prijedlogu akta.

Predstavnik Poglavarstva nazočan na sjednici Vijeća, sudjeluje u radu Vijeća iznoseći stajališta Poglavarstva u prijedlogu akta, te dajući obavijesti i stručna objašnjenja Poglavarstva.

Ako na sjednici nije nazočan predstavnik Poglavarstva, Vijeće može raspravu o određenom predmetu prekinuti ili odgoditi, ako smatra da je prisustvo predstavnika Poglavarstva nužno.

XIII. RAD VIJEĆA U DOBA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE UGROŽENOSTI NEOVISNOSTI I JEDINSTVENOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 136.

U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, Vijeće nastavlja s radom sukladno odredbama Ustava i pozitivnih propisa.

Na rad i ustrojstvo Vijeća primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika, ako pozitivnim propisima ili aktima Vijeća ne bude drugačije određeno.

Članak 137.

Vijećnici su dužni, osobno ili putem nadležnih tijela, izvješćivati Vijeće o adresi stanovanja odnosno rada, na koju im treba dostavljati pozive za sjednice i duge obavijesti u svezi obnašanja vijećničke dužnosti.

XIV. OSTALA PITANJA OD VAŽNOSTI ZA RAD VIJEĆA

1. Zapisnik

Članak 138.

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, o iznijetim prijedlozima, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

O izradi zapisnika brine Odjel.

Članak 139.

Osim teksta o kojem je odlučeno u Vijeću, ako je akt usvojen, osnovni elementi zapisnika jesu:

- naziv akta,

- dan, mjesec, godina, sat i mjesto održavanja sjednice,

- redni broj sjednice u sazivu Vijeća,

- naznaka da li se radi o javnoj sjednici ili o sjednici na kojoj je isključena javnost,

- ime predsjedavajućeg, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika,

- imena nazočnih i odsutnih vijećnika odnosno pristiglih opravdanja za izostanak,

- imena nazočnih osoba pozvanih u ulozi gostiju, te konstatacija da su sjednici eventualno prisutni i drugi nepozvani građani,

- prijedlog dnevnog reda i utvrđeni dnevni red,

- primjedbe na zapisnik,

- rasprava s naznakom imena govornika o pojedinom predmetu,

- rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima.

Osim navedenih, zapisnik može sadržavati i druge elemente u skladu s odredbama ovog Poslovnika.

Članak 140.

Zapisnik potpisuju predsjedavajući, zapisničar i jedan ovjerovitelj kojeg na početku svake sjednice Vijeća, na prijedlog Predsjedavajućeg odredi Vijeće bez rasprave.

Zapisnik se čuva u Odjelu Općine.

Članak 141.

Zapisnik sastavljen na način utvrđen ovim Poslovnikom dostavlja se na verifikaciju vijećnicima uz poziv za sljedeću sjednicu Vijeća.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik kojemu su temeljem prihvaćenih primjedbi izvršene odgovarajuće izmjene, smatra se usvojenim.

2. Javnost rada Vijeća

Članak 142.

Vijeće izvješćuje javnost o svom radu, o radu radnih tijela, o aktima koje je Vijeće odnosno pojedino radno tijelo donijelo te o temama o kojima se na Vijeću ili radnim tijelima raspravljalo.

Članak 143.

Javnost rada Vijeća i tijela osigurava se:

- javnim održavanjem sjednica,

- izvješćivanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,

- izvješćivanjem na WEB stranici Općine Lokve,

- obveznim i pravovremenim objavljivanjem općih, a po potrebi i ostalih akata Općine Lokve u Službenim novinama« Primorsko-goranske županije, a isto tako ukoliko se za to ukaže potreba njihovim objavljivanjem na oglasnoj ploči Općine Lokve.

Članak 144.

Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad i izvješćivati javnost o radu Vijeća i njegovih radnih tijela.

Na sjednici radnog tijela može se odlučiti da izvjestitelji tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustvovanja javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje se to na sjednici odluči.

Na sjednici radnog tijela može se isto tako odlučiti da se obavijesti o pitanju iz stavka 2. ovog članka mogu davati tek po isteku određenog roka.

Članak 145.

Dužnost je sredstava javnog priopćavanja objavljivanje točnih, cjelovitih i pravodobnih informacija o temama koje se razmatraju u Vijeću i radnom tijelu.

Članak 146.

U svrhu što kvalitetnijeg praćenja rada Vijeća i radnih tijela kao i radi što potpunijeg i kvalitetnijeg izvješćivanja javnosti, te radi stvaranja što povoljnijih uvjeta za njihov rad, predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja osigurava im se pravovremena dostava materijala, razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s dužnosnicima u Vijeću i drugi kontakti s izvjestiteljima.

Članak 147.

Radi što potpunijeg i točnijeg izvješćivanja javnosti o rezultatima rada Vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i druga sredstva priopćavanja.

Konferencija za tisak održava se po odluci Vijeća, a uz suglasnost predsjednika Vijeća.

Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo.

Članak 148.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali Vijeća koji su, u skladu s posebnim propisima označeni kao službena, vojna, odnosno državna tajna.

Vijećnik odnosno član radnog tijela ne smije iznositi podatke koje je saznao na sjednicama Vijeća ili radnog tijela, a imaju stupanj povjerljivosti naveden u stavku 1. ovog članka.

Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom ili državnom tajnom, uređuje se uputom Poglavarstva.

Članak 149.

Građani mogu prisustvovati sjednici Vijeća i radnih tijela na način da ne ometaju njihov rad, osim u slučajevima predviđenim ovim Poslovnikom, kada je javnost isključena.

Kada osobitost teme, odnosno točke predloženog dnevnog reda to nalaže kao i u drugim slučajevima kada se odlučuje o pitanjima koja zahtijevaju naročitu stručnost, na sjednice Vijeća ili njegovih radnih tijela mogu se pozvati i osobe koje nisu vijećnici ali su stručnjaci za dotično područje.

Pri odlučivanju o pitanjima iz stavka 2. ovog članka glasuju samo vijećnici odnosno članovi radnih tijela, dok ostali nazočni koji su sudjelovali u raspravi, od trenutka glasovanja više ne mogu intervenirati.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 150.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika, pojedina radna tijela Općinskog vijeća mijenjaju naziv i nastavljaju s dosadašnjim radom do isteka saziva ovog Općinskog vijeća i to Mandatna komisija kao Mandatni odbor, Povjerenstvo (Odbor) za izbor i imenovanja kao Odbor za izbor i imenovanja, te Povjerenstvo (Odbor) za Statut i Poslovnik kao Odbor za Statut, Poslovnik i propise.

Sva ostala radna tijela Općinskog vijeća nastavljaju s radom privremeno, do njihova usklađivanja s odredbama Statuta i ovog Poslovnika.

Članak 151.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje vrijediti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Lokve (»Službene novine« broj 30/01).

Članak 152.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 011-01 /06-01/ 01

Ur. broj: 2112-02/1-06-02

Lokve, 3. siječnja 2006.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOKVE

Predsjednik
Davorin Cenčić, v.r.