13.

Na temelju članka 10. stavka 1. i članka 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), članka 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama („Narodne novine“ broj 22/19), članka 8. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10 i 114/22) i članka 22. Statuta Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 4/21), Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj 24. ožujka 2025. godine, donijelo je

ODLUKU

o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području
Grada Raba

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuju se agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina, mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu, posebne mjere zabrane građenja jednostavnih građevina i postavljanja montažnih objekata, kamp prikolica, plovila i vozila na poljoprivrednom zemljištu, posebne mjere za sprječavanje protupravnog odlaganja otpada na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama na području Grada Raba (u daljnjem tekstu: Grad).

Članak 2.

(1) Poljoprivrednim zemljištem u smislu ove Odluke smatraju se poljoprivredne površine, koje su po načinu uporabe u katastru upisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište, koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

(2) Pod poljoprivrednim rudinama u smislu ove Odluke smatraju se parcele na određenom lokalitetu odnosno zaokružena cjelina parcela.

(3) Katastarske čestice u građevinskom području površine veće od 500 m2, kao i one izvan tog područja, predviđene dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, a u evidencijama Državne geodetske uprave se vode kao poljoprivredno zemljište, do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni, odnosno do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje ili do primitka potvrde glavnog projekta, koriste se kao poljoprivredno zemljište i moraju se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.

II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 3.

Pod agrotehničkim mjerama smatraju se:

1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka,

2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,

3. suzbijanje organizama štetnih za bilje,

4. gospodarenje biljnim ostatcima,

5. održavanje organske tvari i humusa u tlu,

6. održavanje povoljne strukture tla,

7. zaštita od erozije,

8. održavanje plodnosti tla.

1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka

Članak 4.

Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:

- redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta,

- održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,

- održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama,

- održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 5.

(1) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta.

(2) Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.

Članak 6.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta, dužni su tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, u više navrata, sa svojih površina (uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova) uklanjati i suzbijati ambroziju

sljedećim mjerama:

- agrotehničkim - pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine,

- mehaničkim - međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanje izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka,

- kemijskim - uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo.

3. Suzbijanje organizama štetnih za bilje

Članak 7.

(1) Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.

(2) Nakon provedenog postupka iz stavak 1. ovoga članka, vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta obvezni su ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja zbrinuti sukladno uputama proizvođača, koje su priložene uz sredstva.

4. Gospodarenje biljnim ostatcima

Članak 8.

(1) U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje.

(2) Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.

Članak 9.

(1) Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju:

- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla,

- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla,

- obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,

- obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl.

(2) Žetveni ostatci, u pravilu, ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje

mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima, kada je obvezna provedba mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.

5. Održavanje razine organske tvari i humusa u tlu

Članak 10.

(1) Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla.

(2) Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice - okopavine - leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.

(3) Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hraniva u tlu.

(4) Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine.

(5) Podusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda.

Članak 11.

Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu.

6. Održavanje strukture tla

Članak 12.

(1) Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima.

(2) U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva.

7. Zaštita od erozije

Članak 13.

(1) Na nagnutim terenima (›15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva.

(2) Međuredni prostori na nagnutim terenima (›15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena.

(3) Na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa.

(4) Na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi.

8. Održavanje plodnosti tla

Članak 14.

Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohraniva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla.

III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE

POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 15.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina:

1. održavanje živica i međa

2. održavanje poljskih putova

3. uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje

4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica

5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.

1. Održavanje živica i međa

Članak 16.

(1) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i podrezivati na način da se spriječi zakorovljenost živice, širenje na susjedno zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih obradivih parcela, prerastanje živice na visinu iznad 1m te iste formirati na način da ne ometaju promet, vidljivost i preglednost poljskih putova.

(2) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata.

(3) Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa.

(4) Za ograđivanje parcela na međama dozvoljava se korištenje standardnih namjenskih ograda ili primjerenog pletivog materijala (pocinčano pletivo).

Zabranjuje se korištenje armaturnih mreža ili bodljikave žice. Ograde i pletivo moraju biti primjereno učvršćene i stabilne te udaljene od državnih i županijskih prometnica najmanje 1,5 m, a od nerazvrstanih cesta najmanje 0,75 m.

2. Održavanje poljskih putova

Članak 17.

(1) Poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prilaz poljoprivrednom zemljištu, a kojim se koristi veći broj korisnika.

(2) Vlasnicima i posjednicima poljoprivrednog zemljišta dozvoljava se održavanje poljskih putova koje koriste.

(3) Pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito:

- redovito održavanje i uređivanje poljskih putova tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila,

- nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim materijalom,

- čišćenje i održavanje odvodnih kanala i propusta,

- sprječavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove,

- sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta,

- održavanje suhozida, saniranje oštećenih dijelova suhozida i prolaza,

- sprječavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i sl.),

- sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu.

(4) Poljski put utvrđen kao nerazvrstana cesta održava se sukladno propisima o cestama i komunalnom gospodarstvu.

Članak 18.

Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito:

- preoravanje poljskih putova,

- sužavanje poljskih putova,

- nanošenje zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta,

- skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.

3. Uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje

Članak 19.

(1) Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili posjednici tih kanala dužni su ih čistiti tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogući prirodni tok oborinskih voda.

(2) Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz stavka 1. ovoga članka, osim kada se to radi na temelju projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela, koju je ishodio vlasnik, odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta.

4. Sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica

Članak 20.

(1) Radi sprječavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe, a u protivnom oštećeni vlasnici susjednih poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje za nadoknadu štete sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

(2) Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih visokorastućih kultura zasjenjivati susjedne parcele, te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama.

(3) Pojedinačna stabla, odnosno trajni nasadi sade se na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela da ne zasjene susjedno zemljište.

5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa

Članak 21.

(1) Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik je dužan određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama.

(2) Stablašice, koje čine vjetrobranski pojas, vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su redovito održavati i obnavljati.

IV. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 22.

Radi sprječavanja pojave i širenja požara na poljoprivrednom zemljištu, vlasnici odnosno posjednici dužni su poduzimati slijedeće mjere:

- održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale, te poljske i šumske putove,

- uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl., najkasnije do 31. svibnja tekuće godine,

- odstraniti biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šume, putova i međa na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem,

- uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom.

Članak 23.

(1) Provedba agrotehničkih mjera spaljivanjem biljnih ostataka može se obavljati isključivo uz poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite od požara, odnosno vlasnik, odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta obvezan je:

- prethodno obavijestiti Dobrovoljno vatrogasno društvo Rab o namjeri spaljivanja,

- spaljivati biljne ostatke najmanje na udaljenosti od 15 m od krošnji stabala, nasada na susjednim parcelama, kao i stupova i vodiča dalekovoda,

- tlo na kojem se loži vatra radi spaljivanja biljnih ostataka mora se očistiti od trave i drugog gorivog materijala.

(2) Spaljivanju biljnih ostataka moraju nazočiti osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe moraju imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, posuda s vodom i sl.).

(3) Osobe, koje su po prethodnom odobrenju obavile loženje vatre na otvorenom prostoru, dužne su mjesto loženja pregledati i ostatke vatre u potpunosti pogasiti.

(4) Spaljivanje biljnih ostataka, kao i svako loženje vatre na otvorenom, zabranjeno je na području Grada u razdoblju:

- od 1. lipnja do 31. listopada,

- u razdobljima kada je za područje Grada proglašena povećana, velika i vrlo velika

opasnost od izbijanja požara,

- za vrijeme jakog vjetra,

- noću (od 20:00 do 06:00 sati).

V. POSEBNE MJERE ZABRANE GRAĐENJA

JEDNOSTAVNIH GRAĐEVINA I POSTAVLJANJA

MONTAŽNIH OBJEKATA, KAMP PRIKOLICA,

PLOVILA I VOZILA NA POLJOPRIVREDNOM

ZEMLJIŠTU I POLJOPRIVREDNIM RUDINAMA

Članak 24.

Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjuje se izgradnja svih vrsta i oblika jednostavnih građevinskih objekata koji nisu navedeni u Prostornom planu Grada, kao i vršenje svih radnji koje za svrhu imaju stvaranje uvjeta za boravak na poljoprivrednom zemljištu, a koji se ne odnosi na poljoprivrednu proizvodnju, već se može okarakterizirati kao kampiranje izvan kampova i prostora određenih za kampiranje.

Članak 25.

Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjuje se boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici, pokretnoj kućici na kotačima (mobile home), autodomu (kamperu) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru, kao i na ostale načine koji se mogu okarakterizirati kao kampiranje.

Članak 26.

Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjeno je parkiranje, zadržavanje, trajno postavljanje kao i deponiranje kamp-kućica, kamp-prikolica, pokretnih kućica na kotačima (mobile home), autodomova (kampera), metalnih brodskih kontejnera, kiosk kućica, svih vrsta plovila, neregistriranih i napuštenih vozila, kao i drugih sličnih izvedenica istih.

Članak 27.

Mjere zabrane ovom Odlukom sadržane u članku 24., 25. i 26. odnose se na svo poljoprivredno zemljište, državno i privatno, kao i na vlasnike i posjednike poljoprivrednog zemljišta, kao i na druge pravne i fizičke osobe koje imaju dopuštenje pristupa privatnom poljoprivrednom zemljištu od vlasnika ili posjednika.

VI. POSEBNE MJERE ZA SPRJEČAVANJE

PROTUPRAVNOG ODLAGANJA OTPADA NA

POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU I

POLJOPRIVREDNIM RUDINAMA

Članak 28.

Na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama zabranjuje se nepropisno odlaganje svih vrsta otpada.

Članak 29.

Na poljoprivrednom zemljištu zabranjuje se kopanje iskopa te njegovo ispunjenje sa odbačenim građevinskim kao i drugim otpadom.

Članak 30.

Zabranjuje se nelegalno odlaganje svih vrsta otpada u jame, špilje i lokve, te ostala udubljenja u zemlji te njihovo ispunjavanje otpadom ili zatrpavanje zemljom.

VII. POSEBNE MJERE ZABRANE SADNJE

NEKIH BILJNIH VRSTA

Članak 31.

Zabranjuje se sadnja biljnih vrsta koje izazivaju neugodne mirise (kao industrijska konoplja) na udaljenosti manjoj od 300 m od izgrađenih objekata.

VIII. NADZOR

Članak 32.

(1) Nadzor nad provedbom odredbi ove Odluke obavlja komunalni redar Grada i nadležne inspekcije ovlaštene posebnim zakonima.

(2) Komunalni redar u provedbi nadzora, može vlasnicima, odnosno posjednicima zemljišta rješenjem odrediti poduzimanje određenih mjera sukladno ovoj Odluci.

(3) Protiv rješenja komunalnog redara iz stavka 2. ovog članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu Primorsko-goranske županije nadležnom za poslove poljoprivrede u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

(4) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka ne odgađa njegovo izvršenje.

(5) Ako vlasnik odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta ne poduzme rješenjem naređene mjere, izvršenje rješenja provest će se putem treće osobe na odgovornost i teret vlasnika odnosno posjednika poljoprivrednog zemljišta.

Članak 33.

(1) U obavljanju nadzora komunalni redar ovlašten je:

1. rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama:

- poduzimanje radnji u svrhu sprječavanja nastanka štete, onemogućavanja ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje,

- poduzimanje radnji u svrhu uklanjanja posljedica nastale štete u poljoprivrednoj proizvodnji,

- poduzimanje radnji u svrhu provedbe mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina,

- uklanjanje protupravno postavljenih ograda, živica, drvoreda, voćnjaka pojedinačnih stabala i grmlja,

- uklanjanje protupravno postavljenih jednostavnih građevinskih objekata koji nisu navedeni u Prostornom planu Grada, montažnih objekata, kamp prikolica, plovila i vozila na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama,

- uklanjanje protupravno odloženog otpada na poljoprivrednom zemljištu i poljoprivrednim rudinama,

- ostale mjere potrebne za provođenje odredbi ove Odluke i održavanje reda u skladu s odredbama ove Odluke,

2. donositi rješenje o prisilnom izvršenju nenovčanih obveza novčanom kaznom ili putem treće osobe,

3. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,

4. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,

5. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru,

6. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.),

7. opominjati fizičke i pravne osobe na pridržavanje odredbi ove Odluke,

8. izdati prekršajni nalog, pokrenuti prekršajni postupak,

9. naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja od počinitelja,

10. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

(2) Mjere za provođenje odredbi ove Odluke i održavanje reda u skladu s odredbama ove Odluke komunalni redar naređuje rješenjem osobi koja je povrijedila Odluku odnosno osobi koja je obvezna otkloniti utvrđenu povredu. Ako se osoba ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe.

(3) Ako komunalni redar utvrdi povredu odredaba ove Odluke može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

Članak 34.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su komunalnom redaru u provedbi njegovih ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 35.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 EUR kaznit će se pravna osoba, novčanom kaznom u iznosu od 330,00 EUR kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a novčanom kaznom u iznosu od 130,00 EUR kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba - građanin, ako kao vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta, počine prekršaj neizvršenjem mjera, radnji, odnosno kršenjem zabrana, dužnosti propisanih ovom Odlukom, a za koji sankcije nisu propisane Zakonom.

(2) Novčanom kaznom od 1.320,00 EUR kaznit će se pravna osoba, novčanom kaznom od 660,00 EUR kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a novčanom kaznom od 260,00 EUR kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba – građanin, ako ne omogući nadzor komunalnom redaru te ne izvrši izvršno rješenje komunalnog redara.

Članak 36.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama, uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina te posebnim mjerama zaštite od požara na području Grada Raba („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 50/10).

Članak 37.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Primorsko-goranske županije“.

 

 

 

 

KLASA: 024-04/25-02/01

URBROJ: 2170-13-02-01/02-25-8

Rab, 24. ožujka 2025.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

PREDSJEDNIK

Tomislav Matošić, bacc. med. techn.