SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XI. - broj 12. Petak, 9. svibnja 2003.
GRAD KRK
9

10.

Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00 i 32/02), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/ 03) i članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 19/01), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 29. travnja 2003. godine, donijelo je

ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja areala »CRO FUTURA«
- k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja areala »CRO FUTURA« k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskom prikazu broj 1.

Plan obuhvaća česticu katastarske oznake k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad, ukupne površine cca 612 m2.

Članak 3.

Plan iz članka 1 ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO PLANA

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu plana.

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita ambijentalnih vrijednosti

Petak,9.svibnja2003. Stranica1037—broj12

SLUŽBENENOVINE

2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevne čestice i građevine

2.1. Veličina i oblik građevne čestice (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevine

2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevine

2.6. Uređenje građevne čestice

3. Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Pristupne ulice

3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti i način gradnje

6. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7. Mjere provedbe plana

8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

III. POSEBNE ODREDBE

B. KARTOGRAFSKI PRIKAZ

1. Detaljna namjena površina1:500

2.1. Vodnogospodarski sustav1:500

2.2. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža1:500

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina1:500

4. Uvjeti gradnje1:500

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

. Mješovita namjena (M) - pretežito poslovna (trgovačka, uslužna, ugostiteljsko-zabavna, zanatska, stambeni, smještajni sadržaji, te pomoćni prostori)

Članak 5.

Sve djelatnosti koje svojim djelovanjem trajno narušavaju uvjete stanovanja i rada su zabranjene.

Uvjet za obavljanje djelatnosti je da ne proizvodi buku, ne zagađuje tlo i zrak, ne proizvodi mirise i da svojim djelovanjem ne narušava uvjete života i rada iznad dozvoljenih limita.

Prilikom izdavanja Izvoda iz Plana za djelatnosti koje su izvor zagađenja okoliša, potrebno je utvrditi uvjete i mjere za svođenje zagađenja na dopuštene granice.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 6.

Na kartografskim prikazima broj 3. i 4. grafičkog dijela plana dan je prikaz uvjeta korištenja, uređenja i zaštite, te uvjeti gradnje građevnih čestica i građevina.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 7.

Veličina i oblik građevne čestice (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti) prikazan je na kartografskim prikazima u grafičkom dijelu Plana.

Članak 8.

Dozvoljava se usklađenje oblika i veličine građevne čestice sukladno stanju u katastru zemljišta u slučajevima kad to ne remeti provedbu Plana.

2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 9.

Dozvoljava se izgradnja osnovne građevine i ostalih dijelova građevine samo unutar, na kartografskom prikazu, za to označenog gradivog dijela građevne čestice.

Članak 10.

Podzemna etaža se može graditi i izvan gradivog dijela osnovne građevine i ostalih dijelova građevine, pod uvjetom da najmanja udaljenost od granica građevne čestice iznosi 1,0 m.

Članak 11.

Osnovna građevina, ukoliko je visine do 6,0 m, mora od granice građevne čestice biti udaljena 3,0 m ili pola visine građevine, ukoliko je visina preko 6,0 m.

Članak 12.

Ukupna tlocrtna površina osnovne građevine i ostalih dijelova građevine koji ulaze u obračun površine izgrađenosti, ne smije prelaziti planom određenu ukupnu (bruto) izgrađenu površinu izgrađenosti građevne čestice.

U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto) izgrađenu površinu se obračunavaju: tlocrtni gabariti građevine, te sve natkrivene terase i balkoni ukoliko im je dio koji je izbačen izvan ravnine pročelja veći od 2,5 m2.

U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto) izgrađenu površinu se NE obračunavaju: nenatkrivene terase na terenu, krovni istaci i vijenci, nenatkriveni bazeni, konstrukcije za tende, pergole, šterne, potpuno ukopane ispod razine terena i zemljom pokrivene građevine (jame, spremišta, spremnici raznih namjena i sl.), balkoni ukoliko im dio koji je izbačen izvan ravnine pročelja ne prelazi površinu od 2,5 m2, podrumski prostori kada je ispunjen uvjet odnosa nivelacijske kote i najniže točke postojećeg terena.

Članak 13.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se postava reklame i gradnja i postava infrastrukturnih, tehnoloških objekata i uređaja u skladu sa zakonskim propisima.

Članak 14.

Kao minimalna površina izgrađenosti utvrđuje se izgrađenost od 60 m2.

Stranica1038—broj12 Petak,9.svibnja2003.

SLUŽBENENOVINE

Članak 15.

Brojčani prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja prostora i veličina građevne čestice prikazani su u tablici:


Veličina Namjena, način korištenja i uređenja prostora građevne čestice

GČ građevne

čestice m2


1 612,0 Građevina: prostor mješovite namjene - pretežito poslovne; trgovačka, uslužna,

ugostiteljsko-zabavna, zanatska, servisna i sl. djelatnost, stambena i smještajna namjena,

te pomoćne namjene

Neizgrađeni dio: park, pješačke i pješačko-kolne površine, priključci na javnu komunalnu

i telekomunikacijsku infrastrukturu i sl.


Članak 16.

Brojčani prostorni pokazatelji veličine građevne čestice i građevine, izgrađenost i iskorištenost zemljišta i gustoća izgrađenosti prikazani su u tablici:


Ukup. Izgrađ. Ukupna Koefic. Gustoća Koefic. Koeficijent

GČ povr. povr. (bruto) izgrađ. izgrađenosti iskorišt. iskorištenosti

zemlj. zemlj. izgrađ. kigGigkisKis

pod pod povr.

građ. građ. m2

čest. m2m2


1 2 3 4 5 6 7 8

(3/2) (S5/br.građ.č.u 1) (4/2) (S7/br.građ.č.u 1)


1 612 153,0 459,0 0,25 0,25 0,75 0,75


* Napomena: Izgrađena površina zemljišta pod građevinom i ukupna bruto izgrađena površina može se uvećati za površinu dijelova osnovne građevine i ostalih građevina koje prema Planu ne ulaze u obračun.

Članak 17.

Najviša visina osnovne građevine određuje se od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta, mjereno uz rub građevine do donjeg ruba krovnog vijenca.

Dozvoljena odstupanja od utvrđene najviše visine građevine su: stubišne vertikale, krovni prozori i nadvoji balkonskih vrata na krovnoj terasi.

Građevina u svim pročeljima može imati vidljive maksimalno tri (3) etaže.

Nivelacijska kota je kota poda suterenske etaže građevine.

Nivelacijska kota može biti maksimalno 0,5 m iznad najniže kote postojećeg terena uz građevinu.

Moguće odstupanje od nivelacijske kote je +/-20%, pri čemu se isto ne može primijeniti na definiranje ukupnog broja etaža.

Članak 18.

Podrumski prostor se ne računa kao etaža ukoliko gornja ploha stropne konstrukcije ne prelazi visinu od 0,50 m iznad najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta.

Podrumska garaža, ukoliko se izvodi, ne računa se kao etaža ukoliko je ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije i najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta, a ukopana ulazna rampa nije šira od 4,5 m.

Članak 19.

Najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu prikazana je u Planu na kartografskom prikazu broj 4.

Članak 20.

Planom određena najniža i najviša visina osnovne građevine, najveći broj etaža i najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta prikazana je u tablici:


GČ Najniža kota Najniža Najviša Najviša Najveći broj

zaravnjenog visina visina visina etaža

okolnog zemljišta građevine građevine građevine građevine

uz građevinu (do vijenca) (do vijenca) (do sljemena) E

mnm V V V


1 cca 56,0 6,0 7,50 m 10,00 m S+P+1

(3 etaže)


* Napomena: Podrumski prostor se ne uračunava u ukupni broj etaža ukoliko je ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije i najniže točke konačno uređenog terena.

2.3. Namjena građevine

Članak 21.

Namjena građevine određuje se prema točki 1. Uvjeti određivanja namjene površina, ovih Odredbi za provođenje.

Petak,9.svibnja2003. Stranica1039—broj12

SLUŽBENENOVINE

Članak 22.

Osnovna namjena građevine određena je u grafičkom dijelu plana, na kartografskom prikazu broj 1. Detaljna namjena građevina.

Članak 23.

»M« - mješovita namjena - pretežito poslovna: određuje se kao osnovna namjena za Planom obuhvaćenu građevnu česticu broj 1. koja se nalazi u Zoni-D, javna i društvena namjena, centralni sadržaji.

U sklopu osnovne namjene može se planirati: trgovačka, uslužna, ugostiteljsko-zabavna, zanatska i sl. djelatnost, stambeni i smještajni sadržaji, te pomoćni prostori u funkciji planiranih namjena.

Članak 24.

Broj poslovnih prostora, stambenih i smještajnih jedinica se posebno ne ograničava budući da je uvjetovan ostalim odredbama za provođenje Plana (postotak izgrađenosti, koeficijent iskorištenosti kis, uvjetovanom površinom parkovno uređenih površina i sl.).

Članak 25.

Neizgrađeni dio površine građevne čestice namjenjuje se uređenju parka, pješačkih površina i pješačko-kolnih površina, postavi nadstrešnica, klupa, elemenata urbane opreme i javne rasvjete, pod uvjetom da ne remete integritet susjednih građevnih čestica ili javno-prometnih površina.

Članak 26.

Na području svih namjena u sklopu građevne čestice dozvoljava se podzemna izvedba objekata i uređaja javne komunalne i telekomunikacijske infrastrukture.

2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 27.

Smještaj građevine na građevnoj čestici definiran je građevnim pravcem i obveznim udaljenostima građevine od rubova građevne čestice.

Članak 28.

Unutar gradivog dijela određenog za osnovnu građevinu može se izgraditi jedna građevina koja se pozicionira paralelno u odnosu na obvezni građevni pravac.

Građevnim pravcem se smatra pravac pročelja građevine u razini prizemlja, a određen je udaljenošću nadzemnog dijela pročelja od krajnjih točaka poprečnog profila prilazne ceste.

Građevni pravac je definiran u kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti gradnje.

Članak 29.

Ispred građevnog pravca dozvoljava se gradnja, odnosno postava objekata i uređaja koji se prema Planu, ne obračunavaju u površinu izgrađenosti građevne čestice i bruto izgrađenu površinu.

Ispred obveznog građevnog pravca dozvoljava se postavljanje: konstrukcije za tende i pergola, reklame, svijetlećih i drugih elemenata urbane opreme, pod uvjetom da ne ometaju pješački ili kolni promet, instalacija uređaja i objekata komunalne infrastrukture.

Članak 30.

Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja: potpornih zidova, vanjskih terasa i njihovih stubišta ukoliko najveća dozvoljena visine ne prelazi 1,0 m, objekata i uređaja komunalne infrastrukture ukopanih ili izgrađenih u razini terena.

2.5. Oblikovanje građevine

Članak 31.

Građevinu treba oblikovati u arhitektonskom izrazu primjerenom osnovnoj namjeni, pri čemu se izbor materijala ne uvjetuje.

Građevinu i površinu okućnice treba projektirati kao dio jedinstvene oblikovne cjeline.

Elementi oblikovanja trebaju sadržavati osobitosti autohtone arhitekture i planirane namjene građevine, uz višu kakvoću izvedbe. Pri oblikovanju građevine posebnu pažnju treba posvetiti odnosu s građevinama u okruženju.

Dozvoljena su odstupanja u oblikovanju pri građenju poslovne građevine većih gabarita i specifičnih djelatnosti.

Članak 32.

Na građevnoj čestici je dozvoljena gradnja jedne ili više međusobno povezanih građevina.

Sklop međusobno povezanih građevina treba činiti skladnu oblikovnu cjelinu.

Kvalitetu oblikovanja treba postići primjenom ujednačenih gabarita građevine, te oblikovanjem parkovnih i pješačkih površina okućnice.

Članak 33.

Uvjetuje se gradnja kosog krova građevine, pri čemu geometrija krova nije određena.

Umjesto krovnih ploha moguća je gradnja krovnih terasa do maksimalno 30% krovne površine.

Nagib krovnih ploha smije biti maksimalno 23o, a smjer dominantnog sljemena krova u pravilu usporedan u odnosu na smjer dominantnog sljemena krova okolnih građevina.

Pokrov kosog krova mora se izvesti iz opečnog ili po obliku i boji sličnog pokrova.

Članak 34.

Na krovu građevine dozvoljava se montaža antena, kolektora sunčeve energije, pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili kompozicijski usklađeni s osnovnim oblikovanjem građevine, te da ne narušavaju sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.

Postava vanjskih jedinica uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i sl. dozvoljava se samo na stražnjem i bočnim pročeljima u odnosu na ulicu.

Na krovu građevine dozvoljava se postava uređaja za klimatizaciju, ventilaciju pod uvjetom primjene vizualnih barijera koje su kompozicijski usklađene s osnovnim oblikovanjem građevine, pri čemu ne narušavaju sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.

Članak 35.

Ogradu građevine oblikovati kao transparentnu metalnu, kao korito za raslinje ili kao njihovu kombinaciju.

2.6. Uređenje građevne čestice

Članak 36.

Pod uređenjem okoliša građevine smatra se sljedeće: postavljanje konstrukcije za pergole, nadstrešnice, gradnja ograde, podzida, vanjskog stubišta u nivou terena kao nekonstruktivnog dijela zgrade, pješačke staze, hortikulturno uređenje, opremanje komunalnom infrastrukturom i sl.

Stranica1040—broj12 Petak,9.svibnja2003.

SLUŽBENENOVINE

Članak 37.

Na neizgrađenim dijelovima građevne čestice ispod kojih su podzemno izgrađeni dijelovi građevine dozvoljava se izgradnja svjetlika.

Članak 38.

Neizgrađeni dio građevne čestice kao i dio građevne čestice koji je izveden podzemno uređuje se kao kolno-pješačka, pješačka ili parkovno uređena površina.

Članak 39.

Dio građevne čestice predviđen za smještaj vozila potrebno je asfaltirati, a preporuča se popločenje betonskim ili granitnim kockama.

Izuzetno, ova se odredba ne odnosi na dio građevne čestice namijenjen za privremeno sezonsko parkiranje.

Članak 40.

Pri uređenju pješačkih površina preporuča se korištenje materijala uobičajenih za obradu pješačkih površina kao npr.: kamene ploče, kulir ploče, granitne kocke, betonski elementi i sl.

Članak 41.

Zemljište na kojem zbog gradnje dolazi do izmjene topografije, potrebno je adekvatno oblikovati, te hortikulturno urediti.

Minimalno 400ovršine građevne čestice treba biti parkovno uređeno uglavnom kao travnjak i parterno zelenilo, uz sadnju pojedinačnih stablašica.

Pri hortikulturnom uređenju površine okućnice treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste pretežito stablašice pogodne za lokalnu klimu i tlo.

Članak 42.

Određuje se kvalitetno oblikovanje i izvedba potpornih zidova i ograda.

Uvjetuje se izvedba potpornih i ogradnih zidova od kamena, pri čemu se sugerira primjena oblikovnog izraza elementa autohtone gromače.

Građevnu česticu se planira ograditi ogradnim zidom na način da se ne narušava okoliš građevine.

Osnovni materijal za gradnju ograde je kamen, strukturirani i žbukani beton, oblikovani nasadi-živica i metal, odnosno njihova kombinacija.

Najveća visina čvrste ograde iznosi 1,10 m.

Na nagnutom terenu, radi očuvanja izvornog izgleda, nije dozvoljena izgradnja zida višeg od 1,5 m.

Uz vidljive ogradne, potporne i obložne zidove predvidjeti sadnju biljaka penjačica uz zid.

Površina okućnice se oprema funkcionalnom opremom prema programu korisnika.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

Članak 43.

U obuhvatu Plana nije planirana gradnja, rekonstrukcija i opremanje cestovne i ulične mreže.

3.1.1. Pristupne ulice

Članak 44.

Pristupna ulica nije obuhvaćena Planom, a namjeravanim se zahvatom u prostoru ista ne dira.

Budući da se obuhvaćena građevna čestica nalazi u zoni križanja državne ceste s Ulicom Slavka Nikolića, na dijelu gdje se trasa državne ceste nalazi u blagoj vertikalnoj krivini, uvjetuje se isključivo desno skretanje pri ulasku/izlasku iz građevne čestice.

Mjesto priključka je prikazano na kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti gradnje.

3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)

Članak 45.

U obuhvatu Plana nisu planirana javna parkirališta.

Parkirališne površine za potrebe investitora treba osigurati u sklopu građevne čestice.

U cilju zadovoljenja zadanih standarda potrebno je osigurati:

- za 1 stambenu/smještajnu jedinicu min. 1 parkirališno mjesto,

- za poslovni i trgovački/uslužni prostor (ured, ordinacija, agencija i sl.) min. 1 parkirališno mjesto na 20 m2 poslovnog prostora namijenjenog korisnicima i 1 parkirališno mjesto na 2 zaposlena,

- za ugostiteljski prostor min. 1 parkirališno mjesto na 5 sjedala namijenjenog korisnicima i 1 parkirališno mjesto na 2 zaposlena.

Odstupanje od zadanih normativa može iznositi +/-10% površine prostora.

Broj parkirališnih mjesta za poslovne prostore uvećava se za 1 mjesto za invalidne osobe.

Garažiranje vozila je moguće i u sklopu osnovne građevine, ali se isto ne uvjetuje.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 46.

Priključak na javnu telekomunikacijsku mrežu izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima (HT d.d. TKC Rijeka).

Telekomunikacijske kabele, od mjesta koncentracije TK kabela u građevini, do postojeće TK mreže treba voditi podzemnom telefonskom kanalizacijom. Koncentraciju instalacijskih kabela građevine treba izvesti u KR-u odgovarajućeg kapaciteta, postavljenog na pristupačnom mjestu.

Mjesto priključivanja građevne čestice na TK mrežu je definirano načelno, odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati, a prikazano je na kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti gradnje.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 47.

Mjesto priključivanja građevne čestice na komunalne infrastrukturne mreže i vodove je definirano načelno, odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati, a prikazano je na kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti gradnje.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove preko građevne čestice treba voditi podzemno.

Građevnu česticu treba spojiti na javnu vodoopskrbnu mrežu, te na mrežu javne odvodnje, koja je položena u trupu Ulice Stjepana Radića, ali još nije u funkciji.

Petak,9.svibnja2003. Stranica1041—broj12

SLUŽBENENOVINE

Članak 48.

Priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema sljedećim uvjetima nadležnog komunalnog društva »Ponikve« d.o.o. iz Krka:

- građevnu česticu spojiti na javnu vodoopskrbnu mrežu položenu u Ulici Stjepana Radića,

- svaka zasebna uporabna cjelina mora imati svoj vodomjer s mogućnošću daljinskog očitanja,

- položaj ormarića s vodomjerima i računske jedinice utvrđuje nadležna stručna služba.

Članak 49.

Priključak na mrežu javne odvodnje izvesti prema sljedećim uvjetima nadležnog komunalnog društva »Ponikve« d.o.o. iz Krka:

- građevnu česticu spojiti na mrežu javne odvodnje u Ul. Stjepana Radića kad ista bude u funkciji,

- do izvedbe javne mreže odvodnje otpadne vode treba upuštati u septičku taložnicu,

- nakon izvedbe javne mreže odvodnje investitor je dužan septičku taložnicu sanirati.

Građevna čestica se na mrežu javne odvodnje može spojiti kolektorom javne odvodnje položenim u kontaktnoj zoni s istočne strane obuhvaćenog područja.

Oborinske vode s krova građevine i neizgrađenih površina slobodno se upuštaju u podzemlje.

Članak 50.

Građevnu česticu treba spojiti na postojeću elektro mrežu u Ulici Stjepana Radića prema uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima (HEP-DP Elektroprimorje Rijeka, Pogon Krk).

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 51.

Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu planirane javne parkovno uređene površine.

Obveza investitora je uređenje i opremanje parkovno uređenih površina u sklopu građevne čestice.

Za hortikulturno uređenje treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste, pretežito stablašice.

Površina građevne čestice se oprema funkcionalnom opremom prema programu korisnika.

5. Uvjeti i način gradnje

Članak 52.

Građenje se, glede etapa realizacije, izbora materijala i tehnologije gradnje ne uvjetuje.

Dijelovi građevne čestice namijenjeni javnom korištenju uređuju se prema propisima i uvjetima kojima se sprječava stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera za hendikepirane osobe.

Gradnji građevine i uređenju površina može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

6. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 53.

Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu evidentirane prirodne kulturno-povijesne cjeline i građevine i ambijentalne vrijednosti.

Osnovni planski elementi zaštite ambijentalnih vrijednosti sadržani su na planiranoj razini oblikovanja i izvedbe građevine i uređenja površina, kako bi se novim zahvatima utjecalo na podizanje razine uređenja ambijenta.

Za oblikovanje okoliša građevine preporuča se primjena tradicionalnih građevnih elemenata i materijala (kamen, gromača, terasa, pergola), kao i autohtoni biljni materijal (ružmarin, lovor i sl.), koji se koriste na način da ne narušavaju izgled osnovnih cjelina i ambijentalnost okoliša.

7. Mjere provedbe plana

Članak 54.

Odredbama za provođenje plana utvrđeni su kriteriji i način realizacije planerskih postavki, a tekstualni i kartografski dijelovi plana, namijenjeni su za detaljnije tumačenje.

Pri izdavanju izvoda iz Plana za sadržaje koji su izvor zagađenja okoline, odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi treba prethodno nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada, po prestanku rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite kojima se nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.

Članak 55.

Pri uključivanju/isključivanju vozila na državnu cestu uvjetuje se isključivo desno skretanje.

8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 56.

Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i svih podzakonskih propisa koji se odnose na tu tematiku.

Maksimalne granice dopustivosti ugrožavanja čovjekova okoliša definirane su planom višeg reda.

Pri izdavanju izvoda iz Plana za sadržaje koji su izvor zagađenja okoline, odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi treba prethodno nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada, po prestanku rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite kojima se nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.

Članak 57.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema odredbama Zakona o zaštiti od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima za dan iznosi 65 dB, a za noć 50 dB.

Članak 58.

Zaštitu zraka treba postići pravilnim tretmanom plinova prije njihovog ispuštanja u zrak.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje vrijede za područje prve kategorije kakvoće.

Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka preporučene Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak od stacionarnih izvora.

Članak 59.

Pravilnim tretmanom oborinskih i površinskih otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u tlo treba postići zaštitu tla.

Odvodnju sanitarno-tehničkih voda riješiti priključkom na javni sustav odvodnje.

Stranica1042—broj12 Petak,9.svibnja2003.

SLUŽBENENOVINE

Odvodnju oborinskih voda s uređenih i slobodnih površina, te s krovnih ploha rješavati upuštanjem u tlo putem upojnih bunara.

Članak 60.

Otpad treba zbrinjavati sukladno Zakonu o otpadu, Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom i Pravilniku o vrstama otpada.

Komunalni otpad treba prikupljati u spremniku smještenom unutar građevne čestice, na sabirnom mjestu dostupnom vozilu za odvoz otpada.

Sabirno mjesto sa spremnikom treba zaštititi ogradom visine 70 cm i u pravilu visokim raslinjem odijeliti od pješačkih površina.

Za zbrinjavanje komunalnog otpada investitor treba nabaviti spremnik od 1100 litara, DIN 30 700.

Sabirno mjesto sa spremnikom treba prikazati u glavnom projektu.

9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 61.

Unutar prostora obuhvaćenog Planom nema građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni niti građevina predviđenih za uklanjanje.

III. POSEBNE ODREDBE

Članak 62.

Zaštita od požara:

Građevina treba biti izvedena uglavnom od negorivih materijala vatrootpornosti minimalno 2,0 sata.

Na građevini treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina min. 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. U suprotnom građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti min. 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima drvenu krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti min. 90 minuta) nadvisuje krov građevine min. 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Članak 63.

Temeljem čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93) na glavni projekt, odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi suglasnost, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane ili posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.

Članak 64.

Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti:

Konstruktivni dijelovi građevine moraju biti statički proračunati prema pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i procjena,

Obuhvaćeni prostor nije u zoni obvezne izgradnje skloništa.

Podrumski i zaštićeni (ukopani) dijelovi suterena mogu se koristiti kao dvonamjensko sklonište.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 65.

Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Članak 66.

Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Ureda Grada i Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ispostavi Krk.

Članak 67.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine njegov sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 68.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-03/03-01/8

Ur. broj: 2142/01-01-03-13

Krk, 29. travnja 2003.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, v.r.

 

https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=28&mjesto=51500&odluka=10
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr