9.
Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00 i 32/02), Programa mjera za unapređenje
stanja u prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/ 03) i
članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
broj 19/01), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 29. travnja 2003.
godine, donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja areala ''Mrakovčić''
k.č. 3564 i 3558/3 k.o. Krk-grad
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja areala ''Mrakovčić'' k.č. 3564 i 3558/3
k.o. Krk-grad (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskom prikazu broj 1.
Plan obuhvaća dvije čestice katastarskih oznaka k.č. 3564 i 3558/3 k.o.
Krk-grad, ukupne površine cca 970 m2.
Članak 3.
Plan iz članka 1 ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i
grafičke dijelove Plana kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO PLANA
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu plana.
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevne čestice i
građevine
2.1. Veličina i oblik građevne čestice (izgrađenost, iskorištenost i gustoća
izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevine
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevine
2.6. Uređenje građevne čestice
3. Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Pristupne ulice
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže
i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti i način gradnje
6. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
7. Mjere provedbe plana
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
III. POSEBNE ODREDBE
B. KARTOGRAFSKI PRIKAZ
1. Detaljna namjena površina1:1000
2.1. Vodnogospodarski sustav1:1000
2.2. Telekomunikacijska i elektroopskrbna mreža1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina1:1000
4. Uvjeti gradnje1:1000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1.Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
1) stambena namjena (S)
Članak 5.
Sve djelatnosti koje svojim djelovanjem trajno narušavaju uvjete stanovanja
i rada su zabranjene. Uvjet za obavljanje djelatnosti je da ne proizvodi buku,
ne zagađuje tlo i zrak, ne proizvodi mirise i da svojim djelovanjem ne narušava
uvjete života i rada iznad dozvoljenih limita.
Prilikom izdavanja Izvoda iz Plana za djelatnosti koje su izvor zagađenja
okoliša, potrebno je utvrditi uvjete i mjere za svođenje zagađenja na dopuštene
granice.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 6.
Postojećom građevinom na području obuhvata Plana smatra se građevina ucrtana
u katastarskom planu nadležnog Ureda za katastar i geodetske poslove.
Članak 7.
Na kartografskim prikazima br. 3. i 4. grafičkog dijela Plana dan je prikaz
uvjeta korištenja, uređenja i zaštite, te uvjeti gradnje građevnih čestica i
građevina.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
Članak 8.
Veličina i oblik građevne čestice (izgrađenost, iskorištenost i gustoća
izgrađenosti) prikazan je na kartografskim prikazima u grafičkom dijelu Plana.
Članak 9.
Dozvoljava se usklađenje oblika i veličine građevne čestice sukladno stanju
u katastru zemljišta u slučajevima kad to ne remeti provedbu Plana.
Članak 10.
Brojčani prostorni pokazatelji namjene, veličine građevne čestice i
građevine, izgrađena površina zemljišta pod građevinom, te ukupna bruto izgrađena
površina zemljišta prikazani su u tablicama:
PROSTORNI POKAZATELJI ZA NAMJENU,
NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA I
PLANIRANIH GRAĐEVINA
Gr. Sadržaji na građevnoj čestici Povr. Izgrađena/uređena pov.
če. građ. Izgrađ. pov. Ukupna
čest. zemljiš. pod (bruto)
građ. izgrađ./uređ.
površina
m2m2% m2%
GRAĐEVINE
S1 Građevina: prostor stambene, smještajne i poslovne
(trgovačka, uslužna, ugostiteljsko-zabavna, servisna i sl.
djelatnost), te pomoćne namjene.
Neizgrađeni dio: park, pješačke i pješačko-kolne površine,
priključci na javnu infrastrukturu i sl. 970 242,5 25 727,5 75
2.2. Veličina i površina građevine (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
Članak 11.
Dozvoljava se izgradnja osnovne građevine i ostalih dijelova građevine samo
unutar, na kartografskom prikazu, za to označenog gradivog dijela građevne
čestice.
Članak 12.
Podzemna etaža se može graditi i izvan gradivog dijela osnovne građevine i
ostalih dijelova građevine, pod uvjetom da najmanja udaljenost od granica
građevne čestice iznosi 1,0m.
Članak 13.
Osnovna građevina s istočne i sjeverne strane zadržava postojeću udaljenost
od granice građevne čestice, dok od zapadne granice građevne čestice
rekonstruirani dio, ukoliko je visine do 6,0m, mora biti udaljen min. 3,0m ili
pola visine građevine, ukoliko je visina preko 6,0m.
Članak 14.
Ukupna tlocrtna površina osnovne građevine i ostalih dijelova građevine,
koje prema Planu ulaze u obračun površine izgrađenosti, ne smije prelaziti
najveću dozvoljenu površinu izgrađenosti građevne čestice.
U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto)
izgrađenu površinu SE OBRAČUNAVAJU; tlocrtni gabariti građevine, te sve
natkrivene terase i balkoni ukoliko im je dio koji je izbačen izvan ravnine
pročelja veći od 2,5 m2.
U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto)
izgrađenu površinu se NE OBRAČUNAVAJU nenatkrivene terase na terenu, terase na
terenu natkrivene balkonom površine do 2,5 m2, krovni istaci i
vijenci, nenatkriveni bazeni, konstrukcije za tende, pergole, šterne, potpuno
ukopane ispod razine terena i zemljom pokrivene građevine (jame, spremišta,
spremnici raznih namjena i sl.), balkoni ukoliko im dio koji je izbačen izvan
ravnine pročelja ne prelazi površinu od 2,5 m2, podrumski prostori
kada je ispunjen uvjet odnosa nivelacione kote i najniže točke postojećeg
terena.
Članak 15.
Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja i postava
infrastrukturnih, tehnoloških objekata i uređaja u skladu sa zakonskim
propisima.
Članak 16.
Kao minimalna površina izgrađenosti utvrđuje se postojeća izgrađenost.
Članak 17.
Brojčani prostorni pokazatelji veličine građevne čestice i građevine,
izgrađenost i iskorištenost zemljišta i gustoća izgrađenosti prikazani su u
tablici:
IZGRAĐENOST I ISKORIŠTENOST ZEMLJIŠTA
Gr. Ukup. Izgrađ. Ukupna Koefic. Gustoća Koefic. Koeficijent
če. povr. povr. (bruto) izgrađ. izgrađenosti iskorišt. iskorištenosti
zemlj. zemlj. izgrađ. kigGigkisKis
pod pod povr.
građ. građ. m2
čest. m2
1 2 3 4 5 6 7 8
(3/2) (S5/br.građ.č.u1) (4/2) (S7/br.građ.č.u 1)
1 970 242,5 727,5 0,25 0,25 0,75 0,75
* Napomena: izgrađena površina zemljišta pod građevinom i ukupna bruto
izgrađena površina može se uvećati za površinu dijelova osnovne građevine i
ostalih građevina koja prema Planu ne ulaze u obračun.
Članak 18.
Najviša visina osnovne građevine određuje se od najniže kote zaravnjenog
okolnog zemljišta mjereno uz rub građevine do donjeg ruba krovnog vijenca.
Najniža kota zaravnjenog okolnog zemljišta prikazana je na kartografskom
prikazu br. 4.
Dozvoljena odstupanja od utvrđene najviše visine građevine su: stubišne
vertikale, krovni prozori i nadvoji balkonskih vrata na krovnim terasama.
Građevina u svim pročeljima može imati vidljive max. tri etaže.
Nivelacijska kota dograđenog dijela građevine može biti identična koti poda
prizemlja postojeće građevine, odnosno max. 0,3 m iznad najniže kote
zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu.
Moguće odstupanje od nivelacijske kote je +/-20%, pri čemu se isto ne može
primijeniti na definiranje ukupnog broja etaža.
Članak 19.
Podrumski prostor se ne računa kao etaža ukoliko gornja ploha stropne
konstrukcije ne prelazi visinu od 0,50 m iznad najniže točke postojećeg terena.
Podrumska garaža, ukoliko se izvodi, ne računa se kao etaža ukoliko je
ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije i najniže točke konačno
uređenog terena, a ukopana ulazna rampa nije šira od 4,5 m.
Članak 20.
Planom određena najniža i najviša visina osnovne građevine prikazana je u
tablici:
NAJVIŠA I NAJNIŽA VISINA, NAJVEĆI
BROJ ETAŽA I NAJNIŽA KOTA ZARAVNJENOG OKOLNOG ZEMLJIŠTA UZ GRAĐEVINU
Građe- Najniža kota Najniža Najveći Najviša Najviša
vina zaravnjenog visina broj etaža visina visina
okolnog zemljišta građevine građevine građevine građevine
uz građevinu (do vijenca) E (do vijenca) (do sljemena)
mnm V V V
S1 Osnovna postojeća postojeća P+2 8,50 m 11,00 m
građevina (3 etaže)
* Napomena: Podrumski prostor se ne uračunava u ukupni broj etaža ukoliko je
ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije i najniže točke konačno
uređenog terena.
2.3. Namjena građevina
Članak 21.
Osnovna namjena prostora određena je u grafičkom dijelu Plana, na
kartografskom prikazu br. 1. Detaljna namjena površina.
Članak 22.
»S« - stambena namjena: određuje se kao osnovna namjena za građevnu česticu.
Uz osnovnu stambenu namjenu na građevnoj čestici mogu se planirati
smještajne jedinice, prostori poslovne, uslužne i trgovačke namjene, potrebni
pomoćni prostori u funkciji dozvoljene namjene, te podzemni priključci građevne
čestice na javnu komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu.
Broj stambenih i smještajnih jedinica, kao i broj poslovnih prostora, se
posebno ne ograničava budući da je uvjetovan ostalim odredbama za provođenje
(koeficijent izgrađenosti kig, koeficijent iskorištenosti kis,
parkovno uređenim površinama i sl.).
Neizgrađeni dio površine građevne čestice namjenjuje se uređenju parka,
pješačkih površina i pješačko-kolnih površina, postavi nadstrešnica, klupa,
elemenata urbane opreme i javne rasvjete, pod uvjetom da ne remete integritet
susjednih građevnih čestica ili javno-prometnih površina.
2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Članak 23.
Unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za osnovnu građevinu može
se izgraditi jedna građevina koja se pozicionira paralelno u odnosu na građevni
pravac.
Članak 24.
Smještaj građevine na građevnoj čestici definiran je građevnim pravcem i
obveznim udaljenostima građevine od rubova građevne čestice.
Građevnim pravcem se smatra pravac pročelja građevine u razini prizemlja, a
određen je udaljenošću nadzemnog dijela pročelja od krajnjih točaka poprečnog
profila prilazne ceste.
Građevni pravac je definiran u kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti gradnje.
Članak 25.
Unutar gradivog dijela građevne čestice ispred obveznog građevnog pravca
dozvoljava se gradnja, odnosno postava objekata i uređaja koji se, prema Planu,
ne obračunavaju u površinu izgrađenosti građevne čestice i bruto izgrađenu
površinu (nenatkrivene terase na terenu, krovni istaci i vijenci, nenatkriveni
bazeni, konstrukcije za tende, pergole, šterne, potpuno ukopane ispod razine
terena i zemljom pokrivene građevine (jame, spremišta, spremnici raznih namjena
i sl.), balkoni koji pojedinačno ne prelaze površinu od 2,5 m2,
podrumski prostori kada je ispunjen uvjet odnosa kote gornje plohe stropne
konstrukcije i najniže točke postojećeg terena).
Članak 26.
Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred građevnog pravca,
dozvoljava se postavljanje: konstrukcije za tende i pergola, elemenata za
označavanje djelatnosti - reklame, svijetlećih i drugih elemenata urbane
opreme, pod uvjetom da ne ometaju pješački ili kolni promet, instalacija
uređaja i objekata komunalne infrastrukture.
Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja: potpornih
zidova, vanjskih terasa i njihovih stubišta ukoliko najveća dozvoljena visina
ne prelazi 1,0 m, objekata i uređaja komunalne infrastrukture ukopanih ili
izgrađenih u razini terena.
2.5. Oblikovanje građevine
Članak 27.
Građevinu treba oblikovati u arhitektonskom izrazu primjerenom osnovnoj
namjeni, pri čemu se izbor materijala ne uvjetuje. Građevinu i površine
okućnice treba projektirati kao dio jedinstvene oblikovne cjeline. Kvalitetu
oblikovanja treba postići primjenom ujednačenih gabarita građevine, te
oblikovanjem parkovnih i pješačkih površina okućnice.
Članak 28.
Uvjetuje se gradnja kosog krova građevine, pri čemu geometrija krova nije
određena. Umjesto krovnih ploha moguća je gradnja krovnih terasa do max. 30%
krovne površine.
Nagib krovnih ploha smije biti max. 23o, a smjer dominantnog
sljemena krova u pravilu usporedan u odnosu na smjer dominantnog sljemena krova
okolnih građevina.
Pokrov kosog krova mora se izvesti iz opečnog ili po obliku i boji sličnog
pokrova.
Članak 29.
Na krovu građevine dozvoljava se montaža antena, kolektora sunčeve energije,
pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili kompozicijski
usklađeni s osnovnim oblikovanjem građevine, te da ne narušavaju sigurnosne i
prostorne standarde okolnih građevina.
Na krovu građevine dozvoljava se postava uređaja za klimatizaciju,
ventilaciju pod uvjetom primjene vizualnih barijera koje su kompozicijski
usklađene s osnovnim oblikovanjem građevine, pri čemu ne narušavaju sigurnosne
i prostorne standarde okolnih građevina.
Postava vanjskih jedinica uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i sl.
dozvoljava se samo na stražnjem i bočnim pročeljima, te uklopljeno u geometriju
krova.
Članak 30.
Ogradu građevine oblikovati kao transparentnu metalnu, kao korito za
raslinje ili kao njihova kombinacija.
2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice
Članak 31.
Pod uređenjem okoliša građevine smatra se slijedeće; postavljanje konstrukcije
za pergole, nadstrešnice, gradnja ograde, podzida, vanjskog stubišta u nivou
terena kao nekonstruktivnog dijela zgrade, pješačke staze, hortikulturno
uređenje, opremanje komunalnom infrastrukturom i sl.
Članak 32.
Neizgrađeni dio građevne čestice kao i dio građevne čestice koji je izveden
podzemno uređuje se kao kolno-pješačka, pješačka ili parkovno uređena površina.
Na neizgrađenim dijelovima građevne čestice ispod kojih su podzemno izgrađeni
dijelovi građevine dozvoljava se izgradnja svjetlika.
Članak 33.
Dio građevne čestice predviđen za smještaj vozila potrebno je asfaltirati, a
preporuča se popločenje betonskim ili granitnim kockama.
Izuzetno, ova se odredba ne odnosi na dio građevne čestice namijenjen za
sezonsko parkiranje.
Članak 34.
Pri uređenju pješačkih površina preporuča se korištenje materijala
uobičajenih za obradu pješačkih površina kao npr.; kamene ploče, kulir ploče,
granitne kocke, betonski elementi i sl.
Članak 35.
Min. 400ovršine građevne čestice treba biti parkovno uređeno uglavnom kao
travnjak i parterno zelenilo, uz sadnju pojedinačnih stablašica.
Pri hortikulturnom uređenju površine okućnice treba sačuvati vrijedne
stablašice, a za uređenje treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste
pretežito stablašice pogodne za lokalnu klimu i tlo.
Članak 36.
Građevna čestica već je ograđena ogradnim zidovima različitih visina, koji
se zadržavaju.
Uz vidljive ogradne, potporne i obložne zidove predvidjeti sadnju biljaka
penjačica uz zid.
Površina okućnice se oprema funkcionalnom opremom prema programu korisnika.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i
komunalnom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
Članak 37.
U obuhvatu Plana nije planirana gradnja, rekonstrukcija i opremanje cestovne
i ulične mreže.
3.1.1. Pristupne ulice
Članak 38.
Građevna čestica je spojena na Ulicu Braće Juras, koja nije obuhvaćena
Planom, a namjeravanim se zahvatom u prostoru ne dira.
Mjesto priključka je prikazano na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti
gradnje.
3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)
Članak 39.
U obuhvatu Plana nisu planirana javna parkirališta.
Članak 40.
Parkirališne površine za potrebe investitora treba osigurati u sklopu građevne
čestice.
U cilju zadovoljenja zadanih standarda potrebno je osigurati:
- za 1 stambenu/smještajnu jedinicu min. 1 p.m.,
- za poslovni i trgovački/uslužni prostor (ured, ordinacija, agencija i sl.)
min. 1 p.m. na 20m2 poslovnog prostora namijenjenog korisnicima i 1
p.m. na 2 zaposlena,
- za ugostiteljski prostor min. 1 p.m. na 5 sjedala namijenjenog korisnicima
i 1 p.m. na 2 zaposlena.
Odstupanje od zadanih normativa može iznositi +/-10% površine prostora.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 41.
Telekomunikacijske kabele, od mjesta koncentracije TK kabela u građevini, do
postojeće TK mreže treba voditi podzemnom telefonskom kanalizacijom.
Koncentraciju instalacijskih kabela građevine treba izvesti u kabelskom
razdjelniku odgovarajućeg kapaciteta, postavljenog na pristupačnom mjestu.
Mjesto priključivanja građevne čestice na TK mrežu definirano je načelno, a
odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati.
Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti
gradnje.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 42.
Mjesto priključivanja građevne čestice na komunalnu infrastrukturnu mrežu i
vodove je definirano načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se
priključak može translatirati.
Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti
gradnje.
Komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove preko građevne čestice treba voditi
podzemno.
Članak 43.
Rekonstruirani dijelovi građevine će se snabdijevati pitkom vodom preko
postojećeg priključka prema slijedećim uvjetima:
- svaka nova uporabna cjelina mora imati svoj vodomjer, pa je potrebno
izvršiti rekonstrukciju vodomjernog okna, a po potrebi i postojećeg priključka,
- položaj vodomjernog okna i način praćenja utroška vode utvrđuje nadležna
stručna služba.
Članak 44.
Priključak na mrežu javne odvodnje vrši se prema sljedećim uvjetima:
- Odvodnju otpadnih voda riješiti upuštanjem u mrežu javne odvodnje u Ulici
Braće Juras,
- Ukoliko korištenjem poslovnih prostora nastaju zauljene otpadne vode potrebno
ih je prije upuštanja u mrežu javne odvodnje obraditi separatorom masti, ulja i
deterdženata.
Oborinske vode s krovova i okućnice, kao čiste slobodno se upuštaju u
podzemlje.
Članak 45.
Niskonaponski priključak treba izvesti podzemnim kabelom, odgovarajućeg tipa
i presjeka.
Mjerne uređaje za pojedine potrošače smjestiti u priključno-mjernom ormariću
na pročelju građevine ili u ogradnom zidu.
Postojeći zračni vod javne elektro mreže predviđen je za uklanjanje.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 46.
Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu planirane javne parkovno uređene
površine.
Obveza investitora je uređenje i opremanje parkovno uređenih površina u
sklopu građevne čestice, pri čemu treba sačuvati vrijedne stablašice.
Za hortikulturno uređenje treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste
pretežito stablašice pogodne za lokalnu klimu i tlo.
Površina građevne čestice se oprema funkcionalnom opremom prema programu
korisnika.
5. Uvjeti i način gradnje
Članak 47.
Građenje se, glede etapa realizacije, izbora materijala i tehnologije
gradnje, ne uvjetuje.
Dijelovi građevne čestice namijenjeni javnom korištenju uređuju se prema
propisima i uvjetima kojima se sprječava stvaranje arhitektonskih i
urbanističkih barijera za hendikepirane osobe.
Gradnji građevine i uređenju površina može se pristupiti nakon gradnje
pripadajućih objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
6. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 48.
Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu evidentirane prirodne
kulturno-povijesne cjeline i građevine i ambijentalne vrijednosti.
Osnovni planski elementi zaštite ambijentalnih vrijednosti sadržani su na
planiranoj razini oblikovanja i izvedbe građevine i uređenja površina, kako bi
se novim zahvatima utjecalo na podizanje razine uređenja ambijenta.
Članak 49.
Za oblikovanje okoliša građevine preporuča se primjena tradicionalnih
građevnih elemenata i materijala (kamen, gromača, terasa, pergola), kao i
autohtoni biljni materijal - ružmarin, lovor i sl.), koji se koriste na način
da ne narušavaju izgled osnovnih cjelina i ambijentalnost okoliša.
7. Mjere provedbe plana
Članak 50.
Uređenje zemljišta unutar obuhvata Plana, od pripreme, izrade dokumentacije,
izdavanja građevne dozvole, pa do građenja, treba obavljati sukladno Planu i
postavki koje iz njega proizlaze.
Odredbama za provođenje plana utvrđeni su kriteriji i način realizacije
planerskih postavki, a tekstualni i kartografski djelovi Plana, namijenjeni su
za detaljnije tumačenje.
Pri izdavanju izvoda iz Plana za sadržaje koji su izvor zagađenja okoline,
odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi treba prethodno
nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada, po prestanku
rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite kojima se
nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.
8. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
Članak 51.
Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš potrebno je provoditi sukladno
odredbama Zakona o zaštiti okoliša i svih podzakonskih propisa koji se odnose
na tu tematiku.
Članak 52.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema odredbama Zakona o zaštiti
od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi borave i rade.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima za dan iznosi 65 dB, a za noć 50 dB.
Članak 53.
Zaštitu zraka treba postići pravilnim tretmanom plinova prije njihovog
ispuštanja u zrak.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, uz
obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje
vrijede za područje prve kategorije kakvoće.
Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka preporučene Uredbom o
preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrak
onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o
graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak od stacionarnih
izvora.
Članak 54.
Pravilnim tretmanom oborinskih i površinskih otpadnih voda prije njihovog
ispuštanja u tlo treba postići zaštitu tla.
Odvodnju sanitarno-tehničkih voda riješiti priključkom na javni sustav
odvodnje.
Odvodnju oborinskih voda s uređenih i slobodnih površina, te s krovnih ploha
rješavati upuštanjem u tlo putem upojnih bunara.
Članak 55.
Otpad treba zbrinjavati sukladno Zakonu o otpadu, Pravilniku o uvjetima za
postupanje s otpadom i Pravilniku o vrstama otpada.
Komunalni otpad treba prikupljati unutar građevne čestice na sabirnom mjestu
dostupnom vozilu za odvoz otpada. Sabirno mjesto sa spremnikom treba zaštititi
ogradom visine 70 cm (pocinčana cijev 1 30 mm + lanac) i u pravilu visokim
raslinjem odijeliti od pješačkih površina.
Za zbrinjavanje komunalnog otpada investitor treba nabaviti spremnik od 1100
litara, DIN 30 700.
Sabirno mjesto sa spremnikom treba prikazati u glavnom projektu.
9. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 56.
Unutar prostora obuhvaćenog Planom nema građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni niti građevina predviđenih za uklanjanje.
III. POSEBNE ODREDBE
Članak 57.
Zaštita od požara:
Građevina treba biti izvedena uglavnom od negorivih materijala
vatrootpornosti min. 2,0 sata.
Na građevini treba predvidjeti potrebnu gromobransku zaštitu.
U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti
udaljena od susjednih građevina min. 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući
u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike
materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da
se požar neće prenijeti na susjedne građevine. U suprotnom građevina mora biti
odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti min. 90 minuta,
koji u slučaju da građevina ima drvenu krovnu konstrukciju (ne odnosi se na
ravni krov vatrootpornosti min. 90 minuta) nadvisuje krov građevine min. 0,5 m
ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m
ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na
dužini konzole.
Članak 58.
Temeljem čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj
58/93) na glavni projekt, odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi
suglasnost, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane ili posebnim uvjetima
građenja tražene mjere zaštite od požara.
Članak 59.
Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti:
Konstruktivni dijelovi građevine moraju biti statički proračunati prema
pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i procjena.
Obuhvaćeni prostor nije u zoni obvezne izgradnje skloništa.
Podrumski i zaštićeni (ukopani) dijelovi suterena mogu se koristiti kao
dvonamjensko sklonište.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 60.
Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.
Članak 61.
Izvornici Planova čuvaju se u pismohrani Grada Krka i Uredu državne uprave u
Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ispostavi Krk.
Članak 62.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine
njegov sastavni dio, nisu predmet objave.
Članak 63.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-03/03-01/7
Ur. broj: 2142/01-01-03-14
Krk, 29. travnja 2003.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA
Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, v.r.
