SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XIII. - broj 31. Četvrtak, 17. studenog 2005.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Na temelju članka 28

160.

Na temelju članka 19. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 82/94 i 128/99) i članka 28. točka 16. Statuta Primorsko-goranske županije (“Službene novine“ broj 22/01), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na sjednici od 17. studenog 2005. godine donijela je

 

 

PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA

 

U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI ZA RAZDOBLJE 2006. – 2009. GODINE

 

 

 

I.                    UVOD

 

Program zaštite okoliša za područje županije jedan je od osnovnih dokumenata zaštite okoliša. Za razliku od Izvješća o stanju okoliša čija je osnovna svrha obavješćivanje o stanju okoliša i praćenje učinkovitosti provedbe mjera zaštite okoliša, program se može smatrati temeljnim planskim dokumentom zaštite okoliša.

Obveza donošenja županijskih programa zaštite okoliša određena je člankom 19. Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 82/94 i 128/99), u kojemu se navodi da program zaštite okoliša za područje županije sadrži osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinačnim prostornim cjelinama te razrađuje načela i smjernice sadržane u Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske. 

 

  1. Cilj i svrha izrade Programa zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji

 

U Primorsko-goranskoj županiji se - zbog složenosti problematike zaštite okoliša na cjelokupnom području, karakterističnom po geografski, gospodarski i društveno različitim prostornim cjelinama, nametnula potreba izrade temeljnog planskog dokumenta zaštite okoliša u dva dijela:  

  • Prvi je dio Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije, kao dugoročni dokument kojim su utvrđeni politika i ciljevi Županije u zaštiti okoliša za sljedeće desetogodišnje razdoblje – 2006.-2015., do kada vrijede i odrednice Prostornog plana Primorsko-goranske županije.  
  • Drugi dio je Program zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji, kao operativni dokument koji sadrži konkretne mjere i zadatke za četverogodišnje razdoblje.

Cilj i svrha Programa zaštite okoliša je definirati način ostvarenja ciljeva postavljenih Strategijom zaštite okoliša Primorsko-goranske županije. Stoga Program razrađuje načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji, te mjere zaštite okoliša u cjelini, po pojedinim sastavnicama okoliša (zrak, vode, more, tlo itd.) i pritiscima na okoliš (otpad, buka) te prostornim cjelinama u kojima je potrebno provesti sanaciju ugroženog okoliša (radi se o područjima u kojima je uslijed izloženosti pritiscima na okoliš kroz duže vrijeme došlo do degradacije jednog ili više elemenata okoliša).

 

U odnosu na Strategiju, Program je detaljniji  dokument  koji za pojedine mjere i aktivnosti određuje njihove nositelje, rokove i sredstva. Za one mjere čiju realizaciju je potrebno pratiti, naveden je i način, te nositelj  praćenja realizacije.

 

  1. Sadržaj Programa zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji

 

U skladu s iznijetim, Program  zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji sadrži:

 

  • Mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša te smjernice i mjere za očuvanje i unaprjeđenje zaštite prirode i okoliša.

Radi cjelovitosti prikaza, uzete su u obzir sve mjere koje je potrebno poduzeti u cilju ostvarenja Strategijom postavljenih ciljeva zaštite okoliša, neovisno o tome je li nositelj provedbe pojedine mjere Županija sa svojim upravnim tijelima ili neko drugo tijelo, institucija ili tvrtka. 

Pri tome su izdvojene one mjere za koje je procijenjeno da bi se mogle realizirati u sljedećem četverogodišnjem razdoblju ili bi njihova realizacija u tome razdoblju trebala započeti.

Nisu obuhvaćeni samo novi zadaci, nego i one mjere čija je realizacija već započela ili se provode kontinuirano. 

U sklopu mjera zaštite okoliša predviđena je izrada i donošenje određenih sveobuhvatnih planova i programa (primjerice - Plan gospodarenja otpadom, Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, Program ekološke edukacije), kojima će biti predviđene dodatne mjere i aktivnosti za pojedina područja. 

 

  • Subjekte koji su dužni provesti pojedinu mjeru zaštite okoliša.

Za svaku pojedinu mjeru određen je nositelj realizacije i suradnici koji zajedno s nositeljem sudjeluju u ostvarenju zadatka.

 

  • Način provođenja interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanja okoliša.

Način provođenja interventnih mjera u zaštiti okoliša sadržan je u Planu intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije, koji je prema Zakonu sastavni dio ovoga Programa. 

 

  • Rokove za poduzimanje pojedinih mjera.

Pri tomu je kao rok navedena godina u kojoj se planira neku mjeru realizirati. Ukoliko se radi o zadatku koji se provodi kontinuirano, tako je u odgovarajućoj rubrici logičke matrice i navedeno.

 

  • Izvore financiranja za provođenje pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

U pogledu izvora financiranja potrebno je naglasiti da izvor sredstava nije uvijek samo Proračun Primorsko-goranske županije, nego se radi o financiranju iz više izvora, primjerice državnog proračuna i/ili proračuna jedinica lokalne samouprave, državnih ili međunarodnih fondova i sl.

Procjena potrebnih sredstava navedena je gdje god je to bilo moguće učiniti, a u slučaju da to zbog složenosti zadatka nije bilo moguće, navedeno je da iznos sredstva za sada nije procijenjen. Napominjemo da su iznosi sredstava uglavnom prenijeti iz već usvojenih programa, projekata, studija i sl., dobiveni od nadležnih tijela i institucija ili procijenjeni na temelju sličnih projekata. Kod aktivnosti čija je realizacija u tijeku ili je pred završetkom i za koje više neće biti potrebno izdvajati dodatna sredstva, rubrika o procjeni sredstava ostavljena je praznom.  

Nadalje, za neke od zadataka navedenih u programu koji se kontinuirano provode, sredstva su već ukalkulirana u Proračunu (primjerice – programi ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama, kakvoće zraka i sl.). 

 

Potrebno je napomenuti da je Zakonom o zaštiti okoliša propisano da program zaštite okoliša županije sadrži i osnovne podatke o stanju onečišćenja okoliša po pojedinim sastavnicama okoliša i prostornim cjelinama. Međutim, kako je odlučeno da se cjeloviti planski dokument u zaštiti prirode i okoliša naše Županije izradi u dva dijela (Strategija i Program), to se u Programu neće ponavljati podaci o stanju okoliša koji su detaljnije obrađeni u Strategiji.

Prema odredbama Zakona o zaštiti zraka, Zakona o otpadu i Zakona o zaštiti okoliša sastavni dio programa zaštite okoliša županije trebali bi biti i sljedeći dokumenti:

  • Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka;
  • Županijski plan gospodarenja otpadom;
  • Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije.

Od navedenih dokumenata za sada je izrađen samo Plan intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije, a izrada prvih dvaju dokumenata predviđena je Programom za 2006. godinu.

 

Prilikom izrade Programa zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji uzeti su u obzir sljedeći posebni zahtjevi:

  • Program je izrađen u skladu s regionalnim i lokalnim posebnostima i obilježjima.
  • Program je postavljen kao trajni proces na načelima održivog razvoja.
  • Program je usklađen s obvezama koje proizlaze iz nadležnosti Županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave i s obvezama koje će proizaći iz procesa približavanja i pridruživanja Europskoj Uniji.
  • Program je razmotrio mogućnost uključivanja u međunarodne mreže suradnje na području održivog razvoja i zaštite okoliša.
  • Program pruža mogućnost uključivanja i osposobljavanja područnih (regionalnih) i lokalnih institucionalnih i kadrovskih resursa, uključujući i osposobljavanje za pripremu projekata u skladu s međunarodnim zahtjevima.

 

  1. Usklađenost s drugim dokumentima

 

Program zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji usuglašen je sa sljedećim dokumentima:

  • Strategijom zaštite okoliša Primorsko-goranske županije i drugim dokumentima koji su bili polazištem za izradu Strategije:
  • Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (NN br. 46/02);
  • Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN br. 46/02);
  • Odrednicama iz  Izvješća o stanju okoliša Primorsko-goranske županije (SN br. 7/03);
  • Odrednicama iz Prostornoga plana Primorsko-goranske županije (SN br. 14/00);
  • Međunarodnim obvezama koje je Primorsko-goranska županija preuzela;
  • Drugim relevantnim strateškim dokumentima Primorsko-goranske županije;
  • Odredbama važećih zakona i podzakonskih propisa iz područja zaštite okoliša i prostornog uređenja.

 

  1. Razdoblje za koje se Program izrađuje

 

Program zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji izrađuje se za četverogodišnje razdoblje od 2006. do 2009. godine.

 

  1. Način razrade mjera zaštite okoliša

 

Pojedine mjere zaštite okoliša razrađene su u obliku preglednih logičkih matrica koje sadrže sljedeće podatke:

  • Naziv mjere
  • Obrazloženje koje sadrži:
    • Cilj koji se namjerava postići tom mjerom
    • Pravni osnov
    • Kratak opis dosadašnjih aktivnosti
    • Kratak opis ključnih problema čijem rješavanju doprinosi pojedina mjera 
  • Podatak o nositelju provedbe za svaku pojedinu mjeru
  • Podatak o suradnicima koji zajedno s nositeljem sudjeluju u realizaciji mjere
  • Rok do kojega se mjera namjerava realizirati
  • Podatke o potrebnim sredstvima, koji obuhvaćaju:
    • Procijenjeni iznos sredstava i
    • Izvore sredstava.

Uz pojedinu mjeru u Programu je naveden cilj iz Strategije zaštite okoliša koji ta mjera podržava, čime se uspostavlja izravna veza između ovih dvaju dokumenata.

Mjere koje se odnose na izradu i donošenje dokumenata zaštite okoliša ili teme koje imaju zajedničko značenje za više ili za sve sastavnice okoliša (primjerice - ekološka edukacija, financiranje i sl.) navedene su u sklopu tematskog područja pod naslovom „Zaštita okoliša – općenito“. Nadalje su matrice razvrstane po tematskim područjima određenim prema sastavnicama okoliša (primjerice – zaštita zraka, zaštita tla, zaštita mora, otoka i priobalja itd.) i pritiscima na okoliš (otpad, buka). Na kraju se nalaze matrice za prostorne cjeline u kojima je potrebno provesti sanaciju ugroženog okoliša.

 

 

II. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

 

 

1. Zaštita okoliša – općenito

 

U poglavlju ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO obuhvaćena je izrada dokumenata zaštite okoliša; procjena utjecaja na okoliš; provedba planova intervencija u zaštiti okoliša; financiranje zaštite prirode i okoliša; ekološka edukacija; suradnja s nevladinim udrugama i međunarodna suradnja.

 

U sljedećem četverogodišnjem razdoblju planira se, od dokumenata koji pokrivaju zaštitu okoliša u cjelini, izraditi drugo izvješće o stanju okoliša Primorsko-goranske županije.

U sklopu procjene utjecaja na okoliš planira se provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš za područje Kvarnera (pilot-projekt) te će se nastaviti sudjelovanje u postupcima procjene utjecaja na okoliš pojedinačnih zahvata, koje obuhvaća djelovanje predstavnika Županije u komisijama za ocjenu studija o utjecaju na okoliš i koordinaciju provedbe javnog uvida od strane Županijskoga zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje, kao županijskog tijela nadležnog za zaštitu okoliša.

Nastavlja se provedba Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije.

U pogledu financiranja zaštite prirode i okoliša predviđa se izrada dviju studija: Studije financiranja zaštite okoliša i Studije mogućnosti osnivanja županijskoga fonda za financiranje zaštite prirode i okoliša.

 

U sklopu ekološke edukacije izradit će se sveobuhvatni Program, kojim će se razraditi mogućnosti ekološke edukacije svih dobnih skupina građana. U sljedećem razdoblju planira se raditi na ekipiranju i stručnom osposobljavanju službi za zaštitu okoliša i zaštitu prirode, a posebno na osposobljavanju za pripremu projekata u skladu s međunarodnim zahtjevima.

 

Radi ostvarenja jednoga od osnovnih načela zaštite okoliša – sudjelovanja javnosti, predviđa se nastavak suradnje s nevladinim udrugama koje se na području Županije bave zaštitom okoliša.

 

Na polju međunarodne suradnje dovršit će se sudjelovanje u započetim međunarodnim projektima – INTERREG IIIB CONSPACE i KEC-projektu. Nadalje, planira se uključivanje u potencijalne nove međunarodne projekte iz područja zaštite prirode i okoliša, osobito one koji se financiraju iz predpristupnih fondova Europske unije.

 

Nositelji provedbe ovih zadataka su Primorsko-goranska županija sa svojim tijelima – Županijskim zavodom za održivi razvoj i prostorno planiranje, Upravnim odjelom za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti, Upravnim odjelom za školstvo i društvene djelatnosti i županijskim Eko-stožerom, JU Priroda, JU NP Risnjak,  kao i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

 

Predviđa se da će se sredstva za ostvarenje ovoga dijela Programa osigurati iz sljedećih izvora: županijskoga i državnoga proračuna, a za buduće projekte međunarodne suradnje iz predpristupnih fondova EU. Međunarodni projekt zaštite krških eko-sustava - KEC projekt financira se u cijelosti sredstvima Fonda za globalni okoliš (GEF) putem Svjetske banke i Vlade RH. 

 

Zbirni iznos potrebnih sredstava za realizaciju ovih zadataka nije moguće prikazati jer neka sredstva nije za sada moguće u cijelosti predvidjeti, neka će se izdvojiti jednokratno (ukupno 770.000,00 kn u sljedeće četiri godine za izradu stručnih podloga i suradnju s nevladinim udrugama), a neka se izdvajaju kontinuirano – godišnje (primjerice – 100.000,00 kn za redovito provođenje županijskoga Plana intervencija u zaštiti okoliša).

 

1.1. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

        Poglavlje, tema: DOKUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: opći i svi posebni ciljevi zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.2. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

        Poglavlje, tema: PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: opći i svi posebni ciljevi zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.3. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

        Poglavlje, tema: PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: opći i svi posebni ciljevi zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.4. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

        Poglavlje: PLANOVI INTERVENCIJA U ZO

        Cilj iz Strategije zaštite okoliša PGŽ koji mjera podržava:  opći cilj zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.5. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

        Poglavlje, tema: FINANCIRANJE, DOKUMENTI

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: opći i svi posebni ciljevi zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

1.6. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

        Poglavlje, tema: FINANCIRANJE, DOKUMENTI

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: opći i svi posebni ciljevi zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

1.7. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

        Poglavlje: EKOLOŠKA EDUKACIJA

        Cilj iz Strategije zaštite okoliša PGŽ koji mjera podržava:  opći i svi posebni ciljevi                                                                                            

        zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.8. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

        Poglavlje: EKOLOŠKA EDUKACIJA

        Cilj iz Strategije zaštite okoliša PGŽ koji mjera podržava:  opći i posebni ciljevi u zaštiti 

        prirode i gospodarenja otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

1.9. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

        Poglavlje: EKOLOŠKA EDUKACIJA

        Cilj iz Strategije zaštite okoliša PGŽ koji mjera podržava:  opći i posebni cilj u

        gospodarenju otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.10. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

          Poglavlje: EKOLOŠKA EDUKACIJA

          Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: opći cilj zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.11. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

          Poglavlje: EKOLOŠKA EDUKACIJA

          Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: opći cilj zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.12. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

          Poglavlje: SURADNJA S NEVLADINIM UDRUGAMA

          Cilj iz Strategije zaštite okoliša PGŽ koji mjera podržava:  opći i svi posebni ciljevi

          zaštite okoliša

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.13. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

          Poglavlje: MEĐUNARODNA SURADNJA

          Cilj iz Strategije zaštite okoliša PGŽ koji mjera podržava: opći cilj zaštite okoliša i      

          posebnih ciljeva u zaštiti prirodne i kulturne baštine 

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

1.14. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

          Poglavlje: MEĐUNARODNA SURADNJA

          Cilj iz Strategije zaštite okoliša PGŽ koji mjera podržava:  opći cilj zaštite okoliša i

          posebnih ciljeva u zaštiti prirodne i kulturne baštine 

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

1.15. Tematsko područje: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO

          Poglavlje: MEĐUNARODNA SURADNJA

          Cilj iz Strategije zaštite okoliša PGŽ koji mjera podržava:  opći cilj zaštite okoliša i  

          posebnih ciljeva u zaštiti prirodne i kulturne baštine 

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

2. Zaštita zraka

 

Poglavlje ZAŠTITE ZRAKA sadrži definirane obveze izrade dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini, ključne mjere za poboljšane kakvoće zraka na područjima na kojima je kakvoća zraka narušena, te obvezu provođenja monitoringa kakvoće zraka.   

 

U skladu sa Zakonom Županija je obvezna osigurati izradu i donijeti program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na svom području, a radi praćenja učinkovitosti programom predviđenih mjera i dvogodišnje izvješće o stanju kakvoće zraka. Obveza donošenja programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka je određena i za Grad Rijeku i Općinu Kostrena na čijem je području kakvoća zraka narušena. Navedenim programima treba propisati mjere i aktivnosti za poboljšanje kakvoće zraka, te način njihove provedbe.

 

Pored toga, kao ključna mjera za poboljšanje stanja onečišćenja zraka na podruju Županije ovim Programom izdvojena je realizacija Sanacijskog programa za poboljšanje kakvoće zraka rafinerije nafte na Urinju.  

 

Monitoring kakvoće zraka na području Županije se provodi mjernim postajama koje su povezane u suvremeni centralizirani sustav za obradu podataka o kakvoći zraka. Do sada je ovaj monitoring financiran sredstvima iz Županijskog proračuna, međutim od 2005., shodno odredbama novog Zakona o zaštiti zraka u financiranje provedbe monitoringa kakvoće zraka moraju se uključiti i jedinice lokalne samouprave.  

 

 

2.1. Poglavlje, tema: ZAŠTITA ZRAKA 

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: u područjima sa prvom kakvoćom zraka

        očuvati takvu kakvoću, a u središtu grada Rijeke i u okruženju rafinerije na Urinju i

        Termoelektrane gdje je zrak druge i treće kategorije poboljšati kakvoću zraka

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

2.2. Poglavlje, tema: ZAŠTITA ZRAKA 

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: u područjima sa prvom kakvoćom zraka

       očuvati takvu kakvoću, a u središtu grada Rijeke i u okruženju rafinerije na Urinju i

       Termoelektrane gdje je zrak druge i treće kategorije poboljšati kakvoću zraka

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

2.3. Poglavlje, tema: ZAŠTITA ZRAKA  

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: u središtu grada Rijeke koje ima drugu i treću

       kategoriju postići prvu kategoriju kakvoće zraka

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

2.4. Poglavlje, tema: ZAŠTITA ZRAKA 

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: u okruženju rafinerije na Urinju i    

       Termoelektrane, gdje je treća kategorija, postići prvu kategoriju kakvoće zraka

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

2.5. Poglavlje, tema: ZAŠTITA ZRAKA 

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: osiguranje praćenja kakvoće zraka na

       području Primorsko-goranske županije

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

2.6. Poglavlje, tema: ZAŠTITA ZRAKA 

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: u okruženju rafinerije na Urinju, gdje je  

        treća kategorija postići prvu kategoriju kakvoće zraka

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3. Zaštita voda

 

Poglavlje ZAŠTITA VODA sadrži sljedeće:

  • obveze Županije i jedinica lokalne samouprave vezane na izradu i donošenje dokumenta iz oblasti zaštite voda,  
  • mjere vezane na sanaciju zatečenog stanja u slivovima izvorišta i to kao prioritetne:
    • sanacija postojeće kanalizacije i dogradnja novih sustava odvodnje otpadnih voda na području Rijeke (Grobinštine, Kozale, Vežice, Pulca i Brašćina) i Gorskog kotara (Ravne Gore i Tršća),
    • rekonstrukcija prometnica koje prolaze neposredno iznad izvorišta vode za piće – Vranskog jezera i Novljanske Žrnovnice,
    • izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda industrijskih pogona – „Drvenjače“ Fužine,
  • monitoring kakvoće vode za piće i kakvoće lokalnih površinskih i podzemnih voda.

 

U skladu s zakonom propisanim rokovima Županija je obvezna što hitnije donijeti sljedeće dokumente:

  • Županijski plan za zaštitu voda,
  • Program hidro-geoloških istraživanja i dinamike usklađivanja važećih odluka o zonama izvorišta s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta,
  • Izmjene i dopune važećih odluka  o zonama izvorišta  (za područje Županije na snazi je sedam odluka) u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta.

 

Izrada Županijskog plana za zaštitu voda i navedenog Programa je osigurana od strane Hrvatskih voda, VGO Rijeka i Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje. Kako su oba dokumenta već pripremljena, potrebno ih je uputiti nadležnim institucijama i jedinicama lokalne samouprave na mišljenje, te osigurati njihovo donošenje na Županijskoj skupštini.

 

Planirano usklađivanje važećih odluka o zonama izvorišta s  Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta biti će moguće tek nakon provedenih potrebnih hidro-geoloških istraživanja i izrade programa mjera sanacije i stručnih elaborata. Financijska sredstva za provedbu hidro-geoloških istraživanja i većeg dijela izrade stručnih elaborata moraju osigurati Hrvatske vode, VGO Rijeka. Sudjelovanje jedinica lokalnih samouprava se očekuje putem nadležnih komunalnih društava i to uglavnom kod pripreme i obrade podataka vezanih za  izvorišta. Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje ima obvezu sudjelovati u pripremi potrebnih stručnih podloga, nacrta odluka i koordinirati aktivnosti oko donošenja navedenih dokumenata.  

Za provedbu naznačenih prioritetnih mjera sanacije zatečenog stanja u slivovima izvorišta vode za piće financijska sredstva moraju osigurati komunalna poduzeća i vlasnici izvora zagađenja. Sanacija postojeće kanalizacije i dogradnja novih sustava odvodnje će se vjerojatno realizirati uz pomoć kreditnih sredstava i uz potporu Hrvatskih voda.

Monitoring kakvoće vode za piće i kakvoće lokalnih površinskih i podzemnih voda se provodi u skladu s propisima i na temelju usvojenih godišnjih programa. Za realizaciju dijela Programa zdravstvenih mjera zaštite u Primorsko-goranskoj županiji koji obuhvaća program praćenja kakvoće vode za piće, iz Županijskog proračuna godišnje se izdvaja oko 500.000,00 kn.    

 3.1. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: izraditi i usvojiti Županijski plana za zaštitu

       voda

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3.2. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: uskladiti važeće odluke o zaštiti izvorišta

       vode za piće s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02)

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

3.3. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: uskladiti Odluku uspostavljanju i održavanju

       zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (SN br. 15/91 i

      17/96) - za otok Krk s Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br.

      55/02)

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3.4. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: uskladiti Odluku o zonama sanitarne zaštite 

       izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN br. 19/00) s Pravilnikom o

      utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02)

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

3.5. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: uskladiti Odluku o sanitarnoj zaštiti izvora       

      vode za piće na riječkom području (SN br. 6/94, 12/94, 12/95, 24/96 i 4/01) s Pravilnikom

      o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02)

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3.6. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: uskladiti Odluku o zonama sanitarne zaštite

       izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području (SN PGŽ br.21/99 i 5/05 i 

      Županijski glasnik Ličko-senjske županije SN br. 3/99) s Pravilnikom o utvrđivanju zona

      sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02)

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3.7. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: uskladiti Odluku o zonama sanitarne zaštite

       izvorišta vode za piće na otoku Rabu (SN br. 6/97) s Pravilnikom o utvrđivanju zona

      sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02)

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

3.8. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: uskladiti Odluku o zaštiti jezera Vrana i

       njegovog priljevnog područja na otoku Cresu  (SN br. 5/92) s Pravilnikom o utvrđivanju

      zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02)

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3.9. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita vode za piće, izgradnja sustava za

       odvodnju naselja koja se nalaze na području neposrednog utjecaja na podzemne vode koje

       prihranjuju izvorišta vode za piće riječkog područja

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3.10. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

          Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita vode za piće, izgradnja sustava za

          odvodnju naselja koja se nalaze na području neposrednog utjecaja na podzemne vode

          koje prihranjuju izvorišta vode za piće 

 

3.11. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

          Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita vode za piće, izgradnja sustava za

          odvodnju naselja koja se nalaze na području neposrednog utjecaja na podzemne vode

          koje prihranjuju izvorišta vode za piće područja Gorskog kotara

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3.12. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

         Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita vode za piće, izgradnja sustava za

         odvodnju naselja koja se nalaze na području neposrednog utjecaja na podzemne vode

         koje prihranjuju izvorišta vode za piće područja Gorskog kotara

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3.13. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

         Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija potencijalnih izvora onečišćenja

         izvorišta vode za piće

3.14. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

         Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija potencijalnih izvora onečišćenja     

         izvorišta vode za piće

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

3.15. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

          Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija izvora onečišćenja voda

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

ž

3.16. Poglavlje, tema: ZAŠTITA VODA

         Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: osiguranje praćenja stanja kakvoće voda, a

         prioritetno vode za piće

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

4. Zaštita mora, otoka i priobalja

 

Poglavlje zaštita mora, otoka i priobalja sadrži izradu dviju stručnih podloga: Programa rješavanja alohtone divljači na otocima Primorsko-goranske županije i stručne studije o provedenim nasipavanjima prirodnih plaža na području Županije, njihovoj opravdanosti i posljedicama.

U pogledu praćenja stanja, u razdoblju od 2006. do 2009. godine nastavlja se ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama, a do kraja razdoblja planira se uspostava programa praćenja cjelovitog morskog akvatorija.

Za zaštitu okoliša priobalnog i otočkog područja od iznimnog je značenja provedba Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora i programa održivog razvitka za četiri otočke skupine Županije, izrađenih na temelju Zakona o otocima.

Radi pripreme za djelovanje u slučajevima incidentnih situacija na moru, predviđa se nastavak provedbe Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora i osiguranje uvjeta za rad eko-brodica, odnosno brodova-čistača onečišćenja na moru.

Nositelji provedbe ovih zadataka je Primorsko-goranska županija sa svojim tijelima –Upravnim odjelom za gospodarski razvoj, Upravnim odjelom za pomorstvo, promet i veze, Upravnim odjelom za zdravstvo i socijalnu skrb, Stožerom operativnog centra za provedbu Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora; Prirodoslovni muzej Rijeka, kao i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

Izvori sredstava su – osim županijskog proračuna, državni proračun, proračuni priobalnih i otočkih jedinica lokalne samouprave i sredstva međunarodnih fondova.

Iznos sredstava za sada nije moguće cjelovito iskazati s obzirom da se neki iznosi ne mogu za sada predvidjeti, neki se iznosi izdvajaju godišnje, primjerice - za ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama i rad eko-brodica, a neke je potrebno izdvojiti jednokratno (za izrade stručnih studija 150.000,00 kn).   

 

 

4.1. Poglavlje, tema: ZAŠTITA MORA, OTOKA I PRIOBALJA

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita zdravlja ljudi, zaštita mora

tttt4.2. Poglavlje, tema: ZAŠTITA MORA, OTOKA I PRIOBALJA

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: održivi razvoj priobalnog područja i otoka

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

4.3. Poglavlje, tema: ZAŠTITA MORA, OTOKA I PRIOBALJA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita mora, otoka i priobalja

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

4.4. Poglavlje, tema: ZAŠTITA MORA, OTOKA I PRIOBALJA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita zdravlja ljudi, zaštita mora, biljnog i

       životinjskog svijeta

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

4.5. Poglavlje, tema: ZAŠTITA MORA, OTOKA I PRIOBALJA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita mora, otoka i priobalja

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

4.6. Poglavlje, tema: ZAŠTITA MORA, OTOKA I PRIOBALJA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: održivi razvoj otoka

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

4.7. Poglavlje, tema: ZAŠTITA MORA, OTOKA I PRIOBALJA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita mora

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

4.8. Poglavlje, tema: ZAŠTITA MORA, OTOKA I PRIOBALJA

        Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita mora

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

5. Zaštita tla

 

U poglavlju ZAŠTITE TLA obuhvaćene su mjere sanacije najugroženijih područja  onečišćenih i oštećenih tala u Županiji. To su prostori bivše koksare u Bakru i rafinerija na Mlaki i Urinju, na kojima je uz površinski sloj tla registrirano i onečišćenje podzemlja, te područje napuštene šljunčare Dubina koja se nalazi unutar zona zaštite izvora vode za piće. Nositelj aktivnosti sanacije prostora  bivše koksare i rafinerija su „Koksar“ Bakar i INA, a nositelj sanacije šljunčare Dubina bi trebale biti Općina Jelenje i budući korisnici ovog prostora. Zbog velikog interesa za sanacijom ove šljunčare koja predstavlja stalni potencijalni izvor onečišćenja izvora vode za piće financijsku potporu (i stručnu pomoć) bi trebale pružiti i Hrvatske vode, VGO Rijeka, Županija i sve jedinice lokalne samouprave koje se koriste vodu iz ugroženih izvorišta.       

Poglavlje sadrži i prijedlog aktivnosti vezanih na izradu dokumenata čiji je glavni cilj uspostaviti katastar i pratiti stanje onečišćenih i oštećenih tala na razini Županije. Planirano je da se izradi katastar i program sanacije napuštenih kamenoloma i šljunčara, studija erozije tala, te GIS baza podataka o zemljištu i podataka o onečišćenju i oštećenju tala Županije. Nositelj ovih aktivnosti, uz napomenu da ove obveze nisu određene zakonom, treba biti Županija, pa bi shodno tome i sredstva za njihovu realizaciju trebalo osigurati u Županijskom proračunu.  

 

5.1. Poglavlje, tema: ZAŠTITA TLA 

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija područja onečišćenog tla

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

5.2. Poglavlje, tema: ZAŠTITA TLA 

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija područja sa oštećenim tlom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

5.3. Poglavlje, tema: ZAŠTITA TLA 

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija područja onečišćenog tla i podzemlja

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

5.4. Poglavlje, tema: ZAŠTITA TLA

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija područja onečišćenog tla i podzemlja

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

5.5. Poglavlje, tema: ZAŠTITA TLA  

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija područja sa oštećenim tlom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

5.6. Poglavlje, tema: ZAŠTITA TLA 

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija područja oštećenog tla

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

5.7. Poglavlje, tema: ZAŠTITA TLA 

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: praćenje načina korištenja zemljišta i

       onečišćenja i oštećenja tala 

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

6. Zaštita prirode i bioraznolikosti

 

U poglavlju ZAŠTITA PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI obuhvaćena je izrada studije prioriteta zaštite vrijednih dijelova prirode na kopnu; izrada elaborata i stručnih podloga za zaštitu pojedinih vrijednih prirodnih područja i lokaliteta; evidentiranje posebno vrijednih prirodnih područja i lokaliteta te uspostava novih zaštićenih područja i pojedinačnih vrijednih prirodnih lokaliteta.

Budući da je već izrađena analogna studija za podmorje, pri izradi studija prioriteta zaštite vrijednih dijelova prirode, u sljedećem četverogodišnjem razdoblju, predviđena je izrada takve studije za vrijedne dijelove prirode na kopnu. Studija bi trebala sadržavati obrazloženja o razlozima zbog kojih je potrebno prioritetno zaštititi pojedina vrijedna prirodna područja na kopnu kako bi se moglo pristupiti provođenju zakonskih postupaka zaštite.

U sklopu izrade elaborata i stručnih podloga za zaštitu pojedinih vrijednih prirodnih područja i lokaliteta predviđena je izrada elaborata za zaštitu Tramontane na otoku Cresu, izrada stručne podloge za proglašenje jedinog staništa velebitske degenije u Primorsko-goranskoj županiji, te izrada stručnih podloga za zaštitu cretova (cretovi Trstenik, Sunger, Lepenice, cret u Tršću).

Prilikom nastavka evidentiranja vrijednih prirodnih lokaliteta Primorsko-goranske županije predviđeno je to učiniti za rijetka preostala staništa pješčanih i muljevitih morskih obala koja su među najosjetljivijim ali i najugroženijim tipovima staništa u Primorsko-goranskoj županiji, prvenstveno zbog naglog širenja turizma. Također je predviđeno evidentiranje podmorskih špilja i vrulja o kojima ima vrlo malo podataka, a pripadaju među najvrednija ugrožena staništa županije i Hrvatske prvenstveno zbog naglog razvitka nautičkog turizma, podmorskog ronjenja, ali i opasnosti od onečišćenja dotokom onečišćenih kopnenih voda.

Predviđeno je nastaviti s provođenjem zakonskih postupaka zaštite za vrijedna prirodna područja i pojedinačne vrijedne prirodne lokalitete. U sklopu provođenja tih postupaka predviđeno je prioritetno zakonski zaštititi područje dupina u cresko-lošinjskom akvatoriju kao i pojedine speleološke objekte – jamu Čampari na otoku Cresu, Peć va Zagori na vinodolskom području, Biserujku na otoku Krku i Šparužnu jamu na području šume Lužine u općini Klana.

Glavni nositelj spomenutih aktivnosti trebala bi biti Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Primorsko.goranskoj županiji.

Predviđeni izvori financiranja za spomenute aktivnosti bili bi iz županijskog proračuna, državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave te državnih i međunarodnih fondova.

Zbirni iznos potrebnih sredstava za realizaciju zadataka prema ovako koncipiranom programu bio bi oko 535.000,00 kn.

 

6.1. Poglavlje, tema: ZAŠTITA PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita prirode

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

6.2. Poglavlje, tema: ZAŠTITA PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita prirode

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

6.3. Poglavlje, tema: ZAŠTITA PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

6.4. Poglavlje, tema: ZAŠTITA PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: očuvanje bioraznolikosti

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

6.5. Poglavlje, tema: ZAŠTITA PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: očuvanje bioraznolikosti

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

6.6. Poglavlje, tema: ZAŠTITA PRIRODE I BIROAZNOLIKOSTI

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita prirode

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

6.7. Poglavlje, tema: ZAŠTITA PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita prirode

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

6.8. Poglavlje, tema: ZAŠTITA PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita prirode

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

7. Zaštita kulturno - povijesne baštine

 

U sljedećem četverogodišnjem razdoblju u području zaštite kulturno-povijesne baštine predviđa se realizacija Programa zaštite i revitalizacije frankopanskih kaštela Vinodolske doline - „Putovima Frankopana“ i Programa sanacije i obnove pojedinačnih kulturno-povijesnih građevina  u sklopu cjelovitoga Programa sanacije i revitalizacije kulturnih dobara za period 2005.-2008. godine, koji je Županijska skupština usvojila početkom ove godine.

 

Nadalje, planira se izrada konzervatorskih podloga za sve prostorne planove, te kontinuirani rad na istraživanju, inventarizaciji, valorizaciji i registraciji kulturno-povijesnog nasljeđa na prostoru naše Županije i hipermedijskoj bazi podataka za kulturno-povijesno naslijeđe.

Nositelji ovih zadataka su Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje; Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Konzervatorski odjel u Rijeci i jedinice lokalne samouprave.

Izvori sredstava su državni proračun, županijski proračun i proračuni jedinica lokalne samouprave.

Ukupni iznos sredstava nije moguće iskazati jer je – primjerice trošak izrade konzervatorske podloge za prostorni plan iskazan sa 70.000,00 kn po konzervatorskoj podlozi; sredstva za istraživanje i inventarizaciju kulturno-povijesnog nasljeđa te hipermedijsku bazu podataka izdvajaju se u godišnjem iznosu od ukupno 450.000,00 kn, a za provedbu cjelovitoga Programa sanacije i revitalizacije kulturnih dobara planirano je iz županijskog proračuna izdvojiti ukupno 28.580.000,00 kn.

 

7.1. Poglavlje, tema: Zaštita kulturno-povijesne baštine

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita i očuvanje kulturno-povijesne baštine

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

7.2. Poglavlje, tema: Zaštita kulturno-povijesne baštine      

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita i očuvanje kulturno-povijesne baštine

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

7.3. Poglavlje, tema: Zaštita kulturno-povijesne baštine

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita i očuvanje kulturno-povijesne baštine

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

7.4. Poglavlje, tema: Zaštita kulturno-povijesne baštine

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita i očuvanje kulturno-povijesne baštine

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

7.5. Poglavlje, tema: Zaštita kulturno-povijesne baštine

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita i očuvanje kulturno-povijesne baštine

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

8. Gospodarenje otpadom

 

U području gospodarenja otpadom, Programom je predviđena izrada Županijskog plana gospodarenja otpadom za što je iz županijskoga proračuna predviđeno izdvojiti 150.000,00 kn.

Nadalje planira se nastavak aktivnosti radi izgradnje središnje građevine za skladištenje, obrađivanje i odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada.

Predviđa se nastavak aktivnosti radi sanacije postojećih odlagališta komunalnog otpada: Viševac, Duplje, Osojnica, Cetin, Peterkov laz, Sović laz, Treskavac, Pržić, Kalvarija i Sorinj, te sanacija površina unutar kruga DINE petrokemije i INE, Rafinerije nafte na Urinju na kojima se tijekom niza godina odlagao i/ili solidificirao do razine neopasnog obrađeni proizvodni otpad.

U Program je uvrštena i provedba „Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije“, kojeg je usvojila Županijska skupština. 

Radi cjelovitosti, u Programu je i sanacija napuštenog odlagališta opasnog otpada Sovjak, iako je ona u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Nositelji provedbe ovih zadataka su Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje; EKOPLUS, d.o.o. Rijeka; Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti; gradska komunalna društva: „Čistoća“, „Ivanj“, „Komunalac“ Vrbovsko, „Komunalac“ Opatija, „Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj“; Grad Čabar; DINA petrokemija; INA Rafinerija nafte na Urinju te  Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Izvori sredstava su državni proračun, županijski proračun, proračuni jedinica lokalne samouprave, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, sredstva pravnih osoba - tvrtki i sredstva iz međunarodnih izvora. Radi se o iznimno velikim iznosima sredstava, koje nije moguće zbirno prikazati jer će mnoga biti procijenjena tek nakon izrade odgovarajuće dokumentacije.

 

8.1. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

8.2. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

8.3. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom, zaštita voda

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

8.4. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s     

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

8.5. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

8.6. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

8.7. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

8.8. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

8.9. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

 

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

8.10. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

8.11. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

8.12. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

       otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

8.13. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

         Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

         otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

8.14. Poglavlje, tema: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO, ZAŠTITA TLA, GOSPODARENJE OTPADOM

         Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija ugroženog okoliša, zaštita tla,

         posebni cilj u području gospodarenja s otpadom

 

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

8.15. Poglavlje, tema: ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO, ZAŠTITA TLA, GOSPODARENJE OTPADOM

          Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija ugroženog okoliša, zaštita tla,

          posebni cilj u području gospodarenja s otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

8.16. Poglavlje, tema: GOSPODARENJE OTPADOM

         Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: posebni cilj u području gospodarenja s

         otpadom

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

9. Zaštita od buke

 

U području zaštite od buke predviđa se, u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke,  izrada karte buke Primorsko-goranske županije, za što je iz županijskoga proračuna potrebno izdvojiti 500.000,00 kn. Nositelj provedbe ovoga zadatka je Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje.

 

 

9.1. Poglavlje, tema: ZAŠTITA OD BUKE

       Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: zaštita od buke

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

10. Prostorne cjeline u kojima je potrebno provesti sanaciju ugroženog okoliša

 

Zakonom o zaštiti okoliša predviđeno je da program zaštite okoliša županije sadrži i pregled prostornih cjelina u kojima je potrebno provesti sanaciju ugroženog okoliša. To su područja u kojima je, uslijed izloženosti pritiscima na okoliš kroz duže vrijeme, došlo do degradacije jednog ili više elemenata okoliša (zraka, tla, voda, mora itd.).

Cjeloviti pregled takvih zona u Primorsko-goranskoj županiji nalazi se u posebnom poglavlju Strategije zaštite okoliša, a u Program zaštite okoliša za sljedeće četverogodišnje razdoblje uvršteni su: sanacija prostora bivše koksare na području Bakarskog zaljeva; izrada stručne podloge i provedba sanacije posljedica vodne i eolske erozije na otoku Susku, te sanacija stanja kakvoće mora na morskim plažama liburnijskog područja, završetkom i stavljanjem u funkciju kanalizacijskog sustava liburnijskog područja. 

 

Nositelji provedbe ovih mjera trebali bi biti „Koksar“ d.o.o.; Brodogradilište „Viktor Lenac“; Hrvatske vode, VGO Rijeka, te „Komunalac“ d.o.o. Opatija u suradnji s jedinicama lokalne samouprave liburnijskog područja.

Potrebna sredstva uglavnom nisu procijenjena, a izvori sredstava bi trebali biti državni proračun, županijski proračun, proračuni jedinica lokalne samouprave, sredstva pravnih osoba  - tvrtki i sredstva međunarodnih fondova. Dio sredstava za kanalizacijski sustav liburnijskog područja osiguran je kreditima Svjetske banke.

 

 

10.1. Poglavlje: PROSTORNE CJELINE U KOJIMA JE POTREBNO PROVESTI SANACIJU UGROŽENOG      

         OKOLIŠA

         Cilj iz Strategije ZO koji ova mjera podržava: sanacija ugroženog okoliša

 

*tablica na kraju dokumenta u PDF formatu*

 

 

Kada se u preglednoj tablici sagleda cjeloviti Program, postaje razvidna sva složenost problematike zaštite okoliša na području Županije, što opravdava izradu temeljnog planskog dokumenta zaštite okoliša u dva dijela: Strategija, kao dokument koji dugoročno definira opće i posebne ciljeve zaštite okoliša Županije do 2015. godine i Program kao dokument koji razrađuje mjere za njihovo ostvarenje do 2009. godine.

Razvidno je, nadalje, da se radi o iznimno značajnom zadatku i nizu zajedničkih aktivnosti – ne samo Primorsko-goranske županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave, nego i drugih subjekata koji su Strategijom zaštite okoliša utvrđeni kao sudionici njezine provedbe. No, vrijednost još uvijek očuvanog okoliša, prirodne i kulturne baštine, te iznimnog bogatstva biološke i krajobrazne raznolikosti naše Županije to svakako zaslužuju. 

 

Klasa: 021-04/05-02/104

Ur.broj: 2170-01-11-01-05-3

Rijeka, 17. studenog 2005.

 

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Županijska skupština

 

               Predsjednik

Marinko Dumanić


[1][1] U relativno kratkom razdoblju nakon usvajanja Izvješća o stanju okoliša Primorsko-goranske županije donesene su dvije verzije Zakona o zaštiti prirode. Najnovija, koja je donesena na sjednici Hrvatskoga sabora od 20. svibnja 2005., a stupila na snagu u lipnju ove godine, zamijenila je prijašnju verziju iz 2003. godine (NN br. 162/03). 

[2][2] Razdoblje do 2015. godine odabrano je iz razloga što je  to razdoblje za koje je donesen Prostorni plan Primorsko-goranske županije, kao temeljni dokument prostornog uređenja za Županiju, koji sadrži i osnove dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja.

[3][3] Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika dok broj stanovnika Primorsko-goranske županije iznosi 305.505.

[4][4] Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.  Iznimno,  gdje  za  to  postoje  posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), Gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete.

[5][5] Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

 

[6][6] S obzirom da su svi dosadašnji dokumenti prostornog uređenja i zaštite okoliša izrađeni za Primorsko-goransku županiju obrađivali i problematiku zaštite prirode, te zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti, potrebno je i ovu državnu strategiju razmotriti kao polazište za utvrđivanje strateških ciljeva zaštite okoliša Županije.

[7][7] Cjeloviti pregled pravnih propisa u sustavu zaštite okoliša dostupan je na  web-stranicama  Ministarstva  zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - http://www.mzopu.hr.

[8][8] Oba dokumenta donosi županijska skupština.

[9][9] Ovi poslovi obuhvaćaju osiguravanje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša, pripremu i provođenje sanacije kada je to obveza županije, osiguravanje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenja imisija kad je to njezina obveza, osiguranje uvjeta za vođenje katastra onečišćavanja okoliša, te provođenje drugih mjera u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom.

[10][10] Županijsko upravno tijelo nadležno za zaštitu okoliša koordinira postupak provedbe javnog uvida i javne rasprave, a Županijsko poglavarstvo u slučajevima propisanim Zakonom imenuje komisiju za ocjenu studije utjecaja na okoliš.

[11][11] Izrada Strategije zaštite okoliša Primorsko-goranske županije započela je prije stupanja na snagu novog Zakona. Zakon o zaštiti zraka (NN br. 48/95) donesen 1995. temeljio se na propisima i iskustvima EU koji su vrijedili do 1994. godine. Na razini EU došlo je u međuvremenu do promjena u reguliranju područja zaštite zraka, doneseni su novi pravni instrumenti, postojeće direktive su zamijenjene novim ili su novelirane. Tijekom devet godina provedbe, ratificirani su i značajni međunarodni ugovori na području zaštite zraka koji su zahtijevali određene izmjene Zakona. Osim toga, u pravnom poretku Republike Hrvatske doneseni su novi: Zakon o sustavu državne uprave (NN br. 199/03), Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01 i 60/01) i Zakon o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN br. 199/03 i 30/04) s kojima je, radi usklađenja nadležnosti za obavljanje pojedinih poslova, bilo potrebno uskladiti pojedine odredbe Zakona. Najznačajnije promjene koje donosi novi zakon, a koje se tiču obveza županija, odnose se na obvezu sudjelovanja javnosti pri donošenju dokumenata zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, čime se promovira integracija i odgovornost za zaštitu zraka jačanjem sudjelovanja javnosti u svim pitanjima vezanim za zaštitu zraka. Zakon o zaštiti zraka (NN br. 178/04 ) stupio je na snagu 24. prosinca 2004., a primjenjuje se od 31. ožujka 2005.

 

[12][12] Prvi cjeloviti Zakon o otpadu donesen je 1995. godine i nakon njega niz provedbenih podzakonskih propisa. Godine 2003. donesen je novi zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja 2004. Ovim zakonom gospodarenje otpadom nije bilo u potpunosti usklađeno s europskim propisima iz te oblasti pa ga je, prema osvrtu Europske komisije na Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji, bilo potrebno izmijeniti, posebno iz razloga što je ocijenjeno da je gospodarenje otpadom najproblematičnije područje zaštite okoliša u Hrvatskoj. Osim toga, pojedine odredbe ovih propisa bilo je potrebno uskladiti s novim Zakonom o sustavu državne uprave (NN br. 199/03), Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01 i 60/01) i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN br. 199/03 i 30/04).     

 

[13][13] Zakon o prostornom uređenju regulira pitanje gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Obveza je županija prema ovome zakonu donošenje prostornog plana županije i prostornih planova područja posebnih obilježja, donošenje izvješća o stanju u prostoru i programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru, te osnivanje županijskih zavoda za prostorno uređenje koji izrađuju i prate provedbu navedenih dokumenata prostornog uređenja i daju mišljenja o usklađenosti planova nižeg reda sa prostornim planom županije.

[14][14] Zakon o komunalnom gospodarstvu uređuje uvjete i način obavljanja djelatnosti komunalnog gospodarstva među kojima su sa stajališta zaštite okoliša posebno značajni odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, čišćenje javnih površina, te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na odlagališta. Jedno od temeljnih načela ovoga zakona je poduzimanje mjera za očuvanje i zaštitu okoliša.

[15][15] Ove su obveze prezentirane Županijskome poglavarstvu i Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije u sklopu Informacije o Nacionalnoj strategiji i Nacionalnome planu djelovanja za okoliš u listopadu 2002. godine.

[16][16] ISZO – informacijski sustav zaštite okoliša

[17][17] «Prostor je sve ono o čemu ovisi opstanak živih organizama i što utječe na njihov život. To je okružje u kojem obitavaju ljudska bića, kao i sav biljni i životinjski svijet. Prostor-okoliš je prirodno okružje (zrak, tlo i vode s biljnim i životinjskim svijetom) i antropogeno područje (ono koje je stvorio čovjek, gradovi i naselja s fizičkim suprastrukturama i infrastrukturama, u njima i između njih te gospodarskim i socio-kulturnim sustavima u njima). Pojmovi prostor i okoliš (environment) sadržajno se gotovo u potpunosti prožimaju.» Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, str. 238.

[18][18] Žuvela, I. i sur. (1996.) Osnove dugoročnog razvoja PGŽ 1995.-2015., Ekonomski fakultet, Znanstveno-istraživački centar, Rijeka

[19][19] Treća, niža varijanta razvoja produžavala bi stagnaciju, pa u studiji nije razrađivana.

[20][20] U tome smislu trebalo bi se aktivno uključiti u programe navedene u Strategiji (BIOEN - korištenje energije biomase, SUNEN - korištenje energije Sunca, ENWIND - korištenje energije vjetra, GEOEN - korištenje geotermalne energije, MAHE - male hidroelektrane).

[21][21] Lučko-terminalni, željeznički i cestovni.

[22][22] U tome smislu bilo bi  potrebno uspostaviti zemaljsko-prometni terminal putnika za kombinirani prijevoz na svim razinama; osuvremeniti lučko-terminalni čvor za razvoj robnog prometa; redefinirati željeznički čvor u skladu s razvojem Luke i Grada Rijeke i dovršiti izgradnju cestovnog čvora kao državne kategorije i dalje ga razvijati u funkciji središta Županije, odnosno grada. Cjelovitim sustavom je potrebno upravljati uz primjenu intermodalnosti, a posebne napore bi trebalo uložiti u organizaciju javnog prijevoza putnika, osobito u središtu Županije.

 

[23][23] NZZJZ PGŽ = Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

[24][24] DINA = petrokemijska industrija u Omišlju,  koja je u više navrata mijenjala nazive. U vrijeme izrade Izvješća o stanju okoliša Primorsko-goranske županije i početka izrade ove Strategije nosila je naziv Adria procesna industrija, da bi ove godine bio vraćen stari naziv DINA.     

[25][25] Praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće se provodi u skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN br. 182/04), a na temelju programa zdravstvenih mjera zaštite okoliša na području Primorsko-goranske županije kojeg svake godine donosi Županijska skupština.

[26][26] Sustav luke Rijeka na lokacijama u Rijeci, Bakru i Omišlju, te brojne luke otvorene za  javni promet      županijskog i  lokalnog značenja;  marine - Opatija, Ičići, Punat, Cres, Mali Lošinj, Supetarska Draga, Rab.

[27][27] U skladu  s domaćim i međunarodnim propisima, u luci Rijeka djeluju specijalizirana poduzeća za čišćenje  mora i obale koja raspolažu potrebnom opremom.  Za odlaganje zauljenih voda koje skupe brodovi koriste se instalacije na kopnu u sklopu rafinerije nafte na Urinju - lokacija Bakar, a  kontrolu  onečišćenja mora s brodova redovito  obavlja Lučka kapetanija Rijeka. U luci je također organizirano svakodnevno skupljanje krutog otpada s brodova na sidrištu i na privezištima.

[28][28] Sažetak vrlo opsežne Studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. http://www.mzopu.hr.

[29][29] LBA - Land Based Sources and Activities Protocol  je dio plana djelovanja MAP – Mediteranean Action Plan kojim se provodi Barcelonska konvencija o zaštiti Sredozemnog mora.

[30][30] Uredbom o klasifikaciji voda obalno more se prema namjeni i stupnju čistoće svrstava u četiri kategorije:

·         prva vrsta - more u kojem se mogu uzgajati školjke,

·         druga vrsta - more koje se može koristiti za kupanje građana i za sportove na vodi,

·         treća vrsta - more koje se može koristiti za ribarstvo,

·         četvrta vrsta - more u zatvorenim lukama obalnog mora.

[31][31] Ispitivanja se provode na slijedećim lokalitetima:

·         na zapadnome dijelu priobalnog područja od Kantride do Sv.Ivana na 48 točaka;

·         u središnjemu dijelu priobalnog područja od Pećina do Uvale Scott na 17 točaka;

·         na istočnome dijelu priobalnog područja od Jadranova do Sibinja na 32 točke;

·         na otoku Krku područje Omišlja, Njivica i Malinske na 22 točke;

·         na otoku Krku područje Krka, Punta, Baške i uvale Klimno na 24 točke;

·         na otoku Cresu područje Cresa, Martinšćice, Miholašćice i uvale Slatina 20;

·         na otoku Lošinju područje Osora, Nerezina, Čikata, Sunčane uvale, Velog Lošinja na 30 točaka 

·         na otoku Rabu područja Svete Eufemije, Barabata, Banjola, Suhe Punte i Lopara na 26 točaka.

[32][32] Monitoring se provodi kontinuirano već 18 godina, o čemu se izrađuje redovito godišnje izvješće koje analizira i prihvaća posebna stručna komisija za ocjenu utjecaja na okoliš premetne industrije.

[33][33] Izvor: Izvještaj o praćenju utjecaja objekta Adria procesna industrija d.d. Omišalj na okoliš u 2003. godini, Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, str. 88.-90.

[34][34] S obzirom da su u ovome dokumentu pojedine teme detaljno obrađene i to: kakvoća zraka, kakvoća mora na morskim plažama, zaštita izvorišta vode za piće, zaštita tla, postupanje s otpadom, zone intenzivnog  gospodarskog i inog korištenja, geološke karakteristike, flora, fauna, podmorje i prirodna baština, te da su otoci zastupljeni u sklopu pojedinih tema u drugim dijelovima ove Strategije, u nastavku se one neće detaljnije obrađivati.   

[35][35] Popis službenih odlagališta i podaci o neuređenim odlagalištima i otpadom onečišćenom tlu nalaze se u poglavlju Otpad.

[36][36] Više o ovoj temi u poglavlju Prirodna baština.

[37][37] Već sedamdesetih i osamdesetih godina izrađeni su prostorni planovi koji su naglašavali nedjeljivost zaštite okoliša, prirodnih obilježja prostora, te uvjeta stvorenih gospodarskim djelatnostima.  

[38][38] U skladu s izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju objavljenim u Narodnim novinama br. 100/04.

[39][39] U tome smislu potrebno je istaknuti negativnu pojavu tzv. «prihranjivanja» tj. nasipavanja kamenog agregata na postojeće prirodne plaže, čime one gube izvorna obilježja i što negativno djeluje na živi svijet koji obitava takva specifična staništa.   

[40][40] Izvor podataka: Statistički ljetopis Primorsko-goranske županije 2003./2004., str. 211., Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Rijeka, 2004. 

[41][41] Izvor podataka: GIS baza podataka Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje (ožujak 2005.) 

[42][42] Rezultati navedenih istraživanja objavljeni su u Završnom izvješću za poslove konzaltinga, stručnog nadzora i monitoringa okoliša tijekom sanacije zemljišta na platou bivšeg kemijskog pogona Koksara-a d.o.o., APO d.o.o., Zagreb, 2003.

[43][43] Izvor podataka: Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije, Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti, Rijeka, 2004.

[44][44] Cretovi predstavljaju posebne tipove vegetacije vlažnih staništa. Za cretove je značajno nagomilavanje odumrlih biljnih ostataka koji nepotpuno trunu pa njihovim nakupljanjem nastaje treset.

[45][45] Podaci o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Primorsko-goranske županije prikupljeni su i sistematizirani za  potrebe izrade Prostornog plana Primorsko-goranske županije na temelju povijesnih i recentnih istraživanja iz postojeće dostupne literature.  Izrađena su četiri zasebna separata koji obrađuju ovu problematiku (separat o flori, fauni, vegetaciji i krajobrazima). Ovo je do sada najsveobuhvatniji skup podataka o krajobraznoj i biološkoj raznolikosti Primorsko-goranske županije, a na temelju tih studija predviđen je sustav monitoringa.

[46][46] Osobito su ugrožene neke specifične cretne vrste - primjerice rosika (Drosera rotundifoila), močvarni zmijinac (Calla palustris), suhoperke (Eriophorum sp. div.), neke vrste šaševa (Carex sp. div.), mahovi tresetari (Sphagnum sp. div.), neke rijetke vrste cretnih gljiva, neke vrste životinja i dr. koje su na rubu izumiranja, a neki rijetki cretni predstavnici već su izumrli. Jedini način da se cretovi zaštite i rijetke biljne i životinjske vrste sačuvaju od izumiranja je održavanje stalnih i povoljnih uvjeta na staništu, a to je vjerojatno moguće postići košnjom i uklanjanjem drvenaste vegetacije te zabranom kopanja odvodnih kanala i ostalih melioracijskih i sličnih radova koji mogu narušiti vodni režim creta.

[47][47] Jedan inspektor zaštite prirode za čitavu županiju, koji je nadležan za postupanje u takvim slučajevima, fizički ne može nadgledati  tako široko područje i na vrijeme intervenirati.

 

[48][48] Kulturno-povijesna baština u širem smislu podrazumijeva sva kulturna dobra. Suzimo li okvir kulturnih dobara na spomeničke vrijednosti u prostoru, definirali smo graditeljsko nasljeđe – koje znači nepokretna kulturna dobra nastala ljudskom rukom od prapovijesti do suvremenih graditeljskih ostvarenja (povijesni gradovi i naselja ili njihovi dijelovi, stare građevine ili njihovi dijelovi te arheološki objekti i područja koja imaju povijesnu, kulturnu, umjetničku i ambijentalnu vrijednost).

[49][49] Radi se o osnovnoj podjeli na vrste otpada, a detaljni popis koji je sadržavao preko 600 vrsta otpada bio je objavljen u Katalogu otpada, koji je bio sastavni dio Pravilnika o vrstama otpada. 26. travnja 2005. stupila je na snagu nova Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada. 

[50][50] Odlagalište Sovjak nalazi se u neposrednoj blizini službenog odlagališta komunalnog otpada Viševac s kojim ima zajednički pristup i ulaz.

[51][51] Pri tome je kao granična vrijednost evidencije lokacije definirano da se ne evidentiraju površine manje od 10 m2 za miješani otpad.

[52][52] Plan sadrži redoslijed sanacije prema utvrđenim prioritetima, rokove i način izvršenja, te izvore i način financiranja.

[53][53] Kao granična vrijednost evidencije lokacije definirano je da se ne evidentiraju površine manje od 10 m2 za miješani otpad.

[54][54] Karta buke je prikaz postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke. Na karti se prikazuju i prekoračenja dopuštenih razina buke te broj ljudi i/ili stanova izloženih buci određene razine. Akcijski plan sadrži prikaz mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine.

[55][55] Iznimka je petrokemijska industrija u Omišlju, gdje je od samog početka zaštita okoliša postavljena kao jedan od prioriteta, rezultat čega je - između  ostaloga – i jedinstveni sveobuhvatni monitoring utjecaja na okoliš koji se u kontinuitetu provodi već više od 18 godina.

[56][56] Isto vrijedi i za emisije u zrak i vode/more.

[57][57] Podrazumijeva privremeno skladištenje, obrađivanje i odlaganje otpada.

[58][58] Pravilnikom o vrstama otpada (u Katalogu otpada) propisan je način postupanja s pojedinim vrstama otpada.

[59][59] Više podataka u poglavlju o otpadu.

[60][60] Rezultati istraživanja onečišćenja tla objavljeni su u "Završnom izvješću za poslove konzaltinga, stručnog nadzora i monitoringa okoliša tijekom sanacije zemljišta na platou bivšeg kemijskog pogona Koksar-a, d.o.o.", APO, d.o.o., Zagreb, 2003.

 

[61][61] Izvor podataka: Statistički ljetopis Primorsko-goranske županije 2003./2004., str. 211., Ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Rijeka, 2004. 

[62][62] U smislu utjecaja na okoliš.

[63][63] Obuhvaćeni su gospodarski subjekti iz sektora industrije, energetike i prometa.

[64][64] VCM= vinilklorid monomer; EDC= etilen diklorid

[65][65] TE Rijeka daje, nakon Rafinerije nafte na Urinju, drugi najveći doprinos ukupnoj emisiji SOx u zrak. Emisija izravno ovisi o kakvoći goriva, koje se nabavlja putem INE. Kako bi HEP osigurao neovisnu opskrbu kvalitetnijim gorivom (s manjim postotkom sumpora), postavljen je zahtjev za izgradnjom četveroveza ispred Urinja što, međutim, nije moguće ostvariti jer je u suprotnosti s odredbama dokumenata prostornog uređenja, u prvome redu Prostornog plana Primorsko-goranske županije.     

[66][66] IGCC = Intergrated Gas Combined Cycle.

[67][67] HDS = hidrodesulfurizacija.

[68][68] Navedeni su sadržaji na području Primorsko-goranske županije, uz napomenu da cjeloviti sustav čini i bazen Raša s terminalnom za stoku Bršica i ro-ro terminal Bršica na području Istarske županije.

[69][69] VTMIS = Vessel Traffic Management Information Service.

[70][70] Popis izrađenih studija o utjecaju na okoliš za područje Primorsko-goranske županije dan je u Izvješću o stanju okoliša na str. 611. -613., a dostupan je i na web-stranicama Županijskog zavoda za održivi razvoj iprostorno planiranje.

[71][71] Najnovijom izmjenom Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00 i 136/04) predviđa se provedba procjene utjecaja na okoliš samo za zahvate koji su u skladu s dokumentima prostornog uređenja.

[72][72] Najčešće propisan u postupku procjene utjecaja na okoliš.

[73][73] Monitoring je recentno obustavljen zbog situacije u Brodogradilištu.

[74][74] Odluka o osnivanju i imenovanju Županijskog eko-stožera Primorsko-goranske županije (Službene novine br. 22/00 i 13/02).

[75][75] Odluka o imenovanju Stožera operativnog centra Primorsko – goranske županije (Službene novine br. 6/98, 25/99, 15/00 i 13/02).

[76][76] Županijski plan za zaštitu voda je u izradi.

[77][77] Primjerice - Prirodoslovnim muzejom, Županijskim zavodom za javno zdravstvo, Županijskim zavodom za održivi razvoj i prostorno planiranje, općinama i gradovima, mjesnim odborima, tvrtkama «Čistoća, «Metis», «Energo» i sl., kao i s brojnim istaknutim pojedincima.

[78][78] Program GLOBE je znanstveno-obrazovni program koji okuplja učenike, nastavnike i znanstvenike na proučavanju globalnog okoliša.     

[79][79] "Eko-škole" su europski projekt, osmišljen kako bi se provele smjernice odgoja i obrazovanja za okoliš na razini čitavih škola. Program Eko-škole jasno određuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovitog školskog programa, primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Takav pristup pomaže učenicima da shvate važnost zaštite okoliša u svijesti svakog pojedinca. Posebna pozornost pridaje se smanjivanju i zbrinjavanju otpada, racionalnom iskorištavanju energije i vode te uređenju školskog okoliša. Učenici Eko-škole zainteresirani su i aktivni u prenošenju svoje odgovornosti u svoju obitelj i širu zajednicu. 

 

[80][80] Radi se o pravnim osobama sa sjedištem na poručju Primorsko-goranske županije.

[81][81]Iz državnog proračuna se npr. financira državna mreža za praćenje kakvoće zraka, izgradnja odlagališta opasnog otpada; iz proračuna županija izgradnja odlagališta tehnološkog otpada; iz proračuna gradova, odnosno općina npr. područna mreža za praćenje kakvoće zraka, nabava opreme za održavanje čistoće i odlaganje komunalnog otpada te izgradnja odlagališta komunalnog otpada.

[82][82] Tako su u sredstva namijenjena zaštiti okoliša uključena sredstva za održavanje odlagališta komunalnog otpada, za čišćenje neuređenih odlagališta, za izgradnju novih ili unaprjeđenje postojećih sustava za dispoziciju otpadnih voda, za provedbu aktivnosti na pojačanome održavanju plaža i ostalih aktivnosti radi zadovoljavanja kriterija za dobivanje «Plave zastave», za očuvanje prirodnog okoliša itd.

[83][83] Zakon o Fondu donesen je 2003. godine, s time da se primjenjuje od 1. siječnja 2004.

[84][84] Sredstva će se realizirati predviđenom dinamikom u razdoblju od 2004.-2010. godine.

[85][85] U prihod županijskog proračuna uplaćuju se koncesijske naknade za korištenje vode izvora javne vodoopskrbe sustava manjih od 100 l/s, korištenje vode za tehnološke potrebe, manje hidroenergetske pogone i ribogojilišta.

[86][86] Navedena sredstva troše se primjerice za provođenje radova biološke reprodukcije šuma, za financiranje Vatrogasnih zajednica lokalne samouprave na području krša, te za financiranje znanstveno istraživačkog rada iz oblasti šumarstva.

[87][87] Izvor: Statistički ljetopis Primorsko-goranske županije 2003./2004.,  str. 164.

[88][88] Ostali izvori financiranja zaštite voda i mora su: sredstva državnog proračuna i Ministarstva javnih radova, proračuni Županije i jedinica lokalne samouprave te kreditna sredstva (HBOR, EBRD, Svjetska banka i dr.).

 

[89][89] Inspektori zaštite okoliša Područne jedinice Rijeka  pokrivaju i Ličko-senjsku županiju.

[90][90] Nadležnost sanitarnih inspektora znatno je šira od navedenih područja nadzora.

[91][91] Utvrđivanje prioriteta je u određenoj mjeri subjektivno, te stoga podložno kritičkim promišljanjima  i eventualnim promjenama, no u svakom slučaju potrebno ga je provoditi što je moguće dosljednije.

 

[92][92] Pod regionalnim utjecajem podrazumijeva se onaj utjecaj koji se proteže na dvije ili više jedinica lokalne samouprave.

[93][93] Osobito u centru grada Rijeke.

[94][94] Primjerice, bilo je zahtjeva od strane Općine Vrbnik za provedbom ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama na području ove jedinice lokalne samouprave.

[95][95] Elaborat se čuva u Županijskome zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje.

[96][96] Podaci obuhvaćaju i pojave cvjetanja mora.

[97][97] Podaci iz Izvješća o stanju okoliša Primorsko-goranske županije (SN 7/03).

[98][98] Zakonom je određeno da je za prirodne vrijednosti koje su predložene za zaštitu prostornim planom potrebno provesti postupak zaštite u roku od dvije godine od usvajanja Plana. Za planove koji su stupili na snagu prije Zakona, što je slučaj s Prostornim planom Primorsko-goranske županije, taj rok teče od stupanja na snagu Zakona, tj. 23. listopada 2003.

[99][99] Uvjeti su propisani Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine br. 123/97).

[100][100] Potrebno je napomenuti da su ove dokumente dužni izraditi i gradovi i općine. Sadržaj ovih dokumenata treba biti propisan posebnim podzakonskim propisom koji još nije donesen, pa je Primorsko-goranska županija naručila izradu stručne podloge – Plana zaštite od buke, kojim bi trebala biti analizirana postojeća dokumentacija zaštite od buke, utvrđene zone koje bi potencijalno bile ugrožene bukom, razrađen osnovni plan zaštite i predložen monitoring.

[101][101] Provedbu ovoga propisa kontrolira sanitarna inspekcija.  

[102][102] Misli se na redoslijed aktivnosti u rješavanju pitanja zaštite okoliša.

[103][103] Onečišćenjem se smatra utjecaj emisija u okoliš koji je neminovna posljedica redovnog odvijanja života i gospodarskih aktivnosti,  koji se ne da izbjeći, ali  koji se kreće u dozvoljenim granicama.

[104][104] Zagađenjem se smatraju onečišćenja koja prekoračuju propisane dopuštene vrijednosti. 

[105][105] Nacionalna strategija i Europska unija drže gospodarenje otpadom prvim prioritetom zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.

[106][106] Zakonom o zaštiti okoliša određeno je da nacionalna strategija i županijski programi zaštite okoliša sadrže i ovaj podatak.

[107][107] Provedeni su postupci procjene utjecaja na okoliš postojećih odlagališta Viševac, Duplje, Kalvarija i Pržić, a u tijeku je postupak procjene za Treskavac.

[108][108] Prema već utvrđenom Planu sanacije.

[109][109] Nakon provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš, dokumentacija je proslijeđena Općini Jelenje na daljnji postupak.

[110][110] Napomena: očuvanje bioraznolikosti i vrijednih dijelova podmorja obrađeno je u poglavlju o bioraznolikosti i zaštiti vrijednih dijelova prirode.

[111][111] Utvrditi prioritete zaštite za prirodnu baštinu kopna jer je za more takva studija napravljena.

 

[112][112] Vodoopskrbni plan izrađen je temeljem Mjera za provedbu Prostornog plana Primorsko-goranske županije kao stručna podloga za razvoj vodoopskrbnog sustava na županijskoj razini, a donijela ga je Županijska skupština na prijedlog Poglavarstva.

[113][113] Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje organizirao je 10. studenoga 2003. okrugli stol pod nazivom «Važnost strateške procjene utjecaja na okoliš u upravljanju prostorom i razvojem». Svi radovi s okruglog stola tiskani su u zborniku radova, koji je - osim u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka, dostupan i na internetskim stranicama Zavoda http://zzpp.pgz.hr.

 

[114][114] Str. 617.-624.

[115][115] U Izvješću o stanju okoliša dan je prijedlog indikatora za Primrosko-goransku županiju, izrađen na bazi liste izrađene od strane Mediteranske komisije za održivi razvitak i Mediteranskog akcijskog plana, koja se temelji na prijedlogu Komisije za održivi razvoj UN-a i prilagođena je mediteranskim uvjetima.

[116][116] Za njezinu uspostavu potrebno je razraditi akcijski plan (u sklopu izrade Programa zaštite okoliša Primorsko-goranske županije).

[117][117] U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje, uređaji s podacima o kakvoći zraka, voda i mora postavljeni su u Županijskome zavodu za javno zdravstvo i Gradskoj čitaonici Rijeka, na Korzu. Sličnih informativnih točaka trebat će u budućnosti biti još veći broj, a trebalo bi ih postaviti i u drugim dijelovima Županije.

[118][118] Program ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-accession) kao instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju službeno je pokrenut 2000. godine. Program je namijenjen infrastrukturnim projektima u području prometa i zaštite okoliša, a glavni prioriteti u pripremi kandidata za članstvo unutar ovog programa biti će obrazovanje o politikama i procedurama EU, te pomoć u dostizanju standarda Europske unije u zaštiti okoliša. Programima ISPA sufinanciraju se najvećim dijelom zahtjevna ulaganja u području zaštite okoliša.

[119][119] CARDS program (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) je program tehničke pomoći Europske unije za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen Albaniji, Bosni i Hercegovini, Federalnoj Republici Jugoslaviji, Hrvatskoj i Makedoniji. Prema regulativi Vijeća Europske unije sredstva iz CARDS programa su namijenjena između ostaloga i za održivi razvoj. Naša Županija priključila se projektu CARDS 2002. koji koordinira Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, a provodi se pod nazivom Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj.

[120][120] Program SAPARD (Special Pre-accession Assistance for Agriculture and Rural Development) - posebna pretpristupna pomoć za poljoprivredu i ruralni razvoj zamišljen je kao pomoć zemljama srednje i istočne Europe u pripremama za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici i jedinstvenom tržištu. Mjere programa bit će usmjerene, između ostaloga, na poboljšanje proizvodnje poljoprivrednih/ribarskih proizvoda i podršku kod primjene proizvodnih metoda koje ne štete okolišu.

[121][121] LIFE III program financijski je instrument ustanovljen 1992. godine, prvenstveno namijenjen aktivnostima iz područja zaštite okoliša, a donedavno je bio  dostupan samo članicama EU. Iako u vrlo malom segmentu i u vrlo malom ukupnom iznosu, vrata LIFE III programa odškrinula su se i za zemlje nečlanice Europske unije.

[122][122] INTERREG III  je inicijativa Europske unije čiji je cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u Uniji kroz poticanje uravnoteženog razvoja europskog kontinenta putem prekogranične, transgranične i međuregionalne suradnje. Početna ideja inicijative Interreg, usvojene 1990. godine bila je pripremiti ogranična područja za Zajednicu bez unutarnjih granica.

[123][123] Izvor: Izvješće o stanju okoliša Primorsko-goranske županije (SN br. 7/03), tablica 3. na str. 482.

[124][124] Izvor: Izvješće o stanju okoliša Primorsko-goranske županije (SN br. 7/03), str. 480.

[125][125] Inicijativa je bila rezultat zaključaka s okruglog stola na temu ekološke edukacije održanog u prigodi obilježavanja Dana planeta Zemlje 2003. godine. 

 

 

[126][126]  mogu se dalje raščlaniti na uže krajobrazne cjeline odnosno tipove i podtipove

[127][127] budući da obuhvaćaju uglavnom uzak obalni pojas teško ih je  promatrati odvojeno od krajolika neposrednog
     zaleđa i okolnog mora

[128][128] rubni dijelovi širih krajobraznih cjelina

 

[129][129] uglavnom se pojavljuju u sklopu cjelina urbanih krajolika

 

48 Krajnje naselje Rabac u Istarskoj županiji

49 Krajnje naselje Karlobag u Ličko-senjskoj županiji

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Program zaštite okoliša   


https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=145&mjesto=00001&odluka=160
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr