16.

Grad Opatija, koji zastupa gradonačelnik Fernando Kirigin,

Općina Lovran, koju zastupa načelnik Bojan Simonič,

Općina Matulji, koju zastupa načelnik Vedran Kinkela,

Općina Mošćenička Draga, koju zastupa načelnik Rikardo Staraj,

kao suosnivači Javne vatrogasne postrojbe Opatija,

Javna vatrogasna postrojba Opatije (kao poslodavac), koju zastupa zapovjednik Igor Ravnić

s jedne strane

Sindikat vatrogasaca Rijeka, Sindikalna podružnica JVP Opatija (u daljnjem tekstu: Sindikat), koju zastupa povjerenik Sindikalne podružnice Tonči Šorić,

s druge strane,

sklopili su u Opatiji dana 31.01.2023. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA RADNIKE U JAVNOJ VATROGASNOJ POSTROJBI OPATIJA

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Poslodavac i Sindikat, u ime svojih članova.

Članak 2.

Odredbama ovog Ugovora uređuju se međusobna prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom radnika zaposlenih u JVP Opatija. Pojam radnika podrazumijeva i zapovjednika i zamjenika zapovjednika.

Prava koja su uređena odredbama ovog Ugovora a vrijede za bračnog druga, odnose se na izvanbračnog druga i životnog partnera.

Izrazi koji se u ovom Ugovoru koriste za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno te se odnose na muške i ženske osobe.

Članak 3.

Odredbe ovog Ugovora na ugovorene se strane primjenjuju neposredno, osim ako pojedina pitanja iz rada i po osnovi rada radniku nisu, po drugim propisima ili općim aktom, uređena na povoljniji način.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale, niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

Članak 4.

Na zasnivanje radnog odnosa, raspoređivanje radnika, prava i obveze iz radnog odnosa i prestanaka radnog odnosa primjenjuju se odredbe Zakona o radu, Zakona o vatrogastvu, Pravilnika o radu i sistematizaciji radnih mjesta.

II. RADNI ODNOSI

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 5.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se utvrditi probni rad.

Probni rad može trajati najviše:

- dva mjeseca za radnike srednje stručne spreme,

- četiri mjeseca za radnike više i visoke stručne spreme.

Probni rad može se iznimno produžiti za onoliko vremena koliko je radnik bio opravdano odsutan s rada.

Članak 6.

Radniku koji na probnom radu nije zadovoljio prestaje radni odnos, o čemu se donosi pisana odluka s obrazloženjem.

Radniku iz stavka 1. ovoga članka radni odnos prestaje zadnjeg dana probnog rada.

Ako se odluka o prestanku radnog odnosa ne donese u roku iz stavka 1. ovoga članka smatra se da je radnik zadovoljio na probnom radu.

III. RADNO VRIJEME

PUNO RADNO VRIJEME

Članak 7.

Puno radno vrijeme zaposlenika je 40 sati tjedno.

NEPUNO RADNO VRIJEME

Članak 8.

Ugovor o radu može se izuzetno sklopiti i za nepuno radno vrijeme kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada, ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.

Pravo na plaću i druga materijalna prava (jubilarna nagrada, regres, božićnica i slično) koja se primjenjuju na radnike sukladno odredbama ovog Ugovora utvrđuju se i isplaćuju razmjerno radnom vremenu na koje je zaposlen.

PREKOVREMENI RAD

Članak 9.

Prekovremeni rad može se uvesti u skladu s odredbama Zakona o radu i Zakona o vatrogastvu.

Radi izbjegavanja prekovremenog rada, poslodavac može izvršiti određene kadrovsko-organizacijske mjere, odgovarajuću preraspodjelu radnog vremena i druge mjere.

Ukoliko se unatoč poduzetim mjerama u poslovnoj godini ostvari veći broj sati od punog radnog vremena, poslodavac ih je dužan nadoknaditi, sukladno važećim propisima o prekovremenom radu.

NOĆNI RAD

Članak 10.

Rad u vremenu između 22,00 sati uvečer i 06,00 sati idućeg dana smatra se noćnim radom.

RASPORED RADNOG VREMENA

Članak 11.

Radno vrijeme radnika raspoređuje se u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 07,00 do 15,00 sati.

Radno vrijeme zbog specifičnosti vatrogasne službe raspoređuje se po zapovjedi zapovjednika u smjenski rad, odnosno rad u turnusima sukladno Zakonu o vatrogastvu.

Zapovjednik mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.

PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Članak 12.

Zapovjednik ili ovlaštena osoba može, ako to narav posla zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunoga radnog vremena.

Ako je radno vrijeme preraspodjeljeno, prosječno radno vrijeme tijekom jednog mjeseca ne smije biti duže od punog radnog vremena.

Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.

Prilikom donošenja odluke o preraspodjeli radnog vremena poslodavac je dužan savjetovati se sa Sindikatom.

EVIDENCIJA NAZOČNOSTI NA RADU

Članak 13.

O nazočnosti na radu vodi se evidencija.

Evidencija podrazumijeva vrijeme dolaska i odlaska sa rada, izlazak iz kruga poslovnih prostorija te druge evidencije iz oblasti rada (bolovanje, godišnji i dr.).

IV. ODMORI I DOPUSTI

STANKA

Članak 14.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.

Članak 15.

Radnik koji radi u smjenama ima pravo na odmor (stanku) propisanu rasporedom smjenskog rada u trajanju od najmanje 2 x 30 minuta koja se ubraja u radno vrijeme.

Vrijeme stanke utvrđuje zapovjednik u skladu sa potrebama posla.

DNEVNI I TJEDNI ODMOR

Članak 16.

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Članak 17.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je neophodno da radnik radi na dane tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

GODIŠNJI ODMOR

Članak 18.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.

Prava na godišnji odmor radnik se ne može odreći, niti mu se ono može uskratiti.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Članak 19.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na minimalni broj dana iz prethodnog članka dodaju dani godišnjeg odmora prema sljedećim pojedinačnim mjerilima:

a) s obzirom na uvjete rada

- rad na poslovima s otežanim ili

posebnim uvjetima rada 3 dana,

- rad u smjenama ili redoviti rad

subotom, nedjeljom, blagdanima i

u neradnim danima određenim zakonom 2 dana.

b) s obzirom na složenost poslova:

- poslovi za koje je uvjet NSS 1 dan,

- poslovi za koje je uvjet SSS 2 dana,

- poslovi za koje je uvjet VŠS ili VSS 4 dana.

c) s obzirom na dužinu radnog staža

- od 1 do 3 godine 1 dan,

- od 3 do 5 godina 2 dana,

- od 5 do 10 godina 3 dana,

- od 10 do 15 godina 4 dana,

- od 15 do 20 godina 5 dana,

- od 20 do 25 godina 6 dana,

- od 25 do 30 godina 7 dana,

- iznad 30 i više godina 8 dana.

d) s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim

maloljetnim djetetom (smatra se dijete do

18. godine života)2 dana,

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako

daljnje maloljetno dijetejoš po 1 dan,

- samohranom roditelju maloljetnog djeteta3 dana,

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta

s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana,

- osobi s invaliditetom3 dana.

e) s obzirom na ostvarene rezultate rada ako je prosjek ocjena u razdoblju od godine dana:

- iznad 10 2 dana,

- iznad 12 3 dana,

- iznad 15 4 dana,

- iznad 17 5 dana.

Članak 20.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 21.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi zapovjednik, vodeći računa o želji svakog radnika.

Plan godišnjeg odmora donosi se najkasnije do 30. travnja tekuće godine.

Članak 22.

Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:

- ime i prezime radnika,

- radno mjesto,

- ukupno trajanje godišnjeg odmora,

- vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Članak 23.

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora za svakog pojedinog radnika donosi se odluka o korištenju godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.

Članak 24.

Protiv odluke o korištenju godišnjeg odmora radnik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti prigovor zapovjedniku.

Članak 25.

Radnik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dijelovima ako je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 10 dana.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 10 radnih dana neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor ako ne postigne drugačiji pisani dogovor sa zapovjednikom.

Radnik koji je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju kraćem od 10 dana, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Članak 26.

Neiskorišteni godišnji odmor radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine a sukladno općim propisima o radu.

Članak 27.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti zapovjednika najmanje tri dana prije.

Članak 28.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi zapovjednik JVP Opatija.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 29.

Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koje je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta stanovanja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za radnika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

PLAĆENI DOPUST

Članak 30.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust), ukupno najviše 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima:

- sklapanje braka5 radnih dana

- rođenje djeteta5 radnih dana

- smrti člana uže obitelji (supružnik, dijete,

roditelj, očuh i maćeha, brat ili sestra,

pastorčad i posvojenici, dijete bez roditelja

uzeto na uzdržavanje, posvojitelj i osoba koju

je prema zakonu radnik dužan uzdržavati)5 radnih dana

- smrti djeda ili bake, unuka, roditelja supružnika,

snahe ili zeta, ostalih srodnika u pravoj liniji

i njihovih supružnika2 radna dana

- selidbe izvan mjesta stanovanja3 radna dana

- selidbe u mjestu stanovanja1 radni dan

- teške bolesti djeteta ili roditelja

izvan mjesta stanovanja3 radna dana

- sudjelovanje na vatrogasnim susretima,

seminarima obrazovanju za vatrogasne

aktivnosti i dr. u slučajevima izvan

vatrogasne službe u JVP Opatija3 radna dana

- nastup na kulturnim i sportskim

priredbama2 radna dana

- sudjelovanje na sindikalnim susretima,

seminarima, obrazovanju za sindikalne

aktivnosti i dr.2 radna dana

- element. nepogoda prilikom kojih je

nastala šteta po imovinu radnika5 radnih dana

- za svako dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) i u drugim opravdanim slučajevima po odluci zapovjednika.

Pri utvrđivanju trajanja plaćenog dopusta ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani utvrđeni zakonom.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Članak 31.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Članak 32.

Odluku o pravu korištenja dopusta uz naknadu plaće donosi poslodavac na temelju pisanog zahtjeva radnika.

Članak 33.

Ako okolnost iz članka 30. ovoga Ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

NEPLAĆENI DOPUST

Članak 34.

Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova JVP Opatija, a osobito:

- radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana,

- njege člana uže obitelji,

- liječenja na osobni trošak,

- sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama,

- vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.

Neplaćeni dopust može se odobriti za:

- pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi, do 5 dana

- pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili na fakultetu, do 10 dana

- sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima, do 5 dana

- pripremanje i polaganje ispita zbog stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje i dr.) do 2 dana

Kad to okolnosti zahtijevaju, može se radniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju dužem od 30 dana.

Članak 35.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

V. NAKNADA ŠTETE

POVREDA SLUŽBENE DUŽNOSTI I ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Članak 36.

Postupanje u slučaju povrede službene dužnosti odnosno radnog odnosa te odgovornost za počinjenu štetu i eventualno oslobođenje od odgovornosti za štetu provodi se u sklada sa Zakonom o vatrogastvu.

UVJETI I NAČINI SMANJIVANJA I OSLOBAĐANJA OD NAKNADE ŠTETE

Članak 37.

Naknade štete smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do sada nije uzrokovao štete i ako je poduzeo sve da se šteta otkloni:

- ako se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u JVP Opatija i sredstvima JVP Opatija,

- ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji a naknada bi ga osobito teško pogodila, ili

- ako se radi o starijem zaposleniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili

- ako se radi o manjoj šteti.

Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka iznosi najmanje 20%, a zaposlenik se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.

Štetu uzrokovanu odlaskom na intervenciju i na samoj intervenciji nastalu iz nužde zbog spašavanja života i zdravlja ljudi i materijalnih dobara na sredstvima JVP Opatija i sredstvima drugih osoba podmiruje poslodavac.

Štete iz prethodnog stavka počinjene iz grubog nemara podmiruje radnik koji je štetu uzrokovao.

VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU

OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINA

Članak 38.

U slučaju kada radnik daje otkaz dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od 30 dana, ako s poslodavcem ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.

Svakom radniku kojemu otkazuje poslodavac, ako razlog otkaza nije skrivljen ponašanjem radnika, a kojem se ne mogu ponuditi drugi odgovarajući poslovi i radni zadaci ili koji po isteku roka na koji je imenovan ne bude ponovno izabran, ili se ne može rasporediti na druge odgovarajuće poslove i radne zadaće sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, te u slučaju kada radnik ne može uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti, utvrđuje se otkazni rok i to:

- najmanje dva tjedna ako je u radnom odnosu proveo manje od godinu dana,

- mjesec dana ako je u radnom odnosu proveo dvije godine,

- dva mjeseca ako je u radnom odnosu proveo dvije do pet godina,

- tri mjeseca ako je u radnom odnosu proveo pet godina,

- četiri mjeseca ako je u radnom odnosu proveo deset godina,

- pet mjeseci ako je u radnom odnosu proveo petnaest godina,

- šest mjeseci ako je u radnom odnosu proveo dvadeset i više godina.

Radnik kojem prestaje radni odnos zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini jedne njegove prosječne neto mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u JVP Opatija i pravnim prednicima, a najviše osam prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, vodeći računa o planiranim sredstvima u financijskom planu ustanove.

Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjena plaća uz naknadu preostalog dijela prema posebnim propisima, za izračun otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.

Otpremnina iz stavka 3. ovog članka isplatit će se radniku posljednjeg dana radnog odnosa.

Pravo na otpremninu iz stavka 3. ovog članka ostvaruje radnik nakon dvije godine neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca.

OTPREMNINA PRILIKOM ODLASKA U MIROVINU

Članak 39.

Radniku koji nije vatrogasac koji odlazi u starosnu mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od tri njegove prosječne neto plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

U slučaju da radnik u posljednja tri mjeseca prije odlaska u mirovinu ima neto plaću manju od prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca, kao osnovica za isplatu otpremnine uzima se prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Otpremnina se isplaćuje najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.

Radniku koji stekne uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu poslodavac može ponuditi sedam njegovih prosječnih neto plaća isplaćenih mu u prethodna tri mjeseca radi odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu.

Ponuda poslodavca mora biti dana u pisanom obliku najkasnije 30 dana prije stjecanja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, a radnik se o njoj mora očitovati u pisanom obliku u roku od 15 dana od primitka ponude, u protivnom gubi pravo na ponuđeni iznos.

Radniku koji nije prihvatio ponudu poslodavca iz stavka 4. ovog članka, a u skladu s stavkom 5. ovog članka, prilikom odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od tri njegove prosječne neto plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

Radniku profesionalnom vatrogascu kojem je prestao radni odnos radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pripada pravo na otpremninu sukladno Zakonu o vatrogastvu.

Radniku profesionalnom vatrogascu kojem sukladno propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje i propisima koji uređuju staž osiguranja s povećanim trajanjem prestaje radni odnos radi stjecanja prava na starosnu mirovinu, te kojemu sukladno propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje prestaje služba radi stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu pripada pravo na otpremninu sukladno Zakonu o vatrogastvu ili sukladno ovom Ugovoru, ovisno što je za radnika povoljnije.

Članak 40.

Prigodom odlaska u mirovinu, radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili ostvaren određeni mirovinski staž.

STAŽ KOD ISTOG POSLODAVCA

Članak 41.

U smislu ovog Ugovora kao staž kod istog poslodavca podrazumijeva se staž u JVP Opatija i njenim pravnim prednicima.

OTKAZ UVJETOVAN SKRIVLJENIM PONAŠANJEM RADNIKA I IZVANREDNI OTKAZ

Članak 42.

Poslodavac može redovito otkazati radniku primjenom instituta otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa.

Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa smatraju se:

- neizvršavanje obveza iz ugovora o radu,

- nezakonito raspolaganje sredstvima,

- zlouporabe i prekoračenja ovlasti,

- nesvrsishodno raspolaganje sredstvima,

- povreda propisa iz oblasti zaštite od požara, zaštite na

radu i sl,

- odavanje tajnih podataka,

- iznašanje neistinitih navoda o JVP Opatija,

- zloupotreba privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,

- odbijanje izvršenja poslova,

- rad u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem opojnih

sredstava i droga,

- krađa novca, materijala, sirovina, dokumenata i sl,- zlouporaba investicijskih studija i intelektualnog vlasništva,

- prikrivanje uočenih nepravilnosti u radu,

- neopravdano zakašnjavanje na posao,

- ugrožavanje dostojanstva žena i muškaraca na poslu,

- sudjelovanje u tučnjavi,

- izazivanje nereda,

- neopravdani izostanak s rada tri i više radnih dana uzastopce,

- ponašanja radi kojeg je tri puta izrečena kazna zbog neopravdanog izostanka s rada,

- nepravilnog rukovanja strojevima i opremom,

- neizvršavanja ili nemarnog izvršavanja radnih obaveza,

- povrede radne discipline utvrđene općim aktom JVP.

Zbog kršenja obveza iz stavka 2. ovoga članka poslodavac može izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Radnik i poslodavac imaju pravo na opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete.

VII. PLAĆA

PLAĆA

Članak 43.

Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenata složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Osnovica za izračun plaće po satu iznosi 2,36 EUR bruto.

Koeficijenti složenosti utvrđeni su sistematizacijom radnih mjesta unutar JVP Opatija.

Dodaci na osnovnu plaću su:

- dodatak za posebne uvjete rada 20% (samo za radnike na poslovima sa posebnim uvjetima rada),

- dodatak za pasivno dežurstvo,

- stimulativni dodatak,

- dodatak za uspješnost na radu,

- druga uvećanja plaće.

Članak 44.

Ugovorne strane obvezuju se svake godine u rujnu započeti, a najkasnije do donošenja proračuna za iduću godinu završiti pregovore o osnovici za izračun plaće u idućoj godini.

Članak 45.

Ukoliko neki od suosnivača ne uplati svoj udio sredstava potreban za obračun plaće prema članku 43. ovog Ugovora, Grad Opatija pridržava pravo da obračun obavlja prema osnovici izračunatoj prema uplaćenim sredstvima, o čemu će unaprijed obavijestiti ugovorne strane.

Ukoliko aktom kojim se određuje iznos sredstava za decentralizirane funkcije financirane iz državnog proračuna budu smanjena sredstva financiranja Javne vatrogasne postrojbe Opatija, svaka ugovorna strana može inicirati izmjenu u pogledu osnovice za obračun plaće.

Članak 46.

Pod pojmom prosječna neto plaća iz ovog Ugovora podrazumijeva se prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Članak 47.

Stimulativni dio plaće iznosi od 0 - 20 % i obračunava se na osnovnu plaću.

Visinu stimulativnog dijela za zaposlenike donosi zapovjednik, a visinu stimulativnog dijela plaće zapovjednika donosi Upravno odnosno Vatrogasno vijeće.

Stimulativni dio plaće za mjesec u kojem se radnik nalazi na bolovanju ili godišnjem odmoru duže od 12 radnih dana isti je kao i prethodni mjesec.

UVEĆANJA PLAĆE

Članak 48.

Osnovna plaća radnika u JVP Opatija uvećat za svaki sat rada:

- za rad noću 50%,

- za prekovremeni rad 50%,

- za rad subotom 35%,

- za rad nedjeljom 50%,

- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10%.

Ako radnik radi na blagdane, te neradne dane utvrđene zakonom ima pravu na plaću uvećanu za 100%.

Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnosti za rad), radniku će se isplatiti 10 % satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

Uvećanje plaće iz stavka 1. ovog članka međusobno se ne isključuju.

Smjena koja zamjenjuje službujuću smjenu je pasivno dežurna.

Umjesto povećanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne dane ukoliko operativne potrebe poslodavca to omogućavaju, prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1: 1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada) te se u tom slučaju donosi odluka u kojoj se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

Radnik sam odlučuje da li će koristiti slobodne dane s osnova prekovremenog rada ili će tražiti uvećanje plaće s te osnove.

ISPLATA PLAĆE

Članak 49.

Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini kalendarski mjesec.

Plaća se isplaćuje do 15-og dana u mjesecu za protekli mjesec.

Poslodavac će radniku, prilikom isplate plaće, uručiti obračun plaće.

Ako Poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti.

Članak 50.

Na zahtjev radnika poslodavac je obavezan iz plaće radnika obustavljati i podmirivati povremene obveze radnika prema trećim osobama.

Radnik ima pravo izabrati banku preko koje će mu se isplaćivati plaća.

DODACI ZA USPJEŠNOST NA RADU

Članak 51.

Za ostvarene natprosječne rezultate rada, za izum i tehnološka unapređenja radniku se može isplatiti nagrada.

Za spašavanje života prilikom vatrogasne intervencije prilikom čega se ugrožava život radnika, radniku se dodjeljuje zahvalnica JVP Opatija i novčana nagrada.

Nagrade iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplaćuje se radniku na Dan Sv. Florijana.

Prijedlog za dodjelu nagrade iz stavka 2. ovoga članka daje neposredni rukovoditelj akcije gašenja uz pisano obrazloženje zapovjedniku JVP Opatija.

Upravno odnosno Vatrogasno vijeće odobrava i utvrđuje visinu nagrade iz stavka 1. i 2. ovoga članka na prijedlog zapovjednika JVP Opatija.

VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA

SLUČAJEVI KADA RADNIKU PRIPADA PRAVO NA NAKNADU PLAĆE

Članak 52.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće isplaćene za prethodni mjesec za razdoblje u kojemu ne radi zbog:

- plaćenog dopusta,

- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje ga je uputio poslodavac,

- obrazovanja za potrebe sindikalnih aktivnosti odobrenog od strane poslodavca,

- prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

NAKNADA ZA VRIJEME BOLOVANJA

Članak 53.

Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja prva 42 dana, za invalide rada prvih 7 dana, pripada mu naknada plaće u visini 95% od njegove prosječne osnovne bruto plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

Ako je radnik odsutan s rada 43 dana i duže, za invalide rada 8 dana i duže pripada mu razlika između naknade za bolovanje koje prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovoga članka, ali najduže još 30 dana.

U slučajevima kada radnik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja pripada mu razlika između naknade za bolovanje koju prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovog članka za razdoblje kako je određeno stavkom 2. ovog članka, ako je to za njega povoljnije. Radnik dostavlja dokaz o visini uplaćene naknade za bolovanje koju prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kada poslodavac nema uvid u istu, a poslodavac isplaćuje razliku na prvoj sljedećoj isplati plaće.

REGRES ZA KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA

Članak 54.

Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

Isplata regresa izvršit će se u cijelosti jednokratno najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora, za sve radnike koji su stekli pravo na godišnji odmor.

Radnik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Radnik koji naknadno stekne pravo na godišnji odmor ima pravo na isplatu istog iznosa regresa kao i radnik iz prethodnog stavka ovoga članka.

Visinu regresa za godišnji odmor utvrđuje Upravno odnosno Vatrogasno vijeće sukladno financijskom planu ustanove.

JUBILARNA NAGRADA

Članak 55.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u JVP Opatija i to za navršenih:

- 10 godina 0,5 prosječne mjesečne neto plaće,

- 15 godina 1,0 prosječna mjesečna neto plaća

- 20 godina 1,5 prosječne mjesečne neto plaće,

- 25 godina 2,0 prosječne mjesečne neto plaće,

- 30 godina 2,5 prosječne mjesečne neto plaće,

- 35 godina 3,0 prosječne mjesečne neto plaće,

- 40 godina 3,5 prosječne mjesečne neto plaće,

- 45 godina 4,0 prosječne mjesečne neto plaće.

Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu, a najranije 30 dana prije stjecanja prava na isplatu ukoliko podnese pisani zahtjev poslodavcu i ranija isplata bude odobrena.

U radni staž radnika uračunava se i staž kojeg je radnik proveo na radu kod pravnog prednika JVP Opatija, uz uvjet da nije došlo do prekida u radnom stažu.

POTPORE

Članak 56.

Član kućanstva radnika ima pravo na potporu u slučaju:

- smrti radnika koji nije vatrogasac koji izgubi život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada - 2 prosječne mjesečne neto plaće i troškovi pogreba

- smrti radnika troškovi pogreba.

Troškovima pogreba iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće.

Pravo na podmirenje troškova i pravo na novčanu pomoć u slučaju smrti ili ozljede koja je nastupila u obavljanju ili prilikom obavljanja vatrogasne djelatnosti ostvaruje se pod uvjetima koje propisuje Zakon o vatrogastvu.

Radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta, roditelja, očuha ili maćehe, pastorčadi, posvojenika i posvojitelja u visini 1 prosječne mjesečne neto plaće.

Radnik ima pravo na potporu, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

- bolovanja dužeg od 90 dana - 1 prosječna mjesečna neto plaća,

- nastanka teškog invaliditeta na radu radnika koji nije vatrogasac- 2 prosječne mjesečne neto plaće,

- nastanka teškog invaliditeta radnika, maloljetnog djeteta ili supružnika radnika - 1 prosječna mjesečna neto plaća.

Teškim invalidom u smislu stavka 5. ovog članka smatra se osoba s utvrđenim fizičkim ili mentalnim invaliditetom višim od 70%, što dokazuje rješenjem nadležne službe.

Za otklanjanje posljedica nastalih nepogodom (poplava, požar, udar groma i dr.) koja je prouzročila štetu na imovini radnika (izuzev osobnih vozila i sl.), izuzev šteta koje su namjerno izazvane ili koje su nastale zbog nemara, krajnje nepažnje ili nepoduzimanja propisanih mjera zaštite, radnik ima pravo, jedanput godišnje, na 1 prosječnu mjesečnu neto plaću.

Za rođenje djeteta radnik ima pravo na pomoć u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez. Radnik sa prebivalištem na području Grada Opatije ne može ostvariti pravo na ovu vrstu pomoći iz proračuna Grada Opatije po dva osnova, već ostvaruje pravo na pomoć koja je za njega povoljnija.

Radnik, dijete ili supružnik ostvaruje pravo na pomoć, jedanput tijekom kalendarske godine, za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, privatnim ni dopunskim zdravstvenim osiguranjem, uz mišljenje nadležnog liječnika u visini stvarnih troškova, a najviše do visine 2 prosječne mjesečne neto plaće.

Članak 57.

Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece radnika koji nije vatrogasac, koji je izgubio život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada, mjesečno isplatiti pomoć i to:

- za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječne mjesečne neto plaće,

- za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječne mjesečne neto plaće,

- za dijete do redovno završene srednje škole 90% prosječne mjesečne neto plaće.

Maksimalan mjesečni iznos koji mogu primati osobe iz stavka 1. je 1.061,78 EUR bez obzira na broj djece i uzrast djece.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na pomoć ako ne ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi smrti radnika.

PRAVO RADNIKOVA DJETETA NA DAR U PRIGODI DANA SV. NIKOLE

Članak 58.

Ugovorne strane sporazumne su da će poslodavac radniku za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava 15 i manje godina starosti u prigodi Dana svetog Nikole isplatiti iznos u visini maksimalnog iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez, najkasnije do 5. prosinca tekuće godine.

Pravo na isplatu ima roditelj preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano ukoliko su oba zaposlenici ustanove na koje se primjenjuje ovaj kolektivni ugovor odnosno ukoliko je jedan roditelj zaposlenik Grada Opatije ili druge ustanove Grada Opatije koja ostvaruje pravo na dar djetetu iz stavka 1. ovog članka.

Pravo na isplatu iznosa iz stavka 1. ovog članka ima radnik koji je u radnom odnosu u ustanovi na dan isplate.

BOŽIĆNICA

Članak 59.

Radnicima u JVP Opatija za Božićne blagdane pripada božićnica.

Visinu božićnica utvrđuje Upravno odnosno Vatrogasno vijeće sukladno financijskom planu ustanove.

Pravo na isplatu božićnice ima radnik koji je u radnom odnosu u ustanovi minimalno šest mjeseci i na dan kada se isplaćuje božićnica i to razmjerno broju mjeseci provedenih u radnom odnosu.

USKRSNICA

Članak 60.

Radnicima u JVP Opatija povodom Uskrsa pripada uskrsnica.

Uskrsnicu određuje Upravno odnosno Vatrogasno vijeće sukladno financijskom planu ustanove.

TROŠKOVI PREHRANE

Članak 61.

Ugovorne strane su sporazumne da svaki radnik ima pravo na naknadu za troškove prehrane u visini neoporezivog iznosa od 796,34 EUR godišnje, koja se isplaćuje u jednakim mjesečnim iznosima od 66,36 EUR, uz isplatu plaće.

Radnik ima pravo na isplatu naknade iz stavka 1. ovog članka neovisno o korištenju godišnjeg odmora, a umanjuje se razmjerno vremenu provedenom na bolovanju i na plaćenom dopustom dužem od 7 dana.

NAGRADA ZA RADNE REZULTATE

Članak 62.

Radnik ima pravo na isplatu jednokratnog dodatka na mjesečnu plaću na ime nagrade za radne rezultate u neto iznosu koji utvrđuje Upravno odnosno Vatrogasno vijeće sukladno financijskom planu ustanove.

Pravo na dodatak iz stavka 1. ima radnik koji je u radnom odnosu na dan kad se isplaćuje dodatak, i to razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje to pravo.

U broj mjeseci provedenih na radu ne uračunava se razdoblje kada radnik ne radi za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ili korištenja prava na mirovanje radnog odnosa ili neplaćenog dopusta u razdoblju dužem od 90 dana.

Dodatak iz stavka 1. isplatit će se najkasnije do 31. prosinca.

DNEVNICA I NAKNADA TROŠKOVA PUTOVANJA

Članak 63.

Za službeno putovanje radniku pripada:

- naknada prijevoznih troškova u visini stvarnih izdataka,

- dnevnica u visini maksimalnog iznosa na koji se prema posebnim propisima kojim se utvrđuju naknade, potpore, nagrade, dnevnice i druga primanja na koja se ne plaća porez,

- troškovi noćenja u visini stvarnih izdataka, odnosno u visini utvrđenoj posebnim propisima kojima se utvrđuju naknade, potpore, dnevnice i druga primanja.

Za vrijeme provedeno na službenom putovanju svaka 24 sata kao i u trajanju od 12 do 24 sata radniku pripada puna dnevnica.

Za vrijeme provedeno na službenom putovanju od 8 do 12 sati pripada 1/2 dnevnice.

Članak 64.

Radniku upućenom na službeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo za korisnike državnog proračuna.

TERENSKI DODATAK

Članak 65.

Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca, područja djelovanja vatrogasne postrojbe radnik ima pravo na terenski dodatak u visini iznosa utvrđenih posebnim propisom kojim se određuju naknade, potpore, nagrade, dnevnice i druga primanja na koja se ne plaća porez na dohodak.

Terenski dodatak se radniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idući mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.

NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

Članak 66.

Naknada za odvojeni život pripada radniku kada je upućen na službu ili na rad izvan sjedišta poslodavca duže od mjesec dana, a obitelj mu ostaje u istom mjestu stanovanja ili boravišta u kojem se do tada nalazila, u visini iznosa utvrđenih posebnim propisom o neoporezivim iznosima naknada, dnevnica i potpora.

NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA

Članak 67.

Svakom radniku bit će isplaćena naknada troškova prijevoza na posao i s posla javnim prijevozom u 100% visini troškova izdataka prema cijeni mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili relaciji.

U slučaju kada radnik odsustvuje s posla radi korištenja godišnjeg odmora, bolovanja i sl., naknada za prijevoz isplatit će se srazmjerno broju dana provedenim na poslu u tom mjesecu.

U slučaju kada radnik radi potrebe posla mora dolaziti na radno mjesto izvan svoje smjene, naknada za prijevoz isplatiti će mu se srazmjerno broju dolazaka na posao u tom mjesecu.

Pravo na naknadu troškova prijevoza nema radnik koji ima službeno vozilo u stalnom korištenju.

U slučaju kada se, uslijed promjene mjesta prebivališta ili promjene mjesta rada, tijekom mjeseca, promjene uvjeti za određivanje visine naknade za prijevoz (druga prijevozna zona) naknada se utvrđuje srazmjerno broju dana i visini mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili relaciji.

Naknada troškova prijevoza isplaćuje se u roku iz članka 49. Ugovora.

NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA

Članak 68.

Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu stvarnih troškova u najvišem iznosu na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.

IX. ZAŠTITA I SIGURNOST RADNIKA

ZAŠTITA NA RADU

Članak 69.

Poslodavac će poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i mjere sprečavanja rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za siguran rad te brigu za potrebnu organizaciju i pripadajuća zaštitna sredstva uključujući i osobna zaštitna sredstva pridržavajući se Zakona o radu, Pravilnika o radu, Pravilnika o zaštiti na radu i drugih općih akata koji uređuju to područje.

OSIGURANJE RADNIKA

Članak 70.

Poslodavac je dužan osigurati djelatnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe, odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata i to za slučaj:

- smrti uslijed nezgode- 9.954,21 EUR

- smrti uslijed bolesti- 4.910,74 EUR

- trajni invaliditet uslijed nezgode - 19.908,42 EUR

Poslodavac je dužan savjetovati se sa sindikatom prije zaključenja nove police osiguranja.

ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 71.

Poslodavac je dužan osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost radnika na radu.

Poslodavac će poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Članak 72.

Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao poslodavac.

Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog postupka u odnosu na druge radnike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

X. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

ZABRANA OTKAZIVANJA ZBOG PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD

Članak 73.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.

Zabrana iz prethodnog stavka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.

PRAVO POVRATKA NA PRETHODNE POSLOVE

Članak 74.

Radnik koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg ovlaštena osoba, odnosno tijelo, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove koje je prethodno radio ili druge odgovarajuće poslove.

OBVEZA OBAVJEŠĆIVANJA O PRIVREMENOJ NESPOSOBNOSTI ZA RAD

Članak 75.

Radnik je dužan što je prije moguće obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana.

Ako zbog opravdanih razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz prethodnog stavka, dužan je to učiniti što prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio.

PRAVO ZAPOSLENJA NA DRUGIM POSLOVIMA

Članak 76.

Ako ovlaštena osoba, odnosno tijelo, ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invaliditeta, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, ponuditi zaposleniku druge poslove za koje je on sposoban, koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je zaposlenik prethodno radio.

Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnosti zaposlenika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da zaposleniku iz prethodnog stavka osigura poslove.

Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku.

Radnici raspoređeni na drugo radno mjesto uslijed profesionalne bolesti ili ozljede na radu unutar JVP Opatija i radnici koji tijekom obavljanja službe obole, a koji više ne mogu obavljati poslove po Zakonu o vatrogastvu, zadržavaju koeficijente dotadašnjeg radnog mjesta.

PREDNOST PRI STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU

Članak 77.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac, za poslove koje može obavljati po ocjeni ovlaštene osobe, odnosno tijela.

OTKAZ U SLUČAJU SMANJENE RADNE SPOSOBNOSTI ILI NEPOSREDNE OPASNOSTI OD NASTANKA INVALIDNOSTI

Članak 78.

Poslodavac može otkazati radniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodno mišljenje sindikata.

Sindikat će poslodavcu dati mišljenje na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku iz prethodnog stavka osigura odgovarajuće poslove, odnosno dokaže da je radnik odbio raspoređivanje na poslove koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.

OTPREMNINA U SLUČAJU OZLJEDE NA RADU ILI PROFESIONALNE BOLESTI

Članak 79.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu u iznosu sedam njegovih prosječnih neto plaća isplaćenih mu u prethodna tri mjeseca.

Radnik koji je neopravdano odbio zaposlenja na ponuđenim mu poslovima, nema pravo na otpremninu.

XI. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 80.

Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti obvezatno se donose u pisanom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku te se dostavljaju radniku.

Članak 81.

Odlučujući o izjavljenom prigovoru radnika na odluku iz članka 80. ovoga Ugovora zapovjednik je dužan prethodno razmotriti mišljenje sindikata, ako to zahtijeva radnik.

Ako sindikat ne dostavi mišljenje u roku od 5 dana, postupak se nastavlja bez razmatranja mišljenja sindikata.

Članak 82.

Ako poslodavac zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otpustiti najmanje petero radnika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.

Na program zbrinjavanja viška radnika iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu.

Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška radnika poslodavac je dužan prethodno se savjetovati sa sindikatom.

XII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 83.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.

Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.

Članak 84.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama međunarodne organizacije rada i ovom Ugovoru.

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 85.

Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:

- prostoriju za rad i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

- pravo na korištenje telefona, telefaksa te drugih raspoloživih tehničkih pomagala,

- umnožavanje dokumenata koji su nužni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika,

- ostale stručne ili tehničko-administrativne usluge koje su sindikatu potrebne za normalno obavljanje njegove zadaće, uključujući i sredstva prijevoza,

- obračun i ubiranje sindikalne članarine te njeno prosljeđivanje na račun sindikata, a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista,

- izvješćivanje članstva putem oglasnih ploča i podjelu tiska.

OBAVJEŠĆIVANJE

Članak 86.

Poslodavac je dužan i to pravodobno, istinito i cjelovito, a najmanje svaka 3 (tri) mjeseca obavijestiti Sindikat o:

- stanju i rezultatima poslovanja,

- razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika,

- kretanju i promjenama u plaćama,

- zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za njihovo poboljšanje,

- drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika.

OBVEZA SAVJETOVANJA PRIJE DONOŠENJA ODLUKE

Članak 87.

Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora sa sindikalnim povjerenikom savjetovati o namjeravanoj odluci te mora istome priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.

Važnim odlukama iz ovoga članka smatraju se osobito odluke:

- o donošenju te izmjeni i dopuni Pravilnika o radu,

- o planu i mjerama zapošljavanja, odnosno smanjivanja broja zaposlenih,

- o pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama za radnika, a mogu proisteći kao posljedica prenošenja ugovora na novog poslodavca,

- o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu,

- o uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,

- planu godišnjih odmora,

- o rasporedu radnog vremena,

- o noćnom radu,

- o naknadama za izume i tehnička unapređenja,

- o donošenju programa zbrinjavanja viška radnika.

Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka i o tome pisano obavijestiti istog.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najduže u roku osam dana od dostave odluka iz stavka 2. ovog članka poslodavcu dati primjedbe, u protivnom se smatra da Sindikat nema primjedbi na planiranu odluku.

Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka te sindikalnom povjereniku dostaviti odgovor na primjedbe.

SUODLUČIVANJE

Članak 88.

Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost Sindikata donijeti odluku o:

- otkazu sindikalnom povjereniku,

- otkazu radniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od invalidnosti,

- imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci zaposlenika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

Članak 89.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku od 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti Sindikat. Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku djelatnika.

PROVOĐENJE MJERA ZAŠTITE NA RADU

Članak 90.

U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,

- biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o zapažanjima radnika,

- pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

- svojom aktivnošću poticati ostale radnike za rad na siguran način.

ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIKA

Članak 91.

Sindikalnog povjerenika za vrijeme obnašanja dužnosti i šest mjeseci po isteku obnašanja sindikalne dužnosti, bez suglasnosti Sindikata poslodavac ne smije:

- otkazati mu ugovor o radu,

- premjestiti na nepovoljnije mjesto rada,

- premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove,

- pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede radne dužnosti,

- pozvati na odgovornost, niti na bilo koji drugi način staviti u nepovoljniji položaj obzirom na druge radnike.

Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje Predsjedništvo Sindikalne podružnice, u rokovima i postupku propisanom Zakonom o radu.

Članak 92.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje, što znači da ima pravo za vrijeme redovnog radnog vremena obavljati sindikalne aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.

Poslodavac sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, dužan je omogućiti i izostanak s rada, uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu.

XIII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 93.

U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugog spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije (kolektivni radni spor) između potpisnika ovog Ugovora koje ne bi bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Članak 94.

Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.

Mirovno vijeće ima 3 člana:

- jedan predstavnik poslodavca,

- jedan predstavnik sindikata ili njegova udruga, odnosno udruga više razine,

- jedan član, koji je ujedno predsjednik Mirovnog vijeća, kojeg izabiru stranke u sporu s liste koju utvrdi Gospodarsko-socijalno vijeće.

Članak 95.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od 5 (pet) dana od dana pokretanja postupka mirenja.

Članak 96.

U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navedene prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

Članak 97.

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate prijedlog nagodbe.

Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

XIV. ŠTRAJK

Članak 98.

Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozivati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat primjenjuje sindikalna pravila o štrajku.

Članak 99.

Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije pet dana prije početka štrajka.

U pismu kojem se najavljuje štrajk moraju se najaviti razlozi za štrajk, mjesto, način provedbe, dan i vrijeme štrajka.

Članak 100.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Potrebno je pridržavati se zakonskih ograničenja štrajka u vatrogasnoj djelatnosti.

Članak 101.

Najkasnije na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad ne smije prekidati.

Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila sadrže osobito odredbe o poslovima i broju radnika koji će ih obavljati za vrijeme štrajka sa ciljem da se omogući nužni rad i obavljanje rada neposredno nakon završetka štrajka te obavljanje poslova koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva.

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga poslodavca Sindikatu, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 94. ovoga Ugovora.

Pravila je arbitraža dužna donijeti u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.

Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje poslova iz stavka 1. ovog članka do dana okončanja postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može se pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 102.

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka ukoliko se bez njihovog rada može osigurati obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati.

Članak 103.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu, mogu se smanjiti razmjerno sudjelovanju u štrajku.

Na sudionika štrajka koji obavlja poslove utvrđene Pravilima o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka ne primjenjuju se odredbe stavka 1. ovoga članka.

Članak 104.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u njemu sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, organiziranim sukladno odredbama ovoga Ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku ako to ne želi.

Članak 105.

Ugovorne strane suglasne su da poslodavac može od nadležnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga Ugovora, zakona ili drugih propisa.

XV. SOCIJALNI MIR

Članak 106.

Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovog Ugovora obvezuju se na socijalni mir.

Izuzetno, dozvoljen je štrajk radi solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima radnika u drugoj djelatnosti.

XVI. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

Članak 107.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju Zajedničku komisiju u roku od mjesec dana od stupanja na snagu Ugovora.

Komisija ima šest članova, od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri. Dva predstavnika imenuje gradonačelnik Grada Opatije, a trećega sporazumno ostali osnivači JVP Opatija.

Komisija donosi pravilnik o radu.

Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika Komisije.

Predsjednika Komisije biraju ugovorne strane naizmjenično između sebe, svakih 12 mjeseci.

Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog tumačenja.

Sjedište Komisije je pri upravnom tijelu Grada Opatija nadležnom za kadrovske poslove.

Do imenovanja nove Komisije, njene poslove obavlja postojeća Komisija.

Komisija je zadužena za tumačenje odredaba Ugovora, daje prijedloge za izmjenu spornih članaka, prati izvršenje Ugovora a u slučaju kršenja njegovih odredbi izvještava strane Ugovora.

Ugovorne strane razmotrit će slučajeve sustavnog kršenja Ugovora radi preveniranja mogućih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.

Komisija je dužna na pisani zahtjev za tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 108.

Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 109.

Ovaj Ugovor važi do 31. prosinca 2024. godine.

Ovaj Ugovor smatra se sklopljenim na dodatne dvije godine bez provedbe ponovnog postupka sklapanja, ukoliko niti jedna ugovorna strana najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stavka 1. ovog članka ne obavijesti drugu stranu da se tome protivi.

U vremenu dok se ne potpiše novi Ugovor ostaju na snazi odredbe ovoga Ugovora kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, a najduže 3 mjeseca od isteka roka na koji je sklopljen, odnosno isteka otkaznog roka.

Članak 110.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.

Članak 111.

Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

Razlog za otkaz su promijenjene okolnosti koje nisu postojale, niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, a radi kojih jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj bilo izuzetno otežano.

Članak 112.

Pregovore o obnovi ovoga Ugovora, ugovorne strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 113.

Svaka stranka podmiruje svoje troškove u svezi s izradom ovog Ugovora.

Članak 114.

Radnik koji je do 26. siječnja 2016. godine stekao pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za neprekinuti radni staž ostvaren u JVP Opatija, zadržava stečeni koeficijent složenosti poslova radnog mjesta bez daljnjeg uvećanja po toj osnovi, i to za navršenih:

- od 25 do 29 godina 2%,

- od 30 do 34 godine 3%,

- od 35 i više godina 4%.

Članak 115.

Odredbe ovog Ugovora o obračunu plaće radnika ostaju na snazi do donošenja pravilnika o klasifikaciji postrojbi i koeficijenata složenosti poslova te radnih mjesta i mjerila za utvrđivanje radnih mjesta, te donošenja uredbe o visini dodataka.

Članak 116.

Stupanjem na snagu ovog Ugovora, prestaje važiti Kolektivni ugovor za radnike u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Opatija ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 15/20, 16/20, 1/21, 34/21 i 2/23).

Članak 117.

Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od dana potpisivanja.

Ovaj ugovor sklapa se u 8 jednakih primjeraka. Svaka ugovorna strana zadržava po jedan primjerak, dok Grad Opatija dodatna dva primjerka upućuje nadležnom tijelu na registraciju.

Nakon potpisivanja ovaj se Ugovor objavljuje u "Službenim novinama Primorsko-goranske županije".

KLASA: 152-01/23-01/05

URBROJ: 2170-12-03/01-23-1

Opatija, 31.01.2023.

ZA SINDIKAT ZA GRAD OPATIJU

Povjerenik sindikalne podružnice Gradonačelnik

Tonči Šorić, v.r. Fernando Kirigin, v.r.

ZA JVP OPATIJA ZA OPĆINU LOVRAN

Zapovjednik Načelnik

Igor Ravnić, v.r. Bojan Simonič, v.r.

ZA OPĆINU MATULJI

Načelnik

Vedran Kinkela, v.r.

ZA OPĆINU MOŠĆENIČKA DRAGA

Načelnik

Rikardo Staraj, v.r.