81.

ODLUKU

o izvršavanju Konsolidiranog proračuna
Grada Raba za 2021. godinu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom uređuje se struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka Konsolidiranog proračuna Grada Raba za 2021. godinu (dalje u tekstu: Proračun), njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava, upravljanje dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze proračunskih korisnika, ovlasti Gradonačelnika, kao i druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

Članak 2.

Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti proračuna, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

Članak 3.

Ako se tijekom godine usvoje odluke i drugi propisi na osnovi kojih nastaju nove obveze za Proračun, sredstva će se osigurati u Proračunu za sljedeću proračunsku godinu u skladu s trogodišnjim fiskalnim projekcijama i mogućnostima.

Članak 4.

Odredbe ove Odluke odnose se na proračunske korisnike Grada. U skladu sa odredbama Pravilnika o utvrđivanju korisnika proračuna i o vođenju Registra korisnika proračuna (»Narodne novine« broj 59/11), proračunskim korisnicima smatraju se:

- Pučko otvoreno učilište Rab,

- Dječji vrtić »Pahuljica« Rab

- Gradska knjižnica Rab

Proračunski korisnici obvezatno primjenjuju i odredbe Zakona o proračunu koji se odnose na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, izvještavanje, te nadzor nad poslovanjem i korištenjem proračunskih sredstava.

II. SADRŽAJ PRORAČUNA

Članak 5.

Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela te planova razvojnih programa.

Opći dio Proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

Račun prihoda i rashoda sastoji se od prihoda od poreza, pomoći, prihoda od imovine, prihoda od pristojbi i naknada, ostalih prihoda i prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Prihodima se financiraju rashodi utvrđeni za financiranje javnih potreba na razini Grada Raba na temelju zakonskih i drugih propisa.

U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplatu kredita i zajmova.

Posebni dio Proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Uz proračun donosi se Plan razvojnih programa. Plan razvojnih programa je dokument sastavljen za trogodišnje razdoblje, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Plan razvojnih programa iskazuje planirane rashode Proračuna za nefinancijsku imovinu (investicije), kapitalne pomoći i donacije u sljedeće tri godine, a usklađuje se svake godine.

III. IZVRŠAVANJE I PLANIRANJA PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG KORISNIKA

Članak 6.

Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za Proračun ili zbog promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi ili izdaci, odnosno smanje prihodi ili primici Proračuna, Gradonačelnik može obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda ili izdataka najviše 45 dana.

Tekuće donacije planirane proračunom, osim tekućih donacija propisanih zakonom i odlukama, izvršavat će se u pravilu do razine realizacije poreznih prihoda.

Gradonačelnik donosi privremene mjere obustave. Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja Proračuna, Proračun ne može uravnotežiti, Gradonačelnik mora najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja Proračuna predložiti izmjene i dopune Proračuna, kojima se ponovno uravnotežuju prihodi i primici odnosno rashodi i izdaci Proračuna.

Članak 7.

Proračunski korisnici mogu preuzeti obveze na teret proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene proračunom, ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti. Obveze po ugovorima koje zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama mogu se preuzeti uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.

Proračunski korisnici donose financijske planove sukladno svojim internim propisima. Promjene u financijskom planu vezane za prihode proračuna mogu se mijenjati isključivo po proceduri za izmjenu i dopunu proračuna, dok se izmjene i dopune financijskih planova proračunskih korisnika u dijelu ostalih prihoda mogu donositi i neovisno o izmjenama i dopunama proračuna uz obvezno uključenje zadnjeg važećeg financijskog plana u prvi naredni plan proračuna, vodeći računa da se izmjene financijskog plana krajem godine ne mogu donositi ukoliko se ne planiraju izmjene i dopune proračuna do kraja tekuće godine.

Proračunski korisnici i upravni odjeli mogu preuzeti obveze po investicijskim projektima tek po provedenom stručnom vrednovanju i ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta sukladno propisanoj proceduri koju donosi gradonačelnik.

Čelnici proračunskih korisnika dužni su redovito pratiti izvršavanje financijskog plana, a obveze izvršavati do visine utvrđene financijskim planom i izvorima financiranja.

Pročelnici upravnih odjela dužni su redovito pratiti izvršavanje Proračuna na razini Upravnog odjela, a obveze izvršavati do visine utvrđene Proračunom i izvorima financiranja.

Rukovoditelj proračunskog korisnika odgovoran je za planiranje i izvršavanje svog dijela Proračuna.

Odgovornost za izvršavanje Proračuna znači odgovornost za preuzimanje i potvrđivanje obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava.

Rukovoditelj proračunskog korisnika odgovoran je za zakonito, svrhovito i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima.

Pročelnik upravnog tijela ima pravo i obvezu nadzirati poslovanje i namjensko korištenje proračunskih sredstava kod korisnika proračuna za kojeg je proračunski nadležan.

Članak 8.

Plaćanje predujma moguće je samo iznimno i na temelju prethodne suglasnosti Gradonačelnika.

Izuzetno, proračunski korisnik može plaćati predujmom bez prethodne suglasnosti gradonačelnika do pojedinačnog iznosa od 30.000,00 kuna.

Članak 9.

Gradonačelnik odobrava preraspodjelu sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika najviše do 5% rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje. Gradonačelnik je obvezan uz polugodišnje i godišnje izvješće izvijestiti Gradsko vijeće o preraspodjeli sredstava.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, preraspodjela sredstava može se izvršiti najviše do 15% ako se time osigurava povećanje sredstava gradskog učešća planiranih u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, ako to odobri gradonačelnik.

Članak 10.

Proračunska zaliha osigurava se u iznosu od 50.000,00 kn i koristit će se za zakonski utvrđene namjene. O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Gradonačelnik, koji je obvezan mjesečno izvještavati Gradsko vijeće o korištenju iste.

Članak 11.

Za potrebe mjesnih odbora osiguravaju se sredstva u ukupnom iznosu od 2.041.000,00 kn. Svakom mjesnom odboru pripadaju sredstva koja su raspoređena za male komunalne akcije i kapitalna ulaganja mjesnih odbora.

Sredstva za male komunalne akcije izvršavaju se na osnovi vjerodostojne dokumentacije ovjerene od strane ovlaštenih osoba Mjesnog odbora i nadležnog Upravnog odjela.

Članak 12.

Proračun se izvršava od 01. siječnja do 31. prosinca 2021. godine.

O namjeni viška prihoda i pokriću manjka iz prethodne godine odlučuje Gradsko vijeće pri donošenju Godišnjeg obračuna proračuna za 2020. godinu.

Članak 13.

Prihodi Proračuna ubiru se i uplaćuju na žiro račun Proračuna Grada Raba u skladu sa Zakonom i drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u Proračunu.

Gradonačelnik o naplativosti prihoda u direktnoj nadležnosti Grada Raba polugodišnje izvještava Gradsko vijeće istovremeno s podnošenjem polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.

Članak 14.

Prihodi koje ostvaruju tijela gradske uprave i prihodi koje proračunski korisnici ostvare obavljanjem vlastite djelatnosti sastavni su dio prihoda Proračuna i uplaćuju se na jedinstveni račun riznice.

Proračunski korisnici obvezni su svoje poslovanje obavljati putem računa riznice.

Otplate glavnica i kamata od zaduživanja i danih jamstava mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih.

Ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u Proračunu tekuće godine nisu izvršeni do visine utvrđene Proračunom mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini, uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.

Članak 15.

Proračunski korisnici odgovorni su za naplatu vlastitih prihoda i primitaka kao i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama.

Sredstva drugih jedinica lokalne samouprave, na području kojih proračunski korisnici obavljaju djelatnost, vode se kao tekuće i kapitalne pomoći iz nenadležnih proračuna za programe proračunskih korisnika u Proračunu Grada.

IV. PRIHODI

Opći prihodi i primici

Članak 16.

Za opće prihode i primitke nije utvrđena namjena korištenja te se ista utvrđuje kroz plan proračuna. Rashodi planirani iz ovog izvora mogu se realizirati do visine planiranih rashoda.

Namjenski prihodi i primici

Članak 17.

Namjenski prihodi i primici proračuna jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela.

Namjenski prihodi i primici koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.

Za iznos nenamjenski utrošenih sredstava donacije čiji povrat zahtijeva donator, proračunskom korisniku umanjit će se proračunska sredstva u godini u kojoj mora vratiti primljenu donaciju.

Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u nižem opsegu nego što je to iskazano u Proračunu, mogu se preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava.

Uplaćene i prenesene, a manje planirane pomoći, donacije i prihodi za posebne namjene mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u Proračunu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

Uplaćeni i preneseni, a neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u Proračunu, uz prethodnu suglasnost upravnog odjela nadležnog za financije.

Sredstva prikupljena komunalnom naknadom, mogu se upotrijebiti i u svrhu održavanja i gradnje objekata školskog i socijalnog sadržaja, za financiranje vatrogastva, te u druge svrhe sukladno važećim odlukama i propisima.

Vlastiti prihodi

Članak 18.

Vlastite prihode čine prihodi koji se ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz proračuna.

Ako su vlastiti prihodi naplaćeni u nižem opsegu nego što je iskazano u proračunu Grada Raba, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava.

Ako su vlastiti prihodi uplaćeni u nižem opsegu nego što je iskazano u proračunu Grada Raba, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava.

Uplaćeni i preneseni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

Uplaćeni i preneseni, a neplanirani vlastiti prihodi mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost upravnog odjela nadležnog za financije.

Vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini, prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.

V. ISPLATA SREDSTAVA IZ PRORAČUNA

Članak 19.

Svaki rashod i izdatak iz Proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja.

Pročelnik tijela gradske uprave i čelnik pravne osobe proračunskog korisnika, odnosno osoba na koje je to pravo preneseno, mora prije isplate provjeriti i potvrditi potpisom pravni temelj, izvršenje radova ili usluga i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave. Nalog za isplatu iz Proračuna sa oznakom pozicije, konta i opisa usluge ili radova izdaje pročelnik nadležnog tijela gradske uprave.

Isplata sredstava za plaće, materijalne rashode i programe koja su u Posebnom dijelu Proračuna osigurana ustanovama Grada, izvršava se temeljem dokumentacije ovjerene od odgovorne osobe proračunskog korisnika i nadležnog pročelnika.

Aktivnosti i projekti financirani iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti, koji nisu izvršeni do kraja 2020. godine, mogu se prenijeti i izvršavati u 2021. godini, pod uvjetom da su proračunska sredstva, koja su za njihovu provedbu bila osigurana u Proračunu Grada Raba za 2020. godinu, na kraju 2020. godine ostala neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog.

Prenesene aktivnosti i projekti iz stavka 4. ovoga članka mogu se izvršavati u 2021. godini uz suglasnost Gradonačelnika.

Članak 20.

Sredstva za isplatu sredstava za nabavu roba i usluga, obavljanje usluga i ustupanje radova moraju se temeljiti na propisima o javnoj nabavi i naputku o postupanju u nabavi roba, radova i usluga, te Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave roba, radova i usluga.

Odluku o ovlaštenim predstavnicima javnog naručitelja u postupku javne nabave kao i odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine« broj 120/16) donosi Gradonačelnik.

Upravni odjeli gradske uprave mogu sklapati ugovore o nabavi roba, obavljanju usluga i ustupanju radova sukladno zakonskim propisima i zaključku kojeg donosi Gradonačelnik.

Odluku o početku postupka javne nabave, čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a za nabavu robe i usluga do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a do 500.000,00 kuna donosi Gradonačelnik sukladno Planu nabave Grada za 2021. godinu.

Odluku o odabiru ili poništenju nabave čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a za nabavu robe i usluga do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a do 500.000,00 kuna donosi Gradonačelnik.

Pitanja nabave procijenjene vrijednosti bez PDV-a za robe i usluge do 200.000,00 kuna i nabave procijenjene vrijednosti bez PDV-a za radove do 500.000,00 kuna Grad Rab uređena su posebnim aktom.

Plaćanje predujma moguće je samo iznimno i na temelju prethodne suglasnosti Gradonačelnika, te uz ishođenje odgovarajućeg jamstva za povrat sredstava u slučaju neizvršenja posla.

Iznimno, proračunski korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti Gradonačelnika do pojedinačnog iznosa od 30.000,00 kn.

Članak 21.

Proračunskim korisnicima kojima se u Proračunu osiguravaju sredstva za plaće zaposlenih, isplaćivat će se sredstva za ostala materijalna prava zaposlenih prema njihovim općim aktima do visine utvrđene tim aktima, kolektivnim ugovorom i osiguranim sredstvima.

Članak 22.

Sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih listi zastupljenih u Gradskom vijeću, naknade troškova za rad članova Gradskog vijeća i članova njihovih radnih tijela, isplaćivat će se temeljem Odluka Gradskog vijeća.

Članak 23.

Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračunu, vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda a po nalogu nadležnog Upravnog odjela.

Članak 24.

Instrumente osiguranja plaćanja, kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze, izdaje Upravni odjel za financije, a potpisuje Gradonačelnik.

Instrumenti osiguranja plaćanja primljeni od pravnih osoba kao sredstvo osiguranja naplate potraživanja ili izvođenja radova i usluga, dostavljaju se u Upravni odjel za financije.

VI. UPRAVLJANJE FINANCIJSKOM I NEFINANCIJSKOM IMOVINOM

Članak 25.

Imovinu Grada čine financijska i nefinancijska imovina kojom upravlja Gradonačelnik u skladu s posebnim propisima i Statutom Grada.

Članak 26.

Raspoloživim novčanim sredstvima na računu Proračuna upravlja Gradonačelnik.

Odluku o oročavanju sredstava ili davanju pozajmica do iznosa propisanog zakonom donosi Gradonačelnik.

Oročena sredstva, te sredstva dana kao kratkoročne pozajmice moraju se vratiti u Proračun do 31.12.2021. godine.

Članak 27.

Gradsko vijeće može na prijedlog Gradonačelnika odlučiti o kupnji dionica ili udjela u trgovačkom društvu ako su za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s time štiti interes Grada.

U slučaju da prestane javni interes za vlasništvo dionica ili udjela u kapitalu pravnih osoba Gradsko vijeće, na prijedlog Gradonačelnika može odlučiti da se dionice odnosno udjeli u kapitalu prodaju, ako to nije u suprotnosti s posebnim zakonom.

Ostvarena sredstva od prodaje udjela i uloga u kapitalu koriste se samo za otplatu duga u Računu financiranja ili za nabavku nefinancijske i financijske imovine, ukoliko se spomenuta sredstva ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga. U slučaju da se radi o stjecanju udjela pretvaranjem potraživanja po osnovi namjenskih prihoda ostvarena sredstva od prodaje udjela i uloga u kapitalu koriste se za financiranje rashoda sukladno zakonima kojima se uređuje namjena tih namjenskih prihoda.

O osnivanju i prestanku pravnih osoba čiji je osnivač ili suosnivač Grad Rab, odlučuje Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika.

Članak 28.

Za stjecanje imovine bez naknade proračunskim korisnicima potrebna je suglasnost Gradonačelnika ukoliko bi takvo stjecanje prouzročilo veće troškove za Grad.

Članak 29.

Sredstva za osiguranje nefinancijske dugotrajne imovine osigurana su u rashodima poslovanja proračunskih korisnika i upravnih odjela.

Poslove sklapanja ugovora sa osiguravateljima i naplatu šteta obavlja Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu okoliša.

Članak 30.

Knjigovodstvena evidencija nefinancijske dugotrajne imovine Grada vodi se u Upravnom odjelu za financije.

Pročelnici upravnih tijela koji upravljaju imovinom Grada dužni su odmah po nastanku promjene, Upravnom odjelu za financije dostaviti podatke o svakoj poslovnoj promjeni na imovini kojom upravljaju.

Članak 31.

Gradonačelnik može na zahtjev dužnika, uz primjereno osiguranje i kamate, odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu duga, koji se ne smatraju javnim davanjima, pod uvjetom propisanim Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima.

Nadležno tijelo gradske uprave može donijeti odluku o otpisu potraživanja za dugovanja po pojedinim vrstama prihoda za koje je nastupila apsolutna zastara prava na naplatu kao i u slučajevima kada je dužnik umro, a nije ostavio pokretnina i nekretnina iz kojih se može naplatiti dug kao i u drugim slučajevima kada je nastupila nemogućnost naplate.

Nadležno tijelo gradske uprave može otpisati potraživanja na ime javnih davanja koja se nisu uspjela naplatiti ako se u stečajnom postupku koji je okončan dug nije uspio naplatiti, ako postoji pravomoćno rješenje o brisanju iz sudskog registra, ako postoji pravomoćno rješenje o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi kojim je utvrđeno da se dug otpisuje.

Gradonačelnik može radi namirenja dospjelog dugovanja na ime javnih davanja, u cijelosti ili djelomično, sklopiti sa dužnikom upravni ugovor pod uvjetom propisanim Općim poreznim zakonom.

Proceduru naplate potraživanja donosi Gradonačelnik.

VII. ZADUŽIVANJE I JAMSTVA

Članak 32.

Grad se može dugoročno zaduživati za investicije uzimanjem kredita ili izdavanjem vrijednosnih papira, uz prethodnu suglasnost Vlade.

Grad se može dugoročno zaduživati za investicije uzimanjem kredita ili izdavanjem vrijednosnih papira, uz prethodnu suglasnost Vlade. Odluku o zaduživanju Grada i Odluku o izdavanju jamstva donosi Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika.

Grad Rab će se zadužiti za investicije koje se financiraju iz Proračuna Grada Raba koje potvrdi Gradsko vijeće, a uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Grad će u 2021. godini vraćati glavnicu dugoročnog kredita u iznosu od 1.300.000,00 kn za investicije Grada Raba. Očekivani iznos ukupnog duga po preuzetim dugoročnim kreditnim zaduženjima na kraju proračunske godine iznosi 10.075.000,00 kn.

Tekuće otplate glavnice kreditnog zaduženja Grada te pripadajuće kamate iskazane su u Konsolidiranom proračunu Grada Raba za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu

Za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, Gradonačelnik može donijeti odluku kojom se Grad kratkoročno zadužuje, najduže do 12 mjeseci, bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova.

Grad se može kratkoročno zadužiti uzimanjem kredita ili zajmova kod poslovnih banaka i drugih kreditnih institucija ili putem okvirnog kredita kod poslovne banke kod koje ima otvoren račun za iznos do 3.000.000,00 kn.

Do visine propisane zakonom odluku o kratkoročnom zaduženju donosi Gradonačelnik.

Grad se može kratkoročno zadužiti kod pravne osobe u većinskom vlasništvu ili neizravnom vlasništvu za premostit jaz nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza u iznosu do 3.000.000,00 kn.

Grad može temeljem Ugovora o faktoringu kratkoročno premostiti jaz u podmirenju svojih obveza u iznosu do 1.500.000,00 kn.

Članak 33.

Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada kao i ustanova čiji je osnivač Grad može se dugoročno zadužiti samo za investiciju uz suglasnost Gradonačelnika i uz uvjete i na način propisan Zakonom.

Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada kao i ustanova čiji je osnivač Grad može se kratkoročno zadužiti, uz suglasnost gradonačelnika, uz obvezu izvještavanja Gradskog vijeća o realiziranom kratkoročnom kreditu i to iznosom kredita i uvjetima otplate u roku 30 dana od dana sklapanja Ugovora o kratkoročnom kreditu.

Pravna osoba u većinskom vlasništvu ili neizravnom vlasništvu Grada može se kratkoročno zadužiti kod Grada za premostit jaz nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza u iznosu do 3.000.000,00 kn.

Članak 34.

Gradonačelnik također može dati jamstvo pravnoj osobi u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada kao i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove, uz uvjete i na način propisan Zakonom. Grad je obvezan prije davanja jamstva ishoditi suglasnost ministra financija.

Rizici za obveze po danim jamstvima osiguravaju se u Proračunu Grada u iznosu do 5 % dospjelih izdanih jamstava.

Ugovore o jamstvu sklapa Gradonačelnik.

VIII. IZVJEŠTAVANJE PRORAČUNSKIH KORISNIKA

Članak 35.

Proračunski korisnici dostavljaju polugodišnje i godišnje financijske izvještaje svog plana Upravnom odjelu za financije sukladno Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.

Proračunski korisnici dužni su dostaviti godišnji izvještaj o poslovanju (ostvarenje financijskog plana, izvještaj o radu te prijedlog o korištenju neutrošenih sredstava) nadležnom upravnom tijelu Grada, najkasnije u roku od mjesec dana od isteka roka za predaju godišnjih financijskih izvještaja utvrđenog Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom.

Članak 36.

Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna dostavlja se Gradonačelniku do 5. rujna tekuće godine. Gradonačelnik podnosi Gradskom vijeću, na donošenje polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna do 15. rujna tekuće godine.

Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna dostavlja se Gradonačelniku do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu. Gradonačelnik podnosi Gradskom vijeću na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Gradonačelnik godišnji obračun Proračuna dostavlja Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga usvoji Gradsko vijeće.

IX. OVLASTI I ODGOVORNOSTI GRADONAČELNIKA I ČELNIKA PRORAČUNSKOG KORISNIKA

Članak 37.

Gradonačelnik i čelnici proračunskog korisnika odgovorni su za planiranje i izvršavanje dijela Proračuna te za zakonito, svrhovito, učinkovito i ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. Također su odgovorni za preuzimanje obveza, izdavanje naloga za plaćanje te za izdavanje naloga za naplatu u korist proračunskih sredstava.

Gradonačelnik i čelnici proračunskog korisnika mogu određena prava unutarnjim propisima u skladu sa aktima o unutarnjem ustrojstvu prenijeti na druge osobe.

O zakonitom, namjenskom i svrhovitom korištenju proračunskih sredstava te učinkovitom i djelotvornom funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u Proračunu odnosno financijskom planu Gradonačelnik, pročelnici upravnih tijela i čelnici proračunskih korisnika sastavljaju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti.

X. NADZOR PRORAČUNSKIH KORISNIKA

Članak 38.

Proračunski nadzor postupak je nadziranja zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava kojim se nalažu mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Obuhvaća nadzor računovodstvenih, financijskih i ostalih poslovnih dokumenata. Proračunski nadzor obavlja Ministarstvo financija.

Nadležni upravni odjel ovlašten je kod proračunskih korisnika kao i kod ostalih korisnika proračunskih sredstava obavljati nadzor utroška sredstava Proračuna za namjene za koje su sredstva osigurana.

U slučaju da se nadzorom iz stavka 2. ovog članka utvrdi da je proračunski korisnik odnosno korisnik proračunskih sredstava Proračuna utrošio nenamjenski, nadležni upravni odjel naložiti će istome povrat sredstava u Proračun Grada.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Ova Odluka objavit će se „Službenim novinama Primorsko-goranske županije“, a stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Klasa: 023-06/20-01/06

Ur. broj: 2169-01-02/3-20-13

Rab, 17. prosinca 2020.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA

Predsjednik

Željko Peran, mag. ing. agr., v. r.