57.

Na temelju članka 49. Statuta Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 28/09, 41/09, 13/13, 20/14, 3/18 i 7/20), članka 48. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/09, 13/13, 3/18, 2/19 i 7/20), a u svezi s člankom 113. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13, 65/17), Odbor za statutarno-pravna pitanja utvrdio je

Pročišćeni tekst

odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk
(NA1, R11, R38, R310, R311)

(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 30/13, 40/14, 2/15-pročišćeni tekst, 11/17, 12/17-pročišćeni tekst, 26/18, 45/18 - pročišćeni tekst i 18/19)

Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) obuhvaća:

1. Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 30/13),

2. Odluku o donošenju Izmjena Urbanističkog plana uređenja UPU 1 – Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 40/14),

3. Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 2/15),

Odluku o donošenju II. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 11/17),

Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/17),

Odluku o donošenju III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/18),

Odluku o donošenju IV. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/19), u kojima je utvrđeno njihovo stupanje na snagu.

Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 – Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) sadržan je u “Elaboratu pročišćenog teksta odredbi za provođenje i pročišćenog grafičkog dijela Urbanističkog plana uređenja UPU 1 – Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)” kojeg je izradila tvrtka Planimetar d.o.o. iz Gornjeg Dragonošca.

Klasa: 350-03/16-01/02

Ur. broj: 2142/01-01/3-20-125

Krk, 16. srpnja 2020.

Predsjednica

Odbora za statutarno-pravna pitanja

Arijana Staničić, dipl. iur., v. r.

I. OPĆE ODREDBE

Glava I.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 1 – Krk (NA1, R11, R38, R310, R311), u nastavku teksta: Plan, kojeg je izradila trvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba i tvrtka PLANIMETAR d.o.o. iz Gornjeg Dragonošca, u koordinacijom s nositeljem izrade Gradom Krkom.

Glava II.

Plan se donosi za prostor obuhvata određen Prostornim planom uređenja Grada Krka, a obuhvaća građevinsko područje naselja Krk NA 1 (uključuje uređene plaže: Gradska plaža - R310 i Dražica R311) i građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene - sportsko - rekreacijska namjena R11 Lunta (uključuje uređenu plažu Jedriličarski klub R38).

Površina obuhvata Plana iznosi cca 344 ha, a smještena je unutar Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP).

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima navedenim u glavi IV., točki II. ove Odluke.

U provedbi ovog Plana točan položaj granice građevinskog područja određuje se prema katastarskoj podlozi iz Prostornog plana uređenja Grada Krka.

Glava III.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Krka, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora (uključujući način korištenja obalne crte i akvatorija), način uređenja prometne, odnosno komunalne infrastrukturne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Glava IV.

Elaborat “Pročišćeni tekst odredbi i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka” sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.

Sadržaj elaborata:

A.TEKSTUALNI DIO

A.1. Uvodni dio

A.2. Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)

I. Opće odredbe

II. Odredbe za provođenje (pročišćeni tekst)

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

1.2. Korištenje i namjena prostora

1.2.1. Uvjeti u građevinskom području naselja (Krk – NA 1)

1.2.1.1. Površine i zone javnih i društvenih namjena

1.2.1.2.Površine i zone drugih namjena

1.2.2. Uvjeti u građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene - sportsko–rekreacijska namjena R11 Lunta (s pripadajućim morskim dijelom)

1.2.3. Uvjeti za vodne površine - more

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje građevina stambene namjene

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)

5.1.2. Javni trg

5.1.3. Benzinske crpke

5.1.4. Autobusni kolodvor

5.1.5. Zračni promet

5.1.6. Plovni put i javni pomorski prijevoz

5.2.Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodnogospodarski sustav

5.3.2. Energetski sustav

6a. Uvjeti smještaja komunalnih građevina

6b.Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti i posebnosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete vode

9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.5. Mjere zaštite od požara

9.6. Mjere zaštite od potresa

9.7. Zaštita od tehničko–tehnoloških katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu

9.8. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnijih planova

B.GRAFIČKI DIO

Pročišćeni grafički dio sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1: 5000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav

2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

- Vodoopskrba

2d. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

– Odvodnja otpadnih voda

2e. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

– Odvodnja oborinskih voda

3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Područja posebnih uvjeta korištenja

3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Oblici korištenja

3c. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Mjere posebne zaštite

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

Glava V.

Kartografski prikazi u mj. 1:5.000 pročišćenog grafičkog dijela:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav

2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba

2d.PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav – Odvodnja otpadnih voda

2e. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav

– Odvodnja oborinskih voda

3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Područja posebnih uvjeta korištenja

3c. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Mjere posebne zaštite

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

istovjetni su istoimenim kartografskim prikazima iz grafičkog dijela Elaborata III. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/18).

Kartografski prikaz u mj. 1:5.000 pročišćenog grafičkog dijela:

3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA,

Područja primjene planskih mjera zaštite - Oblici korištenja

istovjetan je istoimenom kartografskom prikazu iz grafičkog dijela IV. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/19).

Kartografski prikazi pročišćenog grafičkog dijela su kopije istoimenih kartografskih prikaza kako je navedeno i ne ovjeravaju se, već sa ostalim dijelovima Elaborata “Pročišćeni tekst odredbi i pročišćeni grafički dio Prostornog plana uređenja Grada Krka” čine nerazdvojivu cjelinu.

Glava VI.

U tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje ovog Plana koriste se, u skladu sa važećim propisima, izrazi i pojmovi koji imaju sljedeće značenje:

1. Zaštićeno obalno područje (ZOP) - prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 39/08, 55/11, 90/ 11 i 50/12) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

2. Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.

3. Obiteljska kuća - građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici (slobodnostojeće, dvojne, ugrađene) s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

4. Višeobiteljska kuća - građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici (slobodnostojeće i dvojne) s najviše dva stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

5. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju i koja nema više od podruma i tri nadzemne.

6. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline.

7. Podrum - (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

8. Suteren - (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

9. Potkrovlje - (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m. Potkrovlje se smatra etažom.

10. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, bez nadozida i čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m. Tavan se ne smatra etažom, nema nadozida, nema poda, nema siguran pristup i nije podoban za stanovanje.

11. Etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine uključujući podrum, suteren, prizemlje i potkrovlje.

Podrum (potpuno ukopan) se smatra podzemnom etažom. Podrum (koji nije potpuno ukopan), suteren, prizemlje, kat i potkrovlje građevine smatraju se nadzemnim etažama.

12. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Plana.

13. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren kao niti parkirališne površine.

14. Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice. Potkrovlje se obračunava u kis dok se tavan ne smatra etažom i stoga ne računa u kis.

15. Visina građevine (h) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2m.

16. Ukupna visina građevine mjeri se od konačnog zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

17. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

18. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

19. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

20. Pristupni put je pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina pristupa može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m. Pristupni put dužine do 30,0 m se izvodi bez okretišta i/ili ugibališta, a pristupni put čija dužina prelazi 30,0 m se izvodi s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.

21. Postojeća građevina jest građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena.

22. Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.

23. Dvojna građevina (poluugrađena) jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

24. Ugrađena građevina jest građevina koja se dvjema bočnim stranama prislanja na građevine na susjednim građevinskim česticama.

25. Građevina osnovne namjene jest građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim planom. Građevina osnovne namjene podrazumijeva osim sadržaja osnovne namjene i smještaj pratećih sadržaja. Prateći sadržaji mogu biti smješteni unutar građevine osnovne namjene (u sklopu jedne ili više građevina osnovne namjene na jednoj građevnoj čestici), a u skladu s odredbama iz ove Odluke. Dopušten je smještaj pratećih sadržaja u samostalnoj građevini ali samo u slučaju da je na istoj građevnoj čestici sa građevinom osnovne namjene. Prateći sadržaji odnose se na gospodarske građevine (ugostiteljsko-turističke sa smještajnim kapacitetima, proizvodne i poslovne), sportsko-rekreacijske i javne i društvene građevine.

26. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske građevine i sl.).

Glava VII.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE (pročišćeni tekst)

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i
druge namjene

Članak 1.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja,
valorizacija postojeće prirodne sredine,
održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života.

U obuhvatu Plana nalaze se slijedeća područja razgraničena Prostornim planom uređenja Grada Krka (SN PGŽ 7/07, 41/09 i 28/11):

- Građevinsko područje naselja Krk NA 1 (uključuje uređene plaže: Gradska plaža - R310 i Dražica R311)

- Građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene sportsko – rekreacijske R11 Lunta (uključuje uređenu plažu Jedriličarski klub R38)

- Vodne površine – more

- more namijenjeno za prometne djelatnosti,

- more namijenjeno za rekreaciju.

Površine javnih i drugih namjena unutar obuhvata Plana razgraničene su zasebno u građevinskom području naselja, u građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene te u vodnim površinama – moru.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 2.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao zone i pojedinačne površine / površine (lokaliteti).

Zone su površine određene namjene, koje obuhvaćaju dvije ili više građevnih čestica istih ili međusobno sukladnih obilježja. Sve zone su prikazane bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“.

Pojedinačne površine / površine (lokalitet) su površine unutar kojih je planirana izgradnja građevine planirane namjene na jednoj građevnoj čestici. Površine su prikazane bojom i planskim znakom, površine (lokalitet) samo planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“.

Ukoliko se građevna čestica nalazi unutar dvije zone iste namjene, ali sa različitim uvjetima gradnje, dopuštena je gradnja u skladu sa strožim uvjetima određenim ovim Odredbama.

Članak 3.

Površine i zone javnih i drugih namjena razgraničene su na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ kako slijedi:

Površine/zone u građevinskom području naselja (Krk – NA 1):

javne i društvene namjene

- površine/zone društvenih djelatnosti (D21, D22, D3, D41, D51, D52, D6, D7 i D8),

- površine/zone sportsko-rekreacijske namjena (R12, R13, R14, R31, R310 i R311),

- površina javnog zelenila – javni park (Z1),

- površine zaštitnog zelenila (Z1, Z2 i Z3),

- površine komunalnih građevina:

- garaža/tržnica (KGg),

- tržnica na malo (KGt),

- groblje (G),

- dječje igralište (KGd1-8).

- površine prometnica (GMU, SU, OU), pristupnih kolno-pješačkih (KP) i pješačkih putova (PP), parkirališta (P2b-17), parkiralište/garaža (P/G) i obalne šetnice (LM).

- površine javnog trga (JT1 i JT2),

b) druge namjene

- zone mješovite namjene - pretežito stambene (M11-7),

- zone mješovite namjene – pretežito poslovne (M21-6),

- zone gospodarske namjene:

- proizvodne (I2-pretežito zanatska),

- poslovne K (K1-pretežito uslužna; K2-pretežito
trgovačka; K3 – komunalno servisna),

- ugostiteljsko - turističke (T11-6-hoteli; T3-kamp).

2. Površine u građevinskom područje izvan naselja za izdvojene namjene sportsko–rekreacijske R11 Lunta (s pripadajućim morskim dijelom uređene plaže):

- zona sportsko-rekreacijske namjene (R11),

- zona uređene plaže/kupalište (R38),

- površine zaštitnog zelenila (Z4),

- površine prometnica (SU, OU) i parkirališta (P1-2a).

3. Vodne površine - more:

Površine mora namijenjenog za prometne djelatnosti

luka otvorena za javni promet županijskog značaja - luka Krk,

- luke posebne namjene:

- brodogradilište Krk (postojeća),

- marina Krk (planirana),

- sportska luka Lunta (planirana),

- plovni put i javni pomorski prijevoz,

Površine mora namijenjenog za rekreaciju

- rekreacijske zone na moru (Rm).

1.2.1 UVJETI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA (KRK – NA 1)

1.2.1.1. POVRŠINE / POVRŠINE (LOKALITETI) I ZONE JAVNIH I DRUŠTVENIH NAMJENA

Površine / površine (lokaliteti) i zone društvenih djelatnosti

Članak 4.

Površine / površine (lokaliteti) i zone javne i društvene namjene namijenjene su izgradnji odnosno rekonstrukciji javnih i društvenih građevina (starački dom, dom zdravlja, dječji vrtić, osnovna i srednja škola, multimedijalni centar, vatrogasni dom, vjerske građevine i sl.) i smještaju pratećih sadržaja u njihovoj funkciji. Na području obuhvata plana smještene su sljedeće površine i zone javne i društvene namjene:

- Površina / zona staračkog doma (D21) na lokaciji Sv. Lucija.

Namijenjena je izgradnji građevine za smještaj sadržaja u funkciji staračkog doma (građevina za smještaj, prehranu i njegu starijih osoba) i smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (prostorije za smještaj osoblja, prostorije za smještaj različitih vrsta servisa i tehničkih pogona, prostorije za sportske i rekreacijske aktivnosti i ostali sadržaji potrebni za funkcioniranje staračkog doma).

- Površina (lokalitet) postojećeg staračkog doma (D22) u zoni mješovite namjene (M11) na lokaciji Mali Kartec. Namijenjena je rekonstrukciji građevina za smještaj sadržaja u funkciji staračkog doma (građevina za smještaj, prehranu i njegu starijih osoba i sl.) i pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

- Zona postojeće građevine doma zdravlja (D3) u Vinogradskoj ulici namijenjena je rekonstrukciji građevine doma zdravlja i pratećih sadržaja.

- Površina srednje škole (D51) u Vinogradskoj ulici namijenjena je rekonstrukciji građevine škole i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).

- Površina (lokalitet) postojećeg dječjeg vrtića (D41) u zoni mješovite namjene (M11) u ulici Smokvik namijenjena je rekonstrukciji građevine i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).

- Površina (lokalitet) postojeće osnovne škole (D52) u zoni mješovite namjene (M25) u staroj gradskoj jezgri namijenjena je rekonstrukciji građevine škole i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).

- Površina (lokalitet) postojeće građevine u zoni mješovite namjene (M25) u staroj gradskoj jezgri namijenjena je prenamjeni građevine u multimedijalni centar, gradnji i rekonstrukciji multimedijalnog centra i uređenju površina za prateće sadržaje. (D6).

- Površina (lokalitet) postojeće građevine doma biskupa Mahnića (D7) u zoni mješovite namjene (M25) u staroj gradskoj jezgri namijenjena je gradnji i rekonstrukciji vjerske građevine - doma (polivalentna dvorana, biblioteka, višenamjenska učionica, prostorije za edukaciju, kulturne i vjerske aktivnosti, izložbeni prostori i ostali sadržaji u funkciji doma) i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske površine za edukaciju, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije i sl.)

Površina (lokalitet) postojećeg vatrogasnog doma (D8) u zoni mješovite namjene (M11) u ulici Stjepana Radića namijenjena je rekonstrukciji građevine i uređenju površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).

- Zone mješovite M11-7, M21, M25-6 ugostiteljsko-turističke T11a i poslovne namjene K1 namijenjene su izgradnji i rekonstrukciji građevina javne i društvene namjene i uređenju površina za prateće sadržaje (zelene površine, interne komunikacije, parkirališni prostor, ostale površine i sl. ) koje su potrebne za funkcioniranje pojedine vrste građevine javne i društvene namjene.

Površine i zone sportsko-rekreacijske namjene

Članak 5.

Površine i zone namijenjene sportu i rekreaciji planirane su na kopnenom i priobalnom dijelu naselja, a razgraničene su kao:

- Sportski centar Krk (R12) uz ulicu Slavka Nikolića. Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene namijenjena je gradnji dvorane sa pratećim sadržajima (svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene), građevine boćarskog kluba, glavnog terena sa atletskom stazom i ostalim sadržajima, pomoćnih terena i igrališta, natkrivenih terena (boćalište i sl.), natkrivenih tribina u sklopu kojih se smještaju prateći sadržaji (spremišta, svlačionice, klupske prostorije, ugostiteljsko-uslužni sadržaji i sl.).

- Sportski bazen Dražica (R13). Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene namijenjena je gradnji građevine sa sportskim bazenom i pratećim sadržajima (dopušten je smještaj ugostiteljskih, uslužnih, trgovačkih i sl. sadržaja u funkciji osnovne namjene).

- Sportski centar – vodeni park (R14). Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene namijenjena je izgradnji vodenog parka sa pratećim sadržajima (uslužni, ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji u funkciji osnovne namjene).

- Zone mješovite M11-5, M21, M25-6 ugostiteljsko-turističke T11, T3 i poslovne namjene K1 namijenjene su izgradnji i rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.

- Zona uređene plaže (R31) – Portapižana obuhvaća kopneni dio i pripadajući dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji na vodi i u vodi i sl.

- Zona uređene plaže (R310) – Gradska plaža obuhvaća kopneni dio i pripadajući dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji na vodi i u vodi i sl.

- Zona uređene plaže (R311) – Dražica obuhvaća kopneni dio i pripadajući dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji na vodi i u vodi i sl.

Površine infrastrukturnih građevina

Članak 6.

Na području obuhvata Plana razgraničene su slijedeće površine namijenjene izgradnji infrastrukturnih građevina, i to:

- autobusni kolodvor (AK),

- garaža na površini (P/G).

Površine prometnica i ostalih javnih površina

Članak 7.

Na području obuhvata Plana razgraničene su sljedeće površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina:

- Površina prometnica (GMU, SU, OU) su površine na kojima se grade i rekonstruiraju javne prometnice koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.

- Površine pristupnih putova su površine na kojima se grade i rekonstruiraju kolno-pješački (KP), pješački (PP) pristupni putovi i obalna šetnica (LM),

- Parkiralište (P2b -17),

- Parkiralište/garaža (P/G),

- Javni trg (JT).

Površine/zone komunalnih građevina

Članak 8.

Garaža sa tržnicom (KGg)

Površina/zona komunalne građevine (KGg) namijenjena je izgradnji komunalne građevine – garaže sa tržnicom uz gradske zidine.

Uvjeti smještaja garaže sa tržnicom određeni su u članku 129. ovih Odredbi.

Tržnica na malo (KGt)

Površina komunalne građevine (KGt) namijenjena je izgradnji komunalne građevine - tržnice na malo na lokaciji šetališta Sv. Bernardina (z.č. 3577/2 k.o. Krk-grad).

Uvjeti smještaja tržnice na malo određeni su u članku 129. ovih Odredbi.

Groblje (G)

Površina komunalne namjene (G) obuhvaća površinu groblja.

Uvjeti uređenja groblja određeni su u članku 129. ovih Odredbi.

Dječje igralište (KGd)

Površina dječjeg igrališta (KGd) je površina namijenjena za igru djece predškolske i školske starosne dobi.

Ovim Planom određene su površine / površine (lokaliteti) namijenjene za smještaj dječjeg igrališta, i to:

lokacija zapadno od Sv. Lucije (KGd1) - planirano,
lokacija uz plažu Portapižana (KGd2) - postojeće,
lokacija Ježevac (KGd3) – postojeće,
lokacija Dražica (KGd4)– postojeće,
lokacija Borik (KGd5) – postojeće,
lokacija na području Kružnog toka (KGd6) - planirano,
lokacija Lunta (KGd7) – planirano,
lokacija uz školu i dom zdravlja (KGd8) – planirano.

Uvjeti uređenja dječjih igrališta određeni su u članku 129. ovih Odredbi.

Površina javnog zelenila

Članak 9.

Površina javnog zelenila – javni park (Z1) je javni prostor oblikovan planski s raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, edukativno - estetskih i rekreativnih površina.

Uvjeti smještaja građevina na površinama (Z1) određeni su člankom 131. ovih Odredbi.

Površina zaštitnog zelenila

Članak 10.

Površina zaštitnog zelenila (Z1-3) je površina koja ima zaštitnu i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.

Uvjeti smještaja građevina na površinama (Z) određeni su u članku 132. ovih Odredbi.

POVRŠINE I ZONE DRUGIH NAMJENA

Zone mješovite namjene (M)

Članak 11.

Razgraničenje površina mješovite namjene (pretežito stambene i pretežito poslovne) od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“.

Zone mješovite namjene namijenjene su smještaju građevina stambene namjene (obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine), gospodarskih građevina (zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih, sportsko-rekreacijskih i ostalih vrsta građevina, a koje su prema pretežitosti udjela pojedinih namjena određene kao:

pretežito stambena M11, je zaokružena prostorna cjelina naselja, namijenjena stanovanju i smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i sličnih sadržaja.
pretežito stambena M12, predstavlja neizgrađeni dio naselja, namijenjen stanovanju i smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i sličnih sadržaja.
pretežito stambena M13, je zaokružena prostorna cjelina namijenjena smještaju višestambenih građevina (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja), javnih i društvenih i sportsko-rekreacijskih sadržaja.
pretežito stambena M14, predstavlja dio naselja namijenjen stanovanju (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja), javnih i društvenih i sportsko-rekreacijskih sadržaja.
pretežito stambena M15, koja predstavlja djelomično zaokruženu prostornu cjelinu, namijenjena stanovanju, te smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko–turističkih, sportsko-rekreacijskih i sličnih sadržaja.
pretežito stambena M16, predstavlja dio naselja namijenjen stanovanju (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja).
pretežito stambena M17, predstavlja dio naselja namijenjen stanovanju (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja).
pretežito poslovna M21 koja predstavlja zaokruženu prostornu cjelinu namijenjenu poslovnim djelatnostima i smještaju javnih i društvenih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i stambenih sadržaja.
pretežito poslovna M22 koja predstavlja površinu namijenjenu poslovnim sadržajima i smještaju postojećih stambenih sadržaja.
pretežito poslovna M23 koja predstavlja površinu namijenjenu poslovnim sadržajima i smještaju stambenih sadržaja.
pretežito poslovna M24 koja predstavlja površinu namijenjenu poslovnim sadržajima i smještaju stambenih sadržaja.
pretežito poslovna M25 - stara gradska jezgra je zaokružena prostorna cjelina - centar naselja, namijenjena smještaju poslovnih, zanatskih, javnih i društvenih, ugostiteljsko – turističkih, sportsko-rekreacijskih i stambenih i i sličnih sadržaja.
pretežito poslovna M26 koja predstavlja zaokruženu prostornu cjelinu namijenjenu poslovnim djelatnostima i smještaju javnih i društvenih, sportsko-rekreacijskih i stambenih sadržaja.
Na zasebnoj građevnoj čestici se osim građevina određenih ovim člankom mogu graditi elektroenergetske i komunalne građevine, sportsko-rekreacijske površine i igrališta, dječja igrališta, javne zelene površine - park, zaštitne zelene površine i sl.

Unutar zona mješovite namjene (M11-7, M21-6), ne mogu se graditi novi veliki trgovački centri, velike proizvodne građevine, velika skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Površine i zone gospodarske namjene

Članak 12.

Razgraničenje površina i zona gospodarske namjene (proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke) od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“.

Površine i zone gospodarske namjene namijenjene su smještaju gospodarskih građevina (proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih, te sportsko-rekreacijskih.

Planom su razgraničene gospodarske površine / površine (lokalitet) / zone:

- proizvodne namjene (I2),

- poslovne namjene (K),

- ugostiteljsko-turističke namjene (T).

1.2.2. UVJETI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE –SPORTSKO-REKREACIJSKE R11 LUNTA (S PRIPADAJUĆIM MORSKIM DIJELOM – uređena plaža)

Članak 13.

U građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene sportsko-rekreacijske, ovim Planom razgraničene su slijedeće površine:

zona sportsko-rekreacijske namjene (R11),

zona uređene plaže (R38),

zona zaštitnog zelenila (Z4),

površine prometnica (SU, OU) parkirališta (P1-2a).

Zona sportsko-rekreacijske namjene (R11)

Članak 14.

U zoni sportsko-rekreacijske namjene (R11) Lunta moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj pratećih rekreacijskih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

Propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba i električna energija).

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene planiraju se na način da najmanje 60% površine tog građevinskog područja bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, a ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja (što znači 10% od preostalih 40% površine zone, što iznosi max 4%

površine zone).

- U zoni sportsko-rekreacijske namjene (R11) Lunta dopušteno je graditi sportsko-rekreacijske građevine uz slijedeće granične uvjete:

- Namjena građevine je sportsko-rekreacijska, a dopušten je smještaj pratećih sadržaja (ugostiteljski, uslužni, trgovački i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene).

- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni (kis) iznosi 0,9.

- Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (potpuno ukopan podrum i 2 nadzemne etaže).

- Najmanja dopuštena udaljenost građevine od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste iznosi 6,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 6,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.

- Najmanje 60% površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Građevine moraju biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23°, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka za nove građevine.

Iznimno, od odredbi ovog članka na dijelu ili na čitavoj k.č 3932/1 k.o. Krk-grad je dopušteno formirati građevnu česticu za gradnju sportsko-rekreacijske građevine (jedriličarski klub-građevina koja po svojoj prirodi zahtijeva smještaj na obali). Građevnu česticu je dopušteno povećati i na susjedne čestice. Građevinu je dopušteno graditi uz slijedeće granične uvjete:

Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 400 m2.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (dvije nadzemne etaže).

Ostali uvjeti su istovjetni uvjetima određenim ovim člankom.

Zona uređene plaže (R38)

Članak 15.

Zona uređene plaže (R38) - Jedriličarski klub predstavlja dio površine koja je planom šireg područja određena kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene (R11 Lunta) te pripadajući morski pojas.

Unutar zone iz prethodnog stavka moguće je uređenje plaže, nadzirane i svima pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključujući i osobe s teškoćama u kretanju.

Na kopnenom dijelu uređene plaže dopušteno je uz sanitarni čvor smjestiti i ostale prateće sadržaje (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran i sl.) uz slijedeće granične uvjete:

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,1.

- Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine iznosi 120 m2.

- Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m (1 nadzemna etaža).

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

- Najmanja dopuštena udaljenost građevinskog pravca građevine od obalne crte iznosi 10,0 m.

- Ovim Planom su osigurani pristupni putevi (putevi evakuacije) na plažu s kopnene i morske strane.

Površine zaštitnog zelenila

Članak 16.

Površine zaštitnog zelenila (Z4) su površine koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama. Na ovim površinama moguć je smještaj montažnih građevina površine do 12 m2, a sve u skladu sa posebnom Odlukom jedinice lokalne samouprave.

1.2.3. UVJETI ZA VODNE POVRŠINE - MORE

More namijenjeno za prometne djelatnosti

Zona luke otvorene za javni promet

Članak 17.

Planom je određena morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja – luka Krk.

- Sve pješačke (obalna šetnica) i kolno-pješačke površine uz luku Krk dopušteno je koristiti za potrebe operativne obale.

- Istočni dio kopnenog dijela luke (na području Portapižane) je načelan, a detaljno će se odrediti izradom projektne dokumentacije.

- Detaljniji uvjeti za luku otvorenu za javni promet su određeni u Poglavlju br. 5. “Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama i površinama” ovih Odredbi za provođenje.

Površine luka posebne namjene

Članak 18.

Planom su određene luke posebne namjene, i to:

- luka za posebne namjene za djelatnosti brodogradilišta Krk (postojeća)

- luka nautičkog turizma - marina Krk (planirana)

- sportska luka Lunta (planirana)

Detaljniji uvjeti za luke posebne namjene su određeni u Poglavlju br. 5. “Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama i površinama” ovih Odredbi za provođenje.

Plovni put i javni pomorski prijevoz

Članak 19.

Ovim Planom na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ planirana je mreža plovnih puteva županijskog i lokalnog značaja. Mrežom se povezuju luka otvorena za javni promet i luke posebne namjene.

Javni pomorski prijevoz je dopušteno organizirati između svih luka unutar područja Plana.

More namijenjeno za rekreaciju (Rm)

Članak 20.

Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu, a namijenjene su kupanju i sportovima na vodi.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 21.

Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti Planom je predviđen unutar površina/površina (lokalitet)/zona koje su kartografskim prikazom br. 1. „Korištenje i namjena površina“ određene kao površine/zone industrijske (I), poslovne (K) i ugostiteljsko - turističke namjene (T).

Osim na površinama / površinama (lokalitet)/u zonama gospodarske namjene iz prvog stavka, smještaj građevina i sadržaja gospodarskih djelatnosti moguć je i unutar površina koje su kartografskim prikazom br. 1. „Korištenje i namjena površina“ određene kao zone mješovite namjene – pretežito stambene (M11, M12, M15), mješovite namjene – pretežito-poslovne (M21-6).

Grafički dio uvjeta i načina gradnje građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti i način gradnje“.

Članak 22.

Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane su na:

građevine ugostiteljsko – turističke namjene sa smještajnim kapacitetima – hotel, hotel baština, pansion i ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel - vrsta turistički apartmani) iz skupine hotela sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, i kamp,
proizvodne (pretežito zanatske) građevine,
poslovne građevine (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne).

2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO – TURISTIČKE NAMJENE SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA

2.1.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO – TURISTIČKE NAMJENE

2.1.1.1. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11)

Članak 23.

Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11) određena je na kartografskim prikazima br. 1 „Korištenje i namjena površina“ i br. 4. „Uvjeti i način gradnje“. Zona je podijeljena na dva dijela (T11a) i (T11b)

Zona (T11a)

Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) obuhvaća postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene. U zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) dopušteno je graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel i pansion) i rekonstruirati postojeće uz slijedeće granične uvjete:

HOTEL

1. oblik i veličina građevne čestice

- Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.

- Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopušten je smještaj hotela, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni, slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

- Postojeći hotel Dražica sa depadansama ne može promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u drugi oblik turističke usluge (apartmanski).

- Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,5, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je veća od gustoće korištenja 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30% i koeficijent iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima. Iznimno, dopušteno je nadstrešnicu hotela Dražica smjestiti na regulacijsku liniju.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.“Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Prometi sustav“ i br. 4. „Način i uvjeti gradnje“.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kod novog zahvata pod kojim se podrazumijeva prenamjena, rekonstrukcija građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod povećanja smještajnih kapaciteta potrebno je samo za novi zahvat poštivati uvjete za parkiranje koji su određeni za nove građevine.

Iznimno, za potrebe smještajnih građevina, parkiranje vozila rješava se na izdvojenom parkiralištu u kontaktnoj zoni osnovne građevine (u zoni T11b) u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz sljedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

- Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

- Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.

- Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

- Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

PANSION

1. oblik i veličina građevne čestice

- Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.

- Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopušten je smještaj pansiona, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni, slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

- Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - pansion moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Zona (T11b)

Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11b) obuhvaća postojeće parkirališne površine i sportske terene. Dopušteno je uređivati parkirališne površine za potrebe zone (T11a). Dopuštena je rekonstrukcija i održavanje postojećih sportskih terena.

2.1.1.2. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene na površini ugostiteljsko–turističke namjene (T12)

Članak 24.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T12) određena je na kartografskim prikazima br. 1 „Korištenje i namjena površina“ i br. 4. „Uvjeti i način gradnje“.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T12) obuhvaća hotel s pratećim sadržajima. Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T12) dopušteno je rekonstruirati postojeći hotel s pratećim sadržajima uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

- Površina postojeće građevne čestice hotela je formirana, a može se smanjivati u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture.

- Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (T12) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

- Postojeći hotel Koralj ne može promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u drugi oblik turističke usluge (apartmanski) i ne može se prenamijeniti u građevinu stambene namjene.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.

- Dopušteno je graditi građevine pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopuštena je rekonstrukcija hotela uz slijedeće granične uvjete:

Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,5, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

- Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je veća od 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30% i koeficijent iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina do 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže). Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje koja ne može biti viša od 15,0 m.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeća građevna čestica je priključena na postojeću prometnicu.

- Postojeća građevna čestica je priključena na postojeću komunalnu infrastrukturu.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

- Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kod novog zahvata pod kojim se podrazumijeva rekonstrukcija građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod povećanja smještajnih kapaciteta potrebno je samo za novi zahvat poštivati uvjete za parkiranje koji su određeni za nove građevine.

7. pomoćne građevine mogu se graditi odnosno rekonstruirati uz građevinu osnovne namjene uz sljedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2.1.1.3. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene na površini/u zoni ugostiteljsko–turističke namjene (T13)

Članak 25.

Površina/zona ugostiteljsko-turističke namjene (T13) određena je na kartografskim prikazima br. 1 „Korištenje i namjena površina“ i br. 4. „Uvjeti i način gradnje“.

Na površini / u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T13) dopuštena je gradnja hotela, pansiona i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:

HOTEL

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 3.500 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (T13) čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 2,4, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 2,9, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz sljedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

- Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

- Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

PANSION

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 3.500 m2.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja pansiona, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

- Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2.1.1.4. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko – turističke namjene na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T14)

Članak 26.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T14) obuhvaća ugostiteljsko-turističku građevinu sa smještajnim kapacitetima - duhovni centar u svrhu vjerskog turizma, te pomoćne i prateće sadržaje (muzički paviljon, sanitarni blok i ugostiteljski sadržaji).

Na površini ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (T14) dopušteno je rekonstruirati građevinu osnovne namjene te graditi i rekonstruirati građevine pratećih sadržaja i pomoćne građevine uz slijedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

- Površina građevne čestice istovjetna je površini T14 čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri (u grafičkom dijelu plana jugo-istočni i južni dio granice T14 je određen cestom za Punta de Galeto na način da je granica površine T14 odmaknuta od vanjskog ruba postojeće ceste 5,5 m).

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima - duhovnog centra (dogradnja polivalentne dvorane i kapelice) i rekonstrukcija ili gradnja pomoćnih građevina i građevina pratećih sadržaja (muzički paviljon, sanitarni blok i ugostiteljske građevine).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopuštena je rekonstrukcija ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima - duhovni centar uz slijedeće granične uvjete:

Rekonstrukcija građevine osnovne namjene odnosi se isključivo na dogradnju (polivalentne dvorane i kapelice) građevine osnovne namjene na njenom istočnom dijelu. Nije dopušteno povećati smještajne kapacitete.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,15.

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,25.

- Visinu postojećeg dijela građevine nije dopušteno povećavati, a najveća dopuštena visina dograđenog dijela postojeće građevine (polivalentna dvorana i kapelica) iznosi 6,0 m, a za ostale građevine pratećih sadržaja 4,5 m.

- Katnost postojećeg dijela građevine se zadržava, a najveća dopuštena katnost dograđenog dijela građevine (polivalentna dvorana i kapelica) iznosi 1 nadzemnu etažu (podrum koji nije potpuno ukopan ili suteren), a za ostale građevine pratećih sadržaja 1 nadzemnu etažu (prizemlje).

- Udaljenost dogradnje postojeće građevine (polivalentene dvorane i kapelice) kao i građevina pratećih sadržaja od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Građevina osnovne namjene mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.

- Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu infrastrukturu.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja „Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka“ ovih Odredbi.

2.1.1.5. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene na površini/u zoni ugostiteljsko–turističke namjene (T15)

Članak 27.

Površina/zona ugostiteljsko-turističke namjene (T15) određena je na kartografskim prikazima br. 1 „Korištenje i namjena površina“ i br. 4. „Uvjeti i način gradnje“.

Površina/zona ugostiteljsko-turističke namjene (T15) obuhvaća postojeće građevine. Na površini/u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T15) dopuštena je prenamjena postojećih građevina u ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel baština i pansion) i rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:

HOTEL

1. oblik i veličina građevne čestice

- Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.400 m2.

- Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini T15 čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.

2. namjena građevine

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel moguća je u skladu s uvjetima određenim ovim člankom.

- Dopušteno je graditi građevine pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena postojećih građevina u ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima - hotel i rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:

Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6 (za dvije donje nadzemne etaže (Po koji nije potpuno ukopan i/ili suteren i/ili prizemlje) odnosno 0,3 (za dvije gornje nadzemne etaže).

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,8.

Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 1.600 m2 za dvije donje nadzemne etaže, odnosno 800 m2 za dvije gornje nadzemne etaže.

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Postojeće građevine mogu se prenamijeniti i rekonstruirati na način da se ne povećava postojeća izgrađenost građevne čestice ako je veća od izgrađenosti određene ovim člankom i koeficijent iskorištenosti ako je veći od koeficijenta iskorištenosti određenim ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje i nadogradnje postojećih građevina najveća dopuštena ukupna visina ne može biti veća od visine (visina do vijenca) na apsolutnoj koti +12,5 m.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se prenamijeniti i rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

HOTEL BAŠTINA

1. oblik i veličina građevne čestice

- Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.400 m2.

2. namjena građevine

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - hotel baština moguća je u skladu s uvjetima određenim ovim člankom.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena postojećih građevina u ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima - hotel baština i rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:

Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,8.

Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 1.600 m2 za dvije donje nadzemne etaže, odnosno 800 m2 za dvije gornje nadzemne etaže.

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

PANSION

1. oblik i veličina građevne čestice

- Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.400 m2.

2. namjena građevine

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene - pansion moguća je u skladu s uvjetima određenim ovim člankom.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena postojećih građevina u ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima - pansion i rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:

Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,8.

Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 1.600 m2 za dvije donje nadzemne etaže, odnosno 800 m2 za dvije gornje nadzemne etaže.

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Postojeće građevine suprotne namjeni u zoni ugostiteljsko-turističke namjene T15 se mogu do prenamjene u ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel baština i pansion) rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, isključivo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta korištenja i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta korištenja i rada smatra se:

obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,
priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) do 10% građevinske (bruto) površine građevine,
uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita ako ne prelaze uvjete određene ovim Prostornim planom.

Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja „Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka“ ovih Odredbi.

2.1.1.6. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene na površini ugostiteljsko–turističke namjene (T16)

Članak 28.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T16) određena je na kartografskim prikazima br. 1 „Korištenje i namjena površina“ i br. 4. „Uvjeti i način gradnje“.

Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T16) dopuštena je gradnja hotela i pansiona, i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:

HOTEL

1. oblik i veličina građevne čestice

Površina građevne čestice istovjetna je površini (T16) koja obuhvaća k.č. 1121/1, 1121/2, 1121/3, 1122/1, 1122/2, 1122/3 sve k.o. Krk, čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri. Navedena površina građevne čestice može se smanjivati u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti, poslovni i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu). U građevini nije dopušten smještaj stambenih sadržaja.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,13, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 0,23, od čega je 0,1 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

Tlocrtna projekcija gornje nadzemne etaže iznosi najviše 30% tlocrtne projekcije donje nadzemne etaže.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

- Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

PANSION

1. oblik i veličina građevne čestice

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja pansiona, te pratećih sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih djelatnosti, poslovni i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu). U građevini nije dopušten smještaj stambenih sadržaja.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.

Tlocrtna projekcija gornje nadzemne etaže iznosi najviše 30% tlocrtne projekcije donje nadzemne etaže.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 m (potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže).

Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine određene ovim člankom.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

- Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne ceste.

- Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

- Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima iz ovog članka.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

2.1.1.7. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene u zonama mješovite namjene – pretežito poslovne (M25)

Članak 29.

U zoni mješovite namjene – pretežito poslovne (M25) dopuštena je gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel baština, pansion i hotel - vrsta turistički apartmani (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice)), rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima, te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:

HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.

- Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

2. namjena građevine

- Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekti.

- Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m2.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

- Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine iznosi 80 kreveta.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 2,0, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

Najveća dopuštena građevinska bruto površina nove građevine iznosi 400 m2.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).

- Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, ukoliko su koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od određenih ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 5,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Širina prometnica uz građevnu česticu se ne određuje. Građevna čestica mora imati osiguran pješački pristup.

- Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.

6. uređenje građevne čestice

- Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje.

- Parkiranje ili garažiranje vozila ne određuje se ovim Odredbama.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.

mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE (HOTEL - VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)

1. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani). Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekti.

- Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušten smještaj stambene namjene.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

- Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice se mogu prenamijeniti u građevine stambene namjene uz uvjete određene za nove građevine stambene namjene.

2. Oblik i veličina građevne čestice, veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici prema tipovima građevine:

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ugostiteljsko-turistička građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice i uz nju pomoćna građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Odredbama za provođenje.

TIPA A:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2

- iznimno za izgradnju samostojeće građevine najmanja dopuštena površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne 150 m2

- ugrađene građevine 100 m2

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 1,0

- za dvojne i ugrađene građevine: 1,0

- ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 1,5 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) podruma

- dvojne i ugrađene građevine 1,5 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis)

podruma

- najveći dopušteni broj etaža građevine je potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m

TIPA B:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne građevine 150 m2

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 1,5

- za dvojne građevine: 1,5

- ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 2,00 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže

- dvojne građevine 2,00 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže

- najveći dopušteni broj etaža građevine je potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže

- najveća dopuštena visina građevina iznosi 10,5 m

TIPA C:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi 500 m2;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,5;

- ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 2,0 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m.

TIP A, B i C

Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, ukoliko su koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od određenih ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.

3. Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice od granica građevnih čestica

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m.

- Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno, kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

- Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti.

- Građevine TIPA A, B i C koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje od 3,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.

- Građevine TIPA A i B koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.

4. Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice

- Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

- Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa mogu biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

- Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije (otvorena krovišta).

- Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

- Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

- usporedo s obalnom crtom,

- usporedo u odnosu na okolne građevine,

- usporedo s prometnicom,

- usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.

5. Uređenje građevnih čestica ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice

- Prostor na građevnoj čestici građevine uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

- Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

- Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje.

- Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.

- Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

6. Priključivanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu

- Građevne čestice se priključuju na javnu površinu.

7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističku građevinu sa najviše dvije apartmanske jedinice

- Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,

- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17° i 23° i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica),

- mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.

- na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1 m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti,

- postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja „Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka“ ovih Odredbi.

Članak 29.a

Iznimno, od odredbi članka 29. ovih Odredbi za provođenje, dopuštena je rekonstrukcija postojeće građevine na k.č. 2670 k.o. Krk-grad, odnosno prenamjena postojeće građevine u ugostiteljsko-turističku građevinu sa smještajnim kapacitetima (hotel baštinu) uz sljedeće granične uvjete:

1. oblik i veličina građevne čestice

- Površina građevne čestice iznosi 434 m2 (istovjetna je postojećoj građevnoj čestici).

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija postojeće građevine, odnosno prenamjena postojeće građevine u ugostiteljsko-turističku građevinu sa smještajnim kapacitetima (hotel baštinu) i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, zabavni, ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

- Građevina ugostiteljsko-turističke namjene nije građevina za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanska građevina za tržište) nego isključivo gospodarski objekti, ali je unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hotela baštine) dopušten smještaj jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m2.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

- Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu.

Najveći dopušteni kapacitet hotela baštine iznosi 45 kreveta.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,912 (istovjetan je koeficijentu izgrađenosti prema građevinskoj dozvoli KLASA: UP/I-361-03/08-08/173; URBROJ: 2170/1-07-04/2-08-10 od 06. studenog 2008. godine).

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 2,8, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 3,3 od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže,

- Najveća dopuštena građevinska (bruto) površina građevine se ne određuje,

- Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,8 m za dio građevine sa brojem etaža podrum i 3 nadzemne etaže, a 11,8 m (za dvorišni dio građevine) sa brojem etaža podrum i 4 nadzemne etaže ali uz uvjet da dvorišni dio građevine - nadogradnja ne bude vidljiva s Frankopanske ulice odnosno da ne utječe na vizure gledajući s istoka (s ulice Narodnog preporoda) sukladno uvjetima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

- Najveći broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže, osim na dvorišnom dijelu građevine za koju iznosi podrum i 4 nadzemne etaže, sukladno uvjetima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

- Građevinu je dopušteno smjestiti na granici sa susjednim građevnim česticama odnosno na regulacijskom pravcu osim što se:

- na površini vrta-atrija ne dozvoljava gradnja,

- na prizemnom dijelu građevine istočno od vrta-atrija ne dozvoljava nadogradnja,

- na prizemnom dijelu građevine sjeverno od vrta-atrija ne dozvoljava nadogradnja ali se može formirati prohodna terasa. Nad prohodnom terasom istaci balkona gornjih etaža mogu biti najviše 2,5 m.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Širina prometnica uz građevnu česticu se ne određuje. Građevna čestica mora imati osiguran pješački pristup.

- Postojeća građevna čestica je priključena na postojeću komunalnu infrastrukturu.

6. uređenje građevne čestice

- Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje.

- U sklopu građevne čestice mogu se graditi i uređivati terase, te površine namijenjene rekreaciji, odmoru i sl.

- Parkiranje ili garažiranje vozila ne određuje se ovim Odredbama.

7. pomoćne građevine

- Na građevnoj čestici nije dopušten smještaj pomoćnih građevina.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Uvjeti određeni ovim člankom su maksimalni dopušteni uvjeti za rekonstrukciju i prenamjenu postojeće građevine i mogu se realizirati isključivo ukoliko su ispoštivani svi uvjeti i smjernice sukladno mišljenju Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci (KLASA: 612-08/17-23/0204, URBROJ: 532-04-02-11/13-17-2 od 23.10.2017.g.; KLASA: 612-08/17-23/0204, URBROJ: 532-04-02-11/13-17-4 od 12.12.2017), a koji glase:

“- Prilikom obnove južne zgrade poštivati zatečenu visinu, geometriju krovišta, raster i dimenzije otvora, oblikovanje potkrovnog vijenca i kamene erte otvora,

- Visinu uličnog pročelja sjeverne zgrade izjednačiti s južnom zgradom (P+2), plašt pročelja prelomiti u dvije fasete i oblikovati poput pročelja južne zgrade (raster otvora, krovište, potkrovni vijenac),

- Dozvoljava se podizanje trećeg kata na način da nadogradnja ne bude vidljiva s Frankopanske ulice odnosno da ne utječe na vizure gledajući s istoka (s ulice Narodnog preporoda),

- Krovove i ulične fasade oblikovati u skladu s lokalnom urbanom tradicijskom gradnjom 19. stoljeća,

- Na investitoru je odabir jedne od dviju predloženih varijanti rješenja segmenta fasade iznad sjevernog ulaza, a koji spaja pročelje škole s pročeljem novouređenog objekta,

- Sve krovove prekriti kupom kanalicom, bez izvođenja krovnih kućica, terasa, lođa i sl.

- Oluke izvesti od nebojanog pocinčanog lima odnosno cinkotita,

- Zadržati izvorno oblikovanje konkavnog potkrovnog vijenca na južnoj zgradi, a po uzoru na ovaj oblikovati i nove potkrovne vijence,

- Nakon uklanjanja žbuke s vanjske fasade južne zgrade, a prije nanošenja nove, pozvati konzervatora radi dokumentiranja stanja,

- Sve ulične fasade žbukati produžnom vapnenom žbukom i ličiti upojnom bojom mineralnog porijekla. Niti jedan dio uličnih fasada ne ostaviti nežbukano; “Fasete” ličiti različitim tonovima; izbor boje i tona dogovoriti s konzervatorom; proizvođača boje izabire investitor,

- Na svim otvorima ulične fasade ponoviti dimenzije postojećih otvora na južnoj zgradi,

- Prozore ulične fasade opremiti standardnim dvokrilnim drvenim griljama, a vrata vratnicama od kvalitetnog masivnog drva,

- Erte standardnih dimenzija (cca 15x15cm) i pragove izvesti u lokalnom vapnencu ili žbuci. Ne postavljati klupčice od mramora, umjetnih materijala i sl.

- Ne izvoditi okapnice niti strehe nad vratima i prozorima,

- Zonu sokla moguće je naglasiti nešto grubljom obradom i tamnijim tonom iste boje s fasadom.”

Ostali uvjeti za rekonstrukciju i prenamjenu postojeće građevine u ugostiteljsko-turističku građevinu sa smještajnim kapacitetima (hotel baštinu), koji nisu određeni ovim člankom, moraju biti u skladu s uvjetima određenim ovim Odredbama za provođenje izuzev uvjeta određenih člankom 29.”

(Napomena: Članak 29.a stupio na snagu 20. srpnja 2019. godine, tj. stupanjem na snagu Odluke o donošenju IV. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/19).

2.1.1.8. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene u˝ zonama mješovite namjene – pretežito stambene/pretežito poslovne (M11, M21)

Članak 30.

U zonama mješovite namjene – pretežito stambene/pretežito poslovne (M11, M21) dopuštena je gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel baština, pansion i hotel - vrsta turistički apartmani (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice)), rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima, te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:

HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

2. namjena građevine

- U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, hotela baština, pansiona i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, zabavni, ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekti.

- Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m2.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

- Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine iznosi 80 kreveta.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,25, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom “Kt”) udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.

Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 „Korištenje i namjena površina“ i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu br. 3c „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite“.

- iznimno, od odredbi određenih ovom točkom ovog članka za građevinu ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima koja se planira unutar građevinskog područja naselja NA 1-Krk na dijelu k.č. 3836 i dijelu k.č. 3838 sve k.o. Krk-grad, određuju se sljedeći granični uvjeti:

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 podzemne i 4 nadzemne etaže,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 16,0 m,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 1,05, a ukoliko se ispod ugostiteljsko-turističke građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,65 od čega je 0,6 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.

- ostali uvjeti gradnje moraju biti u skladu s uvjetima za gradnju ugostiteljsko-turističkih građevina sa smještajnim kapacitetima određenim ovim člankom i sveukupnim Odredbama za provođenje ovog Plana.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevi.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Građevna čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja „Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka“ ovih Odredbi.

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE S NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE (HOTEL - VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)

1. namjena građevine

- Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušten smještaj stambene namjene.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

- Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice se mogu prenamijeniti u građevine stambene namjene uz uvjete određene za nove građevine stambene namjene.

2. Oblik i veličina građevne čestice, veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici prema tipovima građevine:

TIPA A:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne 150 m2

- ugrađene građevine 100 m2

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,5

- ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,75 od čega je 0,25 koeficijent iskoristivosti (kis) podruma

- dvojne i ugrađene građevine 0,75 od čega je 0,25 koeficijent iskoristivosti (kis)

podruma

najveći dopušteni broj etaža građevine je potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže

najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m

TIPA B:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m2

- za dvojne građevine: 400 m2

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne građevine 150 m2

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,25

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,75

- za dvojne građevine: 0,75

- ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 1,00 od čega je 0,25 koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže

- dvojne građevine 1,00 od čega je 0,25 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže

- najveći dopušteni broj etaža građevine je potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže

najveća dopuštena visina građevina iznosi 10,5 m

TIPA C:

najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi 500 m2;

najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,75;

- ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 1,0 od čega je 0,25 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;

najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m.

TIP A, B i C:

Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice od granica građevnih čestica

- Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.

Građevine TIPA A, TIPA B i TIPA C koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti ‘otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice

- Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

- Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije (otvorena krovišta).

- Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

- usporedo s obalnom crtom,

- usporedo u odnosu na okolne građevine,

- usporedo s prometnicom,

- usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.

Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.

5. Uređenje građevnih čestica ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice

- Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

- Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine.

- Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.

- Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

6. Priključivanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu

7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističku građevinu sa najviše dvije apartmanske jedinice

- Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,

- tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

2.1.1.9. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko–turističke namjene sa smještajnim kapacitetima u zoni mješovite namjene – pretežito stambene (M12)

Članak 31.

U zoni mješovite namjene – pretežito stambene (M12) dopuštena je gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel baština, pansion i hotel - vrsta turistički apartmani (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice)), te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:

HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION

1. oblik i veličina građevne čestice

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m2.

Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.

2. namjena građevine

- Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekti.

- Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine 120 m2.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine iznosi 80 kreveta.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,23.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 0,88, od čega je 0,23 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i 3 nadzemne etaže).

- Udaljenost osnovne građevine od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.

- Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.

Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.

- Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz ovog članka.

4. oblikovanje građevina

Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.

- Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

5. način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Građevna čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.

6. uređenje građevne čestice

- Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

- Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala, visine najviše do 1,1 m.

- Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida iznosi 1,5 m.

7. pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:

- Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.

- Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.

- Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

- Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s uvjetima za nove građevine iz ovog članka.

8. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE (HOTEL-VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)

1. namjena građevine

- Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušten smještaj stambene namjene.

- Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

- Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice se mogu prenamijeniti u građevine stambene namjene uz uvjete određene za nove građevine stambene namjene.

2. Oblik i veličina građevne čestice, veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici prema tipovima građevine:

TIPA A:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 550 m2

- za dvojne: 350 m2

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m2

- za dvojne: 60 m2

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne 150 m2

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,23

- za dvojne: 0,23

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,4

- za dvojne: 0,4

- ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,63 od čega je 0,23 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže

- dvojne građevine 0,63 od čega je 0,23 koeficijent iskoristivosti

(kis)potpuno ukopane etaže

- najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 2 nadzemne etaže

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m.

TIPA B:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 600 m2

- za dvojne građevine: 500 m2

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m2

- za dvojne građevine: 60 m2

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 200 m2

- za dvojne građevine 150 m2

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,23

- za dvojne i ugrađene građevine: 0,23

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,65

- za dvojne građevine: 0,65

- ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,88 od čega je 0,23 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže

- dvojne građevine 0,88 od čega je 0,23 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže

- najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 3 nadzemne etaže.

- najveća dopuštena visina građevina iznosi 10,5 m.

TIPA C:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi 600 m2;

- najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,23;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,65;

- ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) 0,88 od čega je 0,23 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže;

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m.

- Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz ovog članka.

3. Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice od granica građevnih čestica

- Udaljenost osnovne građevine od regulacijskog pravca za ostale (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može biti manja od 6,0 m.

Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 „Korištenje i namjena površina“ i uvjetima gradnje za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu br. 3c „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite“.

Građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

4. Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice

- Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije (otvorena krovišta).

- Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija