11.

Na temelju članka 10. stavka 1. i članka 12. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 20/18, 115/18 i 98/19), članka 4. stavka 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine«, broj 22/ 19), i članka 29.Statuta Općine Mrkopalj (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 24/09, 34/09- ispr., 13/13, 19/13, 8/18), Općinsko vijeće Općine Mrkopalj, na sjednici održanoj 21. svibnja 2020. godine, donijelo je

ODLUKU
O AGROTEHNIČKIM MJERAMA I MJERAMA
ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE
POLJOPRIVREDNIH RUDINA NA PODRUČJU
OPĆINE MRKOPALJ

Članak 1.

Ovom Odlukom o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (u nastavku teksta: Odluka) propisuju se potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, radi održavanja i zaštite poljoprivrednih zemljišta na području Općine Mrkopalj.

Članak 2.

Poljoprivrednim zemljištem u smislu ove Odluke smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru upisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 3.

Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati.

Pod agrotehničkim mjerama, u smislu ove Odluke smatraju se:

- minimalna razina obrade i održavanje poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka,

- sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,

- suzbijanje organizama štetnih za bilje,

- gospodarenje biljnim ostatcima,

- održavanje organske tvari i humusa u tlu,

- održavanje povoljne strukture tla,

- zaštita od erozije,

- održavanje plodnosti tla.

Članak 4.

Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:

- redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta

- održavanje ili poboljšanje plodnosti tla

- održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama

- održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

Članak 5.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta.

Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.

Članak 6.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.

Nakon uporabe pesticida vlasnici odnosno posjednici dužni su ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja zbrinuti sukladno uputama proizvođača koje su priložene uz ta sredstva.

Članak 7.

U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje.

Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.

Članak 8.

Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju:

- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla

- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla

- obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima

- obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl.

Žetveni ostatci ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprječavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.

Članak 9.

Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla.

Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice - okopavine - leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.

Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hranjiva u tlu.

Podusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda.

Članak 10.

Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostake u tlu primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu.

Članak 11.

Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima.

U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva.

Članak 12.

Na nagnutim terenima (415%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva.

Međuredni prostori na nagnutim terenima (415%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena.

Na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa.

Na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi.

Članak 13.

Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikro hranjiva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla.

Članak 14.

Kao mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisane su:

1. održavanje živica i međa,

2. održavanje poljskih putova,

3. uređivanje i održavanje kanala,

4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica,

5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.

Članak 15.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i orezivati, na način da spriječe njenu zakorovljenost, njeno širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela, te istu formirati na način da ne ometa promet, vidljivost i preglednost poljskog puta.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata.

Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža.

Zabranjeno je izoravanje ili oštećivanje međa.

Članak 16.

Poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prilaz poljoprivrednom zemljištu, a koji koristi veći broj korisnika.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o poljskim putovima koje koriste.

Pod održavanjem poljskih putova naročito se podrazumijeva:

- redovito održavanje i uređivanje poljskih putova, kako ne bi ometali provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila

- nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim kamenim materijalom

- čišćenje i održavanje odvodnih kanala, propusta i sistema odvodnje i otjecanja oborinskih voda

- sprječavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove

- čišćenje od korova i sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta

- održavanje suhozida, saniranje oštećenih dijelova suhozida i prolaza

- sprječavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i sl.)

- sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu.

Članak 17.

Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito:

- preoravanje poljskih putova,

- sužavanje poljskih putova,

- uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,

- nanošenje zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta,

- skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.

Članak 18.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili posjednici tih kanala, dužni su održavati i čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale, tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogući prirodni tok oborinskih voda.

Članak 19.

Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih čestica na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja zabranjena je sadnja visokog raslinja neposredno uz među koja graniči s drugim vlasnikom ili posjednikom.

Štetu nastalu zasjenjivanjem vlasnici i posjednici rješavaju sporazumno ili poduzimanjem radnji oštećenog sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Članak 20.

Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik i posjednik dužan je određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama.

Stablašice koje čine vjetrobranski pojas vlasnici i posjednici dužni su redovito održavati.

Članak 21.

Radi sprječavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici i posjednici dužni su:

- održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske putove,

- uklanjati suhe biljke kao i biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl., najkasnije do 1. lipnja tekuće godine,

- uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom.

Članak 22.

Nadzor nad provedbom ove Odluke provodi poljoprivredni redar Općine Mrkopalj i nadležne inspekcije ovlaštene posebnim propisima.

U provođenju nadzora poljoprivredni redar je ovlašten rješenjem narediti vlasniku i posjedniku poljoprivrednog zemljišta radnje u svrhu provođenja mjera propisanih ovom Odlukom te je dužan o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama redovito izvještavati nadležnu poljoprivrednu inspekciju.

Protiv rješenja poljoprivrednog redara iz stavka 2. ovog članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu Primorsko- goranske županije nadležnom za poslove poljoprivrede, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.

Ukoliko vlasnik i posjednik ne poduzme rješenjem naređene mjere, izvršenje rješenja provest će se putem treće osobe na odgovornost i teret vlasnika i posjednika poljoprivrednog zemljišta.

Članak 23.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivrednom redaru u provedbi njegovih ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i pristup do poljoprivrednog zemljišta.

Ako poljoprivredni redar u svom radu naiđe na otpor može zatražiti pomoć nadležne policijske postaje.

Članak 24.

Općina Mrkopalj podnosi Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu godišnje izvješće o primjeni propisanih agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.

Članak 25.

Novčane kazne za ne provođenje agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz ove Odluke propisane su prekršajnim odredbama važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Članak 26.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama te uređivanju i održavanju poljoprivrednih rudina na području Općine Mrkopalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« br. 3/10).

Članak 27.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/20-01/01

Ur. broj: 2112-05-01-20-9

Mrkopalj, 21. svibnja 2020.

Općinsko vijeće Općine Mrkopalj

Predsjednik

Zvonko Matković, v. r.