PRERASPODJELA
RADNOG VREMENA
Članak
12.
Zapovjednik ili ovlaštena osoba može, ako to
narav posla zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme preraspodijeliti tako da
tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog
ili nepunoga radnog vremena.
Ako je radno vrijeme preraspodjeljeno,
prosječno radno vrijeme tijekom jednog mjeseca ne smije biti duže od punog
radnog vremena.
Preraspodjela radnog vremena ne smatra se
prekovremenim radom.
Prilikom donošenja odluke o preraspodjeli
radnog vremena poslodavac je dužan savjetovati se sa Sindikatom.
EVIDENCIJA
NAZOČNOSTI NA RADU
Članak
13.
O nazočnosti na radu vodi se evidencija.
Evidencija podrazumijeva vrijeme dolaska i
odlaska sa rada, izlazak iz kruga poslovnih prostorija te druge evidencije iz
oblasti rada (bolovanje, godišnji i dr.).
IV. ODMORI I DOPUSTI
STANKA
Članak
14.
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno
ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, koja se ubraja u
radno vrijeme.
Članak
15.
Radnik koji radi u smjenama ima pravo na
odmor (stanku) propisanu rasporedom smjenskog rada u trajanju od najmanje 2 x
30 minuta koja se ubraja u radno vrijeme.
Vrijeme stanke utvrđuje zapovjednik u skladu
sa potrebama posla.
DNEVNI
I TJEDNI ODMOR
Članak
16.
Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva
uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak
17.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju
od najmanje 48 sati neprekidno.
Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
Ako je neophodno da radnik radi na dane
tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg
tjedna.
GODIŠNJI
ODMOR
Članak
18.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo
na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.
Prava na godišnji odmor radnik se ne može
odreći, niti mu se ono može uskratiti.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom
vremenu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u
prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja
predstavljaju naknadu za rad).
Članak
19.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da
se na minimalni broj dana iz prethodnog članka dodaju dani godišnjeg odmora prema
sljedećim pojedinačnim mjerilima:
a) s obzirom na uvjete rada
-rad na poslovima s otežanim ili posebnim
uvjetima rada 3 dana,
-rad u smjenama ili redoviti rad subotom,
nedjeljom, blagdanima i u neradnim danima određenim zakonom 2 dana.
b) s obzirom na složenost poslova:
- poslovi za koje je uvjet NSS 1 dan,
- poslovi za koje je uvjet SSS 2 dana,
- poslovi za koje je uvjet VŠS ili VSS 4
dana.
c) s obzirom na dužinu radnog staža
- od 1 do 3 godine 1 dan,
- od 3 do 5 godina 2 dana,
- od 5 do 10 godina 3 dana,
- od 10 do 15 godina 4 dana,
- od 15 do 20 godina 5 dana,
- od 20 do 25 godina 6 dana,
- od 25 do 30 godina 7 dana,
- iznad 30 i više godina 8 dana.
d) s obzirom na posebne socijalne uvjete:
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s
jednim maloljetnim djetetom (smatra se dijete do 18. godine života) 2 dana,
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za
svako daljnje maloljetno dijete još po 1 dan,
- samohranom roditelju maloljetnog djeteta 3
dana,
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku
djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana,
- osobi s invaliditetom 3 dana.
e) s obzirom na ostvarene rezultate rada ako
je prosjek ocjena u razdoblju od godine dana:
- iznad 10 2 dana,
- iznad 12 3 dana,
- iznad 15 4 dana,
- iznad 17 5 dana.
Članak
20.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne
uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad,
koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg
odmora.
Članak
21.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje
se planom korištenja godišnjeg odmora.
Plan korištenja godišnjeg odmora donosi
zapovjednik, vodeći računa o želji svakog radnika.
Plan godišnjeg odmora donosi se najkasnije do
30. travnja tekuće godine.
Članak
22.
Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:
- ime i prezime radnika,
- radno mjesto,
- ukupno trajanje godišnjeg odmora,
- vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Članak
23.
Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora
za svakog pojedinog radnika donosi se odluka o korištenju godišnjeg odmora
najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.
Članak
24.
Protiv odluke o korištenju godišnjeg odmora
radnik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti prigovor
zapovjedniku.
Članak
25.
Radnik može koristiti godišnji odmor u
neprekidnom trajanju ili u dijelovima ako je ostvario pravo na godišnji odmor u
trajanju dužem od 10 dana.
Ako radnik koristi godišnji odmor u
dijelovima, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 10 radnih dana neprekidno
i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na
godišnji odmor ako ne postigne drugačiji pisani dogovor sa zapovjednikom.
Radnik koji je ostvario pravo na godišnji
odmor u trajanju kraćem od 10 dana, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i
iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Članak
26.
Neiskorišteni godišnji odmor radnik može
prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine a
sukladno općim propisima o radu.
Članak
27.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan
dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je
dužan o tome obavijestiti zapovjednika najmanje tri dana prije.
Članak
28.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti
korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih
poslova.
Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja
godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi zapovjednik JVP Opatija.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto
korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno
nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Članak
29.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova
prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju
se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni
troškovi prijevoza koje je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta
stanovanja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida,
prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci
koji su nastali za radnika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što
dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
PLAĆENI
DOPUST
Članak
30.
Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće
(plaćeni dopust), ukupno najviše 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u
sljedećim slučajevima:
- sklapanje braka 5 radnih dana
- rođenje djeteta 5 radnih dana
- smrti člana uže obitelji (supružnik,
dijete, roditelj, očuh i maćeha, brat ili sestra, pastorčad i posvojenici,
dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje, posvojitelj i osoba koju je prema
zakonu radnik dužan uzdržavati) 5 radnih dana
- smrti djeda ili bake, unuka, roditelja
supružnika, snahe ili zeta, ostalih srodnika u pravoj liniji i njihovih
supružnika 2 radna dana
- selidbe izvan mjesta stanovanja 3 radna
dana
- selidbe u mjestu stanovanja 1 radni dan
- teške bolesti djeteta ili roditelja izvan
mjesta stanovanja 3 radna dana
- sudjelovanje na vatrogasnim susretima,
seminarima obrazovanju za vatrogasne aktivnosti i dr. u slučajevima izvan
vatrogasne službe u JVP Opatija 3 radna dana
- nastup na kulturnim i sportskim priredbama
2 radna dana
- sudjelovanje na sindikalnim susretima,
seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana
- element. nepogoda prilikom kojih je nastala
šteta po imovinu radnika 5 radnih dana
- za svako dobrovoljno davanje krvi 2 radna
dana
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki
smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana koje je
tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće
(plaćeni dopust) i u drugim opravdanim slučajevima po odluci zapovjednika.
Pri utvrđivanju trajanja plaćenog dopusta ne
uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani utvrđeni zakonom.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa
ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom
provedenim na radu.
Članak
31.
Radnik može koristiti plaćeni dopust
isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni
dopust.
Članak
32.
Odluku o pravu korištenja dopusta uz naknadu
plaće donosi poslodavac na temelju pisanog zahtjeva radnika.
Članak
33.
Ako okolnost iz članka 30. ovoga Ugovora
nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada
zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti
pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na
bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.
NEPLAĆENI
DOPUST
Članak
34.
Radniku se može odobriti dopust bez naknade
plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da
je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova JVP
Opatija, a osobito:
- radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće
ili stana,
- njege člana uže obitelji,
- liječenja na osobni trošak,
- sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i
sportskim priredbama,
- vlastitog školovanja, doškolovanja,
osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
Neplaćeni dopust može se odobriti za:
- pripremanje i polaganje ispita u srednjoj
školi, do 5 dana
- pripremanje i polaganje ispita u višoj
školi ili na fakultetu, do 10 dana
- sudjelovanje na stručnim seminarima i
savjetovanjima, do 5 dana
- pripremanje i polaganje ispita zbog
stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko
obrazovanje i dr.) do 2 dana
Kad to okolnosti zahtijevaju, može se radniku
neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju dužem od 30
dana.
Članak
35.
Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju
prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
V. NAKNADA ŠTETE
POVREDA
SLUŽBENE DUŽNOSTI
I ODGOVORNOST ZA ŠTETU
Članak
36.
Postupanje u slučaju povrede službene
dužnosti odnosno radnog odnosa te odgovornost za počinjenu štetu i eventualno
oslobođenje od odgovornosti za štetu provodi se u sklada sa Zakonom o
vatrogastvu.
UVJETI
I NAČINI SMANJIVANJA
I OSLOBAĐANJA OD NAKNADE ŠTETE
Članak
37.
Naknade štete smanjit će se pod uvjetom da
šteta nije učinjena namjerno, da radnik do sada nije uzrokovao štete i ako je
poduzeo sve da se šteta otkloni:
- ako se šteta može u cijelosti ili
djelomično otkloniti radom u JVP Opatija i sredstvima JVP Opatija,
- ako je radnik u teškoj materijalnoj
situaciji a naknada bi ga osobito teško pogodila, ili
- ako se radi o starijem zaposleniku ili
samohranom roditelju ili skrbniku, ili
- ako se radi o manjoj šteti.
Smanjenje štete iz razloga iz stavka 1. ovoga
članka iznosi najmanje 20%, a zaposlenik se može i u cijelosti osloboditi od
naknade štete.
Štetu uzrokovanu odlaskom na intervenciju i
na samoj intervenciji nastalu iz nužde zbog spašavanja života i zdravlja ljudi
i materijalnih dobara na sredstvima JVP Opatija i sredstvima drugih osoba
podmiruje poslodavac.
Štete iz prethodnog stavka počinjene iz
grubog nemara podmiruje radnik koji je štetu uzrokovao.
VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
OTKAZNI
ROKOVI I OTPREMNINA
Članak
38.
U slučaju kada radnik daje otkaz dužan je
odraditi otkazni rok u trajanju od 30 dana, ako s poslodavcem ili osobom koju
on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.
Svakom radniku kojemu otkazuje poslodavac,
ako razlog otkaza nije skrivljen ponašanjem radnika, a kojem se ne mogu
ponuditi drugi odgovarajući poslovi i radni zadaci ili koji po isteku roka na
koji je imenovan ne bude ponovno izabran, ili se ne može rasporediti na druge
odgovarajuće poslove i radne zadaće sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnom
iskustvu, te u slučaju kada radnik ne može uredno izvršavati svoje obveze iz
radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti, utvrđuje se
otkazni rok i to:
- najmanje dva tjedna ako je u radnom odnosu
proveo manje od godinu dana,
- mjesec dana ako je u radnom odnosu proveo
dvije godine,
- dva mjeseca ako je u radnom odnosu proveo
dvije do pet godina,
- tri mjeseca ako je u radnom odnosu proveo
pet godina,
- četiri mjeseca ako je u radnom odnosu
proveo deset godina,
- pet mjeseci ako je u radnom odnosu proveo
petnaest godina,
- šest mjeseci ako je u radnom odnosu proveo
dvadeset i više godina.
Radnik kojem prestaje radni odnos zbog
poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini jedne
njegove prosječne neto mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije
prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u JVP Opatija i pravnim
prednicima, a najviše osam prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u
tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, vodeći računa o planiranim
sredstvima u financijskom planu ustanove.
Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema
posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjena plaća uz naknadu preostalog
dijela prema posebnim propisima, za izračun otpremnine uzet će se plaća koju bi
radnik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.
Otpremnina iz stavka 3. ovog članka isplatit
će se radniku posljednjeg dana radnog odnosa.
Pravo na otpremninu iz stavka 3. ovog članka
ostvaruje radnik nakon dvije godine neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca.
OTPREMNINA
PRILIKOM ODLASKA
U MIROVINU
Članak
39.
Radniku koji nije vatrogasac koji odlazi u
starosnu mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od tri njegove
prosječne neto plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.
U slučaju da radnik u posljednja tri mjeseca
prije odlaska u mirovinu ima neto plaću manju od prosječne mjesečne neto plaće
isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri
mjeseca, kao osnovica za isplatu otpremnine uzima se prosječna mjesečna neto
plaća isplaćena po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna
tri mjeseca.
Otpremnina se isplaćuje najkasnije 30 dana po
prestanku radnog odnosa.
Radniku koji stekne uvjete za prijevremenu
starosnu mirovinu poslodavac može ponuditi sedam njegovih prosječnih neto plaća
isplaćenih mu u prethodna tri mjeseca radi odlaska u prijevremenu starosnu
mirovinu.
Ponuda poslodavca mora biti dana u pisanom
obliku najkasnije 30 dana prije stjecanja uvjeta za prijevremenu starosnu
mirovinu, a radnik se o njoj mora očitovati u pisanom obliku u roku od 15 dana od
primitka ponude, u protivnom gubi pravo na ponuđeni iznos.
Radniku koji nije prihvatio ponudu poslodavca
iz stavka 4. ovog članka, a u skladu s stavkom 5. ovog članka, prilikom odlaska
u prijevremenu starosnu mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od
tri njegove prosječne neto plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.
Radniku profesionalnom vatrogascu kojem je
prestao radni odnos radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na
radu ili profesionalne bolesti pripada pravo na otpremninu sukladno Zakonu o
vatrogastvu.
Radniku profesionalnom vatrogascu kojem
sukladno propisu koji uređuje mirovinsko osiguranje i propisima koji uređuju
staž osiguranja s povećanim trajanjem prestaje radni odnos radi stjecanja prava
na starosnu mirovinu, te kojemu sukladno propisu koji uređuje mirovinsko
osiguranje prestaje služba radi stjecanja prava na prijevremenu starosnu
mirovinu pripada pravo na otpremninu sukladno Zakonu o vatrogastvu ili sukladno
ovom Ugovoru, ovisno što je za radnika povoljnije.
Članak
40.
Prigodom odlaska u mirovinu, radniku koji
ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu
mirovinu prema odredbama Zakona o mirovin
skom osiguranju, može se
dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob
i/ili ostvaren određeni mirovinski staž.
STAŽ
KOD ISTOG POSLODAVCA
Članak
41.
U smislu ovog Ugovora kao staž kod istog
poslodavca podrazumijeva se staž u JVP Opatija i njenim pravnim prednicima.
OTKAZ
UVJETOVAN SKRIVLJENIM
PONAŠANJEM RADNIKA I IZVANREDNI OTKAZ
Članak
42.
Poslodavac može redovito otkazati radniku
primjenom instituta otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ako
utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnog odnosa.
Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa
smatraju se:
- neizvršavanje obveza iz ugovora o radu,
- nezakonito raspolaganje sredstvima,
- zlouporabe i prekoračenja ovlasti,
- nesvrsishodno raspolaganje sredstvima,
- povreda propisa iz oblasti zaštite od
požara, zaštite na
radu i sl,
- odavanje tajnih podataka,
- iznašanje neistinitih navoda o JVP Opatija,
- zloupotreba privremene spriječenosti za rad
zbog bolesti,
- odbijanje izvršenja poslova,
- rad u alkoholiziranom stanju ili pod
utjecajem opojnih
sredstava i droga,
- krađa novca, materijala, sirovina,
dokumenata i sl,
- zlouporaba investicijskih studija i
intelektualnog vlasništva,
- prikrivanje uočenih nepravilnosti u radu,
- neopravdano zakašnjavanje na posao,
- ugrožavanje dostojanstva žena i muškaraca
na poslu,
- sudjelovanje u tučnjavi,
- izazivanje nereda,
- neopravdani izostanak s rada tri i više
radnih dana uzastopce,
- ponašanja radi kojeg je tri puta izrečena
kazna zbog neopravdanog izostanka s rada,
- nepravilnog rukovanja strojevima i opremom,
- neizvršavanja ili nemarnog izvršavanja
radnih obaveza,
- povrede radne discipline utvrđene općim
aktom JVP.
Zbog kršenja obveza iz stavka 2. ovoga članka
poslodavac može izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za
činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Radnik i poslodavac imaju pravo na opravdani
razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme,
bez poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako
zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito
važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih
stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati
samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se
izvanredni otkaz temelji.
Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže
ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu
štete.
VII. PLAĆA
PLAĆA
Članak
43.
Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću.
Osnovnu plaću radnika čini umnožak
koeficijenata složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i
osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Osnovica za izračun plaće po satu iznosi
15,48 kuna brutto.
Koeficijenti složenosti utvrđeni su
sistematizacijom radnih mjesta unutar JVP Opatija.
Dodaci na osnovnu plaću su:
- dodatak za posebne uvjete rada 20% (samo za
radnike na poslovima sa posebnim uvjetima rada),
- dodatak za pasivno dežurstvo,
- stimulativni dodatak,
- dodatak za uspješnost na radu,
- druga uvećanja plaće.
Članak
44.
Ugovorne strane obvezuju se svake godine u
rujnu započeti, a najkasnije do donošenja proračuna za iduću godinu završiti
pregovore o osnovici za izračun plaće u idućoj godini.
Članak
45.
O osnovici za obračun plaće strane Ugovora
sklapaju Aneks Ugovora.
Članak
46.
Pod pojmom prosječna neto plaća iz ovog
Ugovora podrazumijeva se prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenome
u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Članak
47.
Stimulativni dio plaće iznosi od 0 - 20 % i
obračunava se na osnovnu plaću.
Visinu stimulativnog dijela za zaposlenike
donosi zapovjednik, a visinu stimulativnog dijela plaće zapovjednika donosi
Upravno odnosno Vatrogasno vijeće.
Stimulativni dio plaće za mjesec u kojem se
radnik nalazi na bolovanju ili godišnjem odmoru duže od 12 radnih dana isti je
kao i prethodni mjesec.
UVEĆANJA
PLAĆE
Članak
48.
Osnovna plaća radnika u JVP Opatija uvećat će
se:
- za rad noću 50%,
- za prekovremeni rad 50%,
- za rad subotom 35%,
- za rad nedjeljom 35%,
- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni
10%.
Ako radnik radi na blagdane, te neradne dane
utvrđene zakonom ima pravu na plaću uvećanu za 100%.
Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu
(pripravnosti za rad), radniku će se isplatiti 5 % satnice redovnog rada u
tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.
Uvećanje plaće iz stavka 1. ovog članka
međusobno se ne isključuju.
Smjena koja zamjenjuje službujuću smjenu je
pasivno dežurna.
Umjesto povećanja osnovne plaće na osnovi
prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne dane ukoliko operativne
potrebe poslodavca to omogućavaju, prema ostvarenim satima prekovremenog rada u
omjeru 1: 1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog
sata rada) te se u tom
slučaju donosi odluka u kojoj se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih
dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.
Radnik sam odlučuje da li će koristiti
slobodne dane s osnova prekovremenog rada ili će tražiti uvećanje plaće s te
osnove.
ISPLATA
PLAĆE
Članak
49.
Plaća se isplaćuje za razdoblje koje čini
kalendarski mjesec.
Plaća se isplaćuje do 15-og dana u mjesecu za
protekli mjesec.
Poslodavac će radniku, prilikom isplate
plaće, uručiti obračun plaće.
Ako Poslodavac na dan dospjelosti ne isplati
plaću, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku
uručiti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti.
Članak
50.
Na zahtjev radnika poslodavac je obavezan iz
plaće radnika obustavljati i podmirivati povremene obveze radnika prema trećim
osobama.
Radnik ima pravo izabrati banku preko koje će
mu se isplaćivati plaća.
DODACI
ZA USPJEŠNOST NA RADU
Članak
51.
Za ostvarene natprosječne rezultate rada, za
izum i tehnološka unapređenja radniku se može isplatiti nagrada.
Za spašavanje života prilikom vatrogasne
intervencije prilikom čega se ugrožava život radnika, radniku se dodjeljuje
zahvalnica JVP Opatija i novčana nagrada.
Nagrade iz stavka 1. i 2. ovoga članka
isplaćuje se radniku na Dan Sv. Florijana.
Prijedlog za dodjelu nagrade iz stavka 2.
ovoga članka daje neposredni rukovoditelj akcije gašenja uz pisano obrazloženje
zapovjedniku JVP Opatija.
Upravno odnosno Vatrogasno vijeće odobrava i
utvrđuje visinu nagrade iz stavka 1. i 2. ovoga članka na prijedlog
zapovjednika JVP Opatija.
VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA
SLUČAJEVI
KADA RADNIKU PRIPADA
PRAVO NA NAKNADU PLAĆE
Članak
52.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini
njegove plaće isplaćene za prethodni mjesec za razdoblje u kojemu ne radi zbog:
- plaćenog dopusta,
- državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih
zakonom, obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje ga je
uputio poslodavac,
- obrazovanja za potrebe sindikalnih
aktivnosti odobrenog od strane poslodavca,
- prekida rada do kojega je došlo krivnjom
poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom
vremenu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u
prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja
predstavljaju naknadu za rad).
NAKNADA
ZA VRIJEME BOLOVANJA
Članak
53.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja
prva 42 dana, za invalide rada prvih 7 dana, pripada mu naknada plaće u visini
95% od njegove prosječne osnovne bruto plaće isplaćene mu u prethodna tri
mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.
Ako je radnik odsutan s rada 43 dana i duže,
za invalide rada 8 dana i duže pripada mu razlika između naknade za bolovanje
koje prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz
stavka 1. ovoga članka, ali najduže još 30 dana.
U slučajevima kada radnik ima pravo na
naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja pripada mu
razlika između naknade za bolovanje koju prima od Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovog članka za razdoblje
kako je određeno stavkom 2. ovog članka, ako je to za njega povoljnije. Radnik
dostavlja dokaz o visini uplaćene naknade za bolovanje koju prima od Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje, kada poslodavac nema uvid u istu, a
poslodavac isplaćuje razliku na prvoj sljedećoj isplati plaće.
REGRES
ZA KORIŠTENJE
GODIŠNJEG ODMORA
Članak
54.
Radniku pripada pravo na regres za korištenje
godišnjeg odmora.
Isplata regresa izvršit će se u cijelosti
jednokratno najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora, za sve
radnike koji su stekli pravo na godišnji odmor.
Radnik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio
godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa razmjerno broju mjeseci
provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg
odmora.
Radnik koji naknadno stekne pravo na godišnji
odmor ima pravo na isplatu istog iznosa regresa kao i radnik iz prethodnog
stavka ovoga članka.
Visinu regresa za godišnji odmor utvrđuje
Upravno odnosno Vatrogasno vijeće sukladno financijskom planu ustanove.
JUBILARNA
NAGRADA
Članak
55.
Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za
neprekidni rad u JVP Opatija i to za navršenih:
- 10 godina 0,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 15 godina 1,0 prosječna mjesečna neto plaća
- 20 godina 1,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 25 godina 2,0 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 30 godina 2,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 35 godina 3,0 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 40 godina 3,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 45 godina 4,0 prosječne mjesečne neto
plaće.
Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada iz
stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu, a
najranije 30 dana prije stjecanja prava na isplatu ukoliko podnese pisani
zahtjev poslodavcu i ranija isplata bude odobrena.
U radni staž radnika uračunava se i staž
kojeg je radnik proveo na radu kod pravnog prednika JVP Opatija, uz uvjet da
nije došlo do prekida u radnom stažu.
POTPORE
Članak
56.
Član kućanstva radnika ima pravo na potporu u
slučaju:
- smrti radnika koji nije vatrogasac koji
izgubi život u obavljanju neto plaće i troškovi pogreba ili u povodu obavljanja
rada - 2 prosječne mjesečne
- smrti radnika - troškovi pogreba.
Troškovima pogreba iz stavka 1. ovoga članka
razumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne
mjesečne neto plaće.
Pravo na podmirenje troškova i pravo na
novčanu pomoć u slučaju smrti ili ozljede koja je nastupila u obavljanju ili
prilikom obavljanja vatrogasne djelatnosti ostvaruje se pod uvjetima koje
propisuje Zakon o vatrogastvu.
Radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti
supružnika, djeteta, roditelja, očuha ili maćehe, pastorčadi, posvojenika i
posvojitelja u visini 1 prosječne mjesečne neto plaće.
Radnik ima pravo na potporu, jedanput
godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:
- bolovanja dužeg od 90 dana - 1 prosječna
mjesečna neto plaća,
- nastanka teškog invaliditeta na radu
radnika koji nije vatrogasac - 2 prosječne mjesečne neto plaće,
- nastanka teškog invaliditeta radnika,
maloljetnog djeteta ili supružnika radnika - 1 prosječna mjesečna neto plaća.
Teškim invalidom u smislu stavka 5. ovog
članka smatra se osoba s utvrđenim fizičkim ili mentalnim invaliditetom višim
od 70%, što dokazuje rješenjem nadležne službe.
Za otklanjanje posljedica nastalih nepogodom
(poplava, požar, udar groma i dr.) koja je prouzročila štetu na imovini radnika
(izuzev osobnih vozila i sl.), izuzev šteta koje su namjerno izazvane ili koje
su nastale zbog nemara, krajnje nepažnje ili nepoduzimanja propisanih mjera
zaštite, radnik ima pravo, jedanput godišnje, na 1 prosječnu mjesečnu neto
plaću.
Za rođenje djeteta radnik ima pravo na pomoć
u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez. Radnik sa
prebivalištem na području Grada Opatije ne može ostvariti pravo na ovu vrstu
pomoći iz proračuna Grada Opatije po dva osnova, već ostvaruje pravo na pomoć
koja je za njega povoljnija.
Radnik, dijete ili supružnik ostvaruje pravo
na pomoć, jedanput tijekom kalendarske godine, za operativne zahvate,
liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala rješavanje kojih nije
pokriveno osnovnim, privatnim ni dopunskim zdravstvenim osiguranjem, uz
mišljenje nadležnog liječnika u visini stvarnih troškova, a najviše do visine 2
prosječne mjesečne neto plaće.
Članak
57.
Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci,
odnosno zakonskim skrbnicima djece radnika koji nije vatrogasac, koji je
izgubio život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada, mjesečno isplatiti
pomoć i to:
- za dijete predškolskog uzrasta 50%
prosječne mjesečne neto plaće,
- za dijete do završenog osmog razreda
osnovne škole 70% prosječne mjesečne neto plaće,
- za dijete do redovno završene srednje škole
90% prosječne mjesečne neto plaće.
Maksimalan mjesečni iznos koji mogu primati
osobe iz stavka 1. je 8.000,00 kuna bez obzira na broj djece i uzrast djece.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo
na pomoć ako ne ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi smrti radnika.
PRAVO
RADNIKOVA DJETETA NA DAR
U PRIGODI DANA SV. NIKOLE
Članak
58.
Ugovorne strane sporazumne su da će
poslodavac radniku za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava
15 i manje godina starosti u prigodi Dana svetog Nikole isplatiti iznos u
visini maksimalnog iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez,
najkasnije do 5. prosinca tekuće godine.
Pravo na isplatu ima roditelj preko kojeg je
dijete zdravstveno osigurano ukoliko su oba zaposlenici ustanove na koje se
primjenjuje ovaj kolektivni ugovor odnosno ukoliko je jedan roditelj zaposlenik
Grada Opatije ili druge ustanove Grada Opatije koja ostvaruje pravo na dar
djetetu iz stavka 1. ovog članka.
Pravo na isplatu iznosa iz stavka 1. ovog
članka ima radnik koji je u radnom odnosu u ustanovi na dan isplate.
BOŽIĆNICA
Članak
59.
Radnicima u JVP Opatija za Božićne blagdane
pripada božićnica.
Visinu božićnica utvrđuje Upravno odnosno
Vatrogasno vijeće sukladno financijskom planu ustanove.
Pravo na isplatu božićnice ima radnik koji je
u radnom odnosu u ustanovi minimalno šest mjeseci i na dan kada se isplaćuje
božićnica i to razmjerno broju mjeseci provedenih u radnom odnosu.
USKRSNICA
Članak
60.
Radnicima u JVP Opatija povodom Uskrsa
pripada uskrsnica.
Uskrsnicu određuje Upravno odnosno Vatrogasno
vijeće sukladno financijskom planu ustanove.
TROŠKOVI
PREHRANE
Članak
61.
Ugovorne strane su sporazumne da će
poslodavac svakom radniku isplatiti novčanu naknadu za podmirivanje troškova
prehrane, uz isplatu plaće, a najmanje 416,00 kuna mjesečno.
Radnik ima pravo na isplatu naknade iz stavka
1. ovog članka neovisno o korištenju godišnjeg odmora, a umanjuje se razmjerno
vremenu provedenom na bolovanju i na plaćenom dopustom dužem od 7 dana.
Ukoliko dođe do izmjene poreznih propisa i
povećanja neoporezivog iznosa za isplatu naknade iz stavka 1. ovog članka, o
isplati iste će se sa Sindikatom voditi posebni pregovori.
NAGRADA
ZA RADNE REZULTATE
Članak
62.
Radnik ima pravo na isplatu jednokratnog
dodatka na mjesečnu plaću na ime nagrade za radne rezultate u neto iznosu koji
utvrđuje Upravno odnosno Vatrogasno vijeće sukladno financijskom planu
ustanove.
Pravo na dodatak iz stavka 1. ima radnik koji
je u radnom odnosu na dan kad se isplaćuje dodatak, i to razmjerno broju
mjeseci provedenih u radnom odnosu u godini za koju ostvaruje to pravo.
Dodatak iz stavka 1. isplatit će se
najkasnije do 31. prosinca.
DNEVNICA
I NAKNADA TROŠKOVA PUTOVANJA
Članak
63.
Za službeno putovanje radniku pripada:
- naknada prijevoznih troškova u visini
stvarnih izdataka,
- dnevnica u visini maksimalnog iznosa na
koji se prema posebnim propisima kojim se utvrđuju naknade, potpore, nagrade,
dnevnice i druga primanja na koja se ne plaća porez,
- troškovi noćenja u visini stvarnih
izdataka, odnosno u visini utvrđenoj posebnim propisima kojima se utvrđuju
naknade, potpore, dnevnice i druga primanja.
Za vrijeme provedeno na službenom putovanju
svaka 24 sata kao i u trajanju od 12 do 24 sata radniku pripada puna dnevnica.
Za vrijeme provedeno na službenom putovanju
od 8 do 12 sati pripada 1/2 dnevnice.
Članak
64.
Radniku upućenom na službeno putovanje u
inozemstvo pripada dnevnica u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima
ne plaća porez, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na
način i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja u
inozemstvo za korisnike državnog proračuna.
TERENSKI
DODATAK
Članak
65.
Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca,
područja djelovanja vatrogasne postrojbe radnik ima pravo na terenski dodatak u
visini iznosa utvrđenih posebnim propisom kojim se određuju naknade, potpore,
nagrade, dnevnice i druga primanja na koja se ne plaća porez na dohodak.
Terenski dodatak se radniku isplaćuje
najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idući mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak se međusobno
isključuju.
NAKNADA
ZA ODVOJENI ŽIVOT
Članak
66.
Naknada za odvojeni život pripada radniku
kada je upućen na službu ili na rad izvan sjedišta poslodavca duže od mjesec
dana, a obitelj mu ostaje u istom mjestu stanovanja ili boravišta u kojem se do
tada nalazila, u visini iznosa utvrđenih posebnim propisom o neoporezivim
iznosima naknada, dnevnica i potpora.
NAKNADA
ZA TROŠAK PRIJEVOZA
Članak
67.
Svakom radniku bit će isplaćena naknada
troškova prijevoza na posao i s posla javnim prijevozom u 100% visini troškova
izdataka prema cijeni mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili relaciji.
U slučaju kada radnik odsustvuje s posla radi
korištenja godišnjeg odmora, bolovanja i sl., naknada za prijevoz isplatit će
se srazmjerno broju dana provedenim na poslu u tom mjesecu.
U slučaju kada radnik radi potrebe posla mora
dolaziti na radno mjesto izvan svoje smjene, naknada za prijevoz isplatiti će
mu se srazmjerno broju dolazaka na posao u tom mjesecu.
Pravo na naknadu troškova prijevoza nema
radnik koji ima službeno vozilo u stalnom korištenju.
U slučaju kada se, uslijed promjene mjesta
prebivališta ili promjene mjesta rada, tijekom mjeseca, promjene uvjeti za
određivanje visine naknade za prijevoz (druga prijevozna zona) naknada se
utvrđuje srazmjerno broju dana i visini mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili
relaciji.
Naknada troškova prijevoza isplaćuje se u
roku iz članka 49. Ugovora.
NAKNADA
ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG
AUTOMOBILA
Članak
68.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog
automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu stvarnih troškova u najvišem
iznosu na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.
IX. ZAŠTITA I SIGURNOST RADNIKA
ZAŠTITA
NA RADU
Članak
69.
Poslodavac će poduzimati mjere nužne za
sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i mjere sprečavanja rizika na radu,
pružanje informacija i osposobljavanje radnika za siguran rad te brigu za
potrebnu organizaciju i pripadajuća zaštitna sredstva uključujući i osobna
zaštitna sredstva pridržavajući se Zakona o radu, Pravilnika o radu, Pravilnika
o zaštiti na radu i drugih općih akata koji uređuju to područje.
OSIGURANJE
RADNIKA
Članak
70.
Poslodavac je dužan osigurati djelatnike od
posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe, odnosno rada, kao i
u slobodnom vremenu tijekom 24 sata i to za slučaj:
- smrti uslijed nezgode - 75.000 kn,
- smrti uslijed bolesti - 37.000 kn,
- trajni invaliditet uslijed nezgode -
150.000 kn.
Poslodavac je dužan savjetovati se sa
sindikatom prije zaključenja nove police osiguranja.
ZDRAVLJE
I SIGURNOST NA RADU
Članak
71.
Poslodavac je dužan osigurati nužne uvjete za
zdravlje i sigurnost radnika na radu.
Poslodavac će poduzeti sve mjere nužne za
zaštitu života te sigurnost i zdravlje radnika uključujući njihovo
osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje
informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.
Članak
72.
Dužnost je svakog radnika brinuti se o
vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika, te
osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i
uputama koje mu je osigurao poslodavac.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i
neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije
biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog postupka u odnosu na druge
radnike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako
je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti
radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
X. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI
TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD
ZABRANA
OTKAZIVANJA ZBOG PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD
Članak
73.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili
je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.
Zabrana iz prethodnog stavka ne utječe na
prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.
PRAVO
POVRATKA NA PRETHODNE POSLOVE
Članak
74.
Radnik koji je bio privremeno nesposoban za
rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za
kojeg ovlaštena osoba, odnosno tijelo, utvrdi da je sposoban za rad, ima se
pravo vratiti na poslove koje je prethodno radio ili druge odgovarajuće
poslove.
OBVEZA
OBAVJEŠĆIVANJA O PRIVREMENOJ NESPOSOBNOSTI ZA RAD
Članak
75.
Radnik je dužan što je prije moguće
obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku
od tri dana.
Ako zbog opravdanih razloga radnik nije mogao
ispuniti obvezu iz prethodnog stavka, dužan je to učiniti što prije, a
najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome
onemogućio.
PRAVO
ZAPOSLENJA NA DRUGIM POSLOVIMA
Članak
76.
Ako ovlaštena osoba, odnosno tijelo, ocijeni
da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od
nastanka invaliditeta, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir i mišljenje
ovlaštene osobe, odnosno tijela, ponuditi zaposleniku druge poslove za koje je
on sposoban, koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je
zaposlenik prethodno radio.
Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je
dužan prilagoditi poslove sposobnosti zaposlenika, izmijeniti raspored radnog
vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da zaposleniku iz
prethodnog stavka osigura poslove.
Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga
članka mora biti u pisanom obliku.
Radnici raspoređeni na drugo radno mjesto
uslijed profesionalne bolesti ili ozljede na radu unutar JVP Opatija i radnici
koji tijekom obavljanja službe obole, a koji više ne mogu obavljati poslove po
Zakonu o vatrogastvu, zadržavaju koeficijente dotadašnjeg radnog mjesta.
PREDNOST
PRI STRUČNOM
OSPOSOBLJAVANJU
Članak
77.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili
obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri stručnom osposobljavanju i
školovanju koje organizira poslodavac, za poslove koje može obavljati po ocjeni
ovlaštene osobe, odnosno tijela.
OTKAZ
U SLUČAJU SMANJENE RADNE
SPOSOBNOSTI ILI NEPOSREDNE OPASNOSTI
OD NASTANKA INVALIDNOSTI
Članak
78.
Poslodavac može otkazati radniku kod kojeg
postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti, samo uz prethodno mišljenje sindikata.
Sindikat će poslodavcu dati mišljenje na
otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj
moći da radniku iz prethodnog stavka osigura odgovarajuće poslove, odnosno
dokaže da je radnik odbio raspoređivanje na poslove koji odgovaraju njegovim
sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.
OTPREMNINA
U SLUČAJU OZLJEDE NA
RADU ILI PROFESIONALNE BOLESTI
Članak
79.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu,
odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog
liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu u iznosu
sedam njegovih prosječnih neto plaća isplaćenih mu u prethodna tri mjeseca.
Radnik koji je neopravdano odbio zaposlenja
na ponuđenim mu poslovima, nema pravo na otpremninu.
XI.
ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak
80.
Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i
odgovornosti obvezatno se donose u pisanom obliku s obrazloženjem i poukom o
pravnom lijeku te se dostavljaju radniku.
Članak
81.
Odlučujući o izjavljenom prigovoru radnika na
odluku iz članka 80. ovoga Ugovora zapovjednik je dužan prethodno razmotriti
mišljenje sindikata, ako to zahtijeva radnik.
Ako sindikat ne dostavi mišljenje u roku od 5
dana, postupak se nastavlja bez razmatranja mišljenja sindikata.
Članak
82.
Ako poslodavac zbog tehničkih ili
organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otpustiti
najmanje petero radnika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.
Na program zbrinjavanja viška radnika iz
stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu.
Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška
radnika poslodavac je dužan prethodno se savjetovati sa sindikatom.
XII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Članak
83.
Poslodavac se obvezuje da će osigurati
provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu
Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim
Ugovorom.
Poslodavac se obvezuje da neće svojim
djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad,
sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.
Članak
84.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje
provoditi sukladno Ustavu, konvencijama međunarodne organizacije rada i ovom
Ugovoru.
Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o
izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih
predstavnika.
Članak
85.
Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za
rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:
- prostoriju za rad i odgovarajući prostor za
održavanje sindikalnih sastanaka,
- pravo na korištenje telefona, telefaksa te
drugih raspoloživih tehničkih pomagala,
- umnožavanje dokumenata koji su nužni za
provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika,
- ostale stručne ili tehničko-administrativne
usluge koje su sindikatu potrebne za normalno obavljanje njegove zadaće,
uključujući i sredstva prijevoza,
- obračun i ubiranje sindikalne članarine te
njeno prosljeđivanje na račun sindikata, a po potrebi i drugih davanja preko
isplatnih lista,
- izvješćivanje članstva putem oglasnih ploča
i podjelu tiska.
OBAVJEŠĆIVANJE
Članak
86.
Poslodavac je dužan i to pravodobno, istinito
i cjelovito, a najmanje svaka 3 (tri) mjeseca obavijestiti Sindikat o:
- stanju i rezultatima poslovanja,
- razvojnim planovima i njihovom utjecaju na
gospodarski i socijalni položaj radnika,
- kretanju i promjenama u plaćama,
- zaštiti i sigurnosti na radu i mjerama za
njihovo poboljšanje,
- drugim pitanjima osobito važnim za
gospodarski i socijalni položaj radnika.
OBVEZA
SAVJETOVANJA PRIJE
DONOŠENJA ODLUKE
Članak
87.
Prije donošenja odluke važne za položaj
radnika, poslodavac se mora sa sindikalnim povjerenikom savjetovati o
namjeravanoj odluci te mora istome priopćiti podatke važne za donošenje odluke
i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.
Važnim odlukama iz ovoga članka smatraju se
osobito odluke:
- o donošenju te izmjeni i dopuni Pravilnika
o radu,
- o planu i mjerama zapošljavanja, odnosno
smanjivanja broja zaposlenih,
- o pravnim, gospodarskim i socijalnim
posljedicama za radnika, a mogu proisteći kao posljedica prenošenja ugovora na
novog poslodavca,
- o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i
sigurnosti na radu,
- o uvođenju nove tehnologije te promjene u
organizaciji i načinu rada,
- planu godišnjih odmora,
- o rasporedu radnog vremena,
- o noćnom radu,
- o naknadama za izume i tehnička
unapređenja,
- o donošenju programa zbrinjavanja viška
radnika.
Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe
sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka i o
tome pisano obavijestiti istog.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni
predstavnik Sindikata može, najduže u roku osam dana od dostave odluka iz
stavka 2. ovog članka poslodavcu dati primjedbe, u protivnom se smatra da
Sindikat nema primjedbi na planiranu odluku.
Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe
sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka te
sindikalnom povjereniku dostaviti odgovor na primjedbe.
SUODLUČIVANJE
Članak
88.
Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost
Sindikata donijeti odluku o:
- otkazu sindikalnom povjereniku,
- otkazu radniku kod kojeg postoji smanjena
radna sposobnost ili neposredna opasnost od invalidnosti,
- imenovanju osobe koja je ovlaštena
nadzirati da li se osobni podaci zaposlenika prikupljaju, obrađuju, koriste i
dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.
Članak
89.
Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge,
inicijative, mišljenja i zahtjeve sindikata u svezi s ostvarivanjem prava,
obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužan
je u roku od 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva
izvijestiti Sindikat. Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog
povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti
i materijalnu problematiku djelatnika.
PROVOĐENJE
MJERA ZAŠTITE NA RADU
Članak
90.
U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni
povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
- primati primjedbe radnika na primjenu
propisa i provođenje mjera zaštite na radu,
- biti nazočan inspekcijskim pregledima i
informirati inspektora o zapažanjima radnika,
- pozvati inspektora zaštite na radu kada
ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili
odbija učiniti,
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i
mišljenje,
- svojom aktivnošću poticati ostale radnike
za rad na siguran način.
ZAŠTITA
SINDIKALNOG POVJERENIKA
Članak
91.
Sindikalnog povjerenika za vrijeme obnašanja
dužnosti i šest mjeseci po isteku obnašanja sindikalne dužnosti, bez
suglasnosti Sindikata poslodavac ne smije:
- otkazati mu ugovor o radu,
- premjestiti na nepovoljnije mjesto rada,
- premjestiti ga u sklopu iste ili druge
ustanove,
- pokrenuti protiv njega postupak zbog
povrede radne dužnosti,
- pozvati na odgovornost, niti na bilo koji
drugi način staviti u nepovoljniji položaj obzirom na druge radnike.
Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje
Predsjedništvo Sindikalne podružnice, u rokovima i postupku propisanom Zakonom
o radu.
Članak
92.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu
plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata
godišnje, što znači da ima pravo za vrijeme redovnog radnog vremena obavljati
sindikalne aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.
Poslodavac sindikalnom povjereniku, pored
prava iz stavka 1. ovoga članka, dužan je omogućiti i izostanak s rada, uz
naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja,
seminara, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu.
XIII.
MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH
RADNIH SPOROVA
Članak
93.
U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili
obnovi kolektivnog ugovora ili drugog spora koji može dovesti do štrajka ili
drugog oblika industrijske akcije (kolektivni radni spor) između potpisnika
ovog Ugovora koje ne bi bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se
provesti postupak mirenja.
Članak
94.
Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.
Mirovno vijeće ima 3 člana:
- jedan predstavnik poslodavca,
- jedan predstavnik sindikata ili njegova
udruga, odnosno udruga više razine,
- jedan član, koji je ujedno predsjednik
Mirovnog vijeća, kojeg izabiru stranke u sporu s liste koju utvrdi
Gospodarsko-socijalno vijeće.
Članak
95.
Postupak mirenja pokreće se na pisani
prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od 5
(pet) dana od dana pokretanja postupka mirenja.
Članak
96.
U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će
navedene prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne
obavijesti i saslušati stranke.
Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog
nagodbe.
Članak
97.
Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane
prihvate prijedlog nagodbe.
Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga
članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
XIV. ŠTRAJK
Članak
98.
Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima
pravo pozivati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja
gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat
primjenjuje sindikalna pravila o štrajku.
Članak
99.
Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani
najkasnije pet dana prije početka štrajka.
U pismu kojem se najavljuje štrajk moraju se
najaviti razlozi za štrajk, mjesto, način provedbe, dan i vrijeme štrajka.
Članak
100.
Pri organiziranju i poduzimanju štrajka,
organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom
zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i
sigurnosti ljudi i imovine.
Potrebno je pridržavati se zakonskih
ograničenja štrajka u vatrogasnoj djelatnosti.
Članak
101.
Najkasnije na dan najave štrajka, Sindikat
mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad
ne smije prekidati.
Na prijedlog poslodavca, sindikat i
poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju
prekidati za vrijeme štrajka.
Pravila sadrže osobito odredbe o poslovima i
broju radnika koji će ih obavljati za vrijeme štrajka sa ciljem da se omogući
nužni rad i obavljanje rada neposredno nakon završetka štrajka te obavljanje
poslova koji su prijeko potrebni radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja
ili osobne sigurnosti pučanstva.
Ako se o pravilima o poslovima koji se ne
smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od 15 dana od
dana dostave prijedloga poslodavca Sindikatu, pravila će utvrditi arbitraža
sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 94. ovoga Ugovora.
Pravila je arbitraža dužna donijeti u roku od
15 dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.
Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje
poslova iz stavka 1. ovog članka do dana okončanja postupka mirenja, postupak
utvrđivanja tih poslova ne može se pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Članak
102.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen
od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati
se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori u
svrhu mirnog rješenja spora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti
raspoređeni na rad za vrijeme štrajka ukoliko se bez njihovog rada može
osigurati obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati.
Članak
103.
Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću,
osim doplatka za djecu, mogu se smanjiti razmjerno sudjelovanju u štrajku.
Na sudionika štrajka koji obavlja poslove
utvrđene Pravilima o poslovima koji se ne mogu prekidati za vrijeme štrajka ne
primjenjuju se odredbe stavka 1. ovoga članka.
Članak
104.
Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u
njemu sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja povredu obveza iz radnog
odnosa.
Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji
položaj u odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u
štrajku, organiziranim sukladno odredbama ovoga Ugovora, a niti smije biti ni
na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku ako to ne želi.
Članak
105.
Ugovorne strane suglasne su da poslodavac
može od nadležnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno
odredbama ovoga Ugovora, zakona ili drugih propisa.
XV. SOCIJALNI MIR
Članak
106.
Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovog
Ugovora obvezuju se na socijalni mir.
Izuzetno, dozvoljen je štrajk radi
solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih
metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima radnika u drugoj djelatnosti.
XVI. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA
UGOVORA
Članak
107.
Za tumačenje odredaba i praćenje primjene
ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju Zajedničku komisiju u roku od mjesec
dana od stupanja na snagu Ugovora.
Komisija ima šest članova, od kojih svaka
ugovorna strana imenuje tri. Dva predstavnika imenuje gradonačelnik Grada
Opatije, a trećega sporazumno ostali osnivači JVP Opatija.
Komisija donosi pravilnik o radu.
Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a
u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika Komisije.
Predsjednika Komisije biraju ugovorne strane
naizmjenično između sebe, svakih 12 mjeseci.
Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog
tumačenja.
Sjedište Komisije je pri upravnom tijelu
Grada Opatija nadležnom za kadrovske poslove.
Do imenovanja nove Komisije, njene poslove
obavlja postojeća Komisija.
Komisija je zadužena za tumačenje odredaba
Ugovora, daje prijedloge za izmjenu spornih članaka, prati izvršenje Ugovora a
u slučaju kršenja njegovih odredbi izvještava strane Ugovora.
Ugovorne strane razmotrit će slučajeve
sustavnog kršenja Ugovora radi preveniranja mogućih sudskih sporova i odrediti
mjere za njegovu provedbu.
Komisija je dužna na pisani zahtjev za
tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
108.
Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga
potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak
109.
Ovaj Ugovor važi do 31. prosinca 2022.
godine.
Ovaj Ugovor smatra se sklopljenim na dodatne
dvije godine bez provedbe ponovnog postupka sklapanja, ukoliko niti jedna
ugovorna strana najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stavka 1. ovog
članka ne obavijesti drugu stranu da se tome protivi.
U vremenu dok se ne potpiše novi Ugovor
ostaju na snazi odredbe ovoga Ugovora kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i
prestanak radnog odnosa, a najduže 3 mjeseca od isteka roka na koji je
sklopljen, odnosno isteka otkaznog roka.
Članak
110.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene
i dopune ovoga Ugovora.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu
i dopunu ovoga Ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili
dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu
odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.
Članak
111.
Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.
Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave
otkaza drugoj strani.
Razlog za otkaz su promijenjene okolnosti
koje nisu postojale, niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, a
radi kojih jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili
bi joj bilo izuzetno otežano.
Članak
112.
Pregovore o obnovi ovoga Ugovora, ugovorne
strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
Članak
113.
Svaka stranka podmiruje svoje troškove u
svezi s izradom ovog Ugovora.
Članak
114.
Radnik koji je do 26. siječnja 2016. godine
stekao pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za
neprekinuti radni staž ostvaren u JVP Opatija, zadržava stečeni koeficijent
složenosti poslova radnog mjesta bez daljnjeg uvećanja po toj osnovi, i to za
navršenih:
- od 25 do 29 godina 2%,
- od 30 do 34 godine 3%,
- od 35 i više godina 4%.
Članak
115.
Odredbe ovog Ugovora o obračunu plaće radnika
ostaju na snazi do donošenja pravilnika o klasifikaciji postrojbi i
koeficijenata složenosti poslova te radnih mjesta i mjerila za utvrđivanje
radnih mjesta, te donošenja uredbe o visini dodataka.
Članak
116.
Ugovorne strane zajednički utvrđuju da je
Sporazum o osnovici za obračun plaće u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Opatija
(KLASA: 112-10/19-01/06, URBROJ: 2156/01-03/ 01-19-1 od 27. studenog 2019.
godine) važeći te se primjenjuje za razdoblje kako je njime određeno.
Članak
117.
Stupanjem na snagu ovog Ugovora, prestaje
važiti Kolektivni ugovor za radnike u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Opatija (SN
PGŽ 23/16, 37/16, 4/17 i 2/20).
Članak
118.
Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se
od dana potpisivanja.
Ovaj ugovor sklapa se u 14 jednakih
primjeraka. Svaka ugovorna strana zadržava po dva primjerka, dok Grad Opatija
dodatna dva primjerka upućuje nadležnom tijelu na registraciju.
Nakon potpisivanja ovaj se Ugovor objavljuje
u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 112-10/20-01/03
Ur. broj: 2156/01-03/01-20-21
Opatija, 4. svibnja 2020.
ZA SINDIKAT ZA GRAD OPATIJU
Povjerenik sindikalne podružnice
Gradonačelnik
Marino Brnčić, v. r. Ivo Dujmić, v. r.
ZA JVP OPATIJA ZA OPĆINU LOVRAN
Zapovjednik Načelnik
Gordan Filinić, v. r. Bojan Simonič, v. r.
ZA OPĆINU MATULJI
Načelnik
Mario Ćiković, v. r.
ZA OPĆINU
MOŠĆENIČKA DRAGA
Načelnik
Rikardo Staraj, v. r.
