Članak
3.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se uvijek
osim ako je pojedino pitanje ugovorom o radu, pravilnikom o radu, zakonom i
podzakonskim aktom povoljnije riješeno za radnike.
Članak
4.
Potpisnici su suglasni da će se zalagati i
rukovoditi sljedećim načelima:
- međusobne suradnje u području radnih
odnosa, socijalnog osiguranja i zapošljavanja;
- promicanja socijalnog mira i partnerstva i
kolektivnog pregovaranja;
- mirnog rješavanja sporova.
Članak
5.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu
postojale niti bile poznate u trenutku zaključivanja Ugovora, jedna od strana
ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno
otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.
Članak
6.
Ugovorne strane obvezuju se osigurati
pravilnu primjenu i poštivanje odredbi ovog Ugovora i suzdržavati se akcija
koja bi štetila njegovoj provedbi.
II. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Radno vrijeme
Članak
7.
Puno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od
40 sati tjedno raspoređeno na pet radnih dana. Puno radno vrijeme može biti
raspoređeno na šest radnih dana.
Subota i nedjelja su dani tjednog odmora.
Kada je rad organiziran u šestodnevnome radnom tjednu, dan tjednog odmora je
nedjelja.
Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka,
ravnatelj ustanove može, u skladu s naravi pojedinih poslova i kada za to
postoji izrazita potreba, radno vrijeme određenih radnika raspoređivati na
drugi način, u okviru tjednog fonda od 40 radnih sati.
Osim raspoređivanja iz stavka 3. ovoga
članka, ravnatelj ustanove može za poslove u čijem obavljanju postoje sezonske
oscilacije, preraspodijeliti radno vrijeme, u skladu sa Zakonom o radu.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u
kojem traje duže od punoga ili nepunoga radnog vremena može trajati najduže
šest mjeseci, odnosno 56 sati tjedno, a do 60 sati tjedno samo pod uvjetom da
radnik poslodavcu dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Radnik mora biti pisano obaviješten o
rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena koje odstupa od
uobičajenoga rasporeda najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke
potrebe za radom radnika.
Članak
8.
Radnik koji radi puno radno vrijeme, kao i
najmanje 6 sati dnevno, svakog radnog dana ima pravo na stanku od 30 minuta i
ista se uračunava u radno vrijeme.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima
pravo na odmor od 12 sati neprekidno.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju
od 48 sati neprekidno. Kada je rad organiziran u šestodnevnome radnom tjednu,
radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 24 sata neprekidno.
Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan
tjednog odmora, osigurava mu se korištenje istog tijekom sljedećeg tjedna.
Ako radnik zbog naravi ili potrebe posla ne
može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovog članka, može ga
koristiti naknadno, prema odluci neposredno nadređene osobe, u skladu sa
Zakonom o radu.
Članak
9.
Raspored radnog vremena, početak i završetak
dnevnog radnog vremena, kao i vrijeme korištenja stanke, utvrđuje poslodavac
svojom odlukom.
Godišnji odmor
Članak
10.
Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo
na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom
vremenu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u
prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja
predstavljaju naknadu za rad).
Radnik se ne može odreći prava na godišnji
odmor, niti mu se može isplatiti naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak
11.
Radnik koji se prvi put zaposlio ili ima
prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji
odmor sukladno općim propisima o radu.
Članak
12.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da
se na bazu od 20 dana dodaju dani godišnjeg odmora prema utvrđenim kriterijima
kako slijedi:
1) Prema dužini radnog staža:
- od 5 do 10 godina 2 radna dana
- više od 10 do 15 godina 3 radna dana
- više od 15 do 20 godina 4 radnih dana
- više od 20 do 25 godina 5 radnih dana
- više od 25 do 30 godina 6 radnih dana
- više od 30 do 35 godina 7 radnih dana
- više od 35 godina 8 radnih dana
2) Prema složenosti poslova:
- poslovi VSS 5 radnih dana
- poslovi VŠS 4 radna dana
- poslovi SSS 3 radna dana
- poslovi NSS 2 radna dana
3) Prema socijalnim i posebnim uvjetima:
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku s
jednim maloljetnim djetetom (smatra se dijete do 18. god. života) - 2 radna
dana
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za
svako daljnje maloljetno dijete - 1 radni dan
- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za
dijete s posebnim potrebama - 3 radna dana
- samohranom roditelju maloljetnog djeteta -
3 radna dana
- osobi s invaliditetom - 3 radna dana
4) s obzirom na uvjete rada:
- rad na poslovima s otežanim ili posebnim
uvjetima rada - 2 radna dana
- rad u smjenama, ili redoviti rad subotom,
nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom - 1 radni dan
5) Prema ostvarenim rezultatima rada, ravnatelj
ustanove može radniku odobriti 0-4 radna dana godišnjeg odmora.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti
kraće od trajanja propisanog u članku 10. ovog Ugovora.
Članak
13.
Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za
svaki navršeni mjesec dana rada u slučajevima određenim općim propisima o radu.
Članak
14.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne
uračunavaju se subote, nedjelje, te blagdani i neradni dani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad,
koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg
odmora.
Članak
15.
Radnik može koristiti godišnji odmor u
neprekidnom trajanju ili u dijelovima ako je ostvario pravo na godišnji odmor u
trajanju dužem od 10 dana.
Ako radnik koristi godišnji odmor u
dijelovima, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 10 radnih dana neprekidno
i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na
godišnji odmor ako ne postigne drugačiji pisani dogovor sa poslodavcem.
Radnik koji je ostvario pravo na godišnji
odmor u trajanju kraćem od 10 dana, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i
iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Radnik ima pravo koristiti dva puta godišnje
po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi,
ali je o tome dužan pisano obavijestiti neposredno nadređenu osobu, najmanje
tri dan prije.
Članak
16.
Neiskorišteni godišnji odmor radnik može
prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine a
sukladno općim propisima o radu.
Članak
17.
Na temelju plana korištenja godišnjeg odmora
ravnatelj ustanove donosi za svakog radnika posebno odluku kojom utvrđuje
trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 12. ovoga Ugovora, ukupno
trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa
i o pisanoj želji svakog radnika.
Odluka iz stavka 1. se donosi najkasnije 15
dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak
18.
U slučaju prestanka radnog odnosa, ukoliko
radnik ne iskoristi godišnji odmor koji mu pripada, ima pravo na naknadu za
neiskorišteni godišnji odmor, sukladno općim propisima o radu.
Članak
19.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti
korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršavanja osobito važnih i neodgodivih
službenih poslova, temeljem odluke poslodavca.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto
korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno
nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova
prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 3. ovoga članka smatraju
se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni
troškovi prijevoza kojega je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta
stanovanja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida,
prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci
koji su nastali za radnika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što
dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Plaćeni dopust
Članak
20.
Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze
rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini za važne
osobne potrebe, osobito:
- sklapanje braka 5 radnih dana
- rođenje djeteta 5 radnih dana
- smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete,
roditelji, očuh i maćeha, brat ili sestra, pastorčad i posvojenici, dijete bez
roditelja uzeto na uzdržavanje, posvojitelj i osoba koje je prema zakonu radnik
dužan uzdržavati) 5 radnih dana
- smrt djeda ili bake, unuka, roditelja
supružnika, snahe ili zeta, ostalih srodnika u pravoj liniji i njihovih
supružnika 2 radna dana
- selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna
dana
- selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna
dana
- za svako dobrovoljno davanje krvi 2 radna
dana
- teška bolest djeteta ili roditelja izvan
mjesta stanovanja 3 radna dana
- nastup na kulturnim i sportskim priredbama
2 radna dana
- sudjelovanje na sindikalnim susretima,
seminarima, obrazovanju za sindikalne aktiviste i dr. 2 radna dana
- otklanjanja štetnih posljedica elementarne
nepogode 5 radnih dana
Članak
21.
Dobrovoljni davatelj krvi bira kada će
koristiti dane plaćenog dopusta u terminu određenom u dogovoru s poslodavcem.
Članak
22.
Ako okolnosti iz članka 20. ovog Ugovora
nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada
zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), radnik ne može ostvariti
pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na
bolovanju osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.
Članak
23.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa
ili u svezi sa radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom
provedenim na rad.
Članak
24.
Radniku s kojim je zaključen ugovor o
daljnjem školovanju, osposobljavanju i usavršavanju, može se ugovorom odobriti
korištenje do 15 radnih dana plaćenog dopusta u kalendarskoj godini, kao i 4
dana za polaganje stručnog ispita.
Plaćeni dopust po stavku 1. ovoga članka
odobrava ravnatelj na temelju pisanog zahtjeva radnika.
Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se može
odobriti plaćeni dopust za školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje
i u dužem trajanju, ali ne duže od 90 radnih dana u jednoj godini.
Neplaćeni dopust
Članak
25.
Radniku se može odobriti dopust bez naknade
plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da
je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju djelatnosti
ustanove, a osobito: radi izgradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana,
njega
člana uže obitelji, liječenje
na vlastiti trošak, sudjelovanje u kulturnim i sportskim priredbama, osobnog
školovanje, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije, i
to:
- za pripremanje i polaganje ispita u
srednjoj školi do 5 dana,
- za pripremanje i polagane ispita u višoj
školi ili fakultetu do 10 dana,
- za sudjelovanje na stručnim seminarima i
savjetovanjima do 5 dana,
- za pripremanje i polaganje ispita zbog
stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko
školovanje i dr) do 2 dana.
Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se
neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju dužem od
30 dana.
Članak
26.
Neplaćeni dopust do 30 dana u jednoj
kalendarskoj godini odobrava ravnatelj ustanove.
Neplaćeni dopust preko 30 dana odobrava
upravno vijeće ustanove.
Članak
27.
U odluci o odobravanju neplaćenog dopusta
radniku se obavezno navode pravne posljedice neplaćenog dopusta (prekid staža
osiguranja i zdravstvenog osiguranja za radnika i članove obitelji osigurane po
njemu, odnosno druge posljedice u skladu s važećim propisima).
III. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak
28.
Poslodavac je dužan osigurati uvjete zdravlja
i sigurnost radnika na radu.
Poslodavac će poduzeti sve zakonske mjere za
zaštitu života te sigurnost radnika, uključujući njihovo osposobljavanje za
siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pružanje informacije o poduzetim
mjerama zaštite na radu.
Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete
za rad osoba s invaliditetom, u skladu s posebnim propisima.
Članak
29.
Dužnost je svakog radnika brinuti se o
vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika i
osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću
i uputama koje mu je osigurala ustanova odnosno poslodavac te osposobljenošću
koju je stekao svojim obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i
neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije
biti stavljen u lošiji položaj zbog svog postupka.
Takav radnik uživa zaštitu od bilo kakvih
neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke
dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili
imovine.
Članak
30.
Poslodavac je, ako to omogućuju raspoloživa
proračunska sredstva, dužan osigurati sredstva za sistematski zdravstveni
pregled svih radnika, a radnik je obavezan pristupiti sistematskom pregledu,
svake godine.
IV. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE
Članak
31.
Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću.
Osnovna plaća je umnožak koeficijenta
složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen radnik i osnovice za
izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Radnici imaju pravo na uvećanje plaće za
uspješnost na radu i na neka druga uvećanja plaće.
Članak
32.
Radnik ima pravo na osnovnu plaću za puno
radno vrijeme, normalan učinak i normalne uvjete rada.
Ugovorne su strane suglasne da za vrijeme dok
je ovaj Ugovor na snazi osnovica za izračun plaće ne može biti manja od
3.814,00 kuna bruto, osim u slučaju iz članka 5. ovog Ugovora.
Članak
33.
Ugovorne su strane suglasne da su
koeficijenti složenosti poslova radnih mjesta vrednovani važećim pravilnicima
ustanove.
Članak
34.
Ugovorne strane obvezuju se svake godine u
rujnu započeti, a najkasnije do donošenja proračuna za iduću godinu završiti
pregovore o osnovici za izračun plaće u idućoj godini.
O osnovici za obračun plaće sklapa se
sporazum.
Članak
35.
Radniku pripada dodatak na radni staž za
svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5% od dana stjecanja prava.
Dodatak na radni staž izračunava se tako da
umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta pomnoži sa
0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Članak
36.
Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno
za prethodni mjesec.
Od jedne do druge plaće ne može proći više od
35 dana.
Članak
37.
Radnici primaju plaću i ostala primanja putem
tekućih računa banaka prema osobnom odabiru.
Članak
38.
Poslodavac je dužan na zahtjev radnika
izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, sindikalne članarine, osiguranje,
uzdržavanja i sl.).
Članak
39.
Osnovna plaća radnika bit će uvećana:
- za rad noću 50%
- za prekovremeni rad 50%
- za rad subotom i nedjeljom 35%
- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10%
- za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata
10%
Za rad na blagdane i neradne dane utvrđene
zakonom radnik ima pravo na plaću uvećanu za 100%.
Prekovremenim radom, kad je rad radnika
organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada
duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom, osim u slučaju
rasporeda i preraspodjele iz čl. 7. stavaka 3. i 4. Ugovora.
Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi
prekovremenog rada, radnik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana
prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1 : 1,5 (1 sat
prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada) te se u tom slučaju
donosi odluka u kojoj se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i
vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.
Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se
svakodnevni redovni rad radnika prema utvrđenome radnom vremenu poslodavca koji
radnik obavlja naizmjenično preko tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I.
smjena - od 06 do 14 sati), poslijepodnevnom (II. smjena - od 14 do 22 sata)
ili noćnom (III. smjena - od 22 do 06 sati) dijelu dana.
Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se
ne isključuju.
Članak
40.
Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se:
1. ako je zaposlenik završio poslijediplomski
specijalistički studij u trajanju od jedne godine - za 5%,
2. ako je zaposlenik završio poslijediplomski
specijalistički studij u trajanju dužem od jedne godine - za 7%,
3. zaposleniku sa stečenim magisterijem
znanosti - za 8%,
4. zaposleniku sa stečenim doktoratom
znanosti - za 15%.
Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje
se na plaću ravnatelja ustanove.
Članak
41.
Prigodom odlaska u mirovinu, radniku koji
ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu
mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio
mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i /ili
ostvaren određeni mirovinski staž.
Članak
42.
Radniku za ostvarene natprosječne rezultate
rada, ravnatelj može povećati plaću do 15% za razdoblje kada su rezultati
postignuti.
Radniku plaća može na temelju stavka 1. ovoga
članka biti povećana najviše za tri mjeseca u tijeku godine. Za isti mjesec
plaća ne može biti povećana svim radnicima ustanove.
Ukupnu najviše dopuštenu godišnju masu
sredstava za uvećanja plaće na temelju stavka 1. ovoga članka određuje Osnivač.
Postotak uvećanja ravnatelj utvrđuje
samostalno ili na prijedlog radnika koji neposredno rukovode i nadgledaju rad
radnika.
Ravnatelj će koristiti mogućnost stimulacije
radnika iz stavka 1. ovoga članka prije svega kada pojedini radnik svojim
doprinosom u osobito značajnoj mjeri doprinosi uspješnosti obavljanja
djelatnosti ili ugledu ustanove.
Članak
43.
Mentor kojeg je ravnatelj ustanove imenovao
pripravniku ima pravo na jednokratno uvećanje osnovne plaće bez stalnog dodatka
od 25%. Naknada se isplaćuje prilikom obračuna plaće za mjesec u kojem je
okončan pripravnički staž.
Članak
44.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja
prvih 42 dana, za invalide rada prvih 7 dana pripada mu naknada plaće u visini
95% od njegove prosječne osnovne bruto plaće isplaćene mu u prethodna tri
mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.
Ako je radnik odsutan s rada 43 dana i duže,
za invalide rada 8 dana i duže pripada mu razlika između naknade za bolovanje
koje prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz
stavka 1. ovoga članka, ali najduže još 30 dana.
U slučajevima kada radnik ima pravo na
naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja pripada mu
razlika između naknade za bolovanje koju prima od Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovog članka za razdoblje
kako je određeno stavkom 2. ovog članka, ako je to za njega povoljnije. Radnik
dostavlja dokaz o visini uplaćene naknade za bolovanje koju prima od Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje, kada poslodavac nema uvid u istu, a
poslodavac isplaćuje razliku na prvoj sljedećoj isplati plaće.
V. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Članak
45.
Radniku pripada pravo na regres za korištenje
godišnjeg odmora u neto iznosu jednakom neto iznosu regresa koji se odnosne
godine isplaćuje u upravnim tijelima Osnivača.
Regres iz stavka 1. ovoga članka biti će
isplaćen u cijelosti, jednokratno.
Radnik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio
godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovog članka,
razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na
razmjerni dio godišnjeg odmora.
Članak
46.
Radniku će se za Uskrs dati dar u naravi čija
vrijednost je jednaka vrijednosti dara kod Osnivača.
Pravo iz stavka 1. ima radnik koji je u
radnom odnosu u ustanovi minimalno šest mjeseci i na dan ostvarivanja prava.
Članak
47.
Ugovorne strane su sporazumne da će
poslodavac svakom radniku isplatiti jednokratni dodatak - božićnicu, u neto
iznosu jednakom neto iznosu božićnice koji se odnosne godine isplaćuje u
upravnim tijelima Osnivača.
Pravo na isplatu božićnice ima radnik koji je
u radnom odnosu u ustanovi minimalno šest mjeseci i na dan kada se isplaćuje
božićnica i to razmjerno broju mjeseci provedenih u radnom odnosu.
Članak
48.
Ugovorne strane su sporazumne da će
poslodavac svakom radniku isplatiti novčanu naknadu za podmirivanje troškova
prehrane, uz isplatu plaće, a najmanje 416,00 kuna mjesečno.
Radnik ima pravo na isplatu naknade iz stavka
1. ovog članka neovisno o korištenju godišnjeg odmora, a umanjuje se razmjerno
vremenu provedenom na bolovanju i na plaćenom dopustom dužem od 7 dana.
Ukoliko dođe do izmjene poreznih propisa i
povećanja neoporezivog iznosa za isplatu naknade iz stavka 1. ovog članka, o
isplati iste će se sa Sindikatom voditi posebni pregovori.
Članak
49.
Radnik ima pravo na isplatu jednokratnog
dodatka na mjesečnu plaću na ime nagrade za radne rezultate u neto iznosu
jednakom neto iznosu dodatka na ime nagrade za radne rezultate koji se odnosne
godine isplaćuje u upravnim tijelima Osnivača.
Pravo na dodatak iz stavka 1. ima radnik koji
je u radnom odnosu na dan kad se isplaćuje dodatak, i to razmjerno broju
mjeseci provedenih u radnom odnosu u godini za koju ostvaruje to pravo.
Dodatak iz stavka 1. isplatit će se
najkasnije do 31. prosinca.
Članak
50.
Radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na
otpremninu jednaku otpremnini koja se na dan prestanka radnog odnosa isplaćuje
u upravnim tijelima Osnivača.
U slučaju da radnik u posljednja tri mjeseca
prije odlaska u mirovinu ima neto plaću manju od prosječne mjesečne
neto plaće isplaćene po
zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca, kao
osnovica za isplatu otpremnine uzima se prosječna mjesečna neto plaća isplaćena
po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Članak
51.
Član kućanstva radnika ima pravo na pomoć u
slučaju:
-smrti radnika koji izgubi život
u obavljanju ili
u povodu obavljanja rada
2 prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po
zaposlenome u pravni osobama RH u prethodna tri mjeseca i troškovi pogreba
- smrti radnika troškovi pogreba
Troškovima pogreba iz stavka 1. razumijevaju
se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne
neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u
prethodna tri mjeseca.
Članak
52.
Radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti
supružnika, djeteta, roditelja, očuha ili maćehe, pastorčadi, posvojenika i
posvojitelja u visini jedne prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po
zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Članak
53.
Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci,
odnosno zakonskim skrbnicima djece radnika koji je izgubio život u obavljanju
ili u povodu obavljanja rada, mjesečno isplatiti pomoć i to:
- za dijete predškolskog uzrasta 50%
prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama
Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca,
- za dijete do završenog osmog razreda
osnovne škole 70% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome u
pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca,
- za dijete do redovno završene srednje škole
90% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama
Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Maksimalan mjesečni iznos koji mogu primati
osobe iz stavka 1. je 8.000,00 kuna bez obzira na broj djece i uzrast djece.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo
na pomoć ako ne ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi smrti radnika.
Članak
54.
Radnik ima pravo na pomoć, jedanput godišnje,
po svakoj osnovi u slučaju:
- nastanak teške invalidnosti na radu 2
prosječne mjesečne neto plaće
- bolovanja dužeg od 90 dana 1 prosječna
mjesečna neto plaća
- nastanak teške invalidnosti radnika,
maloljetnog djeteta ili supružnika radnika 1
prosječna mjesečna neto plaća
- za rođenje djeteta 1 prosječna mjesečna
neto plaća
Prosječna mjesečna neto plaća iz st. 1. ovog
članka je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca
Radnik ima pravo na pomoć iz stavka 1.
podstavka 1. i 3. ovoga članka jedanput, samo u godini nastanka invaliditeta.
Radnik ima jednom godišnje pravo na pomoć
svaki put kada nastupi neki od događaja iz stavka 1. podstavaka 2. i 4., ali po
svakoj od navedenih osnova najviše jedanput godišnje.
Za otklanjanje posljedica nastalih nepogodom
(poplava, požar, udar groma i dr.) koja je prouzročila štetu na imovini radnika
(izuzev osobnih vozila i sl.), izuzev šteta koje su namjerno izazvane ili koje
su nastale zbog nemara, krajnje nepažnje ili nepoduzimanja propisanih mjera
zaštite, radnik ima pravo, jedanput godišnje, na 1 prosječnu mjesečnu neto
plaću.
Teškim invalidom u smislu stavka 1. smatra se
osoba s utvrđenim fizičkim ili mentalnim invaliditetom višim od 70% što se
dokazuje rješenjem nadležne službe.
Članak
55.
Radnik, dijete, ili supružnik ostvaruje pravo
na pomoć za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih
pomagala rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim
zdravstvenim osiguranjem, uz mišljenje nadležnog liječnika u visini stvarnih
troškova, a najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po
zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Pravo iz stavka 1.ovoga članka može biti
ostvareno jednom tijekom kalendarske godine.
Članak
56.
Radniku upućenom na službeno putovanje u
zemlji pripada dnevnica u visini maksimalnog iznosa na koji se prema poreznim
propisima ne plaća porez, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova
noćenja.
Radniku upućenom na službeno putovanje u
inozemstvo pripada dnevnica u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima
ne plaća porez, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na
način i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službeno putovanje u
inozemstvo za korisnike državnog proračuna.
Članak
57.
Svakom radniku bit će isplaćena naknada
troškova prijevoza na posao i s posla javnim prijevozom u 100% visini troškova
izdataka prema cijeni mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili relaciji.
U slučaju kada radnik odsustvuje s posla radi
korištenja godišnjeg odmora, porodiljnog dopusta i bolovanja i sl. naknada za
prijevoz isplatit će se srazmjerno broju dana provedenim na poslu u tom
mjesecu.
U slučaju kada radnik radi potrebe posla mora
dolaziti na radno mjesto izvan utvrđenog rasporeda radnog vremena, naknada za
prijevoz isplatit će mu se srazmjerno broju dolazaka na posao u tom mjesecu.
U slučaju kada se, uslijed promjene mjesta
prebivališta ili promjene mjesta rada, tijekom mjeseca, promjene uvjeti za
određivanje visine naknade za prijevoz (druga prijevozna zona) naknada se
utvrđuje srazmjerno broju dana i visini mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili
relaciji.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla
isplaćuje se u roku iz članka 36. ovog Ugovora.
Članak
58.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog
automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu troškova najviše u iznosu na
koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.
Članak
59.
Poslodavac je dužan osigurati radnike od
posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodno
vrijeme tijekom 24 sata i to za slučaj:
- smrti uslijed nezgode 60.000,00 kn
- smrti uslijed bolesti 30.000,00 kn
- trajnog invaliditeta uslijed nezgode do
100.000,00 kn
Članak
60.
Ugovorne strane su sporazumne da će, u okviru
svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju
stambenih potreba radnika.
Članak
61.
Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za
neprekidni rad u ustanovi, odnosno u pravnim prednicima ustanove u kojoj radi,
i to za navršenih:
- 10 godina 0,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 15 godina 1,0 prosječna mjesečna neto
plaća,
- 20 godina 1,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 25 godina 2,0 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 30 godina 2,5 prosječne mjesečne neto plaće,
- 35 godina 3,0 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 40 godina 3,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 45 godina 4,0 prosječne mjesečne neto
plaće.
isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama
Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz
stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na isplatu, a
najranije 30 dana prije stjecanja prava na isplatu ukoliko podnese pisani
zahtjev poslodavcu i ranija isplata bude odobrena.
Članak
62.
Ugovorne strane sporazumne su da će
poslodavac radniku za svako dijete koje do 31.12. tekuće godine navršava 15 i
manje godina starosti u prigodi Dana svetog Nikole isplatiti iznos u visini
maksimalnog iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez,
najkasnije do 5. prosinca tekuće godine.
Pravo na isplatu ima roditelj preko kojeg je
dijete zdravstveno osigurano ukoliko su oba zaposlenici ustanove na koje se
primjenjuje ovaj kolektivni ugovor odnosno ukoliko je jedan roditelj zaposlenik
Grada Opatije ili druge ustanove Grada Opatije koja ostvaruje pravo na dar
djetetu iz stavka 1. ovog članka.
Pravo na isplatu iznosa iz stavka 1. ovog
članka ima radnik koji je u radnom odnosu u ustanovi na dan isplate spomenutog
iznosa.
VI. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak
63.
Odluke o ostvarivanju prava, obveza i
odgovornosti radnika obavezno se dostavljaju radniku u pisanom obliku, s
obrazloženjem i uputom o pravnom lijeku.
Članak
64.
Odlučujući o izjavljenom prigovoru radnika na
odluku iz članka 63. ovoga Ugovora, ravnatelj ili druga ovlaštena osoba dužni
su prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene
osobe Sindikata, ako to radnik u podnijetom prigovoru zahtijeva.
Ako Sindikat ne dostavi mišljenje iz stavka
1. ovoga članka u roku od pet dana, postupak povodom prigovora može biti
nastavljen bez razmatranja mišljenja Sindikata.
Članak
65.
Kad radnik daje otkaz, otkazni rok iznosi
najviše mjesec dana, ako s poslodavcem ili osobom koju on za to ovlasti ne
postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.
Članak
66.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu
(redoviti otkaz) ako za to ima opravdan razlog u slučaju:
- ako prestane potreba za obavljanje
određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga
(poslovno uvjetovan otkaz),
- ako radnik nije u mogućnosti uredno
izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili
sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),
- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa
(otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Poslovno i osobno uvjetovan otkaz ugovora o
radu dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na drugim
odgovarajućim poslovima ili ga ne može osposobiti za rad na drugim poslovima.
Poslodavac koji je zbog gospodarskih,
tehnoloških ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije 6 mjeseci na
istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u roku 6 mjeseci nastane potreba
zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi
sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih
razloga.
Poslodavac i radnik mogu izvanredno otkazati
ugovor o radu pod uvjetima propisanima Zakonom o radu.
Članak
67.
Radnik, kojem prestaje radni odnos zbog
poslovno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini jedne njegove
prosječne neto mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka
radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u ustanovi, a najviše osam
prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije
prestanka radnog odnosa, vodeći računa o planiranim sredstvima u financijskom
planu ustanove.
Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit
će se radniku posljednjeg dana rada.
Radnik ostvaruje pravo na otpremninu nakon
dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca.
Članak
68.
Ako poslodavac ili osoba koju on za to
ovlasti zbog tehnoloških ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od
šest mjeseci otkazati ugovor o radu za najmanje petero radnika, dužan je
izraditi program zbrinjavanja viška radnika.
Za izradu i donošenje programa zbrinjavanja
viška radnika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje odredba
Zakona o radu.
Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška
radnika poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno zatražiti
mišljenje Sindikata.
Članak
69.
U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok za
radnika je:
- dva tjedna ako u ustanovi radi neprekidno
manje od 1 godine,
- jedan mjesec ako u ustanovi radi neprekidno
1 godinu,
- dva mjeseca ako u ustanovi radi neprekidno
2 godine,
- tri mjeseca ako u ustanovi radi neprekidno
5 godina,
- četiri mjeseca ako u ustanovi radi
neprekidno 10 godina,
- pet mjeseci ako u ustanovi radi neprekidno
15 godina,
- šest mjeseci ako u ustanovi radi neprekidno
20 i više godina.
Neprekidnim radom u ustanovi razumijeva se i
neprekidni rad u pravnim prednicima ustanove.
Članak
70.
Radniku kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog
kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u
članku 69. ovoga Kolektivnog ugovora.
Članak
71.
Nakon što prestane obavljati poslove
ravnatelja, osobi koja je na dan imenovanja na položaj ravnatelja bila radnik
ustanove osigurava se rad na radnom mjestu njene stručne spreme.
VII. ZAŠTITA RADNIKA
Članak
72.
Zabranjena je izravna ili neizravna
diskriminacija radnika na temelju rase, boje kože, spolnog opredjeljenja,
bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog
uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja,
društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci ili sindikatu
te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
Zaštita od diskriminacije provodi se u skladu
sa zakonom.
Članak
73.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo
radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima
neće biti izloženi izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili
spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Članak
74.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje
prema radniku uzrokovano nekim od temelja iz članka 72. ovoga Kolektivnog
ugovora, a ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika te
uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno,
neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno
predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili
neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Za izraze »uznemiravanje« i »spolno
uznemiravanje« koristi se zajednički izraz »uznemiravanje«.
Članak
75.
Uznemiravanje u tijeku rada i u vezi s radom
smatra se osobito:
- neprimjereni tjelesni kontakt spolne
naravi,
- nedolični prijedlozi spolne i druge naravi,
- uznemiravajući telefonski pozivi,
- upotreba nepriličnih izraza i tona u
ophođenju,
- zahtjevi za obavljanjem poslova kojima se
radnik stavlja u ponižavajući položaj.
Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi
radnici od svojih nadređenih i podređenih, suradnika i svake treće osobe s
kojom radnik dođe u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.
Članak
76.
Svi radnici su dužni, pri obavljanju poslova
svojega radnog mjesta, ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju
druge radnike te spriječiti uznemiravanje od strane drugih radnika i trećih
osoba i o uznemiravanju obavijesti osobu iz članka 77. ovoga Ugovora.
Članak
77.
Radi zaštite privatnosti i dostojanstva
radnika koji je podnio prijavu, postupak utvrđivanja uznemiravanja povjerljive
je naravi.
Zaprimanje i rješavanje pritužaba vezanih za
uznemiravanje nadležna je ovlaštena osoba koju opunomoći ravnatelj.
Članak
78.
Radnik pokreće postupak za utvrđivanje
uznemiravanja pisanom ili usmenom pritužbom ovlaštenoj osobi iz prethodnog
članka.
O usmenoj pritužbi sastavlja se bilješka koju
potpisuje radnik koji je pritužbu podnio.
Ovlaštena osoba dužna je, radi utvrđivanja
osnovanosti pritužbe i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja, najkasnije
sljedećega radnog dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati radnika protiv kojega
je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju radnika sastavlja
se bilješka koju taj radnik potpisuje.
Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to
potrebno, provest će i druge relevantne radnje, poput suočenja radnika koji je
podnio pritužbu i radnika na kojeg se pritužba odnosi, saslušati i druge osobe
koje imaju saznanja o činjenicama vezanim za uznemiravanje i dr., kako bi na
dokazan način utvrdio navode iz pritužbe.
Ako se pritužba radi uznemiravanja odnosi na
osobu koja nije u radnom odnosu u ustanovi, ovlaštena osoba će poduzeti
odgovarajuće mjere radi utvrđenja činjeničnog stanja iz pritužbe, imajući na
umu zaštitu dostojanstva radnika ustanove.
Članak
79.
O postupku utvrđivanja uznemiravanja
sastavlja se zapisnik na temelju kojeg ovlaštena osoba, ako je utvrdila
uznemiravanje, donosi odluku o mjeri zaštite dostojanstva.
Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od
osam dana od dana primitka pritužbe o uznemiravanju. Ako ovlaštena osoba u roku
iz prethodnog stavka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili ako su
mjere koje je poduzela očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ima pravo
prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku
od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Članak
80.
Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog
slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje radnika postoji,
predlaže poslodavcu neku od sljedećih mjera o zaštiti dostojanstva:
- izmjena rasporeda rada tako da se izbjegne
kontakt uznemiravanog i radnika koji je izvršio uznemiravanje;
- razmještaj na način da se izbjegne
međusobna fizička prisutnost uznemiravanog radnika i radnika koji je izvršio
uznemiravanje u zajedničkom prostoru;
- usmeno upozorenje radnika koji je izvršio
uznemiravanje;
- pisano upozorenje radniku koji je izvršio
uznemiravanje uz najavu mogućnosti njegova oštrijeg sankcioniranja, u skladu s
propisima;
- poduzeti odgovarajuće mjere zbog povrede
obveze iz radnog odnosa.
Članak
81.
Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanje od
strane osobe koja nije u radnom odnosu u ustanovi, a koja poslovno dolazi u
doticaj s uznemiravanim radnikom, ustanova može, imajući u vidu sve okolnosti
prijavljenog slučaja poduzeti sljedeće mjere:
- pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu
da će u slučaju ponovnog uznemiravanja poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu
radnika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem;
- o uznemiravanju obavijestiti poslodavca
prijavljene osobe i predložiti poduzimanje konkretnih mjera predviđenih
propisima kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.
Članak
82.
Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da
kod radnika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od
nastanka invalidnosti, ravnatelj je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje
ovlaštene osobe odnosno
tijela, u pisanom obliku
ponuditi radniku drugo slobodno radno mjesto predviđeno aktima o unutarnjem
ustrojstvu ustanove, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više
moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio
raspoređen.
Ravnatelj je dužan poslove radnog mjesta
prilagoditi radniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u
njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.
VIII. INFORMIRANJE
Članak
83.
Sindikat je dužan odluku o izboru, odnosno o
imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti poslodavcu i Osnivaču.
Poslodavac je dužan radniku i Sindikatu
osigurati informacije o prijedlozima odluka koje će razmatrati odgovarajuće
tijelo upravljanja, a koje su od značaja za ekonomski i socijalni položaj
radnika.
Kada se na sjednici upravnog vijeća ustanove
odlučuje o pravima zaposlenih, Sindikatu se dostavljaju pozivi s materijalima
za sjednicu te omogućuje sudjelovanje sindikalnog povjerenika na sjednici.
Poslodavac je dužan primiti i saslušati
sindikalnog povjerenika.
IX. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Članak
84.
Poslodavac se obvezuje da će osigurati
provedbu svih prava iz područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu
Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim
Ugovorom.
Članak
85.
Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem
i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno
organiziranje i pravo radnika da postane članom Sindikata.
Povredom prava na sindikalno organiziranje
smatrati će se pritisak poslodavca ili njegovog predstavnika na radnike članove
Sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.
Članak
86.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje
provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada,
zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.
Članak
87.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije
biti sprečavan ili ometan ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne
organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.
Članak
88.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu
plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata
godišnje, što znači da ima pravo za vrijeme redovnog radnog vremena obavljati
sindikalne aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku,
pored prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak s rada, uz naknadu
plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja,
seminara, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu.
Sindikalni povjerenik prava iz stavka 1. i 2.
ovoga članka može koristiti u mjeri u kojoj bitno ne remeti rokove i radne
procese u kojima sudjeluje.
Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika
prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.
Članak
89.
Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti
sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost, niti doveden u
nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike.
Članak
90.
Pri donošenju odluke važne za položaj
radnika, poslodavac se mora savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim
predstavnikom Sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu, pravodobno dostaviti
sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina
utjecaja na položaj radnika.
Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka
smatraju se osobito odluke:
- o promjenama u unutarnjem ustrojstvu
ustanove,
- o promjenama u platnom sustavu,
- o planu i mjerama zapošljavanja, odnosno
smanjivanja broja zaposlenih,
- o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i
sigurnosti na radu,
- o mjerama u svezi zaštite radnika,
- o uvođenju nove tehnologije te promjene u
organizaciji i načinu rada,
- o rasporedu radnog vremena.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni
predstavnik Sindikata može, najdulje u roku od osam dana od dostave odluka iz
stavka 2. ovoga članka, poslodavcu dati primjedbe u protivnom se smatra da
Sindikat nema primjedbe.
Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe
sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, te
sindikalnom povjereniku dostaviti odgovor na primjedbe.
Odluka poslodavca donesena protivno odredbama
ovoga članka o savjetovanju sa sindikalnim povjerenikom ili drugim
predstavnikom sindikata ne može stupiti na snagu.
Članak
91.
Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge,
inicijative, mišljenje i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem prava,
obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada i o zauzetim stajalištima je
dužan, u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i
zahtjeva izvijestiti Sindikat.
Predstavnik poslodavca je dužan primiti na
razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja
sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku radnika, u najkraćem mogućem
roku a najkasnije u roku od tri dana od predaje pisanog zahtjeva za prijam.
Članak
92.
Poslodavac je dužan, bez naknade, za rad
Sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:
- prostoriju za rad i odgovarajući prostor za
održavanje sindikalnih sastanaka,
- pravo na korištenje telefona, telefaksa,
Interneta i dr. raspoloživih tehničkih pomagala,
- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu
tiska te oglašavanja na oglasnim pločama za sindikalne aktivnosti, a u vrijeme
štrajka, odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima po
odluci sindikata,
- obračun i ubiranje sindikalne članarine, a
prema potrebi, i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno
prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju
pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).
Članak
93.
U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni
povjerenik ima pravo i obavezu osobito:
- sudjelovati u planiranju mjera za
unapređivanje uvjeta rada,
- biti informiran o svim promjenama od
utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,
- primati primjedbe radnika na primjenu
propisa i provođenju mjera zaštite na radu,
- biti nazočan inspekcijskim pregledima i
informirati inspektora o svim zapažanjima radnika,
- pozvati inspektora zaštite na radu kada
ocjeni da su ugroženi život i zdravlje radnika,
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i
mišljenje,
- svojom aktivnošću poticati ostale radnike
za rad na siguran način.
X. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH
SPOROVA
Članak
94.
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova
između potpisnika ovoga Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim
pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.
Članak
95.
Postupak mirenja provodi mirovno vijeće od
tri člana, od kojih jednog imenuje Grad Opatija, jednoga sindikati potpisnici
ovog Ugovora, a trećeg - kao predsjednika, sporazumno obje strane sa liste
miritelja Gospodarskog- socijalnog vijeća za Primorsko-goransku županiju.
Članak
96.
Postupak mirenja pokreće se na pisani
prijedlog jednog od potpisnika ovoga Ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet
dana od dana pokretanja postupka mirenja.
Članak
97.
U postupku mirenja ispitat će se navodi i
prijedlozi ugovornih strana a prema potrebi, prikupit će se i potrebne
obavijesti i saslušati stranke.
Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog
nagodbe.
Članak
98.
Mirenje je uspjelo ako obje ugovorene strane
prihvate pisani prijedlog nagodbe.
Nagodba, u smislu odredbe stavka 1. ovoga
članka, ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.
XI. ŠTRAJK
Članak
99.
Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima
pravo pozvati na štrajk i provesti ga da bi zaštitio i promicao ekonomske i
socijalne interese svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat
koristi sindikalna pravila o štrajku, u skladu sa zakonom.
Članak
100.
Štrajk se drugoj Ugovornoj strani mora
najaviti najkasnije pet dana prije početka štrajka.
U pismu u kojem se najavljuje štrajk mora se
naznačiti razlog za štrajk, mjesto, dan, način provedbe i vrijeme početka
štrajka.
Članak
101.
Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka,
organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom
zajamčenih prava i sloboda drugih.
Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život,
zdravlje i osobnu sigurnost ljudi, osobito djece i imovine.
Članak
102.
Najkasnije na dan najave štrajka, Sindikat
mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad
ne smije prekidati.
Članak
103.
Na prijedlog poslodavca, Sindikat i
poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju
prekidati za vrijeme štrajka.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže
osobito odredbe o radnim mjestima i broju zaposlenika koji na njima moraju
raditi za vrijeme štrajka, sa ciljem da se omogući nužni rad i nužni
inspekcijski poslovi zbog sprečavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili
zdravlja ljudi.
Članak
104.
Poslovi potrebni za opsluživanje onih radnika
koji dobrovoljno žele raditi, a nisu određeni za obavljanje poslova koji se ne
smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.
Pri određivanju poslova koji se ne smiju
prekidati valja voditi računa o tome da se njima obuhvati najmanji mogući broj
radnika, a da se poslovi učinkovito izvrše.
Članak
105.
Ako se pravilima o poslovima koji se ne smiju
prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od petnaest dana od
dana dostave prijedloga poslodavca Sindikatu, pravila će utvrditi arbitraža
sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 95. ovoga Ugovora.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža
je dužna donijeti u roku od petnaest dana od dana pokretanja arbitražnog
postupka.
Članak
106.
Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje
pravila iz članka 103. ovoga Ugovora do dana okončanja mirenja, postupak
utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Članak
107.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen
od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan, na pogodan način, očitovati
se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori i
spor riješio mirnim putem.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti
raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.
Članak
108.
Sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga
Ugovora i pravilima Sindikata organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku
ne predstavlja povredu radnog odnosa.
Članak
109.
Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji
položaj u odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku
organiziranom sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima
Sindikata, a niti smije biti na bilo koji način prisiljen sudjelovati u
štrajku, ako to ne želi.
Članak
110.
Ugovorne strane su suglasne da poslodavac
može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran
protivno odredbama zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima Sindikata.
XII. SOCIJALNI MIR
Članak
111.
Ugovorne se strane obvezuju na socijalni mir
za vrijeme primjene ovoga Ugovora.
Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti uz
najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja
sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.
XIII. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE UGOVORA
Članak
112.
Za tumačenje odredaba i praćenje primjene
ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju Zajedničku komisiju u roku od 30 dana od
stupanja na snagu Ugovora.
Komisija ima šest članova, od kojih po tri
člana imenuje i razrješuje gradonačelnik Grada Opatije, odnosno sporazumno
sindikati potpisnici ovog Ugovora.
Komisija donosi pravilnik o radu.
Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a
u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.
Predsjednika komisije biraju ugovorene strane
naizmjenično svakih dvanaest mjeseci.
Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog
tumačenja.
Sjedište komisije je pri upravnom tijelu
Grada Opatija nadležnom za kadrovske poslove.
Do imenovanja Komisije prema stavcima 1. i 2.
ovoga članka, njene poslove obavlja Zajednička komisija imenovana na temelju
Kolektivnog ugovora za zaposlene u Festivalu Opatija (»Službene novine
Primorsko goranske-županije« broj 20/16, 35/16, 4/17, 39/17, 46/18 i 36/19).
Članak
113.
Komisija je zadužena za tumačenje odredaba
Ugovora, daje prijedloge za izmjenu spornih članaka, prati izvršenje Ugovora a
u slučaju kršenja njegovih odredbi izvještava strane Ugovora.
Poslodavac i Sindikat razmotrit će slučajeve
sustavnog kršenja Ugovora radi preveniranja mogućih sudskih sporova i odrediti
mjere za njegovu provedbu.
Komisija je dužna na pisani zahtjev za
tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana.
XIV. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak
114.
Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga
potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak
115.
Ovaj Ugovor važi do 31. prosinca 2022.
godine.
Ovaj Ugovor smatra se sklopljenim na dodatne
dvije godine bez provedbe ponovnog postupka sklapanja, ukoliko niti jedna
ugovorna strana najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stavka 1. ovoga
članka ne obavijesti ostale strane da se tome protivi.
Članak
116.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene
i dopune ovoga Ugovora.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu
i dopunu ovoga Ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili
dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
U protivnom, stekli su se uvjeti za primjenu
odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.
Članak
117.
Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.
Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave
otkaza drugoj strani.
Otkazni razlog naveden je u članku 5. ovog
Ugovora.
Članak
118.
Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će
započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
U vremenu dok se ne potpiše novi Ugovor
ostaju na snazi odredbe ovoga Ugovora kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i
prestanak radnog odnosa, a najduže 3 mjeseca od isteka roka na koji je
sklopljen, odnosno isteka otkaznog roka.
Članak
119.
Svaka strana podmiruje svoje troškove u svezi
s izradom ovog Ugovora.
Članak
120.
Stupanjem na snagu ovoga Ugovora, prestaje
važiti Kolektivni ugovori za zaposlene u Festivalu Opatija (»Službene novine
Primorsko goranske-županije« broj 20/16, 35/16, 4/17, 39/17, 46/18 i 36/19).
Članak
121.
Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga
potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak
122.
Ovaj ugovor stupa na snagu i primjenjuje se
od dana potpisivanja.
Ovaj ugovor sklapa se u 8 jednakih
primjeraka. Svaka ugovorna strana zadržava po dva primjerka, dok Grad Opatija
dodatna dva primjerka upućuje nadležnom tijelu na registraciju.
Nakon potpisivanja ovaj se Ugovor objavljuje
u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 112-10/20-01/01
Ur. broj: 2156/01-03-20-5
ZA GRAD OPATIJU ZA SINDIKAT DRŽAVNIH
Gradonačelnik I LOKALNIH SLUŽBENIKA
Ivo Dujmić, v. r. I NAMJEŠTENIKA
REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednica
Iva Šušković, v. r.
ZA
FESTIVAL OPATIJA
Ravnatelj
Ernie
Gigante Dešković, v. r.
