- dokapitalizaciju trgovačkih društava
unošenjem nekretnina u temeljni kapital trgovačkih društava,
- zajedničku izgradnju ili financiranje
izgradnje i
- druge načine raspolaganja sukladno
propisima koji uređuju vlasništvo i druga stvarna prava.
b) stjecanje nekretnina u smislu zakona i ove
Odluke smatra se zaključivanje pravnih poslova za korist Općine, kao što su
kupnja, zamjena, prihvaćanje darovanja i nasljedstva.
Općina može upravljati građevinskim
zemljištem u svom vlasništvu i na druge načine određene posebnim propisima.
Članak
7.
Zemljište na kojem Općina ima pravo
vlasništva prodaje se, odnosno istim se na drugi način raspolaže samo na osnovi
javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako zakonom ili ovom
Odlukom nije drukčije određeno.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, po zakonu i
kad Općina ima interes stjecanja konkretne, točno određene nekretnine, u
postupku stjecanja vlasništva primijenit će se postupak bez objave javnog
natječaja, vodeći računa o tržišnoj vrijednosti nekretnine.
Članak
8.
Tržišna vrijednost nekretnine kojima se
raspolaže na temelju ove Odluke je vrijednost izražena u novcu, koja se za
određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i
potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja prema mjestu gdje se nekretnina
nalazi.
Početnu cijenu nekretnina određuje tijelo
nadležna za raspolaganje nekretninama u odluci o odobrenju raspolaganja
određenom nekretninom (prodaja i sl.), na temelju vještačenja ovlaštenog
sudskog vještaka koji se odabire s popisa stalnih sudskih vještaka, polazeći od
prosječne cijene koja se može postići u postupku za nekretninu sličnih
karakteristika (kvaliteta, lokacija, namjena i sl.) i ne smije biti niža od te
cijene.
U početnu cijenu mogu se uključiti i troškovi
ulaganja u komunalnu infrastrukturu, pripremu zemljišta, izradu potrebne
dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola, troškovi rješavanja
imovinsko-pravnih odnosa i sl.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučaju
raspolaganju nekretninom bez objave javnog natječaja, tržišnom se cijenom
smatra cijena koju, uz prethodno pribavljeno mišljenje sudskog vještaka iz
stavka 2. članka 7., utvrdi tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama i ista
ne smije biti niža od te cijene.
U slučajevima ponavljanja Javnog natječaja,
Općina može odlukom Općinskog vijeća umanjiti tržišnu cijenu (početnu cijenu)
za 15%.
Članak
9.
Općina može raspolagati nekretninom i povodom
prijedloga zainteresirane osobe.
Nekretninom se povodom prijedloga stranke ne
smije raspolagati:
- ako stjecanje i otuđivanje pokretnina i
nekretnina nije provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
- ako su nekretnine potrebne za neposredno
ostvarivanje prava ili ispunjavanje obveza ili dužnosti Općine ili pravnih
osoba kojima je Općina osnivač.
II. GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE U VLASNIŠTVU OPĆINE
Članak
10.
Građevinskim zemljištem smatra se zemljište
unutar i izvan građevinskog područja Općine, koje je izgrađeno i uređeno, kao i
neizgrađeno građevinsko zemljište, koje je važećim dokumentima prostornog
uređenja predviđeno za građenje građevina i građenje i uređenje javnih
površina.
Granice građevinskih područja na prostoru
Općine utvrđene su Prostornim planom Općine.
Priprema građevinskog zemljišta
Članak
11.
Priprema građevinskog zemljišta za izgradnju
određena je ovom Odlukom kao jedna od obveza koja proizlazi iz vlasništva
građevinskog zemljišta.
Priprema građevinskog zemljišta obuhvaća
pripremu zemljišta za izgradnju (izradu prostornih planova, parcelaciju
građevinskih parcela, uređenje imovinsko-pravnih poslova i dr.).
III. POSTUPAK NATJEČAJA
Članak
12.
Javni natječaj provodi se za: prodaju
nekretnina, kupnju nekretnina, zakup zemljišta, zamjenu nekretnina, osnivanje
prava građenja i drugih stvarnih prava.
Članak
13.
Natječaj se može provesti na dva načina:
a.) usmenim javnim nadmetanjem i
b.) prikupljanjem pisanih ponuda.
Usmeno javno nadmetanje je postupak u kojemu
se ponuditelji javno usmeno nadmeću o visini kupoprodajne cijene.
Prikupljanje pisanih ponuda je postupak u
kojemu ponuditelji svoje ponude dostavljaju u pismenom obliku u zatvorenim
omotnicama, koje se otvaraju i ocjenjuju sukladno odredbama ove Odluke.
Članak
14.
Odluku o raspolaganju nekretninom donosi
tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama. Temeljem odluke, natječaj
raspisuje Općinski načelnik.
Natječaj o javnom nadmetanju, odnosno javnom
prikupljanju ponuda objaviti će se u dnevnom javnom glasilu određenom Odlukom
iz prethodnog stavka, na oglasnoj ploči i na web stranici Općine.
Rok za podnošenje ponuda, odnosno prijava, ne
može biti kraći od 8 (osam) dana računajući od prvog slijedećeg dana objave
oglasa, a utvrđuje se u Odluci o natječaju.
Članak
15.
(1) Na temelju odredbi Odluke o raspolaganja
nekretninom, Povjerenstvo priprema i objavljuje
Oglas o javnom natječaju koji sadrži:
- opis nekretnine (oznaka adrese nekretnine,
katastarska oznaka, zemljišnoknjižni podaci, površina, oznaku vlasničkog [1/1]
ili suvlasničkog dijela nekretnine),
- početni iznos cijene nekretnine, naknade
ili zakupnine, izraženu u kunama po četvornom metru,
- namjenu nekretnine, ako je određena,
- iznos i način plaćanje jamčevine i oznaku
računa na koji se uplaćuje,
- adresu i rok za podnošenje ponude (kod
pismene ponude), odnosno prijave (kod usmenog nadmetanja),
- način i rok plaćanja kupoprodajne cijene,
- postojanje prvenstvenog prava,
- vrijeme trajanja prava građenja,
- vrijeme trajanja zakupa,
- mjesto i vrijeme otvaranja pismenih ponuda,
odnosno javne licitacije,
- odredbu tko može sudjelovati u natječaju,
- odredbu tko se smatra najboljim
ponuditeljem,
- odredbu da se danom prijave/ponude smatra
dan predaje prijave/ponude u Općinu, odnosno dan predaje prijave/ponude na
poštu preporučenom pošiljkom,
- odredbu da prvi najbolji ponuditelj koji
odustane od ponude gubi pravo na povrat jamčevine,
- odredbu da se nepotpune i prijave podnesene
izvan roka neće razmatrati,
- odredbu da se nekretninama raspolaže u
stanju »viđeno-kupljeno«,
- rok za sklapanje ugovora,
- mogućnost i uvjeti obročnog plaćanja
kupoprodajne cijene,
- naziv javnog glasila u kojem će se objaviti
natječaj.
Natječaj može sadržavati i druge uvjete i
podatke o nekretnini koja je predmet natječaja.
U skladu sa zakonskim propisima, pravo
podnošenja pisane ponude imaju sve fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske
i državljani država članica Europske unije i pravne osobe registrirane u
Republici Hrvatskoj i državama članicama Europske unije, osim za poljoprivredno
zemljište određeno posebnim zakonom i zaštićene dijelove prirode prema posebnom
zakonu.
Ostale strane pravne i fizičke osobe mogu
sudjelovati na natječaju ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete za stjecanje
prava vlasništva na području Republike Hrvatske.
Članak
16.
Pismena prijava/ponuda ponuditelja na
natječaj mora sadržavati:
a) dokumentaciju koja sadrži osnovne podatke
o ponuditelju, uz dostavu odgovarajućih dokaza - OIB, dokaz o prebivalištu,
odnosno sjedištu ponuditelja, presliku osobne iskaznice, dokaz o državljanstvu,
ukoliko je ponuditelj fizička osoba, odnosno presliku obrtnice ukoliko se radi
o obrtniku, odnosno presliku akta o upisu pravne osobe u službeni registar
nadležnog tijela s prilozima o registraciji ili izvadak iz registra, a za
državljane i pravne osobe iz država članica EU-a za to odgovarajući dokaz,
b) oznaku nekretnine,
c) obvezujuću ponudu cijene (naknade ili
zakupnine) koja ne može biti manja od početne cijene,
d) dokaz o izvršenoj uplati jamčevine,
e) dokaz o prvenstvenom pravu temeljem
zakonskih propisa (za osobe koje takvo pravo žele ostvariti),
f) druge dokumente ili akte za koje
prodavatelj ocjeni da ih je nužno priložiti uz ponudu.
Članak
17.
Jamčevina u postupku javnog natječaja prodaje
nekretnine iznosi 10% utvrđene početne cijene nekretnine i uplaćuje se u roku
dostave pismene ponuda, odnosno u roku dostave prijava za javnu licitacije, i
to posebno za svaku građevinsku parcelu ako ponuditelj stavlja više ponuda.
Jamčevina se uplaćuje u korist Općinskog
proračuna označen u oglasu, te se obračunava u ukupni iznos cijene.
Ponuditelju koji ne uspije svojom ponudom u
natječaju, uplaćena će se jamčevina vratiti u roku od 15 dana od dana okončanja
postupka natječaja.
Ponuditelju čija ponuda je utvrđena kao
najpovoljnija u natječaju, jamčevina se uračunava u iznos kupoprodajne cijene.
Ponuditelju čija ponuda je utvrđena kao
najpovoljnija u natječaju, u slučaju odustanka od ponude, odnosno zaključivanje
ugovora u predviđenom roku, nema pravo na povrat uplaćene jamčevine.
Članak
18.
Otvaranje ponuda, odnosno nadmetanje mora se
provesti u roku od najduže 8 (osam) dana
od isteka roka za podnošenje ponuda, odnosno
prijava.
Članak
19.
Kao najpovoljnija ponuda utvrditi će se ona
ponuda kojom se ispunjavaju uvjeti natječaja, te kojom se ponudi najviši iznos
kupoprodajne cijene, odnosno naknade za pravo građenja.
Članak
20.
U slučaju da su dva ili više ponuditelja dala
istu iznos ponuđene cijene za istu građevinsku parcelu, usmenim će se
nadmetanjem, između tih ponuditelja utvrditi najpovoljnija ponuda nakon
otvaranja svih ponuda ako su oba nazočna ili naknadno.
Članak
21.
Pravo kupnje nekretnine, osnivanja prava
građenja ili zakupa temeljem najpovoljnije ponude u natječaju ograničeno je
prvenstvenim pravom u slučaju kada je to predviđeno zakonom ili drugim
propisom.
Osobe koje ostvaruju prvenstveno pravo dužne
su sudjelovati u postupku natječaja.
a) Usmeno nadmetanje
Članak
22.
Usmeno nadmetanje (javna dražba) vodi
Povjerenstvo za provedbu natječaja, odnosno Voditelj usmenog nadmetanja - član
Povjerenstva na način da na mjestu i u vrijeme određeno objavljenim natječajem,
uvodno otvara nadmetanje i zaprima prijave, utvrđuje koje ponude ispunjavaju
uvjete iz natječaja te u tom smislu donose odluku koji od ponuditelja imaju
pravo nastaviti s postupkom natječaja, odnosno sudjelovati u usmenom
nadmetanju.
Ponuditelji usmenog nadmetanja su osobe koja
su sukladno javnom objavljenom pozivu (natječaju - oglasu) dostavili
Povjerenstvu za provedbu natječaja pisanim putem prijavu za sudjelovanje u
postupku usmenog nadmetanja (sa traženim podacima i dokumentacijom) i s
uplaćenom jamčevinom i to najkasnije 3 dana prije održavanja usmenog nadmetanja.
Ako povjerenstvo utvrdi da neka ponuda ne
ispunjava uvjete natječaja ili netko od nazočnih ponuditelja ili punomoćnika
nije dokazao svoj identitet, isključiti će ga s usmenog nadmetanja, što će
utvrditi u zapisniku.
O tijeku usmenog nadmetanja vodi se zapisnik
koji potpisuju nazočni članovi Povjerenstva i zapisničar te nazočni
ponuditelji.
Članak
23.
Povjerenstvo provodi usmeno nadmetanje na
način da ponuditelji, usmeno jedan po jedan daju u zapisnik svoje ponude, time
da početna isklična ponuda po 1 m2 ne može biti niža od one objavljene u odluci o raspisivanju natječaja.
Usmeno nadmetanje provodi se povećanjem
usmene ponude, na što poziva Voditelj usmenog nadmetanja postavljanjem pitanja
ponuditeljima tko je spreman ponuditi višu cijenu.
Najmanji iznos povećanja usmene ponude za
kupoprodajnu cijenu nekretnine iznosi 2% početne cijene, odnosno za mjesečnu
naknadu za pravo građenja iznosi 10%
početne mjesečne naknade, a
može se utvrditi i u većem iznosu.
Isti ponuditelj ne može isticati ponudu dva
puta u istom krugu.
U drugom krugu, početna isklična ponuda
cijene je najviša ponuđena cijena iz prethodnog kruga.
Ako se za usmeno nadmetanje za pojedinu
nekretninu prijavi samo jedan ponuditelj, a ispunjava uvjete iz natječaja,
Povjerenstvo utvrđuje njegovu ponudu u početnoj visini kao najpovoljniju.
Ponuditelj koji, sukladno u natječaju
objavljenom mjestu i vremenu, nije pristupio usmenom nadmetanju, a čija je
prijava ocijenjena valjanom, smatra se da je odustao od natječaja i gubi pravo
na povrat jamčevine.
Članak
24.
Nadmetanje završava kada ponuditelji više
nisu spremni na daljnje nadmetanje, što utvrđuje Voditelj nadmetanja koji
ujedno proglašava najboljeg ponuditelja sa najvišim iznosom ponuđene cijene.
najviša ponuđena cijena bit će istaknuta tri
puta od strane Voditelja usmenog nadmetanja, nakon čega se, bez odgađanja,
ukoliko ne bude ponuđena viša cijena, objaviti da je usmeno nadmetanje
zaključeno, te da je nekretnina, predmet usmenog nadmetanja prodana ponuditelju
koji je prihvatio cijenu koja je istaknuta tri puta.
Nakon utvrđivanja najpovoljnije ponude
Povjerenstvo utvrđuje da li neki od nazočnih ponuditelja želi ostvariti svoje
prvenstveno pravo u skladu sa zakonskim propisima, prihvatom najviše postignute
cijene odnosno naknade.
Ako ponuditelj koji dokaže da ostvaruje
prvenstveno pravo iskaže da to pravo želi ostvariti, njegova izjava unosi se u
zapisnik, a takvu izjavu ponuditelj potpisuje.
U slučaju odustajanja prvog najboljeg
ponuditelja, najboljim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji je ponudio slijedeću
najvišu cijenu.
Najbolji prvi ponuditelj koji je odustao od
ponude (na samom usmenom nadmetanju, ne potpiše zapisnik na usmenom nadmetanju,
u predviđenom roku ne potpiše ugovor ili ne uplati kupoprodajnu cijenu), gubi
pravo na povrat jamčevine.
Zapisnik o provedenom nadmetanju s
prijedlogom ponude za koju smatra da je potrebno prihvatiti, Povjerenstvo
dostavlja tijelu nadležnom za raspolaganje nekretninom.
Članak
25.
Tijelo nadležno za raspolaganje nekretninom
donosi odluku o prihvatu ponude i sklapanju ugovora o kupoprodaji, na temelju
čega ugovor o kupoprodaji sklapa zakonski zastupnik.
b) Prikupljanje pisanih ponuda
Članak
26.
Prikupljanje pisanih ponuda provodi se
dostavom ponuda putem pošte ili osobno u pisarnici Općine, u zatvorenoj
omotnici, uz naznaku »NE OTVARAJ - PONUDA ZA NATJEČAJ«.
Članak
27.
Otvaranje i razmatranje prispjelih i pisanih
ponuda provodi Povjerenstvo za provedbu natječaja na mjestu i u vrijeme
određenom objavljenim natječajem, na način da uvodno utvrdi da li je oglas
propisno objavljen, koliko je pisanih ponuda zaprimljeno, da li su ponude
predane u roku i koji su ponuditelji nazočni.
Natjecatelji odnosno osobe ovlaštene u
njihovo ime, a koji su podnijeli ponudu u postupku pisanog javnog nadmetanja
mogu prisustvovati otvaranju ponuda.
O tijeku sjednice Povjerenstva vodi se
zapisnik.
Zakašnjele i nepotpune ponude (bez dokaza o
uplaćenoj jamčevini, bez naznake građevinske čestice, bez ponudbene cijene i
sl.). Povjerenstvo neće razmatrati već će odmah zapisnički utvrditi njihovu
nevaljanost i donijeti odluku o njihovu odbacivanju.
Nakon otvaranja svake omotnice Povjerenstvo
upoznaje nazočne ponuditelje sa sadržajem ponude: oznaka nekretnine odnosno
čestice zemlje, jamčevina i ponuđena cijena.
Valjanje ponude Povjerenstvo razmatra
usporedbom ponuđenih cijena ili naknada te zapisnički utvrđuje koju ponudu
smatra najpovoljnijom.
Ako je za iste nekretnine prispjelo više
valjanih ponuda raznih ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene visine
cijene, naknade ili zakupnine, Povjerenstvo će usmenim nadmetanjem između
takvih ponuditelja utvrditi koja je ponuda povoljnija.
Ako su takvi ponuditelji nazočni sjednici
usmeno nadmetanje provesti će se odmah po otvaranju svih prispjelih ponuda.
U slučaju izostanka ponuditelja s valjanom
istovjetnom ponudom, usmeno nadmetanje provesti će Povjerenstvo u vrijeme i na
mjestu koje će naknadno odrediti te o tome obavijestiti sve ponuditelje s
valjanom istovjetnom ponudom.
Po okončanju sjednice zapisnik o svom radu
potpisuju nazočni članovi Povjerenstva i zapisničar te nazočni ponuditelji.
Članak
28.
Po okončanju postupka utvrđivanja
najpovoljnijih ponuda, Povjerenstvo će pristupiti utvrđivanju koji od nazočnih
ponuditelja želi ostvariti prvenstveno pravo u skladu sa zakonskim propisima uz
prihvat najviše postignute cijene, naknade ili zakupnine.
Ako ponuditelj, za kojeg se prema prispjeloj
ponudi utvrdi da ima osnova za ostvarivanje prvenstvenog prava, nije nazočan
otvaranju ponuda, Povjerenstvo će takvog ponuditelja pismenim putem pozvati da
pristupi kod Povjerenstva radi upoznavanja s najvišom postignutom cijenom,
naknadom ili zakupninom.
Po okončanju postupka natječaja, zapisnik o
provedenom natječaju s prijedlogom ponude za koju se smatra da je potrebno
prihvatiti, Povjerenstvo dostavlja nadležnom tijelu koje zatim donosi odluku o
izboru najpovoljnije ponude.
c) Sklapanje ugovora, isplata kupoprodajne
cijene
Članak
29.
Općina je obvezna u roku od 15 dana od dana
donošenja odluke, pripremiti ugovor o kupoprodaji građevinskog zemljišta s
ponuditeljem čija je ponudom utvrđena kao najpovoljnija i pozvati ga na
potpisivanje.
Članak
30.
Ponuditelj najpovoljnije ponude dužan je u
roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora platiti u punom iznosu iznos
kupoprodajne cijene na žiro-račun Općine, a u protivnom smatra se da je odustao
od ponude, te gubi pravo na povrat jamčevine.
Kupoprodajni ugovor sadrži odredbu da će
Općina izdati kupcu ispravu radi uknjižbe njegova prava vlasništva u zemljišnim
knjigama tek nakon plaćanja cjelokupne kupoprodajne cijene, odnosno u slučaju
obročnog plaćanja
tek nakon isplate posljednjeg
obroka kupoprodajne cijene, odnosno nakon što je u potpunosti podmirio sve
obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom.
Ukoliko kupac ni u ostavljenom primjerenom
roku iz stavka 4. ovog članka ne isplati dugovani iznos, Općina ima pravo
jednostrano raskinuti ugovor o kupoprodaji nekretnina.
Iznimno od stavka 2. ovog članka u posebno
opravdanim slučajevima Općinski načelnik može izdati kupcu ispravu radi uknjižbe
njegova prava vlasništva u zemljišnim knjigama uz obvezu prethodne dostave
sredstava osiguranja plaćanja koja moraju glasiti najmanje za iznos
kupoprodajne cijene (neopoziva garancija banke ili druge financijske
organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa) ili uknjižbu prava zaloga
na nekretnini koja je predmet kupoprodaje u korist Općine Lopar. Ova Isprava
radi uknjižbe prava vlasništva vrijedi 90 dana od dana izdavanja te ukoliko se
u tom roku ne izvrši cjelokupna uplata kupoprodajne cijene ista se stavlja van
snage.
Članak
31.
Mogućnost i uvjeti plaćanja kupoprodajne
cijene u obrocima obvezno se unose u natječaj o prodaji nekretnine.
Tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama
odobriti će obročno plaćanje kupoprodajne cijene iz stavka 1. ovog članka, na
sljedeći način: 50% kupoprodajne cijene se uplaćuje odmah, ostalo u najviše 2
(dva) obroka, s obvezom plaćanja rata unutra 4 do 6 (četiri do šest) mjeseci, a
bez plaćanja kamata ukoliko kupac pravovremeno plati svaki obrok.
Članak
32.
Osobe koje kupe građevinsko zemljište za
poslovnu namjenu, isto ne mogu prodati bez uporabne dozvole za izgrađeni
objekt.
U slučaju da kupac želi trećim osobama
otuđiti kupljenu nekretninu u roku od 10 godina od dana sklapanja Ugovora o
kupoprodaji i bez izgrađenog objekta, tijelo koje raspolaže nekretninama dati
će suglasnost na navedeni zahtjev kupca nekretnine pod uvjetom da kupac u
korist Općine Lopar uplati sredstva u iznosu od 10 % ugovorene kupoprodajne
cijene i iznos plaćene jamčevine, a koja sredstva predstavljaju naknadu štete
prodavatelju zbog neispunjenja ugovornih obveza od strane kupca.
1. PRODAJA NEKRETNINA BEZ PROVEDBE NATJEČAJA
Članak
33.
Nekretnine u vlasništvu Općine mogu se bez
natječaja prodati samo u zakonom i ovom Odlukom predviđenim slučajevima.
Zemljište u vlasništvu Općine može se otuđiti
ili njime na drugi način raspolagati samo po utvrđenoj tržišnoj cijeni bez
provedbe javnog natječaja u sljedećim slučajevima:
a) kad pravo vlasništva na nekretninama
stječu Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave,
b) pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom
vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom
vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
c) pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom
vlasništvu Općine,
d) ako je to u interesu i cilju općega
gospodarskog, demografskog i socijalnog napretka stanovnika Općine i Republike
Hrvatske.
Smatra se da su nekretnine u interesu i s
ciljem općeg gospodarskog, demografskog i socijalnog napretka Općine i njenih
stanovnika i stanovnika cijele Republike Hrvatske u slučajevima kad se radi o
nekretninama za potrebe javnih djelatnosti, infrastrukture, komunalnih
objekata, socijalnog i demografskog zbrinjavanja.
Članak
34.
Po članku 176. Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/ 19), Općina je dužna
na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine, odnosno investitora zgrade po
tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja:
1. dio neizgrađenog zemljišta potrebnog za
formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s detaljnim planom uređenja,
ako taj dio ne prelazi 50% površine planirane građevne čestice,
2. dio zemljišta potrebnog za formiranje
izgrađene građevne čestice u skladu s urbanističkim planom uređenja ili
detaljnim planom uređenja,
3. zemljište koje čini građevnu česticu
zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju posebnog
zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada.
Članak
35.
Po stavku 3. članka 391. Zakona o vlasništvu
i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,
73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), zemljište
u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela
nadležna za njihovo raspolaganje (načelnik tih jedinica) mogu prodati po
utvrđenoj tržišnoj cijeni bez provedbe javnog natječaja:
- osobi kojoj je dio tog zemljišta potreban
za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s lokacijskom dozvolom ili
detaljnim planom uređenja, ako taj dio ne prelazi 20% površine planirane
građevne čestice i
- osobi koja je na zemljištu u svom
vlasništvu, bez građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog
tijela državne uprave, izgradila građevinu u skladu s DPU ili lokacijskom
dozvolom, a nedostaje joj do 20% površine planirane građevne čestice.
Članak
36.
Iznimno, u postupku bez provedbe javnog
natječaja (neposrednom pogodbom) i po tržišnoj cijeni mogu se prodati
nekretnine u vlasništvu Općine:
- kao naknada za nekretnine koje vlasnik
ustupi Općini za određene potrebe,
- radi izgradnje vjerskih objekata, ustanova
iz oblasti predškolskog odgoja, školskih ustanova, ustanova iz oblasti kulture
i zdravstva te izgradnje športskih objekata, društvenih potreba,
- radi izgradnje objekata komunalne
infrastrukture,
- radi prodaje građevinskog zemljišta koje
služi redovitoj uporabi zgrade,
- u slučajevima razrješavanja spornih
imovinskopravnih odnosa između Općine i trećih osoba (građenje na tuđem zemljištu
i sl.),
- u slučajevima kad su ispunjeni uvjeti za
izvlaštenje po propisima o izvlaštenju i sl.,
- ako je Općina iz posebnih razloga
zainteresirana za stjecanje konkretne, točno određene nekretnine te
- u ostalim slučajevima propisanim zakonom i ovom
Odlukom.
IV. ZASNIVANJE PRAVA NA NEKRETNINAMA U
VLASNIŠTVU OPĆINE
a) Zasnivanje prava služnosti
Članak
37.
Na zemljištu u vlasništvu Općine mogu se
ugovorom osnivati prava služnosti u korist vlasnika povlasne nekretnine,
nositelja prava građenja na njoj ili u korist određene osobe.
O osnivanju služnosti na nekretninama u
vlasništvu Općine odlučuje Načelnik uz sljedeće uvjete:
- ako je u skladu s dokumentima prostornog
uređenja Općine Lopar, osim ako je zakonom koji uređuje prostorno uređenje i
gradnju drugačije određeno,
- ako je to nužno za odgovarajuće korištenje
povlasne nekretnine,
- ako se time bitno ne ograničava normalno
korištenje nekretnine u vlasništvu Općine poslužne nekretnine),
- ako se Općini isplati odgovarajuća naknada
za zasnivanje služnosti.
Odredba ovog članka na odgovarajući način
primjenjuje se i na slučaj zasnivanja osobne služnosti.
Članak
38.
Na zemljištu u vlasništvu Općine mogu se
ustanoviti, ukidati ili predlagati stvarne služnosti u svrhu izgradnje ili
održavanja komunalnih uređaja i instalacija od interesa za Općinu i trgovačkih
društava u vlasništvu i suvlasništvu Općine (vodovodne i kanalizacijske mreže,
električnih, vodovodnih, telekomunikacijskih i drugih vodova i uređaja i druge
komunalne infrastrukture i sl.), provedbe nepotpunog izvlaštenja sukladno
Zakonu o izvlaštenju i dr.
Ukoliko se služnost zasniva temeljem uvjeta
iz stavka 1. ovog članka, može se odobriti zasnivanje služnosti bez plaćanja
naknade.
Članak
39.
Naknada za zasnivanje služnosti utvrđuje se
odlukom o zasnivanju služnosti.
Članak
40.
Odluku o zasnivanja služnosti donosi Načelnik
i njome se određuje rok na koji je služnost osnovana i visina naknade koja se
određuje procjenom ovlaštene osobe (u mjesečnom ili godišnjem iznosu), pravo
Načelnika da ukine osnovanu služnost i prije isteka roka na koji je osnovana,
ukoliko služnost izgubi svoju razumnu svrhu.
Osnivanje prava služnosti može se provesti
izravnim pregovorima.
O zasnivanju služnosti Općina i predlagatelj
služnosti zaključuju ugovor kojim uređuju međusobna prava i obveze.
Ako za zasnivanje prava služnosti postoji
interes više fizičkih ili pravnih osoba pa bi se ugovaranjem prava služnosti
samo s jednom osobom neopravdano isključile druge zainteresirane osobe, provest
će se postupak usmenog nadmetanja.
Na sadržaj, prometnost, zaštitu i prestanak
služnosti građenja primjenjuju se odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima.
b) Pravo građenja na neizgrađenom
građevinskom zemljištu
Članak
41.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu u
vlasništvu Općine može se osnovati pravo građenja u korist druge osobe -
nositelja prava građenja, radi gradnje građevina, građenja gospodarskih,
infrastrukturnih i drugih građevina, uređenje javne površine uz uvjet da se
time ne ograničavaju ili ugrožavaju interesi Općine, u skladu sa zakonskim
propisima.
Pod interesom Općine u smislu stavka 1. ovog
članka smatra se i interes trgovačkog društva, ustanova i drugih subjekata u
vlasništvu ili suvlasništvu Općine ili pravnih subjekata u državnom vlasništvu.
Odobrenje za zasnivanje i uvjete zasnivanja
prava građenja utvrđuje posebnom odlukom tijelo nadležno za raspolaganje
nekretninama.
Rok na koji se osniva pravo građenja, namjenu
zemljišta predviđenog za raspolaganje nekretninama, kao i visinu naknade
određuje tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama svojom odlukom.
Pravo građenja osniva se uz određenu naknadu
Općini ili iznimno bez naknade ako se osniva u korist trgovačkog društva,
ustanova i drugih subjekata u vlasništvu ili suvlasništvu Općine.
Na zasnivanje prava građenja odgovarajuće se
primjenjuju odredbe ove Odluke koje se odnose na prodaju nekretnina u
vlasništvu Općine.
Pravo građenja na nekretninama u vlasništvu
Općine osniva se javnim prikupljanjem ponuda, a iznimno neposrednom pogodbom.
Pravo građenja osniva se ugovorom zaključenim
između Općine, kao vlasnika zemljišta, i nositelja prava građenja, koji mora
biti sklopljen kao ovršna isprava sukladno odredbama Ovršnog zakona i Zakona o
javnom bilježništvu.
Ugovor o osnivanju prava građenja mora
sadržavati odredbu da nakon isteka roka na koje je osnovano pravo građenja,
Općini prelazi pravo vlasništva na nekretnini, slobodnoj od bilo kakvih tereta,
osoba i stvari, bez obveze naknade tržišne vrijednosti iste nositelju prava
građenja.
U ugovoru o osnivanju prava građenja mora
biti ugovoreno da izgradnja u rokovima koji se utvrde ugovorom i koji moraju
biti fiksni, predstavlja bitan sastojak ugovora, odnosno da se ugovor smatra
raskinutim po zakonu ukoliko se izgradnja ne izvrši u ugovorenim rokovima, bez
obveze Općine da nositelju prava građenja nadoknadi vrijednost radova do
raskida ugovora o osnivanju prava građenja, osim u iznimnim slučajevima kada se
ne može utjecati na faktore koji zaustavljaju ugovorene rokove.
Ukoliko se ugovor o osnivanju prava građenja
raskida krivnjom nositelja prava građenja, Općina može u roku 30 dana od dana
raskida ugovora pozvati nositelja prava građenja da o svom trošku i riziku
ukloni izvedene radove.
Ugovor o osnivanju prava građenja mora
sadržavati odredbu kojom nositelj prava građenja dozvoljava osnivaču prava
građenja da bez njegovog daljnjeg pitanja ili odobrenja izvrši brisanje prava
građenja, a kojim dozvoljava da se osnovano pravo građenja ukine u slučaju
neizvršavanja ugovornih obveza u rokovima i na način određen ugovorom te
ispunjenja uvjeta iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Na sadržaj, prometnost, zaštitu i prestanak
prava građenja primjenjuju se odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima.
Članak
42.
Pravo građenja osnovat će se javnim
prikupljanjem ponuda, kad se pravo građenja osniva na nekretninama u vlasništvu
Općine za komercijalne i smještajne građevine.
Pravo građenja na nekretninama u vlasništvu
Općine može se osnovati bez javnog prikupljanja ponuda, po tržišnoj
vrijednosti, u slučaju kad se pravo građenja osniva u svrhu građenja
infrastrukturnih i drugih građevina od gospodarskog, demografskog i socijalnog
značaja za koje se
propisima koji uređuju
prostorno uređenje formira građevna čestica, osim komercijalnih i smještajnih
građevina.
Pravo građenja osniva se na rok koji ne može
biti dulji od 30 (trideset) godina.
c) Založno pravo
Članak
43.
Založno pravo (hipoteka) na nekretninama u
vlasništvu Općine može se dozvoliti samo ako je to u izravnom interesu za
ostvarivanje funkcija Općine, kao i u interesu trgovačkih društava, ustanova i
drugih subjekata u vlasništvu ili suvlasništvu Općine.
Založno pravo (hipoteka) na nekretninama
Općine može se osnivati radi zaduživanja Općine ili trgovačkih društava u
vlasništvu i suvlasništvu Općine kojima se financira gradnja ili rekonstrukcija
javno-prometnih površina, gradnja ili rekonstrukcija objekata od značaja za
Općinu.
Odluku o osnivanju založnog prava (hipoteke)
donosi Vijeće.
Nekretnine u vlasništvu Općine mogu se
opteretiti pravom zaloga u korist vjerovnika (hipoteka):
- ako je to nužno radi osiguranja određenog
potraživanja u slučaju osiguranja plaćanja kupoprodajne cijene za prodanu
nekretninu Općini jer joj nije u cijelosti isplaćena kupoprodajna cijena, a po
zahtjevu prodavatelja u svrhu za odobrenje kredita,
- iznimno u ostalim slučajevima ako je to u
interesu Općine.
Pod interesom Općine u smislu stavka 1. ovoga
članka smatra se i interes trgovačkih društava, ustanova i drugih subjekata u
vlasništvu ili suvlasništvu Općine.
Odluku o zasnivanju založnog prava donosi
Vijeće.
V. ZASNIVANJE STVARNOG TERETA
Članak
44.
Nekretnine u vlasništvu Općine tijelo
nadležno za raspolaganje nekretninama može ugovorom opteretiti osnivanjem
stvarnih tereta.
Sadržaj stvarnog tereta je činidba na koju
korisnik ima pravo na teret vrijednosti nekretnine koju se opterećuje.
Odluku o osnivanju stvarnih tereta na
nekretninama u vlasništvu Općine donosi tijelo nadležno za raspolaganje
nekretninama, a ugovor potpisuje Općinski načelnik.
Na sadržaj, prometnost, zaštitu i prestanak
stvarnih tereta primjenjuju se odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima.
VI. ZAKUP
Članak
45.
Općina može zemljište i druge nekretnine u
svojem vlasništvu dati u zakup fizičkim i pravnim osobama putem javnog natječaja
radi:
- korištenja zemljišta zbog postavljanja
privremenih objekata,
- radi korištenja zemljišta za obavljanje
određene gospodarske djelatnosti,
- radi korištenja zemljišta za poljoprivrednu
obradu i
- u drugim opravdanim slučajevima (uređenje
parkirališta).
Visinu najmanje zakupnine zakupa određuje
davatelj raspolaganja nekretninom. Građevinsko zemljište dano u zakup ne može
se dati u podzakup.
Odredbe koje se odnose na provedbu natječaja
za prodaju nekretnina odgovarajuće se primjenjuju i na davanje nekretnine u
zakup.
Na zemljištu koje je predmet zakupa nije
dopuštena gradnja građevine niti izvođenje drugih radova.
Ako je predmet zakupa dio zemljišne čestice
podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti skicu izmjere (iskolčenje) ovlaštenog
geodeta radi označavanja zakupljene površine.
Članak
46.
Zakupni odnos osniva se zaključivanjem
ugovora o zakupu građevinskog zemljišta između Općine kao vlasnika nekretnine i
zakupnika, u obliku ovršne isprave.
Ugovor o zakupu zaključuje se najduže na rok
od 10 godina.
Ugovor o zakupu prestaje istekom ugovorenog
roka, sporazumom stranaka u svako vrijeme, kao i u drugim slučajevima utvrđenim
ugovorom o zakupu.
Općina će jednostrano raskinuti ugovor o
zakupu prije isteka ugovorenog roka:
- ukoliko zakupac ne koristi zemljište u
svrhe utvrđene ugovorom,
- ukoliko zakupac ne plati tri uzastopne
zakupnine,
- u slučaju privođenja namjeni zemljišta
sukladno dokumentima prostornog uređenja.
Danom isteka ili raskida ugovora, sukladno
stavku 2. ili 3. ovog članka, zakupac je dužan predati Općini u posjed
zemljište slobodno od stvari i osoba, bez prava na naknadu za uložena sredstva
ili naknadu štete.
Iznimno, ukoliko je rok iz ugovora o zakupu
za poljoprivrednu obradu istekao neposredno prije sazrijevanja plodova,
dosadašnji zakupnik ima pravo ubrati plodove u narednom razdoblju od trideset
(30) dana od dana isteka roka zakupa.
Članak
47.
Istekom vremena određenog ugovorom o davanju
u zakup, zakupoprimac je dužan predati zemljište u posjed Općini u stanju u
kojem je bilo prije davanja u zakup (npr. ukloniti privremenu građevinu).
Ukoliko zakupoprimac ne ukloni privremenu
građevinu u roku od 15 dana po isteku otkaznog roka, uklanjanje će izvršiti
Općina na teret zakupoprimca.
Članak
48.
Ugovor o davanju u zakup raskinut će se i
prije isteka roka ugovora i to iz sljedećih razloga:
- ako zakupnik koristi zemljište protivno
ugovoru;
- ako zakupnik ne plati zakupninu u roku od
mjesec dana od dana dospjelosti;
- ako zemljište treba privesti namjeni
određenoj dokumentima prostornog uređenja prije roka iz ugovora;
- ako obavlja djelatnost kojom nanosi štetu
zakupodavcu.
Članak
49.
Za zakup zemljišta plaća se zakupnina u
mjesečnom ili godišnjem iznosu.
Visina zakupnine određuje se temeljem
ponuđenog i prihvaćenog iznosa iz natječaja, a početnu cijenu u natječaju
utvrđuje nadležno tijelo za raspolaganje nekretninama.
Godišnja zakupnina plaća se unaprijed, a
mjesečna do 20-tog u mjesecu za tekući mjesec.
VII. DAROVANJE NEKRETNINA
Članak
50.
Nekretnine u vlasništvu Općine mogu se
darovati odlukom Općinskog vijeća:
- Republici Hrvatskoj,
- jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave (općine, gradovi i županije),
- ustanovama čiji je osnivač Republika
Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- trgovačkim društvima u vlasništvu ili
pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave ako je to u interesu i cilju općega gospodarskog i
socijalnog napretka građana, sukladno zakonu.
Članak
51.
Nekretnine u vlasništvu Općine mogu se
darovati u svrhu:
- ostvarenja projekata koji su od osobitog
značenja za gospodarski razvoj, poput izgradnje poduzetničkih zona i drugih
sličnih projekata,
- ostvarenja projekata koji su od općeg
javnog, demografskog ili socijalnog interesa, poput izgradnje škola, dječjih
vrtića, bolnica, domova zdravlja, groblja i drugih sličnih projekata i
- izvršenja obveza Općine.
Članak
52.
Darovanjem se stječu nekretnine koje vlasnik
bez naknade predaje Općini.
Nasljeđivanjem se stječu nekretnine temeljem
rješenja o nasljeđivanju kojem se u ostavinskim postupcima Općini uručuje
imovina bez nasljednika (ošasna imovina).
Općina će prihvatiti darovanje i
nasljeđivanje, osim u spornim slučajevima, te preuzeti obveze koje proizlaze iz
prihvaćanja darovanja ili nasljeđivanja.
VIII. ZAMJENA NEKRETNINA
Članak
53.
Nekretnine u vlasništvu Općine mogu se
zamijeniti s nekretninama u vlasništvu drugih osoba, kada nadležno tijelo koje
raspolaže nekretninama ocijeni da je takav način raspolaganja u interesu
Općine.
Zamjena nekretnina u vlasništvu Općine za
nekretnine u vlasništvu drugih fizičkih ili pravnih osoba može se provesti:
- kod razvrgnuća suvlasničke zajednice,
- kad je zamjena nužna radi mogućnosti
formiranja građevinske parcele,
- radi gradnje ili rekonstrukcije
javno-prometnih površina,
- gradnje ili rekonstrukcije objekata ili
uređaja komunalne infrastrukture te drugih objekata od značenja za Općinu,
- kod izvlaštenja,
- u svrhu okrupnjavanja poljoprivrednog
zemljišta, odnosno formiranja većih površina građevinskog zemljišta i
- u drugim slučajevima.
Odluku o zamjeni nekretnina donosi nadležno
tijelo za raspolaganje nekretninama ovisno o vrijednosti nekretnine, a Načelnik
u ime Općine sklapa ugovor o zamjeni.
Prije donošenja odluke nadležnog tijela o
zamjeni, odabrani ovlašteni sudski vještak obaviti će procjenu nekretnina koje
se zamjenjuju na odgovarajući način, kao kod prodaje nekretnina.
Zamjena nekretnina, kao način stjecanja i
istovremeno otuđenja nekretnine, obaviti će izravnom pogodbom kad je Općina iz
posebnih razloga zainteresirana za stjecanje određene nekretnine, vodeći računa
o tržišnoj vrijednosti nekretnine.
Vrijednost nekretnina koje su predmet zamjene
utvrđuje se procjenom tržišne vrijednosti nekretnina ovlaštenog sudskog
vještaka.
Eventualna razlika u vrijednosti nekretnina
koje su predmet zamjene isplatit će se u novcu.
IX. RAZVRGNUĆE SUVLASNIČKE ZAJEDNICE
Članak
54.
Razvrgnuće suvlasništva provodi se sporazumom
sa svim suvlasnicima s kojima se razvrgava suvlasništvo ili putem suda.
Suvlasništvo se razvrgava sporazumom prema
veličini suvlasničkih dijelova.
Vrijednost suvlasničkih dijelova utvrđuje se
procjenom tržišne vrijednosti nekretnina po ovlaštenom vještaku.
U slučaju da razvrgnućem suvlasništva
pojedini suvlasnik dobiva u samovlasništvo nekretnine čija bi tržišna
vrijednost bila manja od njegovog suvlasničkog dijela u tržišnoj vrijednosti
cijele nekretnine, drugi suvlasnik mu je dužan isplatiti tu razliku.
Članak
55.
Općina će inicirati postupak razvrgnuća
suvlasništva na nekretnini radi gradnje ili rekonstrukcije javno-prometnih
površina, gradnje ili rekonstrukcije objekata od značaja za Općinu.
Članak
56.
Trošak izrade dokumentacije za provedbu
razvrgnuća snosi Općina, a ukoliko postupak razvrgnuća iniciraju drugi
suvlasnici, oni snose troškove.
Članak
57.
Razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi se
izravnim pregovorima povodom prijedloga zainteresirane osobe ili Općine.
Suvlasnici sporazumno određuju način
razvrgnuća, u granicama mogućeg i dopuštenog.
Suvlasnička zajednica na nekretninama između
Općine i drugih osoba razvrgnut će se fizičkom diobom kad je to moguće.
Iznimno, suvlasnička zajednica može se
razvrgnuti isplatom i po tržišnoj cijeni i u slučajevima kad je fizička dioba
moguća ili se ne radi o slučajevima razvrgnuća obvezatnom isplatom propisanom
zakonom, ako tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama ocijeni da je to
gospodarski opravdano za Općinu.
Odluku o razvrgnuću i načinu razvrgnuća
donosi nadležno tijelo ovisno o vrijednosti suvlasničkog dijela nekretnine
općine, koje ujedno u ime Općine sklapa ugovor o razvrgnuću.
Prije donošenja odluke nadležnog tijela iz
prethodnog stavka odabrani ovlašteni sudski vještak obaviti će procjenu tržišne
vrijednosti nekretnine na odgovarajući način, kao kod prodaje nekretnina.
X. KUPNJA NEKRETNINA ZA KORIST OPĆINE
Članak
58.
Nekretnine se mogu stjecati kupnjom za
ispunjavanje zadaća Općine. Općina može stjecati nekretnine kada je to
potrebno:
- radi izgradnje i rekonstrukcije građevine,
- radi privođenja zemljišta namjeni određenoj
dokumentima prostornog uređenja za obavljanje djelatnosti koja je zakonom
utvrđenja kao djelatnost koju obavlja ili čije financiranje osigurava jedinica
lokalne samouprave,
- radi izgradnje objekata komunalne,
društvene, demografske i socijalne infrastrukture i
- u drugim opravdanim slučajevima.
Općina vrši kupnju nekretnina na temelju
stvarnih potreba i pod uvjetima da je stjecanje nekretnina i pokretnina
planirano u proračunu, a stjecanje pokretnina i nekretnina provedeno u skladu
sa zakonskim propisima.
Odluku o kupnji donosi nadležno tijelo za
raspolaganje nekretninama ovisno o vrijednosti nekretnine koju se namjerava
kupiti i ona mora biti obrazložena.
Prije kupnje nekretnine za korist Općine
odabrani ovlašteni sudski vještak će obaviti procjenu tržišne vrijednosti
nekretnine koja se namjerava kupiti i to na odgovarajući način, kao kod prodaje
nekretnina u vlasništvu Općine.
Ugovor o kupnji nekretnina zaključuje se na
temelju prethodno provedenog javnog natječaja, vodeći računa o tržišnoj cijeni
nekretnine, a iznimno se ugovor o kupnji nekretnine može zaključiti izravnom
pogodbom u onim slučajevima kada se nekretnina stječe samo od određenog
vlasnika, kada je Općina iz posebnih razloga zainteresirana za stjecanje
određene nekretnine (npr. realizacije prostornih planova, za potrebe izgradnje
građevina i uređaja komunalne infrastrukture, očuvanje kulturne baštine, razvoj
poduzetništva prema posebnom programu i u drugim opravdanim slučajevima) te
kada to predviđaju posebni zakonski propisi.
Članak
59.
U slučajevima kad na temelju posebnoga zakona
Općina ima pravo prvokupa na nekretninama, tijelo nadležno za raspolaganje
nekretninama Općine je dužno, prije donošenja odluke o korištenju prava
prvokupa, obaviti procjenu vrijednosti nekretnine na odgovarajući način, kao
kod prodaje nekretnina u vlasništvu Općine.
Nadležno tijelo ne može koristeći pravo
prvokupa kupiti nekretninu po cijeni većoj od tržišne cijene.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, tijelo
nadležno za raspolaganje nekretninama Općine u slučajevima korištenja prava
prvokupa može donijeti odluku o kupnji nekretnine i po cijeni većoj od tržišne
cijene, kad ocijeni da je to u interesu Općine.
Članak
60.
Zakonom o nasljeđivanju određeno je da smrću
ostavitelja koji nema nasljednika ostaviteljeve nekretnine i s njima
izjednačena prava ostavina prelazi na općinu na čijem se području nalaze, a
koja time dobiva jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici.
XI. OSNIVANJE I PRESTANAK SVOJSTVA JAVNOG
DOBRA NA NEKRETNINAMA I PREUZIMANJE NEKRETNINA
Članak
61.
O javnim dobrima u općoj uporabi u vlasništvu
Općine Lopar kao što su nerazvrstane ceste, trgovi, zelene površine i dr. brine
se Općina Lopar.
Pojedine nekretnine u vlasništvu Općine mogu
se utvrditi javnim dobrom kada se ocijeni da postoji širi društveni interes za
njihovu uporabu, a sukladno zakonskim propisima.
Članak
62.
Nekretnine koje se u zemljišnim knjigama vode
kao javna dobra i kojima upravlja Općina, mogu se odrediti za drugu namjenu i
ukinuti svojstvo javnog dobra nad njima te uknjižiti pravo vlasništva u ime i
za korist Općine ako je prestala njihova opća uporaba, odnosno više ne služe
svrsi zbog koje je ustanovljeno javno dobro, a postoji potreba da se odrede za
drugačiju namjenu, temeljem važećih prostornih planova ili dokumenata
utemeljenih na istima u skladu sa zakonskim propisima.
Članak
63.
Odluku o osnivanju javnog dobra u općoj
uporabi na nekretninama u vlasništvu Općine i odluku o ukidanju svojstva javnog
dobra kojim upravlja Općina donosi Načelnik ako propisima nije drukčije
određeno.
Članak
64.
Ako je za preuzimanje i uknjižbu prava
vlasništva u ime i za korist Općine na nekretninama u bivšem društvenom
vlasništvu kojima upravlja, odnosno ima pravo korištenja i raspolaganja Općina
ili je Općina pretvorbom nositelja tih prava postao sveopći pravni sljednik
dotadašnjih nositelja tih prava, potrebna odluka o preuzimanju, takvu odluku
donosi Načelnik ako propisima nije drukčije određeno.
XII. GOSPODARENJE NEKRETNINAMA ZA OBAVLJANJE
DJELATNOSTI TIJELA UPRAVE OPĆINE I DRUGIH TIJELA
Članak
65.
Tijela Općinske uprave koriste nekretnine
Općine u redovnom obavljanju poslova iz svog djelokruga.
Načelnik može dati nekretnine na korištenje
tijelima i udrugama korisnicima općinskog proračuna i drugim osobama na njihov
obrazloženi zahtjev bez naknade, o čemu sklapa ugovor o korištenju.
Vijeće može na prijedlog Načelnika donijeti
odluku da se nekretnine u vlasništvu Općine unesu u temeljni kapital trgovačkog
društva te tako steknu udjeli ili dionice tog trgovačkog društva, a sve na
način i pod uvjetima propisanim zakonom i Statutom Općine.
XIII. POSEBNI NAČINI RASPOLAGANJA NEKRETNINAMA
Članak
66.
Iznimno od odredbi Odluke, Vijeće može na
prijedlog Načelnika donijeti odluku da se sa određenom nekretninom raspolaže i
na drugačiji način u cilju ostvarivanja određenih gospodarskih interesa
(dodjele koncesija ili uspostavu odnosa javno-privatnog partnerstva,
gospodarski poticaji i sl.) ili izvršavanja obveza Općine, koji će se uređivati
u skladu s posebnim zakonima, a utvrđeni posebni uvjeti moraju biti objavljeni
u javnom oglasu - natječaju, na službenim web stranicama Općine i u službenom
glasniku.
Nekretnine u vlasništvu Općine mogu se
unijeti kao ulog u zajednička ulaganja s trećim, fizičkim ili pravnim osobama.
Odnosi između subjekata zajedničke izgradnje
uređuju se prema pravilima ugovora o ortaštvu.
Članak
67.
Odredbe ove Odluke ne odnose se na slučajeve
kada Općina ustupa građevinsko zemljište bez naknade, primjenjujući odredbe
Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji (»Narodne novine«, broj 121/17 i 98/19).
Članak
68.
Tijela nadležna za raspolaganje imovinom mogu
prilikom raspisivanja javnog natječaja odrediti prodaju građevinskog zemljišta
s posebnom namjenom za osobe koje su od posebnog interesa za Općinu (npr.
kadrovi, mlade
obitelji za stambeno
zbrinjavanje, socijalno ugrožene obitelji, hrvatski branitelji i invalidi
Domovinskog rata, itd.).
Osobe koje se jave na javni natječaj za
kupnju građevinskog zemljišta po povoljnijim uvjetima, imaju pravo odabira
njihove ponude smo za jednu nekretninu, odnosno za jedno građevinsko zemljište,
tj. ne mogu kupiti više građevinskih zemljišta po povoljnijim uvjetima.
Članak
69.
Pravo na kupnju i s posebnom namjenom mogu
ostvariti punoljetni stanovnici Općine:
- koji su rođeni u Općini,
- koji imaju ili su imali prebivalište i
boravište na području Općine preko 10 (deset) godina,
- ako nemaju riješeno stambeno pitanje
(izjava ovjerena od javnog bilježnika), uz uvjet da oni ni članovi njihovog
obiteljskog domaćinstva (podnosilac, suprug/a, djeca) nisu vlasnici ni
posjednici građevinskog-ih objekta-ata i/ili prostora (stambene i poslovne
namjene), i/ili građevinskog zemljišta na području Općine ili Republike
Hrvatske na kojem je važećim dokumentima prostornog uređenja dozvoljena
izgradnja stambenih građevina u vrijeme podnošenja zahtjeva (potvrda Općinskog
suda), odnosno da nemaju riješeno stambeno pitanje,
- uz uvjet da će započeti s izgradnjom
objekta u roku od 2 (dvije) godine dana od dana potpisivanja Ugovora o
kupoprodaji građevinskog zemljišta te
- uz uvjet da će u roku od 5 (pet) godina od
dana potpisivanja Ugovora o kupoprodaji neizgrađenog građevinskog zemljišta
privesti zgradu svrsi.
Kao kupac građevinskog zemljišta iz članka
69. biti će odabran onaj ponuditelj koji ispunjava posebne uvjete iz stavka 1.
ovog članka i koji ponudi najvišu cijenu za kupnju, a postignuta kupoprodajna
cijena umanjiti će se za 30%.
Ukoliko ponuditelj ne udovolji uvjetima iz
alineja 4. i 5. stavka 1. ovog članka, Ugovor o kupoprodaji građevinskog
zemljišta smatrati će se raskinutim, a uplaćena sredstva, umanjena za 10% i za
iznos uplaćene jamčevine, Općina će vratiti izabranom ponuditelju.
Osobe koje kupe građevinsko zemljište po
povoljnijim uvjetima, isto ne mogu prodati ili na bilo koji način otuđiti
narednih 10 (deset) godina od dana potpisivanja kupoprodajnog ugovora.
Ako osoba koja kupi građevinsko zemljište po
povoljnijim uvjetima, zbog opravdanih razloga želi prodati takvo zemljište
prije isteka roka od 10 (deset) godina od dana kupnje, dužna je uplatiti
razliku do pune kupoprodajne cijene na žiro račun Općine, a koja sredstva
predstavljaju naknadu štete prodavatelju zbog neispunjenja ugovornih obveze od
strane kupca, pa će tijelo koje raspolaže nekretninama u tom slučaju dati
suglasnost za prodaju.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
70.
Na odnose koji nisu uređeni ovom Odlukom
primjenjuju se Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, opći propisi
obveznog prava te drugi propisi meritorni za raspolaganje nekretninama.
Članak
71.
Postupci započeti prije stupanja na snagu ove
Odluke, završiti će se sukladno odredbama odluka koje su bile na snazi u
vrijeme pokretanja postupaka.
Članak
72.
Odredbe ove Odluke ne odnose se na:
- postupke raspolaganja poslovnih prostora u
vlasništvu Općine,
- postupke raspolaganja javnim površinama,
čiji postupci su uređeni posebnim odlukama
Općine.
Članak
73.
Jedinstveni upravni odjel dužan je ustrojiti
i voditi:
a.) evidenciju - registar nekretnina,
- u vlasništvu Općine,
- uključujući i nekretnine čije je
upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom, a čiji je imatelj, odnosno
vlasnik Općina,
- imovinu u vlasništvu ustanova i drugih
pravnih osoba čiji je osnivač Općina,
- popisa vlasničkih udjela Općine u
trgovačkim društvima,
b.) poduzimati odgovarajuće mjere radi
sređivanja zemljišnoknjižnog stanja nekretnina te
c.) druge mjere radi sređivanja i zaštite
prava Općine na nekretninama u njenom vlasništvu odnosno posjedu.
Za poslovne prostore i stanove te druge
nekretnine u vlasništvu Općine na kojima su zasnovana neka stvarna prava vode
se pojedinačni dosjei, a koji sadrže vlasnički list, presliku katastarskog
plana nekretnine, posjedovni list te ugovore, odluke, rješenja i druge akte u
svezi sa osnovom stjecanja, odnosno korištenjem predmetne nekretnine.
Članak
74.
Odsjek za financije, proračun, nadzor, javnu
nabavu i društvene djelatnosti dužan je voditi ažurnu evidenciju o naplati
prihoda Općine s osnova:
- plaćanja kupoprodajne cijene kod prodaje
nekretnina,
- naplate kamata kod prodaje nekretnina,
- naplate zakupnine i najamnine za nekretnine
date u najam odnosno zakup,
- naknade za druga stvarna prava te
- sastavljanja svakih šest mjeseci izvješća
Općinskom načelniku o popisu dužnika s prijedlogom o poduzimanju odgovarajućih
mjera (prisilna naplata, otkaz ugovora o zakupu odnosno najmu i sl.).
Članak
75.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje
vrijediti Odluka o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja nekretninama u
vlasništvu Općine Lopar (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/17).
Članak
76.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 011-03/20-01/01
Ur. broj: 2169/02-01-20-01
Lopar, 20. ožujka 2020.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE LOPAR
Predsjednik
Dino
Ivanić, bacc. oec., v. r.
