2.

Na temelju članka 109. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19) i članka 31. Statuta Općine Dobrinj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 35/09, 10/13, 36/13 i 2/18), Općinsko vijeće Općine Dobrinj, na 24. sjednici održanoj dana 28. veljače 2020. godine, donosi

ODLUKU
o donošenju URBANISTIČKOG PLANA
UREĐENJA UPU 9 građevinskog područja K-4
Brestovica (Gostinjac)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 9 građevinskog područja K-4 Brestovica (Gostinjac); u daljem tekstu Plan, koji je izradila tvrtka PLAN 21 d.o.o. iz Rijeke.

Obuhvat Plana određen je Odlukom o izradi Plana (SN.PGŽ.br. 13/16 od 01. lipnja 2016.) i grafičkim dijelom Prostornog plana uređenja Općine Dobrinj, kartografski prikaz br. 4.2.3. »Građevinsko područje gospodarske namjene - Poslovna zona K-3, Gostinjac i K-4, Brestovica« u mj. 1:5000.

Površina obuhvata Plana je cca 2,2 ha.

Plan se izrađuje u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19), Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04 i 9/11) i Prostornim planom uređenja Općine Dobrinj (SN PGŽ 24/08).

Planom se definira osnovna organizacija prostora kao i zaštita prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

Plan se u cjelosti provodi neposredno.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat koji se sastoji od jedne knjige sa 2 (dva) uveza sa sljedećim tekstualnim i grafičkim prilozima:

UVEZ I. TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE) I GRAFIČKI DIO

TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE)

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

5.3.4. Plinoopskrba

5.3.5. Obnovljivi izvori energije

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

7.2 Kulturno-povijesne cjeline

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10. Mjere provedbe plana

GRAFIČKI DIO

1.Korištenje i namjena površina

1.Korištenje i namjena površina Mj. 1:1000

2.Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža

2.a. Promet Mj. 1:1000

2.b. Telekomunikacije i energetski sustav Mj. 1:1000

2.c. Vodoopskrba i odvodnja Mj. 1:1000

3.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina Mj. 1:1000

4. Način i uvjeti gradnje

4.a. Oblici korištenja Mj. 1:1000

4.b. Način gradnje Mj. 1:1000

UVEZ II. Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, Sažetak za javnost).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 2.

Planom se definira osnovna organizacija prostora kao i zaštita prirodnih vrijednosti te korištenje i namjena površina.

Razgraničenje javnih površina od površina drugih namjena prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina i kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1: 1000.

Površine javnih i drugih namjena u obuhvatu Plana razgraničene su kao površine planirane poslovne namjene, infrastrukturne površine i površine zaštitnog zelenila.

Građevine na površinama gospodarske namjene - poslovne mogu se graditi kao pojedinačne građevine ili u formi složene građevine / graditeljskog sklopa.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja građevinskog područja K-4 Brestovica (Gostinjac) određuje sljedeću namjenu prostora:

. Gospodarska namjena - poslovna (K4)

. Zaštitne zelene površine (Z)

. Površine infrastrukturnih sustava

- Trafostanica (TS)

. Površina prometnice

Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1-KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Članak 4.

Područje gospodarske namjene - poslovne (K4) namjenjuje se poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).

Planiranje poslovnih djelatnosti moguće je samo na način da se u najvećem mogućem opsegu osigura suživot sa okolnim prostorom te propisane mjere zaštite okoliša- zaštita od otpadnih tvari, buke, zagađenja, prevelikog opterećenja prometnica, zagađivanja podzemnih voda, i slično.

Unutar površina poslovne namjene (K4) planira se postava elemenata i naprava za iskorištavanje sunčeve energije.

Članak 5.

Zaštitne zelene površine (Z) su površine zelenila sa zaštitnom i oblikovnom funkcijom koje predstavljaju vizualnu barijeru prema cestovnim površinama.

Unutar obuhvata Plana nalaze se manje površine postojećeg zelenila uz rub obuhvata plana. Korištenje tih površina podređuje se prvenstveno zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr.), i oblikovnoj funkciji.

Zaštitne zelene površine uređuju se kroz očuvanje postojeće vegetacije uz dopunu novim visokim autohtonim zelenilom bez mogućnosti gradnje.

Članak 6.

Površina prometnice namijenjena je gradnji javne prometne površine koja je u okviru ovog Plana kategorizirana kao sabirna ulica.

Unutar ove površine planira se gradnja linijskih infrastrukturnih građevina.

Članak 7.

Na području »Površina infrastrukturnih sustava (IS)« dozvoljava se gradnja infrastrukturnih objekata - trafostanica, te linijskih infrastrukturnih sustava.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Površine na koje se smještaju građevine poslovnih djelatnosti razgraničene su kartografskim prikazom br.1 Korištenje i namjena prostora i 4b Način gradnje.

Unutar površina poslovne namjene (K4-1, K4-2, K4-3, K4-4, K4-5, K4-6 i K4-7) dozvoljena je izgradnja gospodarskih građevina poslovne namjene te elemenata i naprava za iskorištavanje energije sunca.

Uvjet je da ove djelatnosti ne smiju imati negativan utjecaj na okoliš, da imaju osiguran prometni pristup sukladno odredbama Plana te da je parkiranje vozila riješeno unutar građevne čestice primjenom kriterija iz odredbi ovog Plana.

Uvjeti smještaja poslovnih građevina na površinama poslovne namjene K4-1, K4-2, K4-3, K4-4, K4-5, K4-6, K4-7

Članak 9.

Površine poslovne namjene K4-1, K4-2, K4-3, K4-4, K4- 5, K4-6, K4-7 namijenjene su gradnji poslovnih građevina koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone-obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl., te iznimno prema drugim odredbama plana i elektrane na sunčevu energiju.

Poslovne se građevine grade prema sljedećim uvjetima:

1. Oblik i veličina građevne čestice

- površina građevne čestice ne smije biti manja od 2000,0 m²

- najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20,0 m.

2. Namjena građevina

Građevine poslovne namjene namijenjene su gospodarskim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone-obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5.

- Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,5.

- Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,0 metara,

- Najveći broj etaža je tri etaže, (P+2)

4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Građevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m, odnosno min. H1/2 + H2/2 + 5, gdje su H1 i H2 visine građevina.

5. Uvjeti uređenja građevne čestice

Unutar gradivog dijela čestice mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su: nadstrešnice i trjemovi, prostori za manipulaciju, prometne građevine, potporni zidovi, infrastrukturne građevine i uređaji, površine i građevine za šport i rekreaciju, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati: parkovne površine, prostori za manipulaciju, potporni zidovi, prometne građevine, infrastrukturne građevine i uređaji i sl.

Ograde se u pravilu grade od kamena, betona, opeke ili metala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

- Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m.

- Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu do 2,0 m.

- Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, te prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila.

Kvalitetno visoko zelenilo zatečeno na građevnoj čestici treba sačuvati i ugraditi u nove zelene površine.

Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

6. Uvjeti oblikovanja građevina

Oblikovanje građevina provodi se prema načelima suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.

Krovište može biti ravno ili kosog nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.

Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema prethodno navedenim načelima.

7. Način i uvjeti priključenja proizvodnih građevina na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja površina na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2a Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet, br.2b Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - telekomunikacije i energetski sustav, br.2c Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja i br.4b Način i uvjeti gradnje - način gradnje.

Građevine poslovne namjene mogu se graditi samo na građevnoj čestici kojoj je osiguran pristup, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su točkom 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Neposredni pristup do građevnih čestica osiguran je sabirnom prometnicom (SU) širine 9 m.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 10.

Unutar ovog plana nisu planirane građevine javne i društvene namjene.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 11.

Unutar obuhvata ovog Plana nije planirana gradnja stambenih građevina.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 12.

Ovim Planom su osigurane površine za razvijanje infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- kolni i pješački promet

- sustav telekomunikacija

- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih i oborinskih voda)

- energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata (elektroopskrba)

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 13.

Ovim Planom određena je prometna infrastrukturna mreža unutar područja izdvojene namjene poslovne zone K-4 Brestovice koju čine građevine cestovnog prometa:

- Sabirna ulica SU (planirana prometnica unutar zone)

Članak 14.

Mrežu cestovnog prometa čini planirana sabirna ulica koja se na istočnom dijelu obuhvata plana spaja na županijsku cestu Ž5087 Sv. Vid Miholjice (Ž5086) - Sv. Vid Dobrinjski - Šilo izvan obuhvata plana, a na sjevernom dijelu obuhvata na nerazvrstanu cestu (put Balsanov) izvan obuhvata plana. Ovim planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja i rekonstrukcije prometnih građevina i površina, odnosno smjernice za projektiranje:

Sabirna ulica

- računska brzina 40 km/h

- maksimalni uzdužni nagib nivelete 12%

- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3,00 m

- raskrižja u nivou

- s prometnice se dozvoljava pristup česticama

- pješački hodnici, dvostrani, minimalne širine 1,50 m

- širina planiranog poprečnog profila iznosi 9 m

odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica - smjernice za projektiranje:

- površine kolnika i traka za projektiranje su u pravilu na istoj visini,

- nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,

- kod pješačkih prijelaza obvezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica

Članak 15.

Izgradnja građevina u zaštitnom pojasu ceste određenom Zakonom o cestama moguća je uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na izgrađenu prometnicu (ulicu) ili za čiju je izgradnju izdana pravomoćna građevna dozvola.

Sabirnom prometnicom (ulicom) smatra se ovim Planom osnovna pristupna prometna površina koja služi za pristupni promet vozila minimalne širine kolnika 6,0 m, uz koju je se planira dvostrani pješački pločnik širine najmanje 1,50 m. Ukupna širina planiranog koridora SU iznosi 9 m.

Članak 16.

Prijedlog dogradnje prometne mreže

Pored prometnih površina utvrđenih ovim Planom moguće je planirati i dodatne pristupne puteve (KPP- kolno pješački pristupi) u ukupnoj dužini 50 m, minimalne širine 4,5 m uz obvezu planiranja okretišta na kraju pristupa, ako udaljenost građevne čestice nije veća od 50 m, odnosno pristupnim putem minimalne širine 4,5 m uz obvezu planiranja okretišta na kraju pristupa, ako je udaljenost od građevne čestice do ceste od 50 do 100m.

Članak 17.

Parkirališne površine

Smještaj osobnih vozila za poslovne sadržaje unutar građevne čestice potrebno je riješiti sukladno sljedećim normativima:

                    *tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Članak 18.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Parkiralište je potrebno ozeleniti sadnjom stabala (jedno stablo na četiri parkirna mjesta).

Odvodnju parkirališnih površina potrebno je riješiti sukladno članku 24. ovog Plana.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 19.

Unutar ovog Plana ne planira se gradnja javnih parkirališta i garaža.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 20.

Unutar ovog Plana nema planiranih javnih trgova ni pješačkih putova. U smislu dostupnosti planiranih sadržaja potrebno je unutar planiranih zona osigurati zadovoljavajuću dostupnost i kretanje za sve korisnike.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 21.

Telekomunikacijska mreža podrazumijeva pripadajuću infrastrukturu i opremu povezanu s elektroničkom komunikacijskom mrežom što uključuje kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće objekte, instalacije i opremu.

Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže određeni su grafičkim prikazom br. 2b. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacije i energetski sustav, i vrše se neposrednom provedbom ovog Plana.

Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

Ovim Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.

Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica. Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže s integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

Investitori poslovnih objekata unutar obuhvata ovog Plana trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 1 cijev 1 40 za manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih objekata zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.

Članak 22.

Pri izgradnji osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Pri određivanju preciznije lokacije samostojećeg antenskog stupa elektroničke pokretne komunikacije treba primijeniti slijedeće uvjete očuvanja krajobrazne vrijednosti:

- preporuča se koristiti jedan stup za više korisnika,

- postavom antenskih stupova ne smije se mijenjati konfiguracija terena a potrebno je i zadržati tradicionalan oblik korištenja krajobraza

- prirodnu šumsku vegetaciju koristiti za vizualnu barijeru antenskog stupa,

- izgledom i bojom antenski se stup mora uklopiti u ambijent,

- tipske objekte projektirati kako bi bojom i materijalom bili prilagođeni kontekstu.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 23.

5.3.1. Vodoopskrba

Planirana nova mreža vodoopskrbe polagati će se u trup novoplaniranih i postojećih prometnica a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja.

Prilikom izgradnje vodovodne mreže predviđeno je korištenje cijevi od odgovarajućeg materijala.

Priključenje se izvodi na način da se izradi vodomjerno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje, a u njemu se nalazi ventil ispred i iza vodomjera, vodomjer i spojni komadi. Vodomjerno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu vodovodnu mrežu.

Na vodovodni sustav priključuje se hidranti odnosno hidrantski vodovi, koji se spajaju na njega putem cijevi najmanjeg profila 80 mm. Njihov raspored, položaj i karakteristike se određuje u skladu sa posebnim propisima vezanim uz protupožarnu zaštitu

Izvedba priključaka pojedinih građevina unutar granica obuhvata treba biti usklađena sa tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo za vodoopskrbu.

Kod polaganja cjevovoda vodoopskrbe paralelno s ostalim instalacijama ili kod križanja s ostalim instalacijama, trebaju se poštivati propisani tehnički uvjeti u smislu međusobne udaljenosti, načina izvedbe i zaštite križanja, kao i ostalih tehničkih elemenata i propisa.

Načelno, treba nastojati da se kod križanja s mrežom kanalizacije, cjevovodi vodoopskrbe vode iznad kolektora.

Kod realizacije planirane poslovne zone mogućnost vodoopskrbe treba provjeriti na matematičkom modelu u suradnji sa Ponikve voda d.o.o.

Članak 24.

5.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Planirana nova mreža kanalizacije polagati će se u trup postojećih te u trup novoplaniranih prometnica, a prikazana je u kartografskom prikazu broj 2c Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža-vodoopskrba i odvodnja.

Prikaz trasa je načelni, uglavnom u koridoru prometnica, uz napomenu da se pojedine trase mogu korigirati, sukladno terenskim uvjetima, kotama niveleta planiranih prometnica, imovinsko pravnim uvjetima, potrebama etapne gradnje, te ostalim čimbenicima.

Planira se razdjelni sustav odvodnje, što znači da se zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju sanitarne i fekalne otpadne vode, a zasebnom mrežom kolektora prihvaćaju oborinske vode.

Izgradnja sustava oborinske kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda vrši se neposrednom provedbom ovog plana

Prilikom izgradnje kanalizacijske mreže predviđeno je korištenje cijevi od plastičnih materijala (PVC, PHD, polipropilen), poliestera (PES) ili drugih odgovarajućih materijala, najmanjeg promjera 200 mm. Promjer cijevi će se definirati kroz hidraulički proračun u projektnoj dokumentaciji.

Priključenje se izvodi na način da se izradi priključno okno na javnoj površini neposredno uz granicu građevine koja se priključuje. Priključno okno se priključuje spojnim vodom na uličnu kanalizacijsku mrežu. Dimenzioniranje okna i spojnog voda vrši se prema posebnim propisima i pravilnicima.

Planirani sustav sanitarnih otpadnih voda priključuje se na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Sv. Vid.

Na predmetnoj lokaciji predviđena je izgradnja cijelog novog sustava oborinske kanalizacije jer na predmetnoj lokaciji ne postoji organizirano prikupljanje oborinskih voda.

Prilikom gradnje mreže odvodnje oborinskih voda potrebno je istu dimenzionirati prema odgovarajućoj ITP krivulji.

Oborinske vode s krovova objekata i površina poslovne namjene prikupljaju se i zbrinjavaju unutar parcele i to korištenjem upojnih građevina.

Oborinske vode sa prometnica, parkirališta i manipulativnih površina upuštaju se u upojni bunar nakon separiranja masti i ulja.

Prikupljanje oborinskih voda vrši se putem slivnika s rešetkama minimalnog tlocrta 400/400 mm i s taložnicom minimalne visine 80 cm ili s linijskim rešetkama. Najmanji promjer slivničkog priključka je 200 mm.

Tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.

Do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje fekalnih voda dozvoljava se pojedinačnim objektima izgradnja nepropusnih septičkih taložnica.

5.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 25.

Napajanje električnom energijom kupaca, koji će se pojaviti unutar zone plana, osigurat će se iz buduće trafostanice 20/0,4 kV. U grafičkom dijelu plana naznačena je načelna lokacija trafostanice, a njena mikro lokacija uvjetovana je stvarnim potrebama budućih kupaca i mogućnostima rješavanja imovinsko tehničkih uvjeta za njenu izgradnju.

Trafostanica 20/0,4 kV će se izgraditi kao samostojeća u vlasništvu distribucije, na zasebnoj parceli, na način da bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika. Pristup od trafostanice do javne površine može biti direktan ili posredan.

Za one kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane trafostanice 20/0,4 kV, ili će graditi vlastitu trafostanicu (kupac na srednjem naponu), treba osigurati lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV unutar njihove građevinske čestice, odnosno zahvata u prostoru. Takva trafostanica se može graditi kao samostojeća građevina ili kao ugradbena u građevini.

Planirana trafostanica 20/0,4 kV će se interpolirati u srednje naponsku mrežu s 20 kV podzemnim kabelom. Prilikom izrade projektne dokumentacije moguća su eventualna odstupanja trase priključnog kabela od predviđene trase u grafičkom dijelu, a što će kroz projekte biti obrazloženo. Točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacije trafostanice.

Niskonaponska mreža unutar zone plana izvoditi će se podzemnim kabelima, ili kao nadzemna ili kombinirano, prema uvjetima nadležne elektrodistribucije i u dogovoru sa nosiocem izgradnje zone odnosno pojedinim investitorima.

Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

Postojeći 20 kV nadzemni vod, koji prolazi rubom uz južnu granicu plana, zadržava se u funkciji koju ima i danas. Izgradnja objekata ispod njega ili u njegovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda (HEP d.d., HEP-ODS d.o.o. - Elektroprimorje Rijeka).

5.3.4. Plinoopskrba

Članak 26.

Ovim Planom nije predviđena izgradnja nove opskrbne plinske mreže.

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

5.3.5. Obnovljivi izvori energije

Članak 27.

Unutar obuhvata plana preporuča se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora energije. Moguće je planirati postavu građevina, elemenata i naprava za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, osobito Sunca. Planiranje i gradnja građevina namijenjenih za isko

rištavanje snage vjetra za električnu energiju nije dopuštena.

Uvjeti smještaja infrastrukturnih građevina (elektrana) za iskorištavanje sunčeve energije unutar površina poslovne namjene K4-1, K4-2, K4-3, K4-4, K4-5, K4-6, K4-7

Članak 28.

Površine poslovne namjene utvrđene su kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena površina i br.4 Način i uvjeti gradnje. Unutar površina poslovne namjene moguće je izgraditi infrastrukturne građevine (elektrane) za iskorištavanje sunčeve energije.

Infrastrukturne građevine za iskorištavanje sunčeve energije - elektrane na sunčevu energiju sastoje se od samostalnih FN panela, a namijenjene su dobivanju električne energije.

Moduli (solarni paneli) će biti postavljeni na pokose, idealnog nagiba 30 stupnjeva, a iskoristiti se mogu svi dijelovi zone koji su okrenuti na južnu stranu. Sunčeva energija se u sunčanim ćelijama direktno pretvara u istosmjernu električnu energiju. Takva se energija preko mrežnih izmjenjivača pretvara u izmjenični napon i predaje elektroenergetskoj mreži.

1. Oblik i veličina građevne čestice

Najmanja veličina građevne čestice za gradnju elektrana na sunčevu energiju ovim se Planom utvrđuje kako slijedi:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 2000 m².

- najmanja dopuštena širina građevne čestice iznosi 20,0 m

2. Namjena građevine

Građevine (elektrane) za iskorištavanje sunčeve energije namijenjene su dobivanju električne energije.

3. Veličina i građevna (bruto) površina građevine

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5,

- najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,5,

- najviša visina građevine iznosi 8,0 m.

4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Građevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.

5. Uređenje građevne čestice

- Parkiranje vozila rješava se unutar površine građevne čestice prema kriterijima i uvjetima smještaja vozila unutar građevne čestice

- ograde građevnih čestica mogu se izvoditi sa visinom od najviše 1,80 m,

- Unutar građevne čestice moguće je osim nadstrešnica, trjemova, prometnih građevina, infrastrukturnih građevina i uređaja smjestiti i postrojenje za priključak solarne elektrane na elektroenergetsku mrežu

6. Uvjeti oblikovanja građevina

- oblikovanje elektrana na sunčevu energiju provodi se prema načelima funkcionalnog procesa te suvremenog arhitektonskog sloga primjenom kvalitetnih i postojanih materijala

- ploha infrastrukturne građevine može se izvesti kao kosa, ravna, uz preporuku da se kao autohtoni oblik koristi element kosine

7. Način i uvjeti priključenja solarnih elektrana na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Način priključenja površina na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima br.2a Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet, br.2b Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - telekomunikacije i energetski sustav, br.2c Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja i br.4b Način i uvjeti gradnje - način gradnje.

Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, definirani su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovog Plana.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica za izgradnju infrastrukturnih građevina za iskorištavanje sunčeve energije sa javne prometne površine daju se kako slijedi:

- Neposredni pristup do građevnih čestica osiguran je sabirnom prometnicom (SU) širine 9m.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 29.

Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine prirodnog zelenila koje imaju zaštitnu i oblikovnu funkciju. Održavaju se redovitim sezonskim uređenjem autohtone vegetacije. Održavanje i uređivanje ovih površina u domeni je nadležnog komunalnog društva.

Na postojećim zelenim površinama koje se ovim Planom štite kao zaštitne zelene površine potrebno je sačuvati postojeću strukturu vegetacije uz mogućnost uređenja i sadnje novih stabala. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj (nestabilne padine, erozija, voda, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i dr), te funkciji prirodnog odvajanja kompleksa poslovne zone od okoliša te je isključeno od svake gradnje.

Unutar zaštitnih zelenih površina dozvoljava se uređivanje pješačkih površina i putova (isključivo od prirodnih materijala), staza, biciklističkih staza, javne rasvjete, paviljona, kapelica uz suglasnost nadležnih tijela na čijoj su funkciji zaštite ove površine (ceste, vode, sanitarna zaštita i sl.), ali na način da njihova ukupna tlocrtna površina (pojedinačno) ne prelazi 1% površine jedne zone zaštitnog zelenila

U smislu dostupnosti javnih zelenih površina potrebno je omogućiti izravnu prometnu dostupnost kao i priključke na komunalnu infrastrukturu sukladno grafičkom prikazu 4.b. Način i uvjeti gradnje - način gradnje.

Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Mjere zaštite prirodnih cjelina

Članak 30.

Unutar područja obuhvata Plana ne postoje registrirani zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti prirode.

U svrhu zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti predlažu se sljedeće mjere:

- nije dopuštena nepotrebna sječa zelenila i stabala,

- obvezno je svaku novu građevinu u krajoliku projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim prirodnim i kontekstualnim oblicima u materijalu, gabaritu, boji i oblikovnim elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop

- pri planiranju novih cestovnih pravaca treba uvažiti prostorne i morfološke značajke terena i krajobraza, što znači da se koriste njegove prirodne značajke, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, svedu na minimum

- na temelju krajobrazne valorizacije bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja potrebno je razraditi mehanizme očuvanja postojeće krajobrazne raznolikosti

- nastojati spriječiti smanjivanje šumskih površina zabranom sječe zelenila i stabala.

7.2. Kulturno - povijesne cjeline

Članak 31.

U obuhvatu Plana nema kulturnih dobara koja se štite sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 32.

Unutar obuhvata Plana prikuplja se komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad i odvozi do transfer stanice na postojećem odlagalištu otpada Treskavac u Općini Vrbnik, od kuda će se dalje otpad voziti u Centralnu zonu za gospodarenje otpadom Županije.

Važeći propisi iz oblasti postupanja s otpadom, osobito važni za ovaj Plan su:

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15),

- Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15)

- Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2015. godine (NN br. 85/07, 126/10, 31/11, 46/15)

- Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. - pročišćeni tekst, 82/04., 110/04. - Uredba, 178/04., 38/09., 79/09., 153/09 , 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15)

U slučaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivati će se odgovarajući važeći propisi.

Planom se utvrđuju sljedeći osnovni principi postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata:

- smanjenje količine otpada

- reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada otpada)

- zbrinjavanje ostatka otpada (preostali otpad tretira se odgovarajućim postupcima)

Planom se primarna reciklaža (odvojeno prikupljanje) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:

- tipiziranih posuda, tj. spremnika za otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem koji se postavljaju na javne površine za prikupljanje pojedinih iskoristivih vrsta otpada (papir, staklo,metalni ambalažni otpad, baterije i sl.)

- tipiziranih spremnika postavljenih u poslovnim i proizvodnim građevinama za prikupljanje organskog, biološkog i tehnološkog otpada

Unutar zone K4-2 (prema grafičkom prikazu br. 3-Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina-Mjere posebne zaštite) osigurava se rubno odgovarajući prostor za lociranje većih spremnika komunalnog otpada (EKO 'otok'). Prostor Eko-'otoka' (za cijelo područje obuhvata UPU 9) locira se neposredno uz javnu prometnicu na minimalnoj parceli veličine 30 m², a isti je potrebno s unutarnje strane ograditi zaštitnim zidom visine do 1,20 m. Prostor EKO- otoka treba primjereno zaštiti, oblikovati i uklopiti u okoliš. Funkcija 'EKO-otoka' ne smije ometati kolni i pješački promet te ne smije narušiti standard korisnika poslovne zone.

Na svakoj se građevnoj čestici poslovne namjene mora odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici. Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Lokacije spremnika na javnim površinama određuju se posebnim programima koje izrađuju komunalne službe temeljem Odluke izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave.

Članak 33.

Postupanje s opasnim tehnološkim otpadom koji će nastajati unutar poslovne zone Brestovica, do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, odvija se u skladu s važećim propisima nadležne komunalne službe.

Svi gospodarski pogoni trebaju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada koji treba biti zaštićen od atmosferskih utjecaja te bez mogućnosti onečišćenja podzemnih voda. Prostori za privremeno skladištenje tehnološkog otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici trebaju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 34.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Ovim Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na kartografskim prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Mjere posebne zaštite.

Članak 36.

ZAŠTITA TLA

Područje obuhvata Plana okruženo je zonom koja je Planom više razine definirana kao šuma gospodarske namjene. Na području obuhvata nalaze se vrtače i manje obradivo tlo.

Mjere zaštite šuma i šumskog tla su:

- Postojeće šume čuvati organiziranjem stalne službe za nadzor nad šumama i održavati putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

- Zaprašivanjem periodički štititi šume i šumsko tlo od onečišćivača, nametnika, bolesti i sl. negativnih utjecaja,

- Probijanjem novih i održavanjem postojećih protupožarnih prosjeka štititi šume i šumsko tlo od požara,

- Pošumljavanje paljevina, površina na kojima nije uspjelo podmlađivanje i površina na kojima je izvršeno pustošenje šume, čista sječa i bespravna sječa,

Način i vrijeme sječe šume radi gradnje objekata infrastrukture utvrditi prema posebnim uvjetima.

Članak 37.

ZAŠTITA ZRAKA

Prema rezultatima mjerenja onečišćenja zraka u 2014. godini, na koje se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti zraka (NN br. 130/11 i 47/14), Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN br. 117/12) i Pravilnika o praćenju kvalitete zraka (NN br. 03/13) za područje Primorsko- goranske županije može se zaključiti da je kvaliteta zraka na većem dijelu područja I kategorije, odnosno zrak je čist ili neznatno onečišćen.

Na području Općine Dobrinj kakvoća zraka je prve kategorije - čist ili neznatno onečišćen zrak sukladno dokumentu Kvaliteta zraka na području Primorsko-goranske županije - Objedinjeni izvještaj za razdoblje 01.01.- 31.12.2014. godine Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Zdravstveno-ekološki odjel - Odsjek za kontrolu kvalitete vanjskog zraka.

Osnovni izvori onečišćenja zraka na području zone Brestovica su cestovne površine i stacionarni objekti. Sa svrhom očuvanja prve kategorije kakvoće zraka na području zone Brestovica potrebno je poduzimati sljedeće mjere:

- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih površina

- smanjivanje emisija iz stacionarnih izvora (korištenjem plina, kontrolom izgaranja goriva, praćenjem emisija i dostavom podataka za katastar emisija)

Uređaji za loženje također onečišćuju zrak, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva. Takvi izvori podliježu redovitim inspekcijskim nadzorima putem kojih se određuje učestalost mjerenja emisije, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Članak 38.

Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere i aktivnosti za zadržavanje postojeće kakvoće zraka:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN br. 117/12);

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima);

- zahvatom se ne smije izazvati značajno povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora;

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12);

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN br. 130/11 i 47/14) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN br. 117/12);

- Za novu građevinu koja je potencijalni zagađivač zraka obvezno, izradom procjene utjecaja na okoliš, dokazati da će kakvoća zraka nakon njene izgradnje udovoljavati zakonskim propisima

Vlasnici - korisnici nepokretnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša, uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Članak 39.

ZAŠTITA VODA

Predmetno područje nalazi se izvan zona sanitarne zaštite vode za piće prema Odluci o zonama sanitarne zaštite vode za piće na otoku Krku (SN PGŽ 17/07), i kartografskom prikazu PPUO Dobrinj br. 3.1.C. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA - PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU.

Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama.

Prema Izvještaju o ispitivanju zdravstvene ispravnosti vode za piće na području Primorsko-goranske županije za 2014. godinu, Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, područje opskrbe Općine održava komunalno poduzeće »Ponikve Voda« Krk, a izvorišta vode za piće su riječki izvori za Omišalj, izvor Vela Fontana, bunari u Bašćanskoj kotlini i izvor Paprati.

Zdravstvena ispravnost vode za piće vodovoda Ponikve u 2014. g. bila je izvrsna. Svi ispitani uzorci bili su sukladni zahtjevima Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN br. 125/13 i 141/13).

Članak 40.

ZAŠTITA OD BUKE

Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode, a na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN br. 30/09, 55/13) donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

Planom se propisuju mjere zaštite od buke za građevinska područja i pojedinačne građevine:

- Snimati buku na područjima za koja se pretpostavlja da su ugrožena prekomjernom bukom, te njeno svođenje u dozvoljene granice prema namjeni prostora.

- Na osnovu rezultata snimanja i Zakona o buci izraditi kartu buke i akcijske planove,

- U procjeni utjecaja na okoliš za zahvate u prostoru za koje je obvezna procjena po posebnim propisima treba biti obuhvaćena i procjena razine buke, te mjere zaštite od buke,

- U prostoru poslovne zone mogu se poduzimati i druge mjere; postava i gradnja providnih protuzvučnih ekrana (zidova), izvedba zemljanih nasipa s raslinjem, korištenje elemenata reljefa i pojasa zelenila, kao prirodnih zaklona od buke na putu njenog širenja,

- Na područjima ugroženim prekomjernom bukom treba snimati intenzitet.

- U postupku izdavanja građevne dozvole i tehničkom pregledu izgrađene ili rekonstruirane građevine u postupku izdavanja uporabne dozvole, tijelo državne uprave nadležno za poslove sanitarne inspekcije i inspekcije rada daje mišljenje o primijenjenim mjerama za zaštitu od buke, svaki u okviru svoje nadležnosti.

- Unutar građevinskog područja izdvojene namjene dozvoljeni nivo buke je 55 dBa danju i 45 dBa noću,

- Izvori buke koji se privremeno koriste ili se trajno postavljaju u otvorenom prostoru na razini zemlje, na zidove i krovove zgrada, nepokretne i pokretne objekte ili se koriste na vodi ili u zraku mogu se koristiti ako tijelo državne uprave nadležno za poslove sanitarne inspekcije rješenjem utvrdi da buka od izvora neće prelaziti dopuštene razine u okolini.

Članak 41.

MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Općine Dobrinj i obuhvata UPU 9, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) donose se sljedeće mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj provedbi Plana:

1. Način i smjerove evakuacije naselja, definiraju glavne prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predviđene su zone i objekti koji su pogodni za zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.), locirati zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;

2. Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (zgrade javne i društvene namjene) definira se obveza vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva.

Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi, proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

Članak 42.

Sklanjanje ljudi

Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Općine Dobrinj (a time i obuhvata UPU 9) nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi osigurati izgradnjom zaklona, privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina i prostora za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Općine Dobrinj, odnosno posebnim planovima sklanjanja ljudi i izgradnje zaklona, planovima privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora, koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Članak 43.

Zaštita od rušenja

Pri izradi ovog Plana u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

Ceste i ostale prometne površine posebnim mjerama treba zaštititi od zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara, pa je u tom smislu u planovima užih područja potrebno planirati više ulazno-izlaznih prometnica.

U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

Prilikom rekonstrukcija građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima, statičkim proračunom dokazati otpornost na rušenje uslijed potresa ili sl. uzroka, te predvidjeti detaljne mjere zaštite ljudi od rušenja.

Članak 44.

Zaštita od potresa

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima.

U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i geotehničkim zoniranjem općina i gradova u mjerilu 1:25.000. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima

Max očekivani intenzitet seizmičnosti za područje obuhvata Plana je I_o = 6^o - 8^o MSK.

Kritična infrastruktura ugrožena potresom je županijska cesta Sv. Vid Miholjice (Ž5086) - Sv. Vid Dobrinjski - Šilo.

Članak 45.

Zaštita od požara

Za gašenje požara, na području Općine, prvenstveno se planira koristiti voda iz vodovodne mreže, a kao rezerva morska voda i voda iz cisterni (koje u tu svrhu treba uređivati i održavati).

Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Dobrinj.

Projektiranje građevina poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

Kod projektiranja građevina, radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode:

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za manje proizvodne i poslovne građevine.

Kod ishođenja građevne dozvole obvezno je ishodovati suglasnost PU Primorsko-goranske Rijeka, kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.

Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Ukoliko nije moguće postići sigurnosnu udaljenost među građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara sukladno glavi V. Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (»Narodne novine« br. 29/13 i 87/15).

Temeljem čl. 28. st. 2. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) potrebno je izraditi elaborat zašite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

Rekonstrukcijom građevine se ne smije povećati zatečeno ukupno požarno opterećenje građevine ili zone kao cjeline.

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03).

Članak 46.

Zaštita od štetnog djelovanja voda i erozije

U obuhvatu Plana nema otvorenih vodotoka, niti tla izloženog eroziji.

Članak 47.

Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških katastrofa i velikih nesreća u gospodarstvu i prometu

Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji koriste opasne tvari u svom radu, je provođenje preventivnih mjera za sprječavanje nesreće.

Na prodručju obuhvata Plana nema željezničke infrastrukture.

Na području obuhvata Plana nema zračne luke i letilišta.

Članak 48.

Posljedice po kritičnu infrastrukturu

Uz područje obuhvata Plana prolazi koridor županijske ceste Ž5087 Sv. Vid Miholjice (Ž5086) - Sv. Vid Dobrinjski - Šilo koja je prema Procjeni ugroženosti prepoznata kao kritična infrastruktura koja bi u slučaju potresa, te njenim oštećivanjem, mogla prouzročiti prekid prometnih veza u okolici.

Na području obuhvata Plana ne nalaze se gospodarski objekti koji su Procjenom ugroženosti prepoznati kao kritična infrastruktura u slučaju tehničko-tehnološke nesreće ili katastrofe, te bi prouzročile materijalnu štetu, zagađenje okoliša, vodotoka, nedostatak pitke vode i ljudske žrtve.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 49.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih prometnica i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.

Izradu projektne dokumentacije dokumentacije nužno je realizirati u suradnji s nadležnim tijelima državne uprave, odnosno pravnim osobama s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a poglavito sa sljedećima:

- HP i HT

- HEP - HD »Elektroprimorje« Rijeka

Kod gradnje novih objekata i uređenja javnih površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (NN 47/82).

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Elaborat plana izrađen je u 4 (četiri) istovjetna izvornika plana, ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Dobrinj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Dobrinj.

Izvornici Plana čuvaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dobrinj, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk na adresi Trg bana Jelačića 3, 51 500 Krk.

Članak 52.

Na konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja UPU 9 građevinskog područja K-4 Brestovica (Gostinjac), ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti.

Članak 53.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/20-01/1

Ur. broj: 2142-04-01-20-4

Dobrinj, 28. veljače 2020.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE DOBRINJ

Predsjednik

Zoran Kirinčić, v. r.