Članak
9.
Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim
izborima, članovi Vijeća daju prisegu. Tekst prisege glasi: »Prisežem svojom
čašću da ću dužnost člana Vijeća u Gradskom vijeću Grada Novi Vinodolski
obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i
poštivati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike
Hrvatske i Grada Novi Vinodolski.«
Predsjedatelj izgovara tekst prisege i nakon
toga proziva pojedinačno člana Vijeća, a član Vijeća daje prisegu tako što
ustaje i izgovara: »Prisežem!«
Nakon davanja prisege svaki član Vijeća
potpisuje tekst prisege pred predsjedavateljem.
Članak
10.
Član Vijeća koji nije bio nazočan
konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik člana vijeća kada počinje obnašati
vijećničku dužnost, daje prisegu na prvoj sjednici Vijeća kojoj je nazočan.
Članak
11.
Nakon dane prisege člana Vijeća, izbora
predsjednika Vijeća, članova Mandatne komisije i Komisije za izbor i
imenovanja, predsjednik Vijeća može predložiti dopunu dnevnog reda
konstituirajuće sjednice.
Članak
12.
Mandat članova Vijeća počinje danom
konstituiranja Vijeća i traje do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike
Hrvatske o raspisivanju sljedećih redovnih izbora koji se održavaju svake
četiri godine sukladno odredbama zakona kojim se uređuju lokalni izbori,
odnosno do dana stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju
Vijeća sukladno odredbama zakona.
Mandat članova Vijeća izabranih na
prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata Vijeća.
Članak
13.
Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika
koje bira iz reda članova Vijeća.
Predsjednik i jedan potpredsjednik bira se iz
reda predstavničke većine, a drugi potpredsjednik iz reda predstavničke
manjine, na njihov prijedlog.
Član Vijeća može sudjelovati u podnošenju
prijedloga za samo jednog kandidata za predsjednika, odnosno potpredsjednika.
Izbor predsjednika i potpredsjednika obavlja
se javnim glasovanjem, za svakog kandidata ponaosob.
Za predsjednika i potpredsjednika izabran je
kandidat za kojeg je glasovala natpolovična većina svih članova Vijeća.
Članak
14.
Kada je predloženo više kandidata za
predsjednika i potpredsjednike Vijeća, a niti jedan od kandidata ne dobije
natpolovičnu većinu glasova svih članova Vijeća, glasovanje se ponavlja na
način da se ne glasuje o kandidatu koji je dobio najmanji broj glasova.
Članak
15.
Nakon što je izabran, predsjednik Vijeća
preuzima vođenje sjednice Vijeća.
II. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA VIJEĆA
Članak
16.
Član Vijeća ima prava i dužnosti utvrđene
Statutom Grada Novi Vinodolski, ovim Poslovnikom i drugim aktima Vijeća, a
osobito:
- prisustvovati sjednicama Vijeća,
- raspravljati i izjašnjavati se o svakom
pitanju koje je na dnevnom redu sjednice Vijeća, te o njemu odlučivati,
- podnositi amandmane na prijedloge akata,
- predlagati Vijeću donošenje akata,
- predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz
djelokruga rada Vijeća,
- postavljati pitanja gradonačelniku i
zamjeniku gradonačelnika, te pročelnicima upravnih tijela, a koja se odnose na
njihov rad ili obavljanje poslova iz njihovog djelokruga rada,
- tražiti i dobiti podatke, potrebne za
obavljanje dužnosti člana Vijeća, od tijela Grada te s tim u svezi koristiti
njihove stručne i tehničke usluge,
- biti biran i prihvatiti izbor u radna
tijela Vijeća,
- prisustvovati sjednicama radnih tijela i na
njima raspravljati, te glasovati u radnim tijelima u koja je izabran
- biti biran odnosno imenovan i prihvatiti
izbor odnosno imenovanje u tijela pravnih osoba određenih zakonom, Statutom
Grada Novi Vinodolski i općim aktima Vijeća.
Članak
17.
Članu Vijeća su dostupni svi službeni
materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u tijelima Grada i Vijeća, a koji
se odnose na teme o kojima se raspravlja u Vijeću.
Član Vijeća može tražiti od pročelnika
upravnih tijela i uvid u materijale o temama koje su na dnevnom redu sjednice
Vijeća ili se pripremaju za sjednice Vijeća ili radnog tijela u koje je
izabran, a i druge obavijesti koje su mu kao članu Vijeća potrebne.
Član Vijeća može zatražiti obavijesti i
objašnjenja od predsjednika Vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela
kojima oni predsjedaju.
Članak
18.
Član Vijeća je dužan čuvati tajnost podataka,
koji su kao tajni određeni u suglasju s pozitivnim propisima, za koje sazna za
vrijeme obnašanja dužnosti člana Vijeća.
Članak
19.
Član Vijeća se u obavljanju privatnih poslova
te gospodarskih i drugih poduzetnosti, bilo za sebe ili svojeg poslodavca, ne
smije koristiti funkcijom člana Vijeća i naglašavati tu funkciju.
Članak
20.
Član Vijeća ima pravo na naknadu u svezi s
radom u Vijeću, u visini i na način utvrđen posebnom odlukom Vijeća.
Član Vijeća ima pravo na opravdani neplaćeni
izostanak s posla radi sudjelovanja u radu Vijeća i njegovih radnih tijela.
Članak
21.
Članu Vijeća, koji za vrijeme trajanja
mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama zakona smatra
nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to
vrijeme zamjenjuje ga zamjenik sukladno zakonu i Poslovniku.
Član Vijeća je dužan u roku 8 dana od dana
prihvaćanja nespojive dužnosti o tome obavijestiti predsjednika Vijeća, a
mandat mu počinje mirovati protekom tog roka.
Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti,
član Vijeća nastavlja s obnašanjem dužnosti vijećnika ako podnese pisani
zahtjev predsjednika Vijeća u roku od osam dana od dana prestanka obnašanja
nespojive dužnosti.
Mirovanje mandata prestaje osmog dana od dana
podnošenja pisanog zahtjeva.
Ako član Vijeća po prestanku obnašanja
nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev iz stavka 3. ovog članka, smatrat
će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.
Član Vijeća može tijekom trajanja mandata
stavit svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva
predsjedniku Vijeća, a mirovanje mandata počinje teći od dana dostave pisanog
zahtjeva, sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom
postupku.
Mirovanje mandata iz osobnih razloga ne može
trajati kraće od 6 mjeseci, a član Vijeća nastavlja s obnašanjem dužnosti osmog
dana od dana dostave pisane obavijesti predsjedniku Vijeća.
Član Vijeća može tražiti nastavljanje
obnašanja dužnosti vijećnika jedanput u tijeku trajanja mandata.
Članak
22.
Osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti
može se kandidirati za člana Vijeća, osim policijskih službenika, djelatne
vojne osobe te službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske,
no ukoliko bude izabrana za člana Vijeća, dužna je najkasnije pri
konstituiranju Vijeća izjasniti se o tome prihvaća li dužnost člana Vijeća ili
nastavlja s obnašanjem nespojive dužnosti.
Članak
23.
U slučaju mirovanja mandata i prestanka
mandata člana Vijeća, člana Vijeća zamjenjuje zamjenik člana Vijeća.
Član Vijeća izabranog na stranačkoj listi,
zamjenjuje kandidat s iste liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička
stranka.
Član Vijeća izabranog na kandidacijskoj listi
dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične
liste, a određuje ga politička stranka sukladno sporazumu, a kad sporazum nije
zaključen, političke stranke zamjenika određuju dogovorno. Ako se dogovor
političkih stranaka ne postigne, zamjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani
kandidat s dotične liste.
Političke stranke su dužne o sklopljenom
sporazumu odnosno postignutom dogovoru obavijestiti upravno tijelo nadležno za
poslove predstavničkog i izvršnog tijela.
Člana Vijeća izabranog na kandidacijskoj
listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Članak
24.
Članovi Vijeća mogu osnovati Klub članova
Vijeća prema stranačkoj pripadnosti, i Klub nezavisnih članova Vijeća.
Klub članova Vijeća mora imati najmanje 3
člana.
Klubovi članova Vijeća obavezni su o svom
osnivanju obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća, priložiti svoja pravila
rada, te podatke o članovima.
Predsjednik Vijeća brine da se Klubovima
članova Vijeća osiguraju tehnički uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis,
umnožavanje i dostavu materijala i dr.).
III. USTROJSTVO VIJEĆA
1. Predsjednik i potpredsjednici Vijeća
Članak
25.
Predsjednik Vijeća:
1. zastupa Vijeće,
2. saziva i predsjeda sjednicama Vijeća,
3. predlaže dnevni red Vijeća,
4. upućuje prijedloge ovlaštenih
predlagatelja u propisani postupak,
5. brine o postupku donošenja odluka i drugih
akata,
6. održava red na sjednici Vijeća,
7. usklađuje rad radnih tijela,
8. potpisuje odluke i druge akte koje donosi
Vijeće,
9. dostavlja Statut, Poslovnik, proračun i
druge opće akte predstojniku ureda državne uprave u županiji, s izvatkom iz
zapisnika, u roku od 15 dana od dana donošenja,
10. dostavlja akte Gradskog Vijeća bez odgode
gradonačelniku,
11. brine o suradnji Vijeća s
gradonačelnikom,
12. brine o zaštiti prava članova Vijeća,
13. obavlja i druge poslove određene zakonom,
Statutom Grada Novi Vinodolski i ovim Poslovnikom.
Članak
26.
Potpredsjednici Vijeća pomažu predsjedniku
Vijeća u obavljanju njegovih poslova i zadaća te obavljanju poslova koje im povjeri
predsjednik Vijeća u okviru njegova djelokruga rada.
Potpredsjednici Vijeća zamjenjuju
predsjednika Vijeća u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Dok zamjenjuje predsjednika Vijeća,
potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.
Članak
27.
Predsjednik Vijeća prema potrebi, saziva
međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika Klubova vijećnika.
Članak
28.
Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja
ili najmanje 5 članova Vijeća može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika
i potpredsjednika Vijeća.
Prijedlog se dostavlja predsjedniku Vijeća u
pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.
Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog
uvrstiti u dnevni red sjednice Vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od
30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.
Članak
29.
Ako Vijeće donese odluku o razrješenju
predsjednika i oba potpredsjednika Vijeća, mandat i prava na temelju obavljanja
dužnosti im prestaju izborom novog predsjednika Vijeća.
Članak
30.
Predsjednik i potpredsjenici Vijeća mogu dati
ostavku. Dužnost im prestaje danom kada Gradsko vijeće utvrdi činjenicu
podnošenja ostavke, a najkasnije tridesetog dana od dana podnošenja ostavke.
Članak
31.
Ako Vijeće razriješi predsjednika Vijeća, a
na istoj sjednici ne izabere novog, jedan od potpredsjednika Vijeća, kojeg
odredi Vijeće, ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi
predsjednik.
Vijeće je dužno u roku od 30 dana od
donošenja odluke o razrješenja predsjednika izabrati novog predsjednika.
2. Radna tijela
Članak
32.
Vijeće može osnovati stalna ili povremena
radna tijela.
Stalna radna tijela Vijeća su:
1. Mandatna komisija,
2. Komisija za Statut i Poslovnik,
3. Komisija za izbor i imenovanje
4. Komisija za proračun i financije
Sastav i djelokrug rada radnih tijela iz
točke 2., 3. i 4. prethodnog stavka utvrđeni su Statutom Grada Novi Vinodolski.
Članak
33.
Mandat predsjednika i članova radnih tijela
traje do isteka mandata saziva Vijeća, ukoliko Vijeće ne odluči drugačije.
Članak
34.
Predsjednik radnog tijela organizira rad
radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjeda sjednicama radnog tijela.
Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema
i brine se o izvještavanju članova radnog tijela o pitanjima iz djelokruga
radnog tijela.
Predsjednik surađuje s predsjednikom Vijeća,
predsjednicima drugih radnih tijela, te s pročelnicima upravnih tijela.
Predsjednik brine o provođenju zaključaka
radnog tijela i obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti,
sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg za to ovlasti
predsjednik.
Članak
35.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na
vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na osnovu zaključka Vijeća ili ako to
zatraži predsjednik Vijeća ili većina članova radnog tijela, uz navođenje
pitanja koja treba razmotriti na sjednici.
Ako sjednicu ne sazove predsjednik radnog
tijela kada je to obavezan učiniti, sjednicu radnog tijela sazvati će
predsjednik Vijeća.
Članak
36.
Radno tijelo radi na sjednici.
Sjednica radnog tijela može se održati ako
sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela.
Radno tijelo odlučuje javnim glasovanjem,
većinom glasova nazočnih članova.
Članak
37.
O radu na sjednici vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na
sjednici, o sudjelovanju u raspravi, te o usvojenim zaključcima.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o
pojedinom predmetu.
Zapisnik potpisuje predsjednik radnog tijela.
Članak
38.
Ukoliko predsjednik, odnosno član radnog
tijela ne prisustvuje redovito sjednicama radnog tijela, može biti razriješen
članstva u radnom tijelu.
Zahtjev za razrješenje može podnijeti
predsjednik radnog tijela ili najmanje 2 člana radnog tijela.
Zahtjev se prosljeđuje Komisiji za izbor i
imenovanje, koja istog razmatra, te upućuje Vijeću s odgovarajućim prijedlogom
radi donošenja konačne odluke.
Članak
39.
O zaključcima donesenim na sjednici radnog
tijela predsjednik radnog tijela izvještava predsjednika Vijeća.
Kada Vijeću podnosi izvješće o radu ili o
zaključcima, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, na vlastiti poticaj
ili na zahtjev Vijeća, iste obrazložiti.
Izvjestitelj se na sjednici Vijeća izjašnjava
u ime radnog tijela i ne može izmijeniti stajalište ili zaključak radnog
tijela, ili odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti
se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije donijelo zaključak.
Članak
40.
Radna tijela surađuju međusobno, a mogu
održati i zajedničku sjednicu, te Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće.
Članak
41.
Sjednici radnog tijela prisustvuje i u
raspravi sudjeluje izvjestitelj gradonačelnika kada se na sjednici razmatra
prijedlog gradonačelnika, a pročelnik upravnog tijela kada se na sjednici
razmatra pitanje iz djelokruga rada upravnog tijela.
Radno tijelo može na sjednicu pozivate
stručne i javne djelatnike radi iznošenja stručnog mišljenja o pitanjima o
kojima se raspravlja na sjednici.
ODNOS VIJEĆA I GRADONAČELNIKA
Članak
42.
Gradonačelnik i zamjenik prisustvuju
sjednicama Vijeća.
Gradonačelnik određuje izvjestitelja za točke
dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice
Vijeća.
Članak
43.
Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Gradskog
vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi
stajališta gradonačelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te
obavještava gradonačelnika o stajalištima i mišljenjima Vijeća odnosno radnih
tijela.
Članak
44.
O sazvanim sjednicama predsjednik Vijeća
izvješćuje gradonačelnika i izvjestitelje najkasnije sedam dana prije dana
održavanja sjednice.
Članak
45.
Način i postupak pokretanja opoziva
gradonačelnika i njegovog
zamjenika koji je izabran zajedno s njim
propisan je Statutom.
VIJEĆNIČKA PITANJA
Članak
46.
Na svakoj sjednici Vijeća, u pravilu prije
prelaska na prvu točku dnevnog reda, određuje se vrijeme u kojem članovi Vijeća
imaju pravo postavljati usmena pitanja gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika
i pročelnicima upravnih tijela.
Pitanja moraju biti kratka i jasno
formulirana, a član Vijeća je dužan navesti kome ga upućuje.
Član Vijeća ima pravo postaviti najviše dva
pitanja odjednom, a svako postavljanje pitanja može trajati najviše pet minuta.
Pravo postavljanja vijećničkog pitanja ima i Klub članova Vijeća, s time da
može postaviti samo jedno pitanje, čije postavljanje može trajati najduže tri
minute.
Vrijeme određeno za postavljanje vijećničkih
pitanja traje u pravilu pola sata, osim ako Vijeće ne odluči drugačije, odnosno
da produži vrijeme određeno za postavljenje vijećničkih pitanja ili da se ne
održi vrijeme određeno za vijećnička pitanja.
Članak
47.
Vijećnička pitanja se postavljaju o stanju u
pojedinom području društvenog života, o izvršavanju odluka i drugih akata
Vijeća i gradonačelnika, te o radu upravnih tijela, kao i pravnih osoba kojih
je Grad osnivač, odnosno vlasnik ili suvlasnik.
Na pitanje koje se odnosi na rad pravnih
osoba kojih je Grad osnivač, odnosno vlasnik ili suvlasnik, može odgovoriti i
predstavnik te osobe.
Članak
48.
Gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika te
pročelnik upravnog tijela kojemu je upućeno pitanje, odgovor daje na sjednici
Vijeća na kojoj je pitanje postavljeno.
Na pitanje za koje osoba iz prethodnog stavka
ocijeni da zahtjeva opširniji odgovor, odgovara se pismenim putem.
Na usmeno postavljeno pitanje, na koje nije
odgovoreno na sjednici ili je član Vijeća izrijekom zatražio pismeni odgovor,
isti se daje u roku od 20 dana.
Član Vijeća može vijećnička pitanja
postavljati i u razdoblju između sjednica Vijeća, posredstvom predsjednika
Vijeća.
Pismeni odgovor na pismeno postavljeno
pitanje daje se najkasnije u roku od 20 dana od dana dostavljanja pitanja.
Na zahtjev osobe kojoj je pitanje
postavljeno, Vijeće može produžiti rokove za davanje odgovora, ali uz navođenje
razloga zbog kojih odgovor nije moguće dati u roku.
Ako osoba iz stavka 1. ovog članka ne
odgovori na pitanje u suglasju s odredbama ovog članka, predsjednik Vijeća
zatražiti će od gradonačelnika da se na pitanje odgovori u narednom roku od 8
dana.
Članak
49.
Vijećničko pitanje mora biti postavljeno u
suglasju sa odredbama ovog Poslovnika, u protivnom će predsjednik Vijeća
pozvati člana Vijeća da pitanje uskladi s tim odredbama.
Ako član Vijeća ne uskladi pitanje s
odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća pitanje neće uputiti tijelu ili
osobi kojoj je pitanje namijenjeno te će o tome izvijestiti člana Vijeća.
Članak
50.
Pisani odgovor na vijećničko pitanje
dostavlja se posredstvom predsjednika Vijeća.
Predsjednik Vijeća na prvoj idućoj sjednici izvješćuje
Vijeće o postavljenim pitanjima i dobivenim odgovorima u razdoblju između dvije
sjednice.
Članak
51.
Nakon primljenog odgovora član Vijeća može na
sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o dobivenom odgovoru i postaviti dopunsko
pitanje koje se može odnositi isključivo na pojašnjenje dobivenog odgovora.
AKTI VIJEĆA
Članak
52.
Odluke i druge akte koje Vijeće donosi na
temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik
Vijeća.
Članak
53.
Na izvornike odluka i drugih akata Vijeća
stavlja se pečat Vijeća.
Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata
Vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta, koji je usvojen
na sjednici Vijeća.
Izvornici akata Vijeća čuvaju se u pismohrani
Grada.
Članak
54.
Statut, odluke i drugi opći akti Gradskog
vijeća, odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje
Vijeće objavljuju se u Službenom glasilu i na službenim web stranicama Grada.
O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog
članka, brine se upravno tijelo koje obavlja stručne poslove za Vijeće.
Članak
55.
Postupak donošenja akata pokreće se
prijedlogom akta.
Pravo predlaganja akata ima član Vijeća,
radno tijelo Vijeća, Klub članova Vijeća, gradonačelnik, osim ako je zakonom,
Statutom ili ovim Poslovnikom propisano da pojedini prijedlog može podnijeti
određeno tijelo ili određeni broj članova Vijeća.
Pravo predlaganja akata kojima se predlaže
izbor, imenovanje ili razrješenje ima Komisija za izbor i imenovanje ili
najmanje 5 članova Vijeća.
Članak
56.
Prijedlog akta podnosi se predsjedniku
Vijeća.
Predlagatelj akta obavezan je izvijestiti
predsjednika Vijeća o osobi, izvjestitelju, koja će na sjednici Vijeća davati
objašnjenja, odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu akta.
Članak
57.
Ako predsjednik Vijeća utvrdi da podneseni
prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika,
zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog
akta s odredbama ovog Poslovnika.
Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno
podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za
razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni
u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt
i nije upućen Vijeću.
Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog
reda ili odluka nije donesena na Vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red
po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Vijeće ne odluči drukčije.
Članak
58.
Građani imaju pravo predlagati Vijeću
donošenje određenih akata ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga rada
Vijeća.
Vijeće je dužno raspravljati o prijedlogu iz
stavka 1. ovog članka, ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača
upisanih u popis birača Grada.
Vijeće je dužno dati odgovor podnositeljima
prijedloga najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja prijedloga.
Članak
59.
Prijedlog za donošenje odluke mora sadržavati
pravnu osnovu, temeljna pitanja i ocjenu stanja koje treba urediti odlukom,
ocjenu potrebnih sredstava za provođenje odluke, te tekst prijedloga odluke s
obrazloženjem.
Prijedlog za donošenje ostalih akata mora
sadržavati pravnu osnovu i tekst prijedloga akta sa obrazloženjem.
Članak
60.
Predlagatelj akta odnosno njegov izvjestitelj
može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko
obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu prvog
dana od dana objave,
dužan je posebno obrazložiti
opravdanost ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u
tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se
o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.
Gradonačelnik može tražiti riječ u tijeku
rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj
radnog tijela i Komisija za Statut, Poslovnik.
Članak
61.
Ako dva ili više predlagatelja upute posebne
prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Vijeća pozvat će
predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog.
Ako se ne postigne dogovor, predsjednik
Vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Vijeća
redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak
62.
Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje
prijedloga akta može trajati najduže 10 minuta, a za prijedlog proračuna i
prijedlog prostornog plana 15 minuta.
Gradsko vijeće može odobriti i duže trajanje
uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 1. ovog članka.
Članak
63.
Predsjednik će Vijeća podneseni prijedlog za
donošenje akta uputiti nadležnom radnom tijelu Vijeća i gradonačelniku, ako
gradonačelnik nije predlagatelj akta.
Članak
64.
Kada razmotri prijedlog akata, nadležno radno
tijelo daje svoje očitovanje Vijeću, kao i gradonačelniku kada nije
predlagatelj akta.
Članak
64.a
Gradonačelnik kao jedini ovlašteni
predlagatelj, dužan je utvrditi
prijedlog proračuna i podnijeti ga Vijeću na
donošenje u roku utvrđenom posebnim zakonom.
Ako gradonačelnik ne predloži proračun Vijeću
ili povuče prijedlog prije glasovanja o proračunu u cjelini te ne predloži novi
prijedlog proračuna u roku koji omogućuje njegovo donošenje, Vlada Republike
Hrvatske će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu
i područnu (regionalnu) samoupravu razriješiti gradonačelnika i njegovog
zamjenika koji je izabran zajedno s njim.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Vlada
Republike Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade Republike Hrvatske za
obavljanje poslova iz nadležnosti gradonačelnika i raspisati prijevremene
izbore za gradonačelnika sukladno posebnom zakonu.
Novoizabrani gradonačelnik dužan je
predložiti Vijeću proračun u roku od 45 dana od dana stupanja na dužnost.
Vijeće mora donijeti proračun iz stavka 4.
ovog članka u roku od 45 dana od dana kada ga je gradonačelnik predložio
Vijeću.«.
Članak
64.b
Ako se proračun za narednu godinu ne može
donijeti u roku koji omogućuje njegovo donošenje s početkom proračunske godine
za koju se donosi, Vijeće na prijedlog gradonačelnika do 31. prosinca tekuće
godine donosi odluku o privremenom financiranju u skladu s posebnim Zakonom.
Ako u tekućoj godini Vijeće ne donese
proračun za sljedeću godinu niti odluku o privremenom financiranju te ako ne
donese proračun do isteka roka
privremenog financiranja Vlada Republike
Hrvatske će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu
i područnu (regionalnu) samoupravu raspustiti Vijeće.
Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike
Hrvatske istovremeno će raspustiti Vijeće i razriješiti gradonačelnika i
njegovog zamjenika koji je izabran
zajedno s njim:
- ako nakon raspuštanja Vijeće iz razloga
navedenih u stavku 2. ovog članka novoizabrano Vijeće ne donese proračun u roku
od 90 dana od dana konstituiranja,
- ako Vijeće ne donese proračun predložen od
strane novoizabranog
gradonačelnika u roku propisanom člankom 64.a
stavkom 5. Poslovnika.
Članak
65.
Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga
odluke podnosi se pismeno u obliku amandmana uz obrazloženje.
Pravo podnošenja amandmana imaju svi
ovlašteni predlagatelji iz članka 55. ovog Poslovnika.
Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća, a
predsjednik Vijeća ga prije odlučivanja dostavlja članovima Vijeća.
Članak
66.
Predsjednik Vijeća dostavlja podnesene
amandmane na prijedlog odluke predlagatelju odluke i gradonačelniku kada on
nije predlagatelj odluke, da dostavi svoje mišljenje o podnesenom amandmanu.
Članak
67.
Iznimno, ako se većina prisutnih članova
Vijeća s tim složi, član Vijeća može podnijeti amandmani na sjednici, u tijeku
rasprave (podnosi se pismeno uz potrebno obrazloženje). Predlagatelj odluke
može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.
Gradonačelnik može do zaključenja rasprave
podnositi amandmane i kada nije predlagatelj.
Podneseni amandmani prema odredbama ovog
članka moraju se umnožiti prije rasprave i odlučivanja o njima i podijeliti
članovima Vijeća.
Članak
68.
Ako su podneseni amandmani takve naravi da
bitno mijenjaju ili odstupaju od prijedloga odluke, Vijeće može odlučiti da se
rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu
prije odlučivanja.
Glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako
to zatraži gradonačelnik, neovisno da li je ono predlagatelj ili Komisija za
Statut i Poslovnik iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka.
Članak
69.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i
gradonačelnik, neovisno dali je predlagatelj odluke ili ne.
Izjašnjavanje je u pravilu usmeno i iznosi se
tijekom rasprave neposredno prije glasovanja o pojedinim amandmanima.
Članak
70.
Amandman koji je podnesen u suglasju s
odredbama ovog Poslovnika, postaje sastavnim dijelom prijedloga akta i o njemu
se odvojeno ne glasuje, ako ga je podnio predlagatelj akta, ako se predlagatelj
akta s njime suglasi
i ako se je s njime suglasio
gradonačelnik, a nije predlagatelj amandmana.
O amandmanu na prijedlog akta s kojim se
suglasio predlagatelj, a nije se suglasio gradonačelnik, glasuje se odvojeno.
Članak
71.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu
članaka prijedloga akta na koje se amandmani odnose.
Ako je na isti članak prijedloga akta
podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa
od predloženog rješenja, te po tom pravilu dalje o ostalim amandmanima.
DONOŠENJE AKATA PO HITNOM POSTUPKU
Članak
72.
Ako je donošenje pojedinog akta osobito hitno
i ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju
štetu za Grad, prijedlog akta može se podnijeti Vijeću, a da prethodno nije
provedena procedura i primijenjeni rokovi u skladu sa Poslovnikom.
Prijedlog za donošenje akta po hitnom
postupku može podnijeti bilo koji od ovlaštenih predlagatelja akata.
Predlagatelj je dužan obrazložiti hitnost.
Ako prijedlog za donošenje akta po hitnom
postupku podnosi član Vijeća, prijedlog mora svojim potpisom podržati još
najmanje 3 člana Vijeća.
Kada se Vijeću podnosi prijedlog za donošenje
akta po hitnom postupku, najprije se glasuje o opravdanosti prijedloga za hitni
postupak, ali bez rasprave, i to prilikom utvrđivanja dnevnog reda na početku
sjednice kod uvrštavanja u dnevni red.
Članak
73.
Uz prijedlog da se akt donese po hitnom
postupku podnosi se i prijedlog akta.
Predsjednik Vijeća bez odlaganja prijedlog iz
prethodnog stavka upućuje članovima Vijeća i gradonačelniku, ako ono nije
predlagatelj.
Članak
74.
Na prijedlog akta koji se donosi po hitnom
postupku amandmani se mogu podnositi do zaključenja rasprave.
VIII. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA GRADONAČELNIKA
Članak
75.
Gradonačelnik podnosi izvješće o svom radu u
skladu s odredbama Statuta Grada.
Članak
76.
Prijedlog za traženje izvješća od
gradonačelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje
5 članova Vijeća.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora
biti potpisan od svih članova Vijeća koji predlažu donošenje zaključka o
traženju izvješća gradonačelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno,
formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.
Članak
77.
Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog za
traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se održava
nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 15 dana od dana
primitka.
Članak
78.
Predstavnik članova Vijeća koji su podnijeli
prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Vijeća izložiti i
obrazložiti prijedlog.
Gradonačelnik ima pravo na sjednici usmeno se
očitovati na podneseni prijedlog.
Članak
79.
Raspravu o izvješću gradonačelnika Vijeće
može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za
podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od
gradonačelnika traži izvršavanje općih akata Vijeća.
Članak
80.
Članovi Vijeća koji su podnijeli prijedlog za
traženje izvješća gradonačelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije
odlučivanja o prijedlogu.
Ako prijedlog za traženje izvješća
gradonačelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom
pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 90 od dana kada je
Vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od
gradonačelnika.
IX. POSLOVNI RED NA SJEDNICI
1. Sazivanje sjednice
Članak
81.
Vijeće zasjeda redovito dva puta godišnje.
Proljetno zasjedanje počinje u mjesecu ožujku i traje do kraja mjeseca srpnja,
a jesensko zasjedanje počinje u mjesecu rujnu i traje do kraja mjeseca
siječnja.
Iznimno, predsjednik Vijeća može, u
slučajevima kada je neophodno donijeti pojedini akt po hitnom postupku ili kada
za to postoje drugi osobito opravdani razlozi, sazvati sjednicu Vijeća i izvan
rokova utvrđenih u prethodnom stavku ovog članka, a dnevni red za tu sjednicu
može predložiti i na sjednici.
Članak
82.
Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Vijeća
na obrazloženi zahtjev
najmanje 1/3 članova Vijeća, u roku od 15
dana od primitka zahtjeva.
Sjednica Vijeća traje dok se ne iscrpi
utvrđeni dnevni red.
Ukoliko predsjednik ne sazove sjednicu Vijeća
u roku iz stavka 2. ovog članka, na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova
Vijeća, sjednicu će sazvati gradonačelnik u roku od 8 dana.
Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 3. ovog
članka sjednicu može sazvati, na zahtjev najmanje 1/3 članova Vijeća, čelnik
središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Sjednica Vijeća sazvana sukladno odredbama
stavka 2., 4. i 5. mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.
Sjednica sazvana protivno odredbama ovog
članka smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavim.
Članak
83.
Sjednice Vijeća sazivaju se pisanim pozivom,
a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.
Poziv za sjednicu sa materijalima koji se
odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima sedam dana prije
održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može
skratiti.
Poziv i materijal za sjednicu se mogu
dostaviti i elektroničkim putem.
O drugačijem načinu sazivanja sjednice i
opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik
Vijeća.
Ukoliko je materijal za pojedinu točku
dnevnog reda iznimno velik, tada se materijal dostavlja u skraćenom obliku
kojeg izrađuje ovlašteni predlagatelj točke dnevnog reda. Uvid u cjelokupni
materijal može se dobiti, uz prethodnu najavu pročelniku upravnog tijela
najkasnije dan prije uvida, u službenim prostorijama upravnog tijela Grada.
Uvid se može ostvariti najkasnije dva dana prije održavanja sjednice.
2. Dnevni red
Članak
84.
Dnevni red sjednice Vijeća predlaže
predsjednik Vijeća.
Dnevni red sjednice Vijeća utvrđuje se u
pravilu na početku sjednice Vijeća.
Ako je dnevni red sjednice Vijeća predložen
pismeno uz poziv za sjednicu, a nitko od članova Vijeća, odnosno drugih ovlaštenih
predlagatelja akata, ne podnese prigovor na predloženi dnevni red, predloženi
dnevni red smatra se usvojenim, te se o njemu posebno ne glasuje.
Ukoliko je na predloženi dnevni red podnesen
prigovor, o prigovoru se odlučuje na sjednici bez rasprave, nakon usmenog
izjašnjenja podnositelja prigovora i predlagatelja točke dnevnog reda na koju
se prigovor odnosi.
Članak
85.
Predsjednik Vijeća može naknadno, nakon što
je poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda već odaslan članovima Vijeća,
pismenim putem i elektroničkim putem predložiti dopunu dnevnog reda.
Predsjednik Vijeća može i na samoj sjednici
predložiti da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom ili da se pojedini
predmet izostavi iz dnevnog reda.
Ako se predlaže dopuna dnevnog reda ,
vijećnicima se uz prijedlog za dopunu dnevnog reda daju i materijali po
predloženoj dopuni.
O predloženoj promjeni dnevnog reda glasuje
se na sjednici na način da se najprije glasuje o prijedlogu da se pojedini
predmet izostavi iz dnevnog reda, a zatim o prijedlogu da se dnevni red dopuni
pojedinim predmetom.
Članak
86.
Nakon što je utvrđen dnevni red sukladno
odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća objavljuje usvojeni dnevni red,
time da tijekom sjednice može promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom
predmetu utvrđenog dnevnog reda.
Članak
87.
U prijedlog dnevnog reda predsjednik Vijeća
unosi sve predmete koji su mu dostavljeni najmanje 15 dana prije održavanja
sjednice, na način utvrđen ovim Poslovnikom.
Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen
predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj, u suglasju s odredbama ovog
Poslovnika, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu, o prijedlogu s glasuje
bez rasprave.
Prije glasovanja o prijedlogu, predlagatelj
ima pravo prijedlog obrazložiti.
Članak
88.
Kada predlagatelj, čiji je predmet unesen u
prijedlog dnevnog reda, odustane od svog prijedloga nakon što je dnevni red
utvrđen, Vijeće može, na prijedlog najmanje 3 člana Vijeća, donijeti odluku da
navedeni predmet ostaje u dnevnom redu.
Iznimno od odredbe prethodnog stavka, ako je
gradonačelnik kao predlagatelj akta po hitnom postupku, koji je uvršten u
dnevni red po prijedlogu za donošenje akta po hitnom postupku, od svog
prijedloga odustao, Vijeće ne može donijeti odluku u smislu prethodnog stavka.
3. Predsjedanje i sudjelovanje u radu
sjednice
Članak
89.
Sjednici Vijeća predsjeda predsjednik Vijeća,
a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik Vijeća.
Članak
90.
Sjednici Vijeća, kao gosti, mogu
prisustvovati svi oni kojima je predsjednik Vijeća uputio poziv za sjednicu.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego
što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.
U raspravi se govori, u pravilu, sa
govornice.
S mjesta se može govoriti samo ako tehnički
uvjeti omogućuju da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti
zabilježene. Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo
predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća brine da govornik ne bude
ometan ili sprečavan u govoru.
Članak
91.
Predsjednik Vijeća daje članovima Vijeća
riječ po redoslijedu prijave.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se
raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od predmeta rasprave,
predsjednik Vijeća će ga opomenuti da se drži teme dnevnog reda.
Ako se govornik i poslije druge opomene ne
drži teme dnevnog reda, predsjednik Vijeća će mu oduzeti riječ.
Članu Vijeća koji želi iznijeti prigovor
povrede ovog Poslovnika ili prigovor povrede utvrđenog dnevnog reda predsjednik
daje riječ dočim je ovaj zatraži. Govor tog člana Vijeća ne može trajati dulje
od 3 minute.
Predsjednik Vijeća dužan je nakon iznesenog
prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika, odnosno utvrđenog dnevnog
reda. Ako član Vijeća nije zadovoljan dobivenim objašnjenjem, o prigovoru se
odlučuje bez rasprave.
Ako član Vijeća zatraži riječ da bi ispravio
navod za koji smatra da je netočno izložen i koji zahtjeva pojašnjenje,
predsjednik Vijeća dati će mu riječ čim završi izlaganje govornika čiji navod
član Vijeća želi ispraviti. Član Vijeća se u svom izlaganju mora ograničiti na
ispravak netočnog navoda, odnosno na pojašnjenje, a njegovo izlaganje ne može
trajati dulje od 2 minute.
Član Vijeća koji se prijavio za raspravu, a
nije bio nazočan u trenutku kada je po redoslijedu prijave bio prozvan za
raspravu, gubi pravo na raspravu o temi za koju se prijavio.
Članak
92.
Član Vijeća tijekom rasprave, u pravilu, ne
može govoriti dulje od 5 minuta. Iznimno, zbog važnosti teme, Vijeće može
odlučiti da pojedini član Vijeća može govoriti i dulje.
Nakon što završe govor svi prijavljeni
članovi Vijeća, član Vijeća može zatražiti ponovno riječ i tada može govoriti
najviše 3 minute, neovisno o tome da li je ranije govorio o toj temi.
4. Tijek sjednice
Članak
93.
Predsjednik Vijeća otvara i zaključuje
sjednicu Vijeća.
Vijeće može započeti sa radom , ukoliko je na
sjednici nazočna natpolovična većina svih članova Vijeća.
Nazočnost članova Vijeća utvrđuje se
prozivanjem i utvrđivanjem broja nazočnih članova Vijeća. Prozivanje članova
Vijeća i utvrđivanje broja nazočnih članova Vijeća obavlja djelatnik Upravnog
tijela Grada.
Predsjednik Vijeća utvrđuje da je sjednici
nazočan dovoljan broj članova Vijeća za pravovaljano odlučivanje.
Ako predsjednik Vijeća utvrdi da sjednici
nije nazočan dovoljan broj članova Vijeća, odgađa sjednicu za određeni dan i
sat.
Sjednicu će predsjednik prekinuti i odgoditi
i za njezina trajanja, ukoliko utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj
članova Vijeća
Članak
94.
Nakon otvaranja sjednice, predsjednik Vijeća
daje i potrebna objašnjenja u svezi s radom na sjednici te izvještava članove
Vijeća o drugim prethodnim pitanjima.
Članak
95.
Svaki član Vijeća ima pravo na početku
sjednice, a nakon utvrđivanja dnevnog reda iznijeti primjedbe na zapisnik s
prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje
se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, u zapisniku će se
izvršiti odgovarajuća izmjena.
Ukoliko na zapisnik nije bilo primjedbi,
zapisnik se smatra usvojenim, te se o njemu posebno ne glasuje.
Članak
96.
Prije prelaska na točke utvrđenog dnevnog
reda, članovi Vijeća imaju pravo postavljati vijećnička pitanja iz članka 49.
ovog Poslovnika.
Zatim se prelazi na raspravu po točki, a
prema utvrđenom dnevnom redu.
Članak
97.
Prije prelaska na raspravu o prijedlogu akta,
predlagatelj akta odnosno njegov izvjestitelj, može podnijeti uvodno usmeno
izlaganje.
Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja,
izvjestitelj radnog tijela može usmeno izložiti očitovanje tog tijela.
Članak
98.
Na sjednici se o svakom predmetu iz dnevnog
reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako Vijeće ne odluči da se o
pojedinom predmetu neće raspravljati.
Rasprava o prijedlogu akta obuhvaća raspravu
o prijedlogu akta te raspravu o podnesenim prijedlozima za izmjenu i dopunu
prijedloga akta.
Predlagatelj akta ima pravo tražiti riječ i
tijekom rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati
se o podnesenim amandmanima te o mišljenjima i primjedbama iznesenim u
raspravi.
Gradonačelnik može tražiti riječ tijekom
rasprave o prijedlogu akta i onda kada nije predlagatelj. Isto pravo ima i
izvjestitelj nadležnog radnog tijela, te Komisija za Statut i Poslovnik.
Ukoliko se u tijeku rasprave o pojedinoj
točki dnevnog reda pojavi sumnja da se akt neće moći donijeti zbog manjkavosti
podataka ili dokumentacije u materijalu, Vijeće može, na temelju prijedloga
najmanje 3 člana Vijeća, odlučiti da se odlučivanje o toj točki dnevnog reda
odgodi za narednu sjednicu, uz uputu predlagatelju da prijedlog dopuni
odgovarajućim podacima, odnosno dokumentacijom.
5. Odlučivanje
Članak
99.
Za donošenje odluka i ostalih akata na
sjednici Vijeća potrebna je nazočnost većine članova Vijeća.
Ako predsjednik Vijeća smatra da na sjednici
nije nazočan dovoljan broj članova Vijeća za pravovaljano odlučivanje, može
odrediti da se brojanjem utvrdi nazočnost članova Vijeća.
Utvrđivanje broja nazočnih članova Vijeća
predsjednik Vijeća će provesti i na zahtjev člana Vijeća čiji prijedlog podrži
najmanje 2 člana Vijeća.
Članak
100.
Odluke i druge akte Vijeće donosi većinom
glasova nazočnih članova Vijeća, osim ako zakonom, Statutom ili ovim
Poslovnikom nije određeno drugačije.
Većinom glasova svih članova , Vijeće donosi:
- Statut Grada Novi Vinodolski,
- Poslovnik Gradskog vijeća,
- gradski proračun,
- godišnji izvještaj o izvršenju proračuna,
- odluku o izboru i razrješenju predsjednika
i potpredsjednika Vijeća,
- odluku o raspisivanju referenduma o
pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom Grada.
Ako je raspisivanje referenduma za opoziv
gradonačelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim predložilo
2/3 članova Vijeća, odluku o raspisivanju referenduma za opoziv gradonačelnika
i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim, Vijeće donosi dvotrećinskom
većinom glasova svih članova Vijeća.
Članak
101.
Glasovanje na sjednici je javno, osim ako
Vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno.
Javno glasovanje provodi se istovremeno,
dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem.
Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način
da predsjednik Vijeća prvo proziva članove Vijeća da se izjasne tko je »za«
prijedlog, zatim tko je »protiv« prijedloga, odnosno da li se tko suzdržao od
glasovanja.
Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se »za«
ili »protiv« prigovora na dnevni red.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, ako
se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od
polovice nazočnih članova Vijeća, predsjednik Vijeća može odmah konstatirati da
je amandman odbijen.
Poimenično glasovanje provodi se tako da
svaki prozvani član Vijeća izgovara »za« ili »protiv« prijedloga, odnosno
»suzdržan«.
Članak
102.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate
glasovanja.
Na zahtjev jednog člana Vijeća koji zatraži
provjeru glasovanja, predsjednik Vijeća nalaže brojenje i ponovno objavljuje
rezultat glasovanja.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim
listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su
pečatom Vijeća.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata
navedena su abecednim redom.
Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili
predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za«,
»protiv« ili »suzdržan«.
Glasačke listiće priprema zaduženi radnik
Upravnog odjela Grada koji predsjedniku Vijeća pomaže kod tajnog glasovanja.
Predsjednik Vijeća može odrediti i određeni
broj članova Vijeća koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.
Članak103.
Radnik ili član Vijeća koji pomaže
predsjedniku Vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje članovima Vijeća glasačke
listiće zaokruživanjem rednog broja ispred imena člana Vijeća kojemu je
glasački listić predan.
Broj glasačkih kutija i mjesta na koja će se
postaviti određuje predsjednik Vijeća.
Glasovanju kod svake kutije prisustvuje jedan
od članova Vijeća izabran da pomaže predsjedniku Vijeća.
Članak
104.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se
prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se po istom
postupku kao i prvo glasovanje.
Članak
105.
Član Vijeća može glasovati samo jednim
glasačkim listićem i to osobno.
Nevažeći je nepopunjeni listić, listić na
kojemu su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da
se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je član Vijeća glasovao.
Članak
106.
Nakon što su svi nazočni članovi Vijeća
predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Vijeća objavio da je
glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.
Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi
predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik
Vijeća u prisutnosti članova Vijeća koji su mu pomagali kod samog glasovanja.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate
glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
Članak
107.
Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu po
pojedinoj točki dnevnog reda kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.
Po zaključenju rasprave pristupa se
glasovanju na način i po postupku utvrđenim ovim Poslovnikom.
Članak
108.
Sjednica Vijeća traje dok se ne iscrpi
utvrđeni dnevni red.
6. Održavanje reda i stegovne mjere
Članak
109.
Red na sjednici održava predsjednik Vijeća.
Za remećenje reda na sjednici predsjednik
Vijeća može članu Vijeća izreći stegovnu mjeru:
1. opomenu,
2. opomenu s unošenjem u zapisnik,
3. opomenu s oduzimanjem riječi,
4. opomenu s oduzimanjem riječi i
isključenjem sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o pojedinoj točki
dnevnog reda,
5. udaljavanje sa sjednice.
Stegovne mjere utvrđene u stavku 2. točki 1.,
2., 3. i 4. ovog članka konačne su nakon što ih je izrekao predsjednik Vijeća.
Članak
110.
Opomena se izriče članu Vijeća koji na
sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi način krši
odredbe ovog Poslovnika, a poglavito ako:
- se u govoru ne drži teme o kojoj se
raspravlja,
- govori, a nije dobio odobrenje predsjednika
Vijeća,
- upadicama ili na drugi način ometa
govornika,
- se javi za riječ radi ispravka netočnog
navoda ili ukazivanja na povredu Poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi
za koju nije dobio riječ,
- omalovažava ili vrijeđa predsjednika Vijeća
ili druge članove Vijeća,
- svojim vladanjem odstupa od pravila
vladanja u Vijeću,
- na drugi način remeti red na sjednici.
Opomena s unošenjem u zapisnik izriče se
članu Vijeća kojem je iz razloga navedenih u prethodnom stavku na sjednici već
prethodno izrečena opomena.
Opomena s oduzimanjem riječi izriče se članu
Vijeća koji se u svom govoru i nakon što mu je izrečena opomena i opomena s
unošenjem u zapisnik, ne drži teme o kojoj se raspravlja, kada svojim govorom
na grubi način vrijeđa predsjednika Vijeća ili članove Vijeća, odnosno ako
svojim govorom teže narušava ugled Vijeća i članova Vijeća.
Iznimno, članu Vijeća koji je svojim
ponašanjem teško narušio red na sjednici, može se, uz mjeru oduzimanja riječi
izreći i mjera udaljenja sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o točki
dnevnog reda tijekom koje je počinio istup.
Članak
111.
Stegovna mjera udaljenja sa sjednice Vijeća
izriče se članu Vijeća kada svojim vladanjem toliko naruši red na sjednici da
je dovedeno u pitanje daljnje održavanje sjednice.
Stegovna mjera iz prethodnog stavka
primjenjuje se odmah nakon izricanja.
Za vrijeme trajanja mjere udaljenja sa
sjednice, član Vijeća ne može sudjelovati ni u radu radnih tijela.
Član Vijeća je dužan, po izricanju ove mjere,
odmah napustiti sjednicu.
Ako se član Vijeća ne udalji sa sjednice ni
nakon izricanja mjere, predsjednik će Vijeća prekinuti sjednicu i naložiti da
se član Vijeća udalji iz prostorije u kojoj se održava sjednica.
Članak
112.
Protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice
član Vijeća može podnijeti prigovor.
Prigovor se podnosi predsjedniku Vijeća u
roku od 24 sata od izricanja stegovne mjere, a predsjednik Vijeća prigovor
dostavlja svim članovima Vijeća.
O prigovoru se odlučuje prvog narednog dana
ako je sjednica u tijeku, odnosno na prvoj narednoj sjednici Vijeća.
Odluku o prigovoru Vijeće donosi bez
rasprave, a podnositelj prigovora ima pravo prigovor usmeno obrazložiti.
Vijeće može odlukom o prigovoru stegovnu
mjeru potvrditi ili ukinuti.
Odluka Vijeća je konačna.
Članak
113.
Predsjednik Vijeća može naložiti da se iz
prostorije u kojoj se sjednica održava udalji, osim člana Vijeća, i druga osoba
koja narušava red.
ZAPISNIK
Članak
114.
O radu na sjednici vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na
sjednici, o iznijetim prijedlozima i vijećničkim pitanjima, o sudionicima u
raspravi, te o donesenim odlukama.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o
pojedinom predmetu.
O izradi zapisnika brine Upravni odjel Grada.
Članak
115.
O radu na sjednici Vijeća vodi se i tonski
zapis, koji sadrži potpun tijek sjednice.
Upravni odjel Grada dužan je članu Vijeća, na
njegov zahtjev, omogućiti reprodukciju tonskog zapisa.
Tonski zapis pohranjuje se u Upravnom odjelu
Grada.
JAVNOST RADA VIJEĆA
Članak
116.
Javnost rada Vijeća osigurava se:
- dostavljanjem materijala o kojima će se
raspravljati na sjednici Vijeća sredstvima javnog priopćavanja,
- javnim održavanjem sjednica,
- izvještavanjem javnosti o radu Vijeća putem
tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja (oglasna ploča, web stranice Grada
i sl.),
- objavljivanjem akata na način propisan
Statutom Grada Novi Vinodolski i ovim Poslovnikom.
Članak
117.
Bez nazočnosti javnosti održava se sjednica
ili pojedini dio sjednice Vijeća kada se raspravlja o materijalima koji su
sukladno posebnim propisima označeni kao tajni.
Dokumenti i materijali Vijeća koji su
sukladno posebnim propisima označeni kao tajni nisu dostupni javnosti.
Članak
118.
Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja
imaju pravo pratiti rad Vijeća i izvještavati javnost o radu Vijeća.
Predstavnicima tiska i drugih sredstava
javnog priopćavanja osigurava se pravovremena dostava materijala i odgovarajući
uvjeti za praćenje rada na sjednicama Vijeća.
Članak
119.
Radi izvještavanja javnosti o radu Vijeća
može se, na temelju odluke Vijeća, dati službeno priopćenje za tisak i druga
sredstva javnog priopćavanja.
PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
120.
Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje
važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 24/01, 27/01-ispravak, 12/03, 23/05, 7/06 i
8/08).
Članak
121.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
