70.
Na temelju članka 14. Zakona o proračunu (»Narodne
novine« broj 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 22. Statuta
Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/09, 13/13, 31/13-pročišćeni tekst, 19/15, 4/18 i
40/18 ), Gradsko vijeće Grada Raba, na sjednici održanoj
dana 29. studenoga 2019. godine, donosi
ODLUKU
o izvršavanju Proračuna Grada Raba
za 2020. godinu
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom uređuje se struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka Proračuna, njegovo izvršavanje,
opseg zaduživanja i jamstava, upravljanje dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze proračunskih korisnika, ovlasti Gradonačelnika, te druga pitanja
u izvršavanju Proračuna.
Članak 2.
Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti proračuna, uravnoteženosti, obračunske
jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog
upravljanja i transparentnosti.
Članak 3.
Ako se tijekom godine usvoje odluke i drugi propisi na
osnovi kojih nastaju nove obveze za Proračun, sredstva će
se osigurati u Proračunu za sljedeću proračunsku godinu u
skladu s trogodišnjim fiskalnim projekcijama i mogućnostima.
Članak 4.
Odredbe ove Odluke odnose se na proračunske korisnike Grada. U skladu sa odredbama Pravilnika o utvrđivanju korisnika proračuna i o vođenju Registra korisnika
proračuna (»Narodne novine« broj 59/11), proračunskim
korisnicima smatraju se:
- Pučko otvoreno učilište Rab,
- Dječji vrtić »Pahuljica« Rab
- Gradska knjižnica Rab
Proračunski korisnici obvezatno primjenjuju i odredbe
Zakona o proračunu koji se odnose na izradu financijskih
planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i
davanje jamstava, izvještavanje, te nadzor nad poslovanjem
i korištenjem proračunskih sredstava.
II. SADRŽAJ PRORAČUNA
Članak 5.
Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela te planova
razvojnih programa.
Opći dio Proračuna čini Račun prihoda i rashoda i
Račun financiranja.
Račun prihoda i rashoda sastoji se od prihoda od poreza,
pomoći, prihoda od imovine, prihoda od pristojbi i
naknada, ostalih prihoda i prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Prihodima se financiraju rashodi utvrđeni za
financiranje javnih potreba na razini Grada Raba na temelju zakonskih i drugih propisa.
U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske
imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i
otplatu kredita i zajmova.
Posebni dio Proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.
Uz proračun donosi se Plan razvojnih programa. Plan
razvojnih programa je dokument sastavljen za trogodišnje
razdoblje, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja povezane
s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna.
Plan razvojnih programa iskazuje planirane rashode Proračuna za nefinancijsku imovinu (investicije), kapitalne
pomoći i donacije u sljedeće tri godine, a usklađuje se
svake godine.
III. IZVRŠAVANJE I PLANIRANJA PRORAČUNA I
FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG KORISNIKA
Članak 6.
Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih
obveza za Proračun ili zbog promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi ili izdaci, odnosno smanje prihodi ili
primici Proračuna, Gradonačelnik može obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda ili izdataka najviše 45 dana.
Tekuće donacije planirane proračunom, osim tekućih
donacija propisanih zakonom i odlukama, izvršavat će se
u pravilu do razine realizacije poreznih prihoda.
Gradonačelnik donosi privremene mjere obustave. Ako
se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja Proračuna, Proračun ne može uravnotežiti, Gradonačelnik mora najkasnije u roku od 15 dana prije isteka
roka za privremenu obustavu izvršavanja Proračuna predložiti izmjene i dopune Proračuna, kojima se ponovno
uravnotežuju prihodi i primici odnosno rashodi i izdaci
Proračuna.
Članak 7.
Proračunski korisnici mogu preuzeti obveze na teret
proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene proračunom, ako su za to ispunjeni svi zakonom i
drugim propisima utvrđeni uvjeti. Obveze po ugovorima
koje zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama mogu se
preuzeti uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.
Proračunski korisnici donose financijske planove
sukladno svojim internim propisima.
Promjene u financijskom planu vezane za prihode proračuna mogu se mijenjati isključivo po proceduri za izmjenu i
dopunu proračuna, dok se izmjene i dopune financijskih
planova proračunskih korisnika u dijelu ostalih prihoda
mogu donositi i neovisno o izmjenama i dopunama proračuna uz obvezno uključenje zadnjeg važećeg financijskog
plana u prvi naredni plan proračuna, vodeći računa da se
izmjene financijskog plana krajem godine ne mogu donositi
ukoliko se ne planiraju izmjene i dopune proračuna do
kraja tekuće godine.
Proračunski korisnici i upravni odjeli mogu preuzeti
obveze po investicijskim projektima tek po provedenom
stručnom vrednovanju i ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta sukladno propisanoj proceduri koju donosi gradonačelnik.
Čelnici proračunskih korisnika dužni su redovito pratiti
izvršavanje financijskog plana, a obveze izvršavati do visine
utvrđene financijskim planom i izvorima financiranja.
Pročelnici upravnih odjela dužni su redovito pratiti izvršavanje Proračuna na razini Upravnog odjela, a obveze
izvršavati do visine utvrđene Proračunom i izvorima financiranja.
Rukovoditelj proračunskog korisnika odgovoran je za
planiranje i izvršavanje svog dijela Proračuna.
Odgovornost za izvršavanje Proračuna znači odgovornost za preuzimanje i potvrđivanje obveza, izdavanje
naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava.
Rukovoditelj proračunskog korisnika odgovoran je za
zakonito, svrhovito i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima.
Pročelnik upravnog tijela ima pravo i obvezu nadzirati
poslovanje i namjensko korištenje proračunskih sredstava
kod korisnika proračuna za kojeg je proračunski nadležan.
Članak 8.
Plaćanje predujma moguće je samo iznimno i na temelju
prethodne suglasnosti Gradonačelnika.
Izuzetno, proračunski korisnik može plaćati predujmom
bez prethodne suglasnosti gradonačelnika do pojedinačnog
iznosa od 30.000,00 kuna.
Članak 9.
Gradonačelnik odobrava preraspodjelu sredstava na
proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili
između proračunskih korisnika najviše do 5% rashoda i
izdataka na stavci koja se umanjuje. Gradonačelnik je
obvezan uz polugodišnje i godišnje izvješće izvijestiti Gradsko vijeće o preraspodjeli sredstava.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, preraspodjela sredstava može se izvršiti najviše do 15% ako se time osigurava
povećanje sredstava gradskog učešća planiranih u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije, ako to odobri gradonačelnik.
Članak 10.
Proračunska zaliha osigurava se u iznosu od 50.000,00 kn
i koristit će se za zakonski utvrđene namjene. O korištenju
sredstava proračunske zalihe odlučuje Gradonačelnik, koji
je obvezan mjesečno izvještavati Gradsko vijeće o korištenju iste.
Članak 11.
Za potrebe mjesnih odbora osiguravaju se sredstva u
ukupnom iznosu od 2.117.000,00 kn. Svakom mjesnom
odboru pripadaju sredstva koja su raspoređena za male
komunalne akcije i kapitalna ulaganja mjesnih odbora.
Sredstva za male komunalne akcije izvršavaju se na
osnovi vjerodostojne dokumentacije ovjerene od strane
ovlaštenih osoba Mjesnog odbora i nadležnog Upravnog
odjela.
Članak 12.
Proračun se izvršava od 01. siječnja do 31. prosinca 2020.
godine.
O namjeni viška prihoda i pokriću manjka iz prethodne
godine odlučuje Gradsko vijeće pri donošenju Godišnjeg
obračuna proračuna za 2019. godinu.
Članak 13.
Prihodi Proračuna ubiru se i uplaćuju na žiro račun Proračuna Grada Raba u skladu sa Zakonom i drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u Proračunu.
Gradonačelnik o naplativosti prihoda u direktnoj nadležnosti Grada Crikvenice polugodišnje izvještava Gradsko
vijeće istovremeno s podnošenjem polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.
Članak 14.
Prihodi koje ostvaruju tijela gradske uprave i prihodi
koje proračunski korisnici ostvare obavljanjem vlastite djelatnosti sastavni su dio prihoda Proračuna i uplaćuju se na
jedinstveni račun riznice.
Proračunski korisnici obvezni su svoje poslovanje obavljati putem računa riznice.
Otplate glavnica i kamata od zaduživanja i danih jamstava mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih.
Ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u
Proračunu tekuće godine nisu izvršeni do visine utvrđene
Proračunom mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj
godini, uz prethodnu suglasnost Gradonačelnika.
Članak 15.
Proračunski korisnici odgovorni su za naplatu vlastitih
prihoda i primitaka kao i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama.
Sredstva drugih jedinica lokalne samouprave, na području kojih proračunski korisnici obavljaju djelatnost, vode se
kao tekuće i kapitalne pomoći iz nenadležnih proračuna za
programe proračunskih korisnika u Proračunu Grada.
IV. PRIHODI
Opći prihodi i primici
Članak 16.
Za opće prihode i primitke nije utvrđena namjena korištenja te se ista utvrđuje kroz plan proračuna. Rashodi planirani iz ovog izvora mogu se realizirati do visine planiranih rashoda.
Namjenski prihodi i primici
Članak 17.
Namjenski prihodi i primici proračuna jesu pomoći,
donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje
ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s
naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i
prodaje dionica i udjela.
Namjenski prihodi i primici koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.
Za iznos nenamjenski utrošenih sredstava donacije čiji
povrat zahtijeva donator, proračunskom korisniku umanjit
će se proračunska sredstva u godini u kojoj mora vratiti
primljenu donaciju.
Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u nižem
opsegu nego što je to iskazano u Proračunu, mogu se preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih,
odnosno raspoloživih sredstava.
Uplaćene i prenesene, a manje planirane pomoći, donacije i prihodi za posebne namjene mogu se izvršavati iznad
iznosa utvrđenih u Proračunu, a do visine uplaćenih,
odnosno prenesenih sredstava.
Uplaćeni i preneseni, a neplanirane pomoći, donacije,
prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u Proračunu, uz prethodnu suglasnost upravnog odjela nadležnog za financije.
Sredstva prikupljena komunalnom naknadom, mogu se
upotrijebiti i u svrhu održavanja i gradnje objekata školskog i socijalnog sadržaja, za financiranje vatrogastva, te
u druge svrhe sukladno važećim odlukama i propisima.
Vlastiti prihodi
Članak 18.
Vlastite prihode čine prihodi koji se ostvaruju obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne
financiraju iz proračuna.
Ako su vlastiti prihodi naplaćeni u nižem opsegu nego
što je iskazano u proračunu Grada Raba, korisnik može
preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih,
odnosno raspoloživih sredstava.
Ako su vlastiti prihodi uplaćeni u nižem opsegu nego što
je iskazano u proračunu Grada Raba, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih,
odnosno raspoloživih sredstava.
Uplaćeni i preneseni, a manje planirani vlastiti prihodi
mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a
do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.
Uplaćeni i preneseni, a neplanirani vlastiti prihodi mogu
se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili
projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost upravnog
odjela nadležnog za financije.
Vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini,
prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.
V. ISPLATA SREDSTAVA IZ PRORAČUNA
Članak 19.
Svaki rashod i izdatak iz Proračuna mora se temeljiti na
vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje
obveza plaćanja.
Pročelnik tijela gradske uprave i čelnik pravne osobe
proračunskog korisnika, odnosno osoba na koje je to
pravo preneseno, mora prije isplate provjeriti i potvrditi
potpisom pravni temelj, izvršenje radova ili usluga i visinu
obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave. Nalog za
isplatu iz Proračuna sa oznakom pozicije, konta i opisa
usluge ili radova izdaje pročelnik nadležnog tijela gradske
uprave.
Isplata sredstava za plaće, materijalne rashode i programe koja su u Posebnom dijelu Proračuna osigurana
ustanovama Grada, izvršava se temeljem dokumentacije
ovjerene od odgovorne osobe proračunskog korisnika i
nadležnog pročelnika.
Aktivnosti i projekti financirani iz sredstava Europske
unije te kapitalni projekti, koji nisu izvršeni do kraja
2019. godine, mogu se prenijeti i izvršavati u 2020. godini,
pod uvjetom da su proračunska sredstva, koja su za njihovu provedbu bila osigurana u Proračunu Grada Raba
za 2019. godinu, na kraju 2019. godine ostala neizvršena
ili izvršena u iznosu manjem od planiranog.
Prenesene aktivnosti i projekti iz stavka 1. ovoga članka
mogu se izvršavati u 2020. godini uz suglasnost Gradonačelnika.
Članak 20.
Sredstva za isplatu sredstava za nabavu roba i usluga,
obavljanje usluga i ustupanje radova moraju se temeljiti
na propisima o javnoj nabavi i naputku o postupanju u
nabavi rova, radova i usluga, te Pravilnika o provedbi
postupaka jednostavne nabave roba, radova i usluga.
Odluku o ovlaštenim predstavnicima javnog naručitelja
u postupku javne nabave kao i odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, sukladno odredbama Zakona o javnoj
nabavi (»Narodne novine« broj 120/16) donosi Gradonačelnik.
Upravni odjeli gradske uprave mogu sklapati ugovore o
nabavi roba, obavljanju usluga i ustupanju radova
sukladno zakonskim propisima i zaključku kojeg donosi
Gradonačelnik.
Odluku o početku postupka javne nabave, čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a za nabavu robe i usluga do
200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a do 500.000,00 kuna donosi
Gradonačelnik sukladno Planu nabave Grada za 2020.
godinu.
Odluku o odabiru ili poništenju nabave čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a za nabavu robe i usluga do
200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a do 500.000,00 kuna donosi
Gradonačelnik.
Pitanja nabave procijenjene vrijednosti bez PDV-a za
robe i usluge do 200.000,00 kuna i nabave procijenjene vrijednosti bez PDV-a za radove do 500.000,00 kuna Grad
Rab uređena su posebnim aktom.
Plaćanje predujma moguće je samo iznimno i na temelju
prethodne suglasnosti Gradonačelnika, te uz ishođenje
odgovarajućeg jamstva za povrat sredstava u slučaju neizvršenja posla.
Iznimno, proračunski korisnik može plaćati predujmom
bez suglasnosti Gradonačelnika do pojedinačnog iznosa
od 30.000,00 kn.
Članak 21.
Proračunskim korisnicima kojima se u Proračunu osiguravaju sredstva za plaće zaposlenih, isplaćivat će se sredstva za ostala materijalna prava zaposlenih prema njihovim
općim aktima do visine utvrđene tim aktima, kolektivnim
ugovorom i osiguranim sredstvima.
Članak 22.
Sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih listi
zastupljenih u Gradskom vijeću, naknade troškova za rad
članova Gradskog vijeća i članova njihovih radnih tijela,
isplaćivat će se temeljem Odluka Gradskog vijeća.
Članak 23.
Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračunu, vraćaju
se uplatiteljima na teret tih prihoda a po nalogu nadležnog
Upravnog odjela.
Članak 24.
Instrumente osiguranja plaćanja, kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze, izdaje Upravni odjel za financije, a
potpisuje Gradonačelnik.
Instrumenti osiguranja plaćanja primljeni od pravnih
osoba kao sredstvo osiguranja naplate potraživanja ili izvođenja radova i usluga, dostavljaju se u Upravni odjel za
financije.
VI. UPRAVLJANJE FINANCIJSKOM I NEFINANCIJSKOM IMOVINOM
Članak 25.
Imovinu Grada čine financijska i nefinancijska imovina
kojom upravlja Gradonačelnik u skladu s posebnim propisima i Statutom Grada.
Članak 26.
Raspoloživim novčanim sredstvima na računu Proračuna
upravlja Gradonačelnik.
Odluku o oročavanju sredstava ili davanju pozajmica do
iznosa propisanog zakonom donosi Gradonačelnik.
Oročena sredstva, te sredstva dana kao kratkoročne
pozajmice moraju se vratiti u Proračun do 31.12.2020.
godine.
Članak 27.
Gradsko vijeće može na prijedlog Gradonačelnika odlučiti o kupnji dionica ili udjela u trgovačkom društvu ako su
za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s time
štiti interes Grada.
U slučaju da prestane javni interes za vlasništvo dionica
ili udjela u kapitalu pravnih osoba Gradsko vijeće, na prijedlog Gradonačelnika može odlučiti da se dionice
odnosno udjeli u kapitalu prodaju, ako to nije u suprotnosti
s posebnim zakonom.
Ostvarena sredstva od prodaje udjela i uloga u kapitalu
koriste se samo za otplatu duga u Računu financiranja ili za
nabavku nefinancijske i financijske imovine, ukoliko se
spomenuta sredstva ostvare u iznosu većem od potrebnog
za otplatu duga. U slučaju da se radi o stjecanju udjela pretvaranjem potraživanja po osnovi namjenskih prihoda
ostvarena sredstva od prodaje udjela i uloga u kapitalu
koriste se za financiranje rashoda sukladno zakonima
kojima se uređuje namjena tih namjenskih prihoda.
O osnivanju i prestanku pravnih osoba čiji je osnivač ili
suosnivač Grad Rab, odlučuje Gradsko vijeće na prijedlog
Gradonačelnika.
Članak 28.
Za stjecanje imovine bez naknade proračunskim korisnicima potrebna je suglasnost Gradonačelnika ukoliko bi
takvo stjecanje prouzročilo veće troškove za Grad.
Članak 29.
Sredstva za osiguranje nefinancijske dugotrajne imovine
osigurana su u rashodima poslovanja proračunskih korisnika i upravnih odjela.
Poslove sklapanja ugovora sa osiguravateljima i naplatu
šteta obavlja Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu
okoliša.
Članak 30.
Knjigovodstvena evidencija nefinancijske dugotrajne
imovine Grada vodi se u Upravnom odjelu za financije.
Pročelnici upravnih tijela koji upravljaju imovinom
Grada dužni su odmah po nastanku promjene, Upravnom
odjelu za financije dostaviti podatke o svakoj poslovnoj
promjeni na imovini kojom upravljaju.
Članak 31.
Gradonačelnik može na zahtjev dužnika, uz primjereno
osiguranje i kamate, odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu
otplatu duga, koji se ne smatraju javnim davanjima, pod
uvjetom propisanim Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima.
Nadležno tijelo gradske uprave može donijeti odluku o
otpisu potraživanja za dugovanja po pojedinim vrstama prihoda za koje je nastupila apsolutna zastara prava na
naplatu kao i u slučajevima kada je dužnik umro, a nije
ostavio pokretnina i nekretnina iz kojih se može naplatiti
dug kao i u drugim slučajevima kada je nastupila nemogućnost naplate.
Nadležno tijelo gradske uprave može otpisati potraživanja na ime javnih davanja koja se nisu uspjela naplatiti ako
se u stečajnom postupku koji je okončan dug nije uspio
naplatiti, ako postoji pravomoćno rješenje o brisanju iz
sudskog registra, ako postoji pravomoćno rješenje o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi kojim je utvrđeno da se dug
otpisuje.
Gradonačelnik može radi namirenja dospjelog dugovanja na ime javnih davanja, u cijelosti ili djelomično, sklopiti
sa dužnikom upravni ugovor pod uvjetom propisanim
Općim poreznim zakonom.
Proceduru naplate potraživanja donosi Gradonačelnik.
VII. ZADUŽIVANJE I JAMSTVA
Članak 32.
Grad se može dugoročno zaduživati za investicije uzimanjem kredita ili izdavanjem vrijednosnih papira, uz prethodnu suglasnost Vlade.
Grad se može dugoročno zaduživati za investicije uzimanjem kredita ili izdavanjem vrijednosnih papira, uz prethodnu suglasnost Vlade. Odluku o zaduživanju Grada i
Odluku o izdavanju jamstva donosi Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika.
Grad Rab će se zadužiti za investicije koje se financiraju
iz Proračuna Grada Raba koje potvrdi Gradsko vijeće, a uz
suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Grad će u 2020.
godini vraćati glavnicu dugoročnog kredita u iznosu od
1.300.000,00 kn za investicije Grada Raba. Očekivani
iznos ukupnog duga po preuzetim dugoročnim kreditnim
zaduženjima na kraju proračunske godine iznosi
11.375.000,00 kn.
Tekuće otplate glavnice kreditnog zaduženja Grada te
pripadajuće kamate iskazane su u Konsolidiranom proračunu Grada Raba za 2020. godinu s projekcijama za
2021. i 2022. godinu
Za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike
priljeva sredstava i dospijeća obveza, gradonačelnik može
donijeti odluku kojom se Grad kratkoročno zadužuje, najduže do 12 mjeseci, bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili
zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili
zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili
zajmova.
Grad se može kratkoročno zadužiti uzimanjem kredita
ili zajmova kod poslovnih banaka i drugih kreditnih institucija ili putem okvirnog kredita kod poslovne banke kod
koje ima otvoren račun za iznos do 3.000.000,00 kn.
Do visine propisane zakonom odluku o kratkoročnom
zaduženju donosi gradonačelnik.
Članak 33.
Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada kao i ustanova čiji je osnivač Grad može se
dugoročno zadužiti samo za investiciju uz suglasnost Gradonačelnika i uz uvjete i na način propisan Zakonom.
Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada kao i ustanova čiji je osnivač Grad može se
kratkoročno zadužiti, uz suglasnost gradonačelnika, uz
obvezu izvještavanja Gradskog vijeća o realiziranom kratkoročnom kreditu i to iznosom kredita i uvjetima otplate
u roku 30 dana od dana sklapanja Ugovora o kratkoročnom kreditu.
Članak 34.
Gradonačelnik također može dati jamstvo pravnoj osobi
u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu Grada kao
i ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe
i ustanove, uz uvjete i na način propisan Zakonom. Grad je
obvezan prije davanja jamstva ishoditi suglasnost ministra
financija.
Rizici za obveze po danim jamstvima osiguravaju se u
Proračunu Grada u iznosu do 5 % dospjelih izdanih jamstava.
Ugovore o jamstvu sklapa Gradonačelnik.
VIII. IZVJEŠTAVANJE PRORAČUNSKI KORISNICI
Članak 35.
Proračunski korisnici dostavljaju polugodišnje i godišnje
financijske izvještaje svog plana Upravnom odjelu za financije sukladno Pravilniku o financijskom izvještavanju u
proračunskom računovodstvu.
Proračunski korisnici dužni su dostaviti godišnji izvještaj
o poslovanju (ostvarenje financijskog plana, izvještaj o
radu te prijedlog o korištenju neutrošenih sredstava) nadležnom upravnom tijelu Grada, najkasnije u roku od mjesec dana od isteka roka za predaju godišnjih financijskih
izvještaja utvrđenog Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom.
Članak 36.
Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna dostavlja se
Gradonačelniku do 5. rujna tekuće godine. Gradonačelnik
podnosi Gradskom vijeću, na donošenje polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna do 15 rujna tekuće godine.
Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna dostavlja se
Gradonačelniku do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu
godinu. Gradonačelnik podnosi Gradskom vijeću na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna do 1. lipnja
tekuće godine za prethodnu godinu.
Gradonačelnik godišnji obračun Proračuna dostavlja
Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u
roku od 15 dana nakon što ga usvoji Gradsko vijeće.
IX. OVLASTI I ODGOVORNOSTI GRADONAČELNIKA I ČELNIKA PRORAČUNSKOG KORISNIKA
Članak 37.
Gradonačelnik i čelnici proračunskog korisnika odgovorni su za planiranje i izvršavanje dijela proračuna te za
zakonito, svrhovito, učinkovito i ekonomično raspolaganje
proračunskim sredstvima. Također su odgovorni za preuzimanje obveza, izdavanje naloga za plaćanje te za izdavanje
naloga za naplatu u korist proračunskih sredstava.
Gradonačelnik i čelnici proračunskog korisnika mogu
određena prava unutarnjim propisima u skladu sa aktima
o unutarnjem ustrojstvu prenijeti na druge osobe.
O zakonitom, namjenskom i svrhovitom korištenju proračunskih sredstava te učinkovitom i djelotvornom funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola u
okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno financijskom planu Gradonačelnik, pročelnici upravnih tijela i čelnici proračunskih korisnika sastavljaju Izjavu o fiskalnoj
odgovornosti.
X. NADZOR PRORAČUNSKIH KORISNIKA
Članak 38.
Proračunski nadzor postupak je nadziranja zakonitosti,
svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava kojim se nalažu mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Obuhvaća nadzor računovodstvenih, financijskih i ostalih poslovnih dokumenata. Proračunski nadzor obavlja Ministarstvo financija.
Nadležni upravni odjel ovlašten je kod proračunskih
korisnika kao i kod ostalih korisnika proračunskih sredstava obavljati nadzor utroška sredstava proračuna za
namjene za koje su sredstva osigurana.
U slučaju da se nadzorom iz stavka 2. ovog članka utvrdi
da je proračunski korisnik odnosno korisnik proračunskih
sredstava Proračuna utrošio nenamjenski, nadležni upravni
odjel naložiti će istome povrat sredstava u Proračun Grada.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 39.
Ova Odluka objavit će se »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.
godine.
Klasa: 023-06/19-01/06
Ur. broj: 2169-01-02/7-19-4
Rab, 29. studenoga 2019.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Željko Peran, mag. ing. agr., v. r.
|