62.
Na temelju članka 188. Zakona o prostornom
uređenju (»Narodne novine« broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19), a sukladno
članku 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj
76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13 i 78/15) i članku 22. Statuta
Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske« broj 27/09, 13/13,
31/13-pročišćeni tekst, 19/15, 4/18 i 40/18), Gradsko vijeće Grada Raba, na
sjednici održanoj dana 2. prosinca 2019. godine, donijelo je
ODLUKU
O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA 17
- Supetarska Draga (NA 61
NA 63)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Urbanistički plan uređenja 17 - Supetarska
Draga (NA 61 NA 63) izrađen je temeljem Odluke o izradi (Službene novine
Primorsko-goranske županije broj 50/10, 5/12, 20/ 12 i 4/16) za područje
utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Raba (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 15/04, 40/05 - ispravak, 18/07, 47/11 i
19/16), s granicom obuhvata Plana prikazanom na kartografskim prikazima 3.B
Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera zaštite
u mjerilu 1:25.000 i 4.5. Građevinska područja - naselje Supetarska Draga u
mjerilu 1:5.000 te obuhvaća građevinska područja naselja: NA 61 i NA 63.
Članak
2.
Urbanistički plan uređenja 17 - Supetarska
Draga (NA 61 NA 63) sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime
uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom,
uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu
prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim
prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područja
naselja NA 61 i NA 63.
Članak
3.
(1) Elaborat Urbanistički plan uređenja 17 -
Supetarska Draga (NA 61 NA 63) izradila je tvrtka Geoprojekt d.d. iz Opatije u
koordinaciji s nositeljem izrade Upravnim odjelom za prostorno uređenje,
gospodarstvo i turizam Grada Raba, a sastoji se od:
I Tekstualnog dijela (Odredbe za provođenje):
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti i sportsko-rekreacijskih građevina
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim građevinama i površinama
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina i
sportsko- rekreacijskih površina - uređenih plaža - kupališta
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10. Mjere provedbe plana
II Grafičkog dijela koji nije predmet objave,
a sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000:
1. Korištenje i namjena površina
2.A Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Prometna mreža
2.B Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Elektronička komunikacijska i elektroenergetska mreža
2.C Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Vodoopskrbna mreža, odvodnja otpadnih voda
3.A Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju
3.B Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
4. Način i uvjeti gradnje
III Obveznih priloga, koji nisu predmet
objave, a sadrže:
III - 1. Obrazloženje
III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja
III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
III - 4. Popis sektorskih dokumenata i
propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana
III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. ZPUG-a
III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi
III - 7a. Izvješće o javnoj raspravi
III - 7b. Izvješće o ponovljenoj javnoj
raspravi
III - 8. Evidencija postupka izrade i
donošenja plana
III - 9a. Sažetak za javnost - javna rasprava
III - 9b. Sažetak za javnost - ponovljena
javna rasprava
III -10. Stručni izrađivač
(2) Elaborat iz prethodnog stavka ovoga
članka, točaka I - Tekstualni dio, II - Grafički dio i III - Obvezni prilozi,
ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog
vijeća Grada Raba, sastavni je dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
(1) U Urbanističkom planu uređenja 17 -
Supetarska Draga (NA 61 NA 63) (u daljnjem tekstu: Plan) osnovna namjena i način
korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina
prikazani su na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina.
Točnost razgraničenja površina odgovara mjerilu 1:5000 i stanju prikazanom na
Hrvatskoj osnovnoj karti, te se pri primjeni Plana precizno utvrđuje geodetskim
projektom u skladu s katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima te stvarnim
stanjem.
(2) Unutar obuhvata Plana, površine za razvoj
i uređenje razgraničene su kako slijedi:
1. Površine u građevinskom području naselja
(Supetarska Draga NA 61 NA 63):
a) javne namjene
- javne zelene površine (Z1, Z3),
- površine infrastrukturnih sustava,
- vodotoci,
- sportsko rekreacijska namjena - uređene
plaže - kupalište R214N
(kopneni dio).
b) druge namjene
- mješovita namjena (M1, M2),
- gospodarska namjena:
- poslovna (K1, K2, K3),
- ugostiteljsko-turistička (T4),
- sportsko rekreacijska namjena - rekreacija
(R2).
2. Površine izvan građevinskog područja
naselja
- sportsko-rekreacijska namjena - uređene
plaže - kupalište R214
(kopneni i morski dio),
- morska luka posebne namjene državnog
značaja - luka za nautički turizam - marina Supetarska Draga (LN1),
- stalna privezišta za potrebe lokalnog
stanovništva (PR11, PR12, PR13),
- povremena sidrišta (S7, S8) unutar površine
uređene plaže.
1.1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA
1.1.1. Javne zelene površine
Članak
5.
(1) Planom su određene javne zelene površine
razgraničene na:
- javni park (Z1),
- odmorište (Z3).
(2) Javni park (Z1) je javni prostor
hortikulturno uređen, namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju.
Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i
kontaktne namjene.
(3) Odmorište (Z3) predstavlja površinu za
odmor i edukaciju, gdje se zadržava postojeća vegetacija, ali je također
namijenjena sadnji i uređenju autohtonih biljnih zajednica, te uređenju
pješačkih površina.
1.1.2. Površine infrastrukturnih sustava
Članak
6.
Planom su određene površine infrastrukturnih
sustava razgraničene na:
- kopneni promet: javne prometne površine
(kolne, kolno-pješačke i pješačke površine) i površine za građevine prometne
infrastrukture: javno parkiralište (P).
1.1.3. Vodotoci
Članak
7.
Planom su određene površine vodotoka koje
obuhvaćaju otkriveno i natkriveno korito bujice Viškovići.
1.1.4. Mješovita namjena
Članak
8.
(1) Planom su određene površine mješovite
namjene razgraničene na: pretežito stambenu (M1) i pretežito poslovnu (M2) namjenu.
(2) Na površinama mješovite namjene -
pretežito stambene (M1) grade se, rekonstruiraju i uređuju:
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- javne i društvene građevine,
- javne zelene površine,
- prometne, komunalne i ostale
infrastrukturne građevine i uređaji.
(3) Na površinama mješovite namjene -
pretežito poslovne (M2) grade se, rekonstruiraju i uređuju:
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- poslovno-stambene građevine,
- poslovne građevine,
- ugostiteljsko-turističke građevine,
- javne i društvene građevine,
- javne zelene površine,
- prometne, komunalne i ostale
infrastrukturne građevine i uređaji.
1.1.5. Gospodarska namjena
1.1.5.1. Poslovna namjena
Članak
9.
(1) Planom su određene površine gospodarske,
poslovne namjene razgraničene na:
- pretežito uslužnu namjenu (K1),
- pretežito trgovačku namjenu (K2),
- komunalno-servisnu namjenu (K3).
(2) Na površinama gospodarske, poslovne
namjene grade se:
- građevine uslužnih djelatnosti, na
površinama poslovne, pretežito uslužne namjene (K1),
- građevine trgovačkih djelatnosti, na
površinama poslovne, pretežito trgovačke namjene (K2),
- građevine komunalnih i servisnih
djelatnosti, na površinama komunalno-servisne namjene (K3).
- prometne, komunalne i ostale
infrastrukturne građevine i uređaji.
1.1.5.2. Ugostiteljsko-turistička namjena
Članak
10.
(1) Planom je određena površina
ugostiteljsko-turističke namjene namijenjena za smještaj pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene (T4).
(2) Na površini ugostiteljsko-turističke
namjene grade se, rekonstruiraju i održavaju:
- građevine pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene,
- prometne, komunalne i ostale
infrastrukturne građevine i uređaji.
1.1.6. Sportsko-rekreacijska namjena
Članak
11.
(1) Planom je određena površina
sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2).
(2) Na površini sportsko-rekreacijske namjene
- rekreacija (R2) grade se sportsko-rekreacijske građevine otvorenog tipa.
Članak
12.
(1) Planom je određena površina
sportsko-rekreacijske namjene - uređene plaže - kupalište (R214N).
(2) Površina sportsko-rekreacijske namjene -
uređene plaže (R214N) koja
obuhvaća kopneni dio namijenjena je rekreaciji i sadržajima vezanim na kupanje.
1.2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA IZVAN NASELJA
1.2.1. Površine sportsko-rekreacijske namjene
- uređene plaže - kupalište
Članak
13.
(1) Planom je određena površina
sportsko-rekreacijske namjene - uređene plaže - kupalište (R214).
(2) Površina uređene plaže (R214) obuhvaća dio kopna s pripadajućim dijelom akvatorija
uz zadržavanje prirodnog oblika a namijenjena je kupanju.
1.2.2. Površine infrastrukturnih sustava
Članak
14.
Planom su određene površine infrastrukturnih
sustava razgraničene na:
- morske luke posebne namjene državnog
značaja - luka za nautički turizam - marina Supetarska Draga (LN1),
- stalna privezišta za potrebe lokalnog
stanovništva (PR11, PR12, PR13),
- povremena sidrišta (S7, S8) unutar površine
uređene plaže (načelno određena simbolom).
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
15.
Planom je dozvoljena gradnja građevina i
uređenje površina gospodarskih djelatnosti u zonama gospodarske - poslovne
namjene, pretežito uslužne (K1), pretežito trgovačke (K2) i komunalno-servisne
(K3), ugostiteljsko-turističke namjene (T4), luke nautičkog turizma (LN1) i
mješovite namjene - pretežito poslovne (M2).
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE
NAMJENE
Članak
16.
(1) Planom je dozvoljena gradnja,
rekonstrukcija i uređenje poslovnih građevina u zonama prikazanim na
kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina i to:
- u zoni poslovne namjene, pretežito uslužne
(K1),
- u zoni poslovne namjene, pretežito
trgovačke (K2),
- u zoni poslovne namjene, komunalno-servisne
(K3),
- u zonama mješovite namjene - pretežito
poslovne (M2).
(2) U obalnom pojasu do 70 m definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luka i sl.) te uređenje javnih
površina.
(3) Poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice namijenjene stanovanju moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u
točki 4. ovih Odredbi.
Članak
17.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije,
te ostali uvjeti poslovnih građevina u zonama gospodarske - poslovne namjene:
pretežito uslužne (K1), pretežito trgovačke (K2) i komunalno- servisne (K3) na
zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena građevina, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u zoni poslovne, pretežito uslužne namjene
(K1) dopušta se smještaj uslužnih djelatnosti koje obuhvaćaju uslužne sadržaje:
ugostiteljske usluge;
- u zoni poslovne, pretežito trgovačke
namjene (K2) dopušta se smještaj trgovačko-opskrbnih djelatnosti koje
obuhvaćaju sadržaje: prodavaonice za svakodnevnu potrošnju, specijalizirane
prodavaonice;
- u zoni poslovne, komunalno-servisne namjene
(K3) dopušta se smještaj građevine crpne stanice »Mlinica« s pripadajućim
sadržajima (laboratorij i ostali sadržaji u funkciji vodocrpilišta);
- unutar poslovne građevine se mogu smjestiti
prateći sadržaji (rekreacija, društvene građevine i sl.) koji mogu obuhvatiti
najviše do 49% građevinske brutto površine (u daljnjem tekstu GBP);
- u okviru građevne čestice može se smjestiti
više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,5;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,5;
- nije dopušten smještaj pomoćnih građevina
na građevnoj čestici.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina 11,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz
građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost poslovne građevine od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu
više građevine;
- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca
iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i izbor građevinskih materijala u skladu sa
karakteristikama lokalnog arhitektonskog izričaja, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom zelenila uz uvjet da ne
ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz/ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima
kako slijedi:
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
- trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 parkirališnih/garažnih
mjesta,
- uslužni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
- drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
- restorani i kavane -1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta,
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i 1 dodatno mjesto;
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene;
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih
površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde (ulične i prema drugim
česticama) može biti do 2,0 m;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi
koji se grade kao kameni zid
ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno, ako to zahtijevaju
terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta,
može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom slučaju gradi
kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom pojedine kaskade do
1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu kolnika najmanje širine 5,5 m, pri
čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
- postojeće poslovne građevine (unutar
obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do uvjeta određenih
ovim Odredbama za nove građevine. Ukoliko je postojeća građevina (unutar
obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim
Odredbama za nove građevine, može se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima;
- prenamjena postojećih građevina drugih
namjena (unutar obalnog pojasa širine 70 m) u poslovnu građevinu moguća je pod
istim uvjetima kao za nove građevine;
- zatečene građevine poslovne namjene u
izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguranja propisanih
mjera zaštite.
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi.
Članak
18.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije,
te ostali uvjeti poslovnih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne
(M2) na zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena građevina, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u poslovne građevine se smještaju sadržaji
uslužnih, trgovačkih, zanatskih i sličnih djelatnosti, koje obuhvaćaju sljedeće
sadržaje: poslovni prostori, različiti uslužni sadržaji (financijske
institucije, osiguravajuća društva, agencije, zdravstvene i osobne usluge i
sl.), trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge
(caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), zanatske djelatnosti
(krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i
sl.), skladišne djelatnosti i sl.;
- unutar poslovne građevine se mogu smjestiti
prateći sadržaji (rekreacija, društvene djelatnosti i sl.) koji mogu obuhvatiti
najviše do 49% građevinske brutto površine građevine;
- u okviru građevne čestice poslovne namjene
može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi
0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,9;
- nije dopušten smještaj pomoćnih građevina
na građevnoj čestici.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina 11,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz
građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- Najveća tlocrtna brutto površina građevine
iznosi 350 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost poslovne građevine od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu
više građevine;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i izbor građevinskih materijala u skladu sa
karakteristikama lokalnog arhitektonskog izričaja, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna nagiba sukladno tehnologiji građenja pojedine građevine, a na
krovnu plohu se mogu postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice:
- najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom zelenila uz uvjet da ne
ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativima kako slijedi:
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
- trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 parkirališnih/garažnih
mjesta,
- uslužni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
- drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
- restorani i kavane -1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta,
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i 1 dodatno mjesto;
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene;
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih
površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde (ulične i prema
drugim česticama) može biti do 2,0 m;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno,
ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom
slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom
pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu kolnika najmanje širine 5,5 m, pri
čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
- postojeće poslovne građevine (unutar i/ili
izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do uvjeta
određenih ovim Odredbama za nove građevine. Ukoliko je postojeća građevina
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih uvjeta gradnje
određenih ovim Odredbama za nove građevine, može se rekonstruirati u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima;
- prenamjena postojećih građevina drugih
namjena (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) u poslovnu građevinu
moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine;
- zatečene građevine poslovne namjene u
izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguranja propisanih
mjera zaštite.
h) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
Članak
19.
(1) Planom je dozvoljena gradnja poslovnih
građevina u koje se smještaju isključivo prateći sadržaji ugostiteljsko-
turističke namjene u zonama:
- ugostiteljsko-turističke namjene - prateći
sadržaji (T4),
- luke nautičkog turizma (LN1).
(2) U obalnom pojasu do 70 m definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luka i sl.) te uređenje javnih
površina.
(3) Uvjeti gradnje i rekonstrukcije te ostali
lokacijski uvjeti poslovnih građevina u koje se smještaju isključivo prateći
sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene u luci nautičkog turizma LN1 su
određeni člankom 44. ovih Odredbi.
Članak
20.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali lokacijski uvjeti poslovnih građevina u koje se smještaju isključivo
prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene u zoni
ugostiteljsko-turističke namjene-prateći sadržaji T4:
a) Namjena, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u poslovne građevine se smještaju prateći
sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene a koji svojom djelatnošću ne
narušavaju prirodne i stvorene vrijednosti okoliša i uvjete života i rada
stanovništva. Predviđeni su za obavljanje uslužnih i zanatskih djelatnosti
(krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i
sl.), pružanje intelektualnih usluga (ateljei, agencije i sl.), trgovačko-
opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge (caffei, buffeti,
restorani, pečenjarnice i sl.) i svih ostalih poslovnih djelatnosti koje se
mogu smatrati pratećim sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene;
- u okviru građevne čestice može se smjestiti
više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
800 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi
0,25;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,75;
- nije dopušten smještaj pomoćnih građevina
na građevnoj čestici.
b) Veličina građevine
- najveći broj nadzemnih etaža građevine
iznosi 2 nadzemne i 1 podrumska etaža, pri čemu se i suterenska etaža ubraja u
nadzemne etaže građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m,
najveća ukupna visina građevine iznosi 11,0 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog
terena.
c) Smještaj građevina osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost poslovne građevine od
susjedne građevine osnovne namjene jednaka je visini više građevine;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i izbor građevinskih materijala u skladu sa
karakteristikama lokalnog arhitektonskog izričaja, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa, sukladno tehnologiji građenja pojedine građevine, a na krovnu plohu se
mogu postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanje 40% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice i dr.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne
ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevine kojom se povećava GBP, potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta na građevnoj čestici, uz ili u
okvirima građevina osnovne namjene prema sljedećim normativima:
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
- trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 parkirališnih/garažnih
mjesta,
- drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
- restorani i kavane -1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta,
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i 1 dodatno mjesto;
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno/garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno/garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenim površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama pri čemu se ulična ograda podiže
iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s
unutrašnje strane granice građevne čestice;
- najveća visina ograde (ulične i prema
drugim česticama) može biti 1,2 m;
- podnožje ulične ograde može biti izvedeno
od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do
0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili
drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica
i sl.).
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu sa kolnikom širine najmanje 5,5 m
pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativan utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
- postojeće poslovne građevine (unutar
obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do uvjeta određenih
ovim Odredbama za nove građevine. Ukoliko je postojeća građevina (unutar
obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim
Odredbama za nove građevine, može se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima;
- prenamjena postojećih građevina (unutar
obalnog pojasa širine 70 m) drugih namjena u poslovnu građevinu moguća je pod
istim uvjetima kao za nove građevine;
- zatečene građevine poslovne namjene u
izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguranja propisanih
mjera zaštite.
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
Članak
21.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene vrste pansion, sukladno Pravilniku o
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli, u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama.
(2) U obalnom pojasu do 70 m definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luka i sl.) te uređenje javnih
površina (građevine sa smještajem se mogu smjestiti na dijelovima građevne
čestice izvan utvrđenog pojasa).
(3) Ugostiteljsko-turističke djelatnosti u
okviru građevne čestice stambene namjene moguće je smjestiti prema uvjetima
utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
Članak
22.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti ugostiteljsko-turističkih građevina vrste pansion u zonama
mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- ugostiteljsko-turistička građevina (vrste
pansion) je građevina namijenjena pružanju usluga smještaja i pratećih usluga u
ugostiteljskim objektima iz skupine »hoteli«;
- unutar osnovne građevine i/ili u pomoćnim
građevinama na građevnoj čestici se mogu smjestiti prateći sadržaji
(društveno-zabavni, kulturni, trgovačko-uslužni, sportsko- rekreacijski i sl.)
koji mogu obuhvatiti najviše do 49% građevinske brutto površine građevine (u
daljnjem tekstu: GBP);
- u okviru građevne čestice može se smjestiti
više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
800 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi
0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,8.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 11,0 m, a
najveća ukupna visina građevine iznosi 13,0 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog
terena.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici:
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m pri
čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad
kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od drugih
granica građevne čestice iznosi 1,0 m uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi
na udaljenosti manjoj od 3,0 m ne dozvoljava izgradnja otvora;
- najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i izbor građevinskih materijala u skladu
sa karakteristikama lokalnog
arhitektonskog izričaja, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa
nagiba do 30Ê s pokrovom »mediteran« crijepom i sl., a na dijelu krovne
plohe mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice:
- najmanje 40% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu:
- 1 mjesto na 2 ležaja uz još 5 dodatnih
parking mjesta;
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a;
- drugi poslovni sadržaji -1 mjesto na 15 m2 GBP-a;
- restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta;
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i 1 dodatno mjesto;
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama pri čemu se ulična ograda podiže
iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s
unutrašnje strane granice građevne čestice;
- najveća visina ograde (ulične i prema
drugim česticama) može biti 1,2 m;
- podnožje ulične ograde može biti izvedeno
od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do
0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili
drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica
i sl.).
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu najmanje širine kolnika 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da on nema negativni utjecaj na odvijanje
i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
h) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
Građevine osnovne namjene i pomoćne građevine
- postojeće ugostiteljsko-turističke
građevine (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je
rekonstruirati do uvjeta određenih ovim Odredbama za nove građevine (izvan obalnog
pojasa širine 70 m). Ukoliko je postojeća građevina (unutar i/ili izvan obalnog
pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim Odredbama za
nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m), može se rekonstruirati u
postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima;
- prenamjena postojećih građevina (unutar
i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene vrste pansion moguća je pod istim uvjetima kao
za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m);
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
vrste pansion (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) ne mogu se
prenamijeniti u građevine stambene namjene.
i) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI I SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA
Članak
23.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
društvenih djelatnosti u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i
mješovite namjene - pretežito poslovne (M2).
(2) Planom je dozvoljena gradnja
sportsko-rekreacijskih građevina otvorenog tipa u zoni sportsko - rekreacijske
namjene - rekreacija (R2).
3.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
24.
Planom je dozvoljena gradnja građevina
društvenih djelatnosti i uređenje površina namijenjenih društvenim
djelatnostima:
- u zonama mješovite namjene - pretežito
stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na zasebnim
građevnim česticama (predškolske i školske ustanove, građevine kulture, udruga,
zdravstvene, socijalne, upravne, vjerske i sl.),
- u zonama mješovite namjene - pretežito
stambene (M1), mješovite namjene - pretežito poslovne (M2), na javnim zelenim
površinama, u javnom parku (Z1) i odmorištu (Z3) dozvoljeno je graditi i
uređivati dječja igrališta, spomenike, spomen obilježja i manje vjerske
građevine (kapelice, križevi i sl.) sukladno članku 26. ovih Odredbi.
Članak
25.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti građevina društvene namjene u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u građevini je dopušten smještaj
predškolske i školske ustanove, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih, upravnih,
vjerskih sadržaja, udruga i sl.;
- u okviru građevne čestice se mogu smjestiti
prateći sadržaji kompatibilni sa sadržajima osnovne namjene (zabavni, poslovni,
trgovačko-uslužni, ugostiteljski, rekreacijski sadržaji i sl.) koji mogu
obuhvatiti do 49% GBP-a;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi
0,4;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,2;
- nije dopušten smještaj pomoćnih građevina
na građevnoj čestici.
b) Veličina građevine
- najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine;
- visina građevine iznosi 9,0 m, a najveća
ukupna visina 11,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena.
c) Smještaj građevine na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
kao i postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40% uz uvjet da na građevnoj čestici vjerske
građevine hortikulturno uređenje mora biti uređeno temeljem krajobraznog
projekta;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu kako slijedi:
- predškolske i školske ustanove - 1 mjesto
na 3 zaposlenika,
- za ostale društvene građevine - 1 mjesto na
25 m2 GBP, ali ne manje od 5
mjesta.
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.;
- vanjski prostori građevina predškolskih i
školskih ustanova, te građevina kulture moraju biti opremljeni urbanom opremom
i odgovarajućim spravama na igralištima (ovisno o dobi djece koja koriste
prostore građevina);
- oko građevnih čestica ograda se izvodi samo
uz građevine predškolskih i školskih ustanova, dok se uz ostale građevine u
pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s
najviše 1,5 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog
materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,5 m, a dio
iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.). Iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene unutar građevnih
čestica građevina društvenih djelatnosti (sportsko-rekreacijske površine i sl.)
visina ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3,0 m;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno,
ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom
slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom
pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu kolnika najmanje širine 5,5 m, pri
čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
Građevine osnovne namjene
- postojeće građevine društvene namjene
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do
uvjeta određenih ovim Odredbama za nove građevine. Ukoliko je postojeća
građevina (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih
uvjeta gradnje određenih ovim Odredbama za nove građevine, može se
rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima;
- postojeće građevine društvene namjene
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) koje se nalaze na udaljenostima
od granica građevne čestice manjim od onih određenih ovim člankom, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti ostale uvjete određene ovim člankom;
- prenamjena postojećih građevina drugih
namjena (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) u građevine društvene
namjene moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.
h) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi.
Članak
26.
Spomenici, spomen obilježja i manje vjerske
građevine (kapelice, križevi i sl.) GBP-a do 30 m2 uključivo dječja igrališta mogu se graditi unutar
zona mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene -
pretežito poslovne (M2), dok se na javnim zelenim površinama - javni parkovi
(Z1) i odmorišta (Z3) dopušta postava spomenika i spomen obilježja, te ostali
zahvati utvrđeni člankom 62. ovih Odredbi.
3.2. UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA
Članak
27.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
sportsko- rekreacijskih građevina otvorenog tipa u zoni sportsko-
rekreacijske namjene -
rekreacija (R2) na zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice:
- u okviru građevne čestice mogu se smjestiti
jedna ili više uređenih površina igrališta za male sportove i rekreaciju (mali
nogomet, mali rukomet, odbojka, košarka, boćanje, stijene za slobodno penjanje,
trim staze, dječja igrališta zonirana obzirom na uzrast i sl.) te jedna pomoćna
građevina koje čine funkcionalnu i sadržajnu cjelinu (građevine za sport i
rekreaciju otvorenog tipa);
- u pomoćnoj građevini mogu se smjestiti
pomoćni i prateći sadržaji kompatibilni sa sportsko-rekreacijskom namjenom
(svlačionice, sanitarni čvorovi, spremišta rekvizita, klupski prostori i sl.),
a do 30% GBP-a mogu zauzeti trgovačko-uslužni, ugostiteljski i sl. sadržaji;
- nije dopušteno natkrivanje
sportsko-rekreacijskih površina;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
900 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (obuhvaća sportsko-rekreacijske površine i pomoćnu građevinu) iznosi
0,8.
b) Smještaj uređenih površina na građevnoj
čestici
- najmanja udaljenost uređenih rekreacijskih
površina od granica građevne čestice i regulacijskog pravca iznosi 1,5 m.
c) Veličina pomoćne građevine i smještaj na
građevnoj čestici
- tlocrtna površina pomoćne građevine iznosi
najviše 150 m2, ali ne više od
10% površine građevne čestice;
- najveći broj etaža pomoćne građevine iznosi
1 prizemnu etažu;
- najveća visina pomoćne građevine iznosi 4,0
m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m
iznad kote prirodnog terena;
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od
granice građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje pomoćne građevine
- pomoćna građevina prilagođava se okolnom
ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih
izraza, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevine može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine,
a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- za promet u mirovanju potrebno je na
građevnoj čestici osigurati najmanje 6 parkirališnih mjesta najmanjih dimenzija
2,5x5 m;
- pristup pojedinim dijelovima na građevnoj
čestici mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
- uređene zelene površine s visokim i niskim
raslinjem, opremljene urbanom opremom, te zatravljivanje površine treba izvesti
na najmanje 10% čestice, a izvode se uz rubove čestice u širini najmanje 1,5 m,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje zelenih
površina i sl.;
- vanjski prostori moraju biti opremljeni
urbanom opremom;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama, visina ograde ograničava se s
najviše 1,2 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog
materijala (kamen, beton ili sl.), najveće visine do 0,5 m, a dio iznad punog
podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih
karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.); iznimno prilikom
ograđivanja sportsko-rekreacijske površine visina ograda može na dijelovima
iznositi maksimalno 3,0 m pri čemu ograda mora biti izvedena od lakog
materijala, providna i prozračna;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m, pri
čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Rekonstrukcija građevina
- prenamjena građevina drugih namjena (unutar
i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) u sportsko-rekreacijsku građevinu
otvorenog tipa i rekonstrukcija postojeće sportsko-rekreacijske građevine
otvorenog tipa (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopuštena je uz
uvjete određene za nove građevine ovim Odredbama.
h) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
28.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
namijenjenih stanovanju u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 4:
Način i uvjeti gradnje i to:
- stambene građevine kao samostojeće u zonama
M1, M2,
- stambeno-poslovne građevine kao samostojeće
u zonama M1, M2,
- poslovno-stambene građevine kao samostojeće
u zonama M2.
(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene
stanovanju s obzirom na broj uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog
prostora kako slijedi:
- stambena građevina gradi se kao
samostojeća, a sadrži najviše tri stana,
- stambeno-poslovna građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da
se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; stambeno-poslovna građevina
sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3
poslovna prostora,
- poslovno-stambena građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se 50 do 70% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet
da se najmanje 30% GPB-a koristi kao stambeni prostor; poslovno-stambena
građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora
ili 3 poslovna prostora.
(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka
ovog članka je prostor koji obuhvaća djelatnosti bez negativnog utjecaja na
okoliš (u skladu s posebnim propisima), a u kojem se smještaju uslužne i
zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke,
urarske, zlatarske i sl. radionice), trgovačko-opskrbne djelatnosti
(prodavaonice), zdravstveni sadržaji, poslovni sadržaji (uredi, ateljei,
liječničke ordinacije i sl.), ugostiteljsko-turističke djelatnosti (caffei,
buffeti, restorani, pečenjarnice i sl., smještajni kapaciteti za privatno
iznajmljivanje), te sve vrste proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne
ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode
buku unutar dozvoljenih granica.
Poslovni prostor uz stambeni smještava se
unutar građevine osnovne namjene ili manje građevine gospodarske namjene na
istoj građevnoj čestici.
(4) Pomoćna građevina je građevina koja se
gradi na građevnoj čestici građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji
osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, plinske stanice,
vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji, bazeni i sl.).
(5) Gradnja dvojnih građevina i građevina u
nizu nije dozvoljena. Planom je dozvoljena samo njihova rekonstrukcija i
održavanje u okviru postojećeg gabarita, odnosno GBP-a.
4.1. SAMOSTOJEĆE STAMBENE GRAĐEVINE
Članak
29.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti samostojećih stambenih građevina u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2;
- najmanja širina građevne čestice mjerena na
mjestu građevinskog pravca iznosi 16,0 m;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi
građevne čestice 0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
građevne čestice 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina 13,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz
građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najveći GBP iznosi 400 m2;
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 64 m2, a
najviše 200 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- građevine moraju biti udaljene najmanje
pola visine (h/ 2) ali ne manje od 6,0 m od susjedne građevine osnovne namjene,
osim u izgrađenim dijelovima gdje mogu biti udaljene najmanje 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m pri
čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad
kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od drugih
granica građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pripadajuće
građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza, a u
cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba
materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup na građevnoj čestici i
pješački pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost);
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj
blizini građevne čestice;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan pristup
na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost
prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 33. ovih Odredbi.
4.2. SAMOSTOJEĆE STAMBENO-POSLOVNE GRAĐEVINE
Članak
30.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti samostojećih stambeno-poslovnih građevina u zonama mješovite
namjene-pretežito stambene (M1) i mješovite namjene-pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih,
poljoprivrednih i manjih građevina gospodarske namjene;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2;
- najmanja širina građevne čestice, mjerena
na mjestu građevinskog pravca, iznosi 20,0 m;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
građevne čestice 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina 13,0 (najveća visina interpolirane građevine određuje se
regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira a iznosi najviše
9,0 m, dok najveća ukupna visina iznosi 13,0 m) pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 2,0 m iznad kote prirodnog
terena;
- najveći GBP iznosi 400 m2;
- najmanja tlocrtna površina građevine
osnovne namjene iznosi 64 m2,
odnosno 80 m2 ako se poslovni
prostor smješta unutar građevine osnovne namjene;
- najveća tlocrtna površina građevine osnovne
namjene iznosi 200 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- građevine moraju biti udaljene najmanje
pola visine (h/ 2) ali ne manje od 6,0 m od susjedne građevine osnovne namjene,
osim u izgrađenim dijelovima gdje mogu biti udaljene najmanje 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih, poljoprivrednih
ili manjih građevina gospodarske namjene
- izgradnja pomoćne, poljoprivredne i manje
građevine gospodarske namjene izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve
građevine na građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna etažu pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m pri
čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad
kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina pomoćne i/ili manje
građevine gospodarske namjene ne može biti veća od 60% tlocrtne površine
građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od drugih
granica građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenost poljoprivredne
građevine od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici iznosi 10,0
m, a udaljenost od građevine na susjednoj građevnoj čestici iznosi 15,0 m;
- najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pripadajuće
građevne čestice. Kod poljoprivrednih građevina koje se grade na poluotvoreni
način se ostale strane građevine koje nisu prislonjene na susjednu građevnu
čestice uz susjednu građevinu moraju od granica građevne čestice udaljiti
najmanje 3,0 m.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza, a u
cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- oblikovanje pomoćne, poljoprivredne i manje
gospodarske građevine i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj
građevini;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup na građevnoj čestici i
pješački pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice stambene namjene - prema normativima određenim u točki 2;
- za poljoprivredne djelatnosti - 1 mjesto na
3 zaposlenika;
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost);
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj
blizini građevne čestice;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan pristup
na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost
prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 33. ovih Odredbi.
4.3. SAMOSTOJEĆE POSLOVNO-STAMBENE GRAĐEVINE
Članak
31.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti samostojećih poslovno-stambenih građevina u zonama mješovite
namjene - pretežito poslovne (M2): primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni za samostojeće
stambeno-poslovne građevine iz članka 30. ovih Odredbi.
Uvjeti za rekonstrukciju i uvjeti gradnje u
zaštićenom obalnom pojasu za sve vrste stambenih građevina
Članak
32.
U pojasu 70 m od obalne crte definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih
površina. Osnovna građevina namijenjena stanovanju sa smještajnim kapacitetima
se može smjestiti na dijelovima građevne čestice izvan utvrđenog pojasa.
Postojeće građevine namijenjene stanovanju unutar utvrđenog pojasa, mogu se
zadržati, a rekonstruiraju se prema uvjetima iz članka 33. ovih Odredbi.
Članak
33.
(1) Postojeću građevinu namijenjenu
stanovanju - stambene, stambeno-poslovne i poslovno-stambene građevine (unutar
i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do uvjeta
određenih ovim Odredbama za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m).
Ukoliko je postojeća građevina (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m)
izvan dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim Odredbama za nove građevine
(izvan obalnog pojasa širine 70 m), može se rekonstruirati u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka,
postojeću građevinu namijenjenu stanovanju, koja se nalazi na manjim
udaljenostima od regulacijskog pravca i ostalih granica građevne čestice od
ovim Odredbama određenih udaljenosti
za nove građevine, dopušteno
je rekonstruirati uz primjenu ostalih uvjeta za nove građevine.
(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka
postojeću građevinu namijenjenu stanovanju, čija je površina građevne čestice
manja od ovim Odredbama određene najmanje dopuštene površine građevne čestice
za nove građevine, dopušteno je rekonstruirati uz primjenu ostalih uvjeta za
nove građevine.
(4) Iznimno od stavka (1) ovog članka,
postojeću građevinu namijenjenu stanovanju dopušteno je rekonstruirati do
uvjeta za nove građevine i ako je građevnoj čestici osiguran pristup na javnu
prometnu površinu manji od Planom utvrđene najmanje širine.
(5) Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) u građevine namijenjene
stanovanju moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine (izvan obalnog
pojasa širine 70 m).
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
34.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj
prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže kao linijske i
površinske građevine i to za:
- sustav prometne infrastrukture:
- kopneni: kolni, kolno-pješački, pješački,
- morski: luka nautičkog turizma - marina,
privezišta i sidrišta,
- sustav elektroničke komunikacijske
infrastrukture,
- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
- energetski sustav - građevine za
transformaciju i prijenos energije: elektroopskrba, javna rasvjeta,
- vodnogospodarski sustav: vodoopskrba,
odvodnja otpadnih i oborinskih voda,
(2) Sustavi prometne, elektroničke
komunikacijske i komunalne mreže utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A,
2B, 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih
sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim
propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se
određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Trase elektroničke komunikacijske,
komunalne i ostale infrastrukturne mreže smještaju se u okviru površine
prometnica, a radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava točan
položaj u okviru površine prometnice odredit će se pri izradi projektne
dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog sustava.
(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke
komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru
površina ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo
polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak
35.
(1) Na području obuhvata Plana određene su
površine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na
kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Prometna mreža te zone u kojima je Planom utvrđeno uređenje površina
prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br. 4: Način i
uvjeti gradnje.
(2) Izvan obuhvata Plana, u neposrednoj
blizini razmatranog područja planirana je trasa državne ceste.
(3) Glavna prometnica koja u priobalnom
dijelu povezuje čitavo područje obuhvata Plana predstavlja postojeća državna
cesta koja će nakon izgradnje planirane državne ceste, kao obilaznice naselja,
preuzeti ulogu županijske ceste u funkciji glavne mjesne ulice.
(4) Svaki priključak odnosno zahvati na
navedenim prometnicama moguć je isključivo uz posebne uvjete Hrvatskih cesta
d.o.o. uz poštivanje slijedećeg:
- Zakona o cestama,
- Pravilnika o uvjetima za projektiranje i
izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu,
- Pravilnikom o autobusnim stajalištima,
- Izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih
raskrižja na državnoj cesti unutat obuhvata Plana potrebno je planirati na
osnovu važeće norme za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini HRN,
U.C4,050.
(5) Osim Planom definiranih javnih prometnih
površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i drugih kao i
zadržavanje postojećih prometnih i pratećih površina i građevina u zonama
drugih namjena potrebnih za njihovo funkcioniranje u prostoru, a u skladu s
posebnim propisima. Kod gradnje novih javnih prometnih površina primjenjuju se
minimalni tehnički elementi utvrđeni za gradnju ostale ulice (OU) u točki b)
stavka (5) članka 36. osim za pristup do građevina stambene namjene u
izgrađenim dijelovima naselja gdje dužina pristupnih prometnih površina može
biti maksimalno do 50 m, a širina pristupnog puta 3,0 m.
(6) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan
pristup građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti
izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
5.1.1. Kopneni promet
5.1.1.1. Ceste/ulice
Članak
36.
(1) Sustav cestovnog prometa, na području
obuhvata Plana, utvrđuje trase dionica glavnih mjesnih, ostalih i
kolno-pješačkih ulica, te prometnica navedenih u članku 35., stavku 5 ovih
Odredbi.
(2) Ulicom se smatra svaka javno prometna
površina unutar obuhvata Plana uz koju se izgrađuju ili postoje građevine i na
koju te građevine imaju izravan pristup te ostale javne prometne površine.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije
postojećih ulica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti
područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.
(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili
usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okviru površine
prometnice prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Minimalni tehnički elementi za gradnju
dionica ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine
prometnice, su:
a) Glavna mjesna ulica (GMU):
- maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3
m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
građevinskim česticama,
- pješački nogostup, jednostrani minimalne
širine 1,5 m,
b) Ostala ulica (OU):
- maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom, a kod novoplanirane ulice iznosi do 17%
- broj prometnih traka i širina kolnika
2x2,75 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
- pješački nogostup, jednostrani ili
dvostrani, minimalne širine 1,5 m za dvosmjerni, a 0,75 m za jednosmjerni,
c) Kolno-pješačka ulica (KPP):
- maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom, a kod novoplanirane ulice iznosi do 17%,
- minimalna širina kolnika iznosi 3,0 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
(6) Iznimno jednosmjerni tok moguće je
organizirati u postojećim ulicama zatečenog profila.
(7) Kod rekonstrukcije postojećih ulica se
iznimno mogu zadržati i manje širine od Planom utvrđenih i to samo na onim
dijelovima prometnice gdje njenu širinu nije moguće proširiti radi položaja već
postojećih građevina na građevnim česticama uz prometnicu.
(8) Iznimno, za zonu tradicionalnog naselja
definiranu u točki 7.2. ovih Odredbi kod rekonstrukcije postojećih cesta širina
kolnika može iznositi i manje od 4,0 m ako položaj već postojećih građevina
onemogućava izvedbu Planom propisanih širina ulica.
Članak
37.
(1) Svaka građevna čestica mora imati
neposredni pristup na ulicu u jednoj od kategorija navedenih u stavku (1)
prethodnog članka. Iznimno, može imati neposredan pristup na postojeće prometne
površine.
(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog
stavka ovog članka smatra se i pristup najveće dužine 50 m te najmanje širine
3,0 m za građevine namijenjene stanovanju (u slučaju dužine veće od 50 m
primjenjuju se minimalni tehnički elementi iz članka 36. ovih Odredbi). Za sve
ostale građevine širina pristupa iznosi najmanje 5,5 m.
(3) Na završetku slijepe ulice potrebno je
izgraditi okretište ako je ulica duža od 100 m..
5.1.1.2. Javni autobusni promet
Članak
38.
(1) Planom se za javni autobusni promet
predviđa korištenje glavne mjesne ulice - GMU.
(2) Na glavnoj mjesnoj ulici planirano je
uređenje obostranih ugibališta za stajališta autobusa javnog prometa s
nadstrešnicama za putnike.
5.1.1.3. Javna parkirališta
Članak
39.
(1) Promet u mirovanju rješava se izgradnjom
javnih parkirališta na Planom utvrđenim površinama označenim s P na lokacijama
Mlinica, luka-zapad i luka-istok. Na pojedinom Planom utvrđenom javnom
parkiralištu potrebno je ostvariti najmanji broj parkirnih mjesta kako slijedi:
- P Mlinica - 14,
- P luka-zapad - 18,
- P luka-istok - 25.
(1) Osim na Planom utvrđenim površinama iz
prethodnog stavka ovog članka javne parkirališne površine dozvoljeno je graditi
i u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene -
pretežito poslovne (M2). Na pojedinom javnom parkiralištu potrebno je ostvariti
najmanje 5 parkirnih mjesta.
(2) Javno parkiralište mora biti priključeno
na mrežu javne rasvjete i oborinske odvodnje. Parkirno mjesto na javnom
parkiralištu mora biti minimalnih dimenzija 2,5 x 5 m.
(3) Na javnom parkiralištu treba od ukupnog
broja parkirnih mjesta osigurati najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile
invalida, minimalnih dimenzija 3,75 x 5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na
javnim parkiralištima s manje od 20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile
invalida na javnom parkiralištu trebaju biti smještena uz pješačke površine i u
blizini ulaza u građevinu te trebaju biti posebno označena.
(4) Parkirališne površine treba hortikulturno
urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo
na 3 parkirna mjesta.
5.1.1.4. Pješačke površine
Članak
40.
(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila
prometnica na Planom obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih
putova.
(2) Osim utvrđenih trasa pješačkih
komunikacija iz (1) stavka ovog članka dozvoljeno je uređenje pješačkih staza i
stubišta i unutar zona mješovite namjene - pretežito stambene (M1), mješovite
namjene - pretežito poslovne (M2), javnih zelenih i zaštitnih zelenih,
rekreacijskih i kupališno rekreacijskih površina uz obavezno uvažavanje
tradicionalnog načina izvedbe. Za opločavanje putova potrebno je koristiti
prirodne materijale.
(3) Postojeći pješački pravci (šetnice,
stubišta) koji nisu ucrtani na grafičkom dijelu Plana, a unutar su planiranih
zona, moraju se zadržati na način da ostanu u postojećem obliku.
Članak
41.
Pješački putovi izvode se vodoravno, a ako to
radi terenskih uvjeta nije moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih nagiba
izvode se pješačke stube. Najmanja širina pješačkih putova iznosi 2,5 m, a
iznimno kod prostornih ograničenja 1,6 m.
Članak
42.
(1) Uz pješačke staze iz članka 41. ovih
Odredbi moguće je urediti manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za
sjedenje kao što su klupe, nadstrešnice i sl. Sve pješačke staze moraju biti
obilježene putokazima ili drugim odgovarajućim oznakama te se uz njih mora
predvidjeti javna rasvjeta.
(2) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi,
znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.)
postavlja se na način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s
invaliditetom i poteškoćama u kretanju.
5.1.2. Pomorski promet
Članak
43.
(1) Za odvijanje pomorskog prometa Planom je
definirana luka posebne namjene državnog značaja - luka nautičkog turizma -
marina Supetarska Draga (LN1), stalna privezišta za potrebe lokalnog
stanovništva (PR) i sidrišta povremenog - sezonskog karaktera (S), te su
prikazana na kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - prometna mreža.
(2) Pristup površinama definiranim u
prethodnom stavku ovog članka utvrđen je pristupnim putovima (unutarnji plovni
put) na navedenom kartografskom prikazu.
Članak
44.
(1) Planom se utvrđuje luka posebne namjene
državnog značaja - luka nautičkog turizma -marina Supetarska Draga (LN1),
kapaciteta 300 vezova.
(2) Luka nautičkog turizma (LN1) definirana
je kopnenom i morskom (akvatorij) površinom.
(3) Način i uvjeti gradnje i uređenja luke
nautičkog turizma (LN1) su slijedeći:
a) Namjena, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u okviru građevne čestice luke nautičkog
turizma može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu
cjelinu (smještaj plovila, servisne radionice, spremišta, sadržaji poslovne
namjene i slični sadržaji u funkciji osnovne namjene), a mogu se smjestiti i
servisne površine na otvorenom koje se mogu natkrivati (manipulativne površine
za dizanje brodova, servis, suhi vez i sl.). Poslovne građevine sa pratećim
sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene a koji svojom djelatnošću ne
narušavaju prirodne i stvorene vrijednosti okoliša i uvjete života i rada
stanovništva su predviđene za obavljanje uslužnih i zanatskih djelatnosti
(krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i
sl.), pružanje intelektualnih usluga (ateljei, agencije i sl.),
trgovačko-opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge (caffei,
buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.) i svih ostalih poslovnih djelatnosti
koje se mogu smatrati pratećim sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,25;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,5.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj nadzemnih etaža građevine
iznosi 2 pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 8,0 m,
izuzev građevina i naprava za obavljanje osnovne djelatnosti u funkciji marine
koje mogu biti i više sukladno tehnološkom procese pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog
terena.
c) Smještaj građevina na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu više
građevine;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
d) Uvjeti za oblikovanje građevine
- krovna ploha građevine može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine,
a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- uz obalu je moguće organiziranje prostora
za servis brodova u moru te više liftova za dizanje i spuštanje različitih
težina brodova, a konačno oblikovanje obale će se odrediti projektnom
dokumentacijom na temelju odgovarajućih istraživanja,
- građevna čestica se može uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređivati sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama;
- potrebno je osigurati parkirališni prostor
sukladno kategorizaciji marine odnosno sukladno važećim propisima;.
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- unutar građevne čestice osigurati nesmetan
pristup manipulativnim površinama luke;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde (ulične i prema
drugim česticama) može biti 2,0 m;
- podnožje ulične ograde može biti izvedeno
od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do
0,5 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.).
f) Uvjeti za uređenje akvatorija marine
- unutar granica akvatorija marine dopušta se
formiranje (gradnja/rekonstrukcija) građevina lučke podgradnje: manipulativne
obalne površine, gatovi, navozi za spuštanje i izvlačenje plovila, privezišta s
pripadajućom opremom za smještaj plovila na moru;
- dopuštena je rekonstrukcija obale i
izgradnja obalnog zida;
- prema potrebi sukladno maritimnim
karakteristikama, dopušta se izgradnja /rekonstrukcija lukobrana i gatova,
odnosno pontona sa sidrenim sustavom.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- zona luke nautičkog turizma mora imati
osiguran neometani pristup s morske strane;
h) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
- postojeće građevine dopušteno je
rekonstruirati do uvjeta određenih ovim Odredbama za nove građevine;
- iznimno, od prethodne alineje, postojeće
građevine koje su izvan dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim Odredbama za
nove građevine, mogu se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima;
i) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi.
Članak
45.
(1) Planom se utvrđuje akvatorij privezišta
(PR11, PR12, PR13).
(2) U sklopu privezišta dozvoljen je stalan
privez plovila lokalnog stanovništva, ukrcaj i iskrcaj ljudi i tereta.
(3) Kopneni dio navedenih privezišta (gatovi)
mogu se rekonstruirati zbog poboljšanja kvalitete pristupa i usluga, ali samo
unutar postojećih gabarita i bez izgradnje novih. Nije dozvoljeno formiranje
sadržaja lučke nadogradnje niti istezališta.
(4) Planom se utvrđuje kapacitet broja vezova
za privezišta:
- PR11 - 15 plovila,
- PR12 - 15 plovila,
- PR13 - 15 plovila.
Članak
46.
(1) Planom se utvrđuje akvatorij sidrišta (S)
povremenog - sezonskog karaktera u funkciji uređene plaže (određen načelno
simbolom).
(2) Sidrišta su formirana na već postojećim
lokacijama za potrebe morskog pristupa plažama te se formiraju kao vezovi na
plutačama ili bez njih (čisto sidrenje). Područja povremenih sidrišta smiju
svojim dimenzijama, u odnosu na obalnu crtu zauzimati ukupno najviše 10%
duljine plaže uutar koje se nalaze, ali ne više od 30 m.
(3) Sidrišta moraju biti udaljena najmanje 50
m od obalne linije uz uređenu plažu - kupalište R214.
(4) Planom se utvrđuje kapacitet sidrišta:
- S7 - 20 plovila,
- S8 - 10 plovila.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
47.
(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Elektronička komunikacijska i elektroenergetska mreža.
(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(3) Elektronička komunikacijska kabelska
kanalizacija treba biti realizirana cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim
montažnim zdencima.
(4) Planom je predviđeno povećanje kapaciteta
elektroničke komunikacijske mreže tako da se osigura dovoljan broj telefonskih
priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih
veza. Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni, svjetlovodni i koaksijalni
kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama postojećih,
odnosno planiranih prometnica.
Članak
48.
(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke
komunikacijske mreže Planom je omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata
(tip A) koji ne prelazi visinu građevine na koju se postavlja.
(2) Prilikom izgradnje osnovnih postaja za
potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog stavka
(1) ovog članka potrebno je poštivati zakonske odredbe, kao i ostale propisane
uvjete za takvu vrstu građevina. Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe
javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o
urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom
uklapanju, naročito u blizini zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih
kulturnih dobara za koje je potrebno ishoditi i posebne uvjete nadležnog
konzervatorskog odjela.
(3) Građenje samostojećih antenskih stupova
nije dozvoljeno.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE
INFASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska
mreža
Članak
49.
Planom je u energetskom sustavu predviđena
gradnja građevina i uređaja za elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža
prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.B: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Elektronička komunikacijska i elektroenergetska mreža.
Elektroenergetska mreža obuhvaća elektroopskrbu i javnu rasvjetu.
5.3.1.1. Elektroopskrba
Članak
50.
(1) Unutar Planom obuhvaćenog područja
postojeće trafostanice 20/0,4 kV moguće je po potrebi rekonstruirati ili
zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojeće) novom trafostanicom
20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta. Za postojeće trafostanice i njihove
lokacije potrebno je osigurati pristup kroz nova rješenja zona u kojoj se iste
nalaze.
(2) U svrhu kvalitetnog rješavanja
elektroopskrbe, a s obzirom na planiranu izgradnju, unutar Planom obuhvaćenog
područja predviđa se gradnja četiri 20/0,4 kV transformatorske stanice
instalirane snage 630 kVA na lokacijama označenim na kartografskom prikazu br.
2.B: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Elektronička
komunikacijska i elektroenergetska mreža.
(3) Lokacije planiranih trafostanica 20/0,4
kV, instalirane snage trafostanica i trase priključnog dalekovoda 10(20) kV
mogu se izmijeniti, a biti će točno utvrđeni projektnom dokumentacijom na
temelju stvarnih potreba korištenja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
(4) Trafostanice se planiraju kao tipske
građevine (samostojeće) ili ugrađene u sklopu građevine, a sukladno posebnim
uvjetima dozvoljena su i drugačija oblikovna rješenja.
(5) Uvjeti za gradnju građevine trafostanice:
- za trafostanicu koja se gradi kao
samostojeća tipska građevina treba osigurati građevnu česticu s neposrednim
pristupom na javnu kolnu prometnicu,
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 5 m u neizgrađenim dijelovima građevinskog
područja, dok se u izgrađenim dijelovima građevinskog područja dozvoljava i
manja udaljenost uz suglasnost nadležnih javnopravnih tijela,
- najmanja udaljenost građevine od ostalih
međa iznosi 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,
- razina buke na udaljenosti 3,5 m od
trafostanice ne smije biti veća od 35 db,
- neizgrađenu površinu građevne čestice treba
zatravniti,
- ograda se može podizati prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda visine do 1,8 m, a postavlja se s unutrašnje strane
međe; uz ogradu je moguće saditi živicu,
- kod izgradnje građevine trafostanice težiti
postizanju što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.
(6) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama
pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz trafostanice
predviđene za opskrbu električnom energijom Planom obuhvaćenog područja,
lokaciju za trafostanicu je potrebno osigurati u njegovoj zoni obuhvata.
(7) Trase priključnih vodova 20 kV naponskog
nivoa odredit će se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije
trafostanice, a polažu se podzemno u zahvatu prometnice prema planiranim
trafostanicama na Planom obuhvaćenom području.
5.3.1.2. Javna rasvjeta
Članak
51.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu
nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima
s podzemnim napajanjem.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar
obuhvata Plana potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će do
kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov
razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo
osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak
52.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća
izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav korištenja voda) i sustava odvodnje
otpadnih voda, uređenje drugih voda, izgradnju građevina za zaštitu od štetnog
djelovanja voda, građevina za obranu od poplava i zaštitu od erozije i bujica.
(2) Prije izrade projektne dokumentacije za
izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno posebnim
propisima.
5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe
Članak
53.
(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja
na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu broj 2C
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrbna mreža,
odvodnja otpadnih voda.
(2) Područje obuhvata Plana opskrbljuje se
vodom iz vodospreme Fruga, kapaciteta 500 m3, koja je smještena u sjevernom dijelu izvan obuhvata Plana.
Od vodospreme je izveden opskrbni cjevovod do naselja, a time i do krajnjih
korisnika. Izvan obuhvata Plana u sjeveroistočnom dijelu na koti 56 m.n.m.
planirana je izgradnja dodatne vodospreme Supetarska Draga gornja, kapaciteta
800 m3.
Članak
54.
(1) Planom je predviđena rekonstrukcija
postojeće te gradnja nove mreže vodoopskrbnog sustava u skladu s potrebama
korisnika prostora.
(2) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u
skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim
parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti sukladna
zakonskoj regulativi. Hidranti će se postaviti na vanjski rub pješačkog hodnika
ili u zeleni pojas i sl.
(3) Cjevovode, građevine i uređaje
vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Najmanji vertikalni razmak od ostalih
instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda
debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1
m.
(4) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama
izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(5) Vodomjerna okna treba izvesti prema
uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za
vodoopskrbni vod prema građevinama.
5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
Članak
55.
(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su
na kartografskom prikazu br. 2C Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža. - Vodoopskrbna mreža i odvodnja otpadnih voda.
(2) Planom je planiran razdjelni sustav
odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati
sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Članak
56.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s
cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijskog
sustava Draga, odnosno sekundarne i glavne kanalizacijske mreže
tlačno-gravitacijskih kolektora i crpnih stanica s usmjeravanjem otpadnih voda
prema uređaju za pročišćavanje »Potočina« smještenim izvan obuhvata Plana
(uređaj za predtretman i ispust u more pročišćene vode podmorskim ispustom).
(2) Unutar obuhvata Plana utvrđene su ukupno
dvije crpne stanice (CS 1 i CS 2). Tlačno-gravitacijski kolektori i crpne
stanice locirani su u obalnom dijelu područja obuhvata Plana.
(3) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje
iz stavka (1) ovog članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po
sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za
predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s
važećim propisima.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
Članak
57.
(1) Oborinske vode s cesta, većih
parkirališnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima
upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku -
separatoru. Za parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta dozvoljava
se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom
odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih mjesta, do izgradnje javnog
sustava, dozvoljava se upuštanje oborinskih voda u podzemlje preko upojnog
bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja.
(2) Na prostoru parkirališnih i
manipulativnih površina za asfaltirane površine veće od 200 m2 potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja.
(3) Sve oborinske vode treba odvesti
kolektorima oborinske odvodnje prema najbližem bujičnom vodotoku i nastavno
prema moru ili direktnim ispustom u more, a prethodno ih je potrebno pročistiti
na taložniku - separatoru.
(4) Oborinske vode s građevnih čestica i
građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u
okviru pojedine građevne čestice, a moguće ih je upuštati u javni sustav
oborinske odvodnje.
Članak
58.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava
odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti
od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi
može biti najmanje DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih
instalacija je najmanje 1 m. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na
način da je odvodnja na nižoj koti. Smjerovi otjecanja otpadnih voda su načelne
te se mogu korigirati izradom projektne dokumentacije.
(2) Revizijska okna treba izvesti kao
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina).
Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.
(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba
izvesti kao vodonepropustan.
(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je
osigurati priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih
okana.
(5) Prije izrade projektne dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s važećom zakonskom regulativom.
(6) Granične vrijednosti emisija otpadnih
voda koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, kao i u
vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih
voda u prirodni prijemnik, moraju biti u skladu sa propisanom zakonskom
regulativom.
5.3.2.3. Sustav uređenja voda
Članak
59.
(1) Sukladno zakonskom propisu kojim se
uređuje zaštita od štetnog djelovanja voda ograničenja na bujičnom vodotoku i
njegovoj neposrednoj blizini odnose se na ograničenje gradnje i korištenja
prostora u koritu i uz korito vodotoka, u svrhu obrane od poplava, gradnju
vodnih građevina te njihovog održavanja.
(2) Trasa bujičnog vodotoka Viskići te njegov
zaštitni pojas prikazani su na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih
ograničenja u korištenju.
(3) Na zemljištu iznad natkrivenog dijela
vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica i
javnih zelenih površina.
(4) Iz bujičnog kanala nužno je odstraniti
sve gradnje i instalacije koje ne služe zbrinjavanju bujičnih voda kako bi se
uspostavila njegova osnovna funkcija i omogućilo održavanje u skladu s
namjenom. Pri tome se ne isključuje korištenje kanala i za zbrinjavanje
oborinskih voda, ali preko izgrađenog i kontroliranog sustava s točno poznatim
mjestima spojeva na bujični kanal.
5.3.3. Postavljanje jednostavnih građevina
Članak
60.
(1) Plan određuje mogućnost postavljanja
jednostavnih građevina, kao što su nadstrešnice, informativni i promidžbeni
panoi i dr., uz sadržaje i na površinama javne namjene (stajališta javnog
prijevoza putnika, površine sporta i rekreacije i sl.).
(2) Nadstrešnice te informativne i
promidžbene panoe na javnim površinama treba oblikovno unificirati kao
prepoznatljiv oblik urbane opreme.
(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i
instalacija određuje se u okvirima proširene pješačke ili dijela zelene
površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za najmanje 2,0 m, pri
čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne
smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog
prostora.
(4) Predmetne građevine i instalacije
smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem su smještene.
(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne
građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Grada Raba
utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom
korištenju javnih površina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH I
SPORTSKO-REKREACIJSKIH POVRŠINA - UREĐENIH PLAŽA - KUPALIŠTA
6.1. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
61.
Planom je utvrđeno uređenje i održavanje
zelenih površina u zonama prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje
i namjena površina i to:
- u zoni Z1 javni park,
- u zoni Z3 odmorište.
Članak
62.
(1) Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno
uređenje javnog parka, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2). Javni
park namijenjen je šetnji i odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom
okruženju. Smjernice za oblikovanje strukture javnog parka su: 50% pod visokom
vegetacijom, 30% su livade i travnjaci te 20% staze i tereni za igru i
razonodu. Prilikom uređenja javnog parka predlaže se maksimalno zadržavanje
postojeće vegetacije. Unutar javnog parka moguće je postavljanje urbane opreme
i javne rasvjete.
(2) Planom je u zoni označenoj sa Z3 utvrđeno
uređenje odmorišta namijenjeno šetnji, odmoru i edukaciji posjetitelja, gdje se
zadržava postojeća vegetacija uz mogućnost sadnje novih autohtonih biljnih
zajednica, te uređenje pješačkih površina. Unutar odmorišta moguće je
postavljanje urbane opreme i javne rasvjete, a zabranjena je bili kakva
gradnja.
(3) Unutar zona mješovite namjene - pretežito
stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) dopušten je
smještaj dječjih igrališta za uzrast djece od 3 do 6 i 7 do 15 godina. Na
čestici dječjeg igrališta mogu se uređivati pješačke površine i parkovno
zelenilo u skladu s prirodnim karakteristikama prostora. U sklopu dječjeg
igrališta moguće je postavljanje naprava za igru, urbane opreme i javne
rasvjete.
6.2. UVJETI UREĐENJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
POVRŠINA - UREĐENIH PLAŽA - KUPALIŠTA
Članak
63.
(1) Planom je utvrđena sportsko-rekreacijska
površina - uređene plaže - kupalište R214 izvan naselja koja obuhvaća kopneni i morski dio, te
sportsko-rekreacijska površina - uređene plaže R214N unutar naselja koja obuhvaća kopneni dio, a prikazane
su na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina. Površina
uređene plaže (R214) koja se
nalazi izvan naselja, zajedno sa površinom uređene plaže (R214N) čini jedinstvenu cjelinu uređene plaže brojčane
oznake »14«. Uvjeti za uređenje uređene plaže R214 izvan naselja i R214N unutar naselja su određeni ovim člankom.
(2) Uređena plaža R214 koja se nalazi izvan naselja je pristupačna s kopnene
i morske strane, infrastrukturno neopremljena, zatečenog prirodnog obilježja
(zadržava se u prirodnom obliku). Uređena plaža R214N koja se nalazi unutar naselja je nadzirana i
pristupačna s kopnene strane, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog
obilježja te infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno
povezan sa kopnenim dijelom uređene plaže izvan naselja R214.
(3) Na površinama uređene plaže R214N dozvoljeni su sljedeći zahvati:
- uređenje plažnih (kupališnih) površina,
sunčališta, javnih pješačkih i zelenih površina, gradnja infrastrukturnih
građevina, dječjih igrališta, odmorišta i sl.,
- gradnja pomoćnih građevina u funkciji
plaže,
(4) Pomoćne građevine u funkciji uređene
plaže R214N mogu biti zabavne
i rekreacijske građevine, ugostiteljske građevine, tuševi, sanitarije, zasloni
za presvlačenje, pristupi moru za osobe s invaliditetom i smanjenom
pokretljivošću, spremišta opreme, spasilačke osmatračnice i sl., a grade se uz
sljedeće uvjete:
- dopušten je smještaj na kopnenom dijelu
plaže,
- ukupna GBP građevine ne smije biti veća od
1% površine kopnenog dijela plaže, niti veća od 10 m2 kada se grade kao zgrade,
- dopuštena visina građevine iznosi najviše
4,0 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine, sa
najviše jednom nadzemnom etažom, a smještaju se uz stražnju granicu plaže prema
komunikacijskim površinama.
(5) Uređenjem plaže R214N ne smiju se narušiti ambijentalne vrijednosti
priobalnog i okolnog prostora, a prilikom uređenja treba koristiti prirodne
materijale karakteristične za podneblje te očuvati postojeću i planirati sadnju
nove visoke vegetacije.
(6) Svi zahvati uređenja plaže utvrđeni ovim
člankom unutar obuhvata pojedine plaže mogu se provoditi u segmentima, ali se
za cijelo područje obuhvata plaže prethodno mora izraditi projekt uređenja
plaže koji je izrađen u skladu s odgovarajućim istraživanjima (batimetrija,
valovanje i druge odgovarajuće studije i elaborati) koji moraju biti odobreni
od Grada Raba.
(7) Gradnja odnosno rekonstrukcija povremenih
sidrišta u funkciji uređene plaže R214, provodi se u skladu s člankom 46. ovih Odredbi.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
Članak
64.
(1) Ovim Planom predloženo je područje za
zaštitu:
- spomenik prirode (na moru) - Supetarska
draga,
Mjere zaštite:
Spomenik prirode
- zabrana nasipavanja i zatrpavanja staništa,
- sprečavanje isušivanja,
- zabrana čišćenja naslaga morske vegetacije,
- zabrana komercijalnih vrsta,
- ograničenje i kontrola ribolovnih alata.
(2) Planom obuhvaćeno područje sastavni je
dio područja ekološke mreže, i to:
- POP - važnog područja za ptice (HR 1000033
Kvarnerski otoci),
- POVS - važnog područja za divlje svojte i
stanišne tipove (HR 3000024 Supetarska Draga na Rabu).
Članak
65.
U cilju zaštite prirodnog krajobraza koji je
prikazan na kartografskom prikazu 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju i biološke raznolikosti planskim rješenjem primjenjuju se sljedeće
mjere:
- očuvanje postojeće vegetacije na
eksponiranim reljefnim točkama kao dijela prirodnog krajobraza,
- formiranje javnih i zaštitnih zelenih
površina kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz,
prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine,
- obvezno je uređenje zelene površine u
okviru građevnih čestica sadnjom visokog i niskog zelenila, posebno na dijelu
uz prometne pravce,
- zaštita područja prirodnih biotopa,
- zadržavanje postojeće vegetacije u najvećoj
mogućoj mjeri te korištenje udomaćenih biljnih vrsta za sadnju,
- očuvanje prirodnih kvaliteta prostora na
način da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva prirodni pejzaž,
- čuvanje prirodne vegetacije te njeno
uključivanje u krajobrazno uređenje.
7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
66.
(1) Zaštićena kulturna dobra, kao i ona
Planom predviđena za zaštitu na području obuhvata ovog Plana prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(2) Opća načela zaštite su:
- očuvanje vrijedne povijesne slike, volumena
(gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih
pogleda (vizura),
- zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih
toponima,
- zaštita područja prirodnih biotopa,
- stvaranje pejsažno-krajobraznog sustava u
obliku mreže zelenih površina, drvoreda i tratina koji prožima područje zone
- zadržavanje postojeće vegetacije u najvećoj
mogućoj mjeri te korištenje udomaćenih biljnih vrsta za sadnju,
- očuvanje prirodnih kvaliteta prostora na
način da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva prirodni pejzaž,
- očuvanje prirodne vegetacije te njeno
uključivanje u krajobrazno uređenje.
(3) Ako se pri izvođenju građevinskih ili
bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla
naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je
prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
Članak
67.
(1) U okviru Planom obuhvaćenog područja se
štiti evidentirana etnološka baština - etnografski spomenik Mlinica.
(2) Zaštita evidentiranih etnoloških
građevina visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva sanaciju i
rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite
kulturnih dobara.
(3) Predlaže se upis građevina iz stavka (1)
ovog članka na Listu nepokretnih spomenika, Registra kulturnih dobara Republike
Hrvatske.
Članak
68.
(1) Na dijelovima obuhvata Plana utvrđene su
zone tradicionalnog naselja, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 3A
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta
korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(2) Uređenjem područja tradicionalnog naselja
treba ostvariti preduvjete za zadržavanje stalno naseljenog stanovništva, a
oblikovanje građevina zadržati u postojećem karakterističnom obliku pri čemu
nije dopuštena izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi
funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka
prostornog identiteta pojedinih građevina.
(3) Iznimno od pojedinih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Odredbama, za novogradnju u zonama definiranim u stavku (1) ovog
članka utvrđuje se:
- najmanja površina građevne čestice iznosi
250 m2,
- najveća visina građevne određena je
regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne viša od
9,0 m ili 3 nadzemne etaže,
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 60 m2, a
najviše 150 m2,
- uređenje svih vanjskih ploha građevina
korištenjem isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.
(4) Rekonstrukcija postojećih građevina u
zonama utvrđenim u stavku (1) ovog članka provodi se u okvirima zatečenog
gabarita i oblikovanja. Uređenje vanjskih ploha građevine mora se temeljiti na
korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.
(5) Za sve građevinske zahvate nove gradnje
ili promjene volumena postojećih građevina potrebno je ishoditi posebne
konzervatorske uvjete odnosno prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog
odjela.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
69.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Na razmatranom području se prikuplja
komunalni otpad i zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom
izvan obuhvata ovog Plana.
(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan
način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u
kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.
(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora
odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga
zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici na način da se
spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.
Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog
poduzeća.
(5) Odvojeno prikupljanje (primarna
reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih
posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim
površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada
(papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad,
istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na prometno dostupna i
uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.
Članak
70.
(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata
Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji
obuhvaćaju:
- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada
na mjestu nastajanja,
- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu
nastanka,
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
- sprječavanje nenadziranog postupanja s
otpadom,
- prikupljanje i iznošenje otpada te
odlaganje otpada na postojeće odlagalište,
- saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju
osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada
(ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje
otpada iz stavka (2) ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici
moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog
otpada.
(4) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
71.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Planom se određuju kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, mora te zaštitu od
prekomjerne buke, štetnog djelovanja voda i mjere posebne zaštite.
(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja
okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita
od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja,
odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i
rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih
posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.
(5) Prilikom planiranja, projektiranja i
odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere
zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka,
zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one
djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili
potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad
dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima.
9.1. ZAŠTITA TLA
Članak
72.
(1) Područje Plana je, s obzirom na
fizio-mehaničke značajke, obuhvaćeno sljedećim geotehničkim kategorijama:
a) I. geotehnička kategorija - zona golog
krša (karbonatni stijenski kompleks mezozoika i paleogena) slijedećih
karakteristika:
- karbonatni kompleks je geotehnički
najpovoljniji u smislu izvođenja građevinskih zahvata zbog povoljne stabilnosti
bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u karbonatnim
stijenama, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer imaju
relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja.
Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od
prosječnih. Mjestimično vrlo raščlanjen reljef, često je ograničavajući
čimbenik, budući da nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske
zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica.
- pogodnost terena oblikovanih u karbonatnim
stijenama je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora.
b) III.a geotehnička kategorija - padinske
tvorevine na flišu:
- fliška stijenska masa je potpuno prekrivena
padinskim tvorevinama debljine do 7,0 m;
- teren je deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
- većina terena je stabilna u prirodnim
uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta, opasnost od
pojave nestabilnosti prilikom nasijecanja ili nasipavanja;
- upojnost terena je u cijelosti mala, fliška
stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenjive vodopropusnosti,
mogućnost erozije je znatna;
- teren je uvjetno pogodan za građenje uz
prethodno provedena detaljna istraživanja.
(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se dokazivanjem
potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih struktura.
(3) Geološko ispitivanje tla potrebno je
provesti prije početka gradnje građevina svih namjena.
(4) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati
vegetacijski vrijedna područja.
(5) U sklopu građevnih čestica svih namjena
treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s
uvjetima ovog Plana.
(6) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen
unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se
iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.
9.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak
73.
(1) S obzirom na postojeću namjenu površina
te planiranu orijentaciju na stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona
štetnih po kvalitetu zraka, može se temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi
da njegova kakvoća zadovoljava korištenje najviše kategorije prema zakonskim
propisima pa kao takva treba biti i dalje trajno očuvana.
(2) Na području naselja trajno će se
provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat će se sve mjere temeljene na
zakonskim propisima kojima se može očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće
zraka.
(3) U skladu sa zakonskom regulativom
provodit će se potrebne mjere za sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija
definiranih posebnim propisima i u tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:
- stacionarni izvori onečišćenja zraka
(tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni
i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti
emisije prema zakonom definiranim uvjetima,
- održavanje javnih površina naselja
redovitim čišćenjem i zbrinjavanjem otpada te izvedbom zaštitnih zelenih površina
i očuvanjem postojećeg zelenila,
- poboljšanje prometne cirkulacije sa
smanjenjem negativnog utjecaja na kakvoću zraka.
9.3. ZAŠTITA VODA
Članak
74.
(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na
području Grada Raba određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće na otoku Rabu.
(2) Sjeveroistočni dio obuhvata Plana nalazi
se unutar I. zone zaštite, dok se sjeverozapadni dio nalazi unutar
vodozaštitnog područja II. zone zaštite što je prikazano na kartografskom
prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja
posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
Članak
75.
(1) Područje I. zone sanitarne zaštite je
zona neposredne zaštite i obuhvaća područje izvorišta vode (izvor ili
eksploatacijski bunar), objekte za crpljenje i preradu vode i ostale nužne
objekte za pogon i održavanje.
(2) Područje izdvojeno kao II. zona sanitarne
zaštite je područje neposrednog utjecaja na izvorište i zona strogog
ograničenja.
(3) U I. zoni sanitarne zaštite zabranjeno
je:
- postojanje bilo kakvih objekata osim onih
koji su potrebni za pogon, održavanje i čuvanje vodozahvata,
- svaka djelatnost koja nije vezana uz
vodoopskrbu i koja može nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode za
piće ili na izdašnost izvorišta.
(4) Izvorištima vode za piće na otoku Rabu
upravlja Javno poduzeće »Vrelo« d.o.o. Rab, koje je korisnik zemljišta prve
zone.
(5) U I. zoni sanitarne zaštite mjere zaštite
provode se na sljedeći način:
- područje mora biti ograđeno i zaštićeno od
pristupa nepozvanih osoba,
- pristup na područje I. zone dopušten je
samo zaposlenicima, a nadležnim inspekcijskim tijelima i drugim osobama samo uz
odobrenje i pratnju zaposlenika »Vrelo« d.o.o. Rab,
- oborinske vode s uređenih površina i
krovova objekata unutar zone odvesti izvan zone,
- objekti i sadržaj unutar zone koji su nužni
za pogon crpilišta moraju biti građeni i održavani s najvišim stupnjem
sigurnosti.
(6) U II. zoni sanitarne zaštite posebno je
zabranjeno:
- postojanje poslovnih i gospodarskih objekata
u kojima se koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari,
- postojanje spremnika goriva osim ukapljenog
plina,
- postojanje odlagališta i uređaja za
zbrinjavanje bilo kakvog otpada,
- građenje uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda,
- uporaba pesticida na bazi kloriranih
ugljikovodika, teških metala, cijanovodične kiseline, fenola, krezola,
organofosfornih spojeva te nekontrolirana uporaba mineralnih gnojiva,
- prosipanje i prolijevanje otpadnih tvari,
- ispuštanje otpadnih voda u podzemlje.
(7) U II. zoni sanitarne zaštite mjere
zaštite provode se na sljedeći način:
- izgraditi ili rekonstruirati nepropusni
sustav javne odvodnje za sanitarno potrošne vode s pročišćavanjem i ispuštanjem
pročišćenih otpadnih voda izvan zone,
- postojeće građevine priključiti na
nepropusni sustav javne odvodnje,
- oborinske vode s prometnica i parkirališnih
površina odvesti nepropusnim sustavom odvodnje izvan zone,
- sve slobodne, napuštene ili devastirane
površine moraju se urediti i ozeleniti.
(8) Svi zahvati u prostoru unutar zona
sanitarne zaštite mogu se obavljati jedino ako nisu u suprotnosti s odredbama
važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite i posebnog propisa o utvrđivanju zona
sanitarne zaštite.
(9) Cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni
i podzemni spremnici goriva mogu se graditi isključivo ako je Odlukom o zonama
sanitarne zaštite omogućen takav zahvat u II. zoni sanitarne zaštite.
Članak
76.
(1) Na području obuhvata Plana nalazi se
bujični vodotok Viskići.
(2) Građevinske i druge zahvate na Planom
obuhvaćenom području potrebno je izvoditi na način da uključuju antierozijsku
zaštitu.
(3) Sprječavanje erozije strmog terena
postiže se izgradnjom odvodnje oborinske vode. Sanitarno-otpadne vode i
oborinske vode odvode se zasebnim kanalizacijskim sustavima.
(4) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni
odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od
nadležne službe.
(5) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se
izvesti kao nepropusni, a sve građevne čestice/građevine trebaju biti
priključene na javnu mrežu odvodnje.
(6) Granične vrijednosti emisija otpadnih
voda koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, kao i u
vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih
voda u prirodni prijemnik, moraju biti u skladu sa propisanom zakonskom
regulativom.
(7) Oborinske vode onečišćene naftnim
derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom
kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja
disperzno ispustiti u podzemlje.
(8) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na Planom obuhvaćenom području, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim
propisima.
9.4. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
Članak
77.
(1) Potrebna zaštita postojećih i planiranih
sadržaja u području mogućeg djelovanja vodotoka te sprječavanje erozije strmog
terena postiže se izgradnjom odvodnje oborinske vode, osiguranjem širine
zaštitnog koridora vodotoka te gradnjom i održavanjem regulacijskih i zaštitnih
vodnih građevina.
(2) Na području obuhvata Plana nalazi se
bujični vodotok Viskići čiji je zaštitni koridor prikazan na kartografskim
prikazima br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja
posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(3) Sukladno zakonskoj regulativi propisana
su ograničenja gradnje i korištenja prostora na bujičnim vodotocima i njihovoj
neposrednoj blizini u svrhu obrane od poplava, gradnja vodnih građevina i
njihovog održavanja.
(4) Do utvrđivanja inundacijskog područja
(javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća
prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10,0 m,
mjereno od gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.
(5) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka
nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i
trgova.
(6) Iz bujičnog vodotoka potrebno je
odstraniti sve gradnje i instalacije koje nisu namijenjene zbrinjavanju
bujičnih voda.
(7) Korištenje koridora i svi zahvati kojima
nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno zakonskoj
regulativi.
9.5. ZAŠTITA MORA
Članak
78.
Planom obuhvaćeno područje nalazi se uz
morsku obalu i može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za
sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:
- izgradnju javnog sustava za odvodnju
otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i
tehnoloških otpadnih voda u more,
- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda
s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
- unapređivanje službe za zaštitu i čišćenje
mora i plaža,
- monitoring kakvoće mora na morskim plažama
radi preventivne i eventualne zaštite,
- proširenje ispitivanja kakvoće mora u
lukama.
Članak
79.
Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih
pomorskim prometom potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:
- u luci nautičkog turizma - marini osigurati
prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, a po potrebi osigurati i postavljanje
uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica te kontejnera za
odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, kao i krutog
otpada,
- odrediti način servisiranja brodova na moru
i kopnu,
- izviđati i obavješćivati radi utvrđivanja
pojave onečišćenja.
9.6. ZAŠTITA OD BUKE
Članak
80.
(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno
ugroženo povećanom razinom buke. Područje više ugroženosti bukom može se
predvidjeti uz glavnu mjesnu ulicu te uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa u
tom koridoru odnosno uz zone navedenih sadržaja treba provoditi mjere za
smanjenje razine buke do razine određene važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se
maksimalna razina buke prema utvrđenom standardu prikazanom u tablicama:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Tablica 1. Najviše dopuštene razine buke u
otvorenom prostoru u odnosu na namjenu zone
Tablica 2. Najviše dopuštene ekvivalentne
razine buke LReq u zatvorenim boravišnim prostorijama po zonama buke u dB(A);
vrijede kod zatvorenih prozora i vrata prostorija
Članak
81.
S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje
bukom ovim Planom su predviđene sljedeće mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se
smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stambene i turističke zone
ili remete rad u mirnim djelatnostima Plana (parkovi, plaže i sl.),
- pri planiranju građevina i namjena, što
predstavljaju potencijalan izvor buke, predvidjet će se moguće učinkovite mjere
sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni
prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),
- provodit će se urbanističke mjere zaštite:
uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice i sl.
9.7. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak
82.
(1) Primjena mjera posebne zaštite utvrđuje
se temeljem važećih propisa.
(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite prikazana su na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite.
(3) U građevinama javne i društvene i slične
namjene koje koristi veći broj različitih korisnika potrebno je osigurati
prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama
koje je potrebno poduzeti i ispuniti zahtjeve u smislu sustava uzbunjivanja u
skladu s važećom zakonskom regulativom kojom se propisuju subjekti i sredstva
za uzbunjivanje stanovništva te postupak za uzbunjivanje i obavješćivanje
stanovništva o nastanku opasnosti, postupcima za vrijeme trajanja opasnosti i
prestanku opasnosti.
(4) U okviru Planom obuhvaćenog područja
definirano je smještanje sirena za uzbunjivanje dometa čujnosti 500 m.
(5) Na Planom obuhvaćenom području nema
klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.
9.7.1. Sklanjanje ljudi
Članak
83.
(1) Sklanjanje ljudi osigurava se gradnjom
zaklona i/ili privremenim izmještanjem ljudi iz ugroženih područja ili u za to
podesne prostorije (prilagođavanje suterenskih i podrumskih dijelova
građevina), a u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada Raba.
(2) Kod planiranja i gradnje
suterenskih/podrumskih javnih i sličnih građevina potrebno je voditi računa da
se one mogu brzo prilagoditi za potrebe sklanjanja ljudi.
9.7.2. Zaštita od potresa i rušenja
Članak
84.
(1) Planom obuhvaćeno područje je s obzirom
na zabilježene intenzitete potresa na području Grada Raba svrstano u VII.
stupanj prema karti maksimalnih intenziteta potresa po MSK.
(2) Protupotresno projektiranje kao i
građenje građevina provodi se u skladu sa zakonskim propisima o građenju i
prema postojećim tehničkim propisima za seizmičku zonu.
(3) Ugrožena područja unutar obuhvata Plana
su sve zone unutar kojih je dozvoljena gradnja građevina.
(4) Na području obuhvata Plana od potresom
ugrožene kritične infrastrukture nalaze se postojeće i planirane trafostanice
(čijim bi rušenjem moglo doći do prekida dobave električnom energijom), te
vodoopskrbni cjevovod gdje bi moglo doći do pucanja cjevovoda te zamućivanja, što
bi uzrokovalo prekid opskrbe vodom.
(5) Od kritične infrastrukture utvrđene u
prethodnom stavku ovog članka postojeće i planirane trafostanice prikazane su
na kartografskom prikazu br. 3B Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
- područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, dok su sve trase
vodoopskrbnih cjevovoda prikazane na kartografskom prikazu br. 2C: Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrbna i kanalizacijska mreža.
Članak
85.
(1) Planom definirane mjere zaštite od
rušenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite.
(2) Planom su definirani prometni pravci
evakuacije koji nisu ugroženi urušavanjem. Kako bi se spriječilo zaprječenje
prometnica eventualnim ruševinama i kako bi se omogućila evakuacija i pristup
interventnim vozilima ovim Planom utvrđene su najmanje dopuštene udaljenosti
građe
vina (međusobno i od javnih
prometnih površina) te najveće visine građevina.
(3) Kao zone za evakuaciju ljudi Planom se
definiraju područja koja nisu ugrožena urušavanjem: javne zelene površine i
zona sportsko-rekreacijske namjene R2.
(4) Površine definirane u prethodnom stavku
ovog članka kao i površine parkirališta mogu se koristiti za privremeno
deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja, a u svrhu
olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije. Konačno
zbrinjavanje predviđeno je na postojećem odlagalištu otpada Sorinj koje se
nalazi izvan obuhvata Plana.
(5) Građevine naglašene ugroženosti u naselju
su građevine javno-društvene, i gospodarske namjene u kojima se okuplja veći
broj ljudi te trasa glavne prometnice. Navedene građevine i trasa prometnice
utvrđuju se kao prioritet u raščišćavanju terena.
9.7.3. Zaštita od požara i eksplozije
Članak
86.
(1) Zaštita od požara stambenih, javnih,
gospodarskih i infrastrukturnih građevina kao i zaštita od eksplozija provodi
se tijekom projektiranja primjenom važećih zakona i propisa, kao i prihvaćenih
normi iz oblasti zaštite od požara i eksplozija, te u skladu s pravilima
struke.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina u
pojedinim zonama treba se izvesti na način da se ne povećava ukupno postojeće
požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.
(3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod
planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina treba provesti zamjenu
prostora s požarno opasnim sadržajima prema požarno neopasnim sadržajima.
(4) Za izgradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obvezno je
ishođenje suglasnosti nadležnih državnih upravnih tijela.
(5) Na Planom obuhvaćenom području nisu
planirane zone za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje bi
predstavljale moguće izvore tehničko-tehnološke nesreće.
Članak
87.
Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite od
požara:
- Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu
za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili
GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine
u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
- Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih
zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske
stambene građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini
više građevine, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih
građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama
potrebno je predvidjeti dodatne, pojačanje mjere zaštite od požara.
- Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu sa zakonskom regulativom. Sve pristupne ceste u
dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju
se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga
interventna vozila.
- Kod projektiranja nove vodovodne mreže
obvezno je planiranje izgradnje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih
hidranata najmanje 1 100 na međurazmaku od 150 m sukladno zakonskoj regulativi.
- Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova mora se poštivati zakonska
regulativa.
- Prilikom projektiranja i gradnje garaža,
zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.
- Temeljem važeće zakonske regulative o
zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine.
9.7.4. Zaštita od tehničko-tehnološke
katastrofe izazvane nesrećama u prometu
Članak
88.
Na području Grada Raba nije dozvoljen
prijevoz opasnih tvari osim u slučajevima opskrbe. Na Planom obuhvaćenom
području nalazi se državna cesta koja je na kartografskom prikazu označena kao
moguće mjesto tehničko- tehnološke nesreće izazvane u prometu.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
89.
(1) Provedba Plana vrši se neposredno
primjenom Odredbi za provedbu uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata
(tekstualnog i grafičkog dijela).
(2) Prioriteti izrade komunalnog opremanja i
uređivanja prostora na području obuhvata Plana određuje se Programom gradnje
objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji donosi Gradsko vijeće Grada
Raba za svaku narednu godinu.
Članak
90.
(1) Postojeće građevine koje se nalaze u
zonama koje su ovim Planom predviđene za drugu namjenu mogu se, do privođenja
prostora planiranoj namjeni, rekonstruirati i održavati u okviru zatečenog
gabarita, odnosno GBP-a.
(2) Promjena namjene građevine, odnosno
usklađenje s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i
namjena površina moguće je samo prema uvjetima za predmetnu namjenu i Odredbama
ovog plana.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
91.
Plan je izrađen u pet izvornika. Izvornici
Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Raba, Upravnog odjela za
prostorno uređenje, gospodarstvo i turizam Grada Raba, Upravnom odjelu za
prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske
županije i Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.
Članak
92.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 023-06/19-01/06
Ur. broj: 2169-01-02/7-19-23
Rab, 2. prosinca 2019.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Željko
Peran, mag. ing. agr., v. r.