61.
Na temelju članka 188. Zakona o prostornom
uređenju (»Narodne novine« broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19), a sukladno
članku 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj
76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13 i 78/15) i članku 22. Statuta
Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske« broj 27/09, 13/13,
31/13-pročišćeni tekst, 19/15, 4/18 i 40/18), Gradsko vijeće Grada Raba, na
sjednici održanoj dana 2. prosinca 2019. godine, donijelo je
ODLUKU
O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA 19
- Supetarska Draga (NA 66
NA 67)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Urbanistički plan uređenja 19 - Supetarska
Draga (NA 66 NA 67) izrađen je temeljem Odluke o izradi (»Službene
novine« PGŽ broj 50/10, 05/12, 20/12 i 04/16), za područje utvrđeno Prostornim
planom uređenja Grada Raba (Službene novine Primorsko-goranske županije br.
15/04, 40/ 05 - ispravak, 18/07, 47/11 i 19/16), s granicom obuhvata Plana
prikazanom na kartografskim prikazima 3.B Uvjeti korištenja i zaštite prostora
- područja primjene planskih mjera zaštite u mjerilu 1:25.000 i 4.5.
Građevinska područja - naselje Supetarska Draga u mjerilu 1:5.000 te obuhvaća
građevinska područja naselja: NA 66 i NA 67.
Članak
2.
Urbanistički plan uređenja 19 - Supetarska
Draga (NA 66 NA 67) sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime
uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom,
uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i
zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim
prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područja
naselja NA 66 i NA 67.
Članak
3.
(1) Elaborat Urbanistički plan uređenja 19 -
Supetarska Draga (NA 66 NA 67) izradila je tvrtka Geoprojekt d.d. iz Opatije u
koordinaciji s nositeljem izrade Upravnim odjelom za prostorno uređenje,
gospodarstvo i turizam Grada Raba, a sastoji se od:
I - Tekstualnog dijela (Odredbe za
provođenje):
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti i sportsko-rekreacijskih građevina
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim građevinama i površinama
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih i
kupališno-rekreacijskih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10. Mjere provedbe plana
II - Grafičkog dijela koji nije predmet
objave, a sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000:
1. Korištenje i namjena površina
2.A Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Prometna mreža
2.B Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Pošta i elektronička komunikacijska infrastruktura
2.C. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Elektroenergetska mreža
2.D Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Vodoopskrbna mreža
2.E Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka
3.A Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju
3.B Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
4. Način i uvjeti gradnje
III - Obveznih priloga koji sadrže:
III - 1. Obrazloženje
III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja
III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
III - 4. Popis sektorskih dokumenata i
propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana
III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. ZPUG-a
III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi
III - 7a. Izvješće o javnoj raspravi
III - 7b. Izvješće o ponovljenoj javnoj
raspravi
III - 8. Evidencija postupka izrade i
donošenja plana
III - 9a. Sažetak za javnost - javna rasprava
III - 9b. Sažetak za javnost - javna rasprava
III -10 Stručni izrađivač
(2) Elaborat iz prethodnog stavka ovoga
članka, točaka I - Tekstualni dio, II - Grafički dio i III - Obvezni prilozi,
ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog
vijeća Grada Raba, sastavni je dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
(1) U Urbanističkom planu uređenja 19 -
Supetarska Draga (NA 66 NA 67) (u daljnjem tekstu: Plan) su osnovna namjena i način
korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina
detaljno označeni rubnom linijom, bojom i planskim znakom na kartografskom
prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina. Točnost razgraničenja površina
odgovara mjerilu 1:5000 i stanju prikazanom na Hrvatskoj osnovnoj karti, te se
pri primjeni Plana precizno utvrđuje geodetskim projektom u skladu s
katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima te stvarnim stanjem.
(2) Unutar obuhvata Plana, površine za razvoj
i uređenje razgraničene su kako slijedi:
1. Površine u građevinskom području naselja
(Supetarska Draga (NA 66 NA 67):
a) javne namjene
- javne zelene površine (Z1, Z3),
- površine infrastrukturnih sustava,
- vodotoci.
b) druge namjene
- mješovita namjena (M1, M2).
2. Površine izvan građevinskog područja
naselja
- površine sportsko-rekreacijske namjene:
- prirodna plaža-kupalište (R216) (kopneni i morski dio),
- uređena plaža-kupalište (R212) (kopneni i morski dio),
- javne zelene površine (Z2),
- površine infrastrukturnih sustava,
- vodotoci.
1.1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA
1.1.1. Javne zelene površine
Članak
5.
(1) Planom su određene javne zelene površine
razgraničene na:
- javni park (Z1),
- odmorište (Z3).
(2) Javni park (Z1) je javni prostor
hortikulturno uređen, namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju.
Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i
kontaktne namjene.
(3) Odmorište (Z3), predstavlja površinu gdje
se zadržava postojeća vegetacija, ali je također namijenjena sadnji i uređenju
autohtonih biljnih zajednica te uređenju pješačkih površina.
1.1.2. Površine infrastrukturnih sustava
Članak
6.
Planom su određene površine infrastrukturnih
sustava razgraničene na:
- kopneni promet: javne prometne površine
(kolne i pješačke površine) i površine za građevine prometne infrastrukture:
javno parkiralište (P2).
1.1.3. Vodotoci
Članak
7.
Planom su određene površine koje obuhvaćaju
korita bujičnih vodotoka.
1.1.4. Mješovita namjena
Članak
8.
(1) Planom su određene površine mješovite
namjene razgraničene na: pretežito stambenu (M1) i pretežito poslovnu (M2).
(2) Na površinama mješovite, pretežito
stambene namjene (M1) grade se i uređuju:
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- javne i društvene građevine,
- javne zelene površine,
- sportsko-rekreacijske građevine otvorenog
tipa,
- prometne, infrastrukturne i komunalne
građevine i uređaji.
(3) Na površinama mješovite, pretežito
poslovne namjene (M2) grade se i uređuju:
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- poslovno-stambene građevine,
- višestambene građevine,
- javne i društvene građevine,
- poslovne građevine,
- ugostiteljsko-turističke građevine,
- javne zelene površine,
- sportsko-rekreacijske građevine otvorenog
tipa,
- prometne, infrastrukturne i komunalne
građevine i uređaji.
1.2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA IZVAN NASELJA
1.2.1. Površine sportsko-rekreacijske namjene
- uređena i prirodna plaža - kupalište
Članak
9.
(1) Planom su određene površine
sportsko-rekreacijske namjene: uređene plaža - kupalište (R212) i prirodna plaža - kupalište (R216).
(2) Površina uređene plaže (R212) obuhvaća uređeni dio kopna s pripadajućim dijelom
akvatorija, a namijenjena je kupanju i sportsko-rekreacijskim sadržajima.
Površina prirodne plaže (R216)
obuhvaća dio kopna s pripadajućim dijelom akvatorija uz zadržavanje prirodnog
oblika a namijenjena je kupanju.
1.2.2. Javne zelene površine
Članak
10.
(1) Planom su određene javne zelene površine
- igralište (Z2).
(2) Igralište (Z2) predstavlja javni prostor
s uređenim površinama za igru djece, pješačkim površinama i parkovnim
zelenilom.
1.2.3. Površine infrastrukturnih sustava
Članak
11.
Planom su određene površine infrastrukturnih
sustava razgraničene na:
- kopneni promet: javne prometne površine
(pješačke površine - šetnica) i površine za građevine prometne infrastrukture:
javno parkiralište (P1).
- pomorski promet:
- povremeno privezište (PR11),
-površine morskih luka - lučko područje
(kopneni i morski dio) - luka otvorene za javni promet lokalnog značaja, i to:
- luka u uvali Sv. Dumići (L12),
- luka Gonar (L14).
1.2.4. Vodotoci
Članak
12.
Planom su određene površine koje obuhvaćaju
korita bujičnih vodotoka.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
13.
(1) Gradnja građevina i uređenje površina
gospodarskih djelatnosti obuhvaća:
- građevine poslovne namjene,
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
(vrste pansion).
(2) Gradnja građevina iz stavka (1) ovog
članka nije predviđena u zasebnim zonama gospodarske namjene, već se iste grade
u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na zasebnim česticama,
(3) U obalnom pojasu do 70 m definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtije
vaju smještaj na obali
(brodogradilište, luka i sl.) te uređenje javnih površina.
(4) Gospodarske djelatnosti u okviru građevne
čestice namijenjene stanovanju moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u
točki 4. ovih Odredbi.
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE
NAMJENE
Članak
14.
Planom je dozvoljena je gradnja poslovnih
građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2).
Članak
15.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali lokacijski uvjeti poslovnih građevina u zonama mješovite namjene -
pretežito poslovne (M2) na zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena građevina, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u poslovne građevine se smještaju sadržaji
uslužnih, trgovačkih, zanatskih i sličnih djelatnosti, koje obuhvaćaju sljedeće
sadržaje: poslovni prostori, različiti uslužni sadržaji (financijske
institucije, osiguravajuća društva, agencije, zdravstvene, osobne usluge),
trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge (caffei,
buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), zanatske djelatnosti (krojačke,
frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.),
skladišne djelatnosti i sl.;
- unutar poslovne građevine se mogu smjestiti
prateći sadržaji (rekreacija, društvene djelatnosti i sl.) koji mogu obuhvatiti
najviše do 49% građevinske bruto površine građevine (u daljnjem tekstu: GBP);
- u okviru građevne čestice poslovne namjene
može se smjestiti više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
800 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,2;
- nije dopušten smještaj pomoćnih građevina
na građevnoj čestici.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaža, pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemne
etaže građevine;
- najveća ukupna visina građevine iznosi 11,0
m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0
m iznad kote prirodnog terena;
- najveća brutto tlocrtna površina građevine
iznosi 350 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost poslovne građevine od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu
više građevine;
- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca
iznosi 6,0 m.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i izbor građevinskih materijala u skladu sa
karakteristikama lokalnog arhitektonskog izričaja, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa
ili ravna, nagiba i pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
pojedine građevine, a na krovnu plohu se mogu postaviti kolektori sunčeve
energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice i dr.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne
ometa kolni pristup građevnoj čestici i pješački pristup građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevine kojom se povećava GBP, potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta na građevnoj čestici, uz/ili u
okvirima građevina osnovne namjene prema sljedećim normativima:
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
- trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 parkirališnih/garažnih
mjesta,
- drugi poslovni sadržaji - 1 mjesto na 15 m2 GBP-a,
- restorani i kavane -1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta,
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i 1 dodatno mjesto.
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene;
- postojeće garaže i parkirališno/garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno/garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom vezanom s osiguranjem pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl., pri čemu takvo uređenje ne smije prouzročiti
štetu na susjednim česticama (usmjeravanje površinskih voda i dr.);
- ograda se može podizati prema ulici i na
granicama prema susjednim građevnim česticama, a njezina najveća visina može
biti do 1,5 m;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- podnožje ulične ograde može biti izvedeno
od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do
0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili
drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica
i sl.);
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena mogu se prilikom uređenja građevne čestice izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid (ili se oblažu kamenom) visine do 1,5 m, a iznimno ako
to zahtijevaju terenski uvjeti i nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda, podzid se može izvesti kaskadno s većom visinom izvedbom horizontalnog
pomaka od najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, uz ozelenjavanje
prostora između kaskada.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativan utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
- postojeće poslovne građevine (unutar i/ili
izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do uvjeta
određenih ovim Odredbama za nove građevine. Ukoliko je postojeća građevina
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih uvjeta gradnje
odre
đenih ovim Odredbama za nove
građevine, može se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima;
- prenamjena postojećih građevina drugih
namjena(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) u poslovnu građevinu
moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine;
- zatečene građevine poslovne namjene u
izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguranja propisanih
mjera zaštite.
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO
- TURISTIČKE NAMJENE
Članak
16.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene vrste pansion (sukladno Pravilniku o
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli) u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama.
(2) U obalnom pojasu do 70 m definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luka i sl.) te uređenje javnih
površina (građevine sa smještajem se mogu smjestiti na dijelovima građevne
čestice izvan utvrđenog pojasa).
Članak
17.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali lokacijski uvjeti ugostiteljsko-turističkih građevina vrste pansion u
zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na zasebnim građevnim
česticama:
a) Namjena građevine, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- ugostiteljsko-turistička građevina (vrste
pansion) je građevina namijenjena pružanju usluga smještaja i pratećih usluga u
ugostiteljskim objektima iz skupine »hoteli«;
- unutar osnovne građevine i/ili u pomoćnim
građevinama na građevnoj čestici se mogu smjestiti prateći sadržaji
(društveno-zabavni, kulturni, trgovačko-uslužni, sportsko- rekreacijski i sl.)
koji mogu obuhvatiti najviše do 49% građevinske bruto površine građevine (u
daljnjem tekstu: GBP);
- u okviru građevne čestice može se smjestiti
jedna, a iznimno, kod postojećih pansiona, više građevina koje čine tehnološku
i funkcionalnu cjelinu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
800 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 0,8.
b) Veličina građevine osnovne namjene i broj
funkcionalnih jedinica
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže, pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina građevine iznosi 11,0 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog
terena;
- najveći broj ležaja iznosi 20, odnosno
najveći broj smještajnih jedinica iznosi 10.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca
iznosi 6,0 m.
e) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m pri
čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad
kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od drugih
granica građevne čestice iznosi 1,0 m uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi
na udaljenosti manjoj od 3,0 m ne dozvoljava izgradnja otvora;
- najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame.
f) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i izbor građevinskih materijala u skladu sa
karakteristikama lokalnog arhitektonskog izričaja, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa
ili ravna, nagiba i pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja
pojedine građevine, a na krovnu plohu se mogu postaviti kolektori sunčeve energije.
g) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanje 40% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice i dr.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ne
ometa kolni pristup građevnoj čestici i pješački pristup građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu:
- 1 mjesto na 2 ležaja uz još 5 dodatnih
parking mjesta;
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a;
- drugi poslovni sadržaji -1 mjesto na 15 m2 GBP-a;
- restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta;
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i 1 dodatno mjesto.
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno/garažna
mjesta ne mogu se prenamjeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno/garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl., pri čemu takvo uređenje ne smije prouzročiti
štetu na susjednim građevnim česticama (usmjeravanje površinskih voda i dr.);
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama, a njezina najveća visina može biti
do 1,2 m;
- podnožje ograde može biti izvedeno kao
»prozračno« ili »puno« od čvrstog materijala (kamen, beton, opeka) najveće
visine do 0,50 m, a preostali dio do visine 1,2 m treba biti prozračan izveden
od metala ili kao zeleni nasad (živica i sl.);
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena mogu se prilikom uređenja građevne čestice izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid (ili se oblažu kamenom) visine do 1,5 m, a iznimno ako
to zahtijevaju terenski uvjeti i nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda, pozid se može izvesti kaskadno s većom visinom izvedbom horizontalnog
pomaka od najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, uz ozelenjavanje
prostora između kaskada.
h) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m, pri
čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativan utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
i) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
Građevine osnovne namjene i pomoćne građevine
- postojeće ugostiteljsko-turističke
građevine (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je
rekonstruirati do uvjeta određenih ovim Odredbama za nove građevine (izvan
obalnog pojasa širine 70 m). Ukoliko je postojeća građevina (unutar i/ili izvan
obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim
Odredbama za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m), može se
rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima;
- prenamjena postojećih građevina (unutar
i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) drugih namjena u građevinu
ugostiteljsko-turističke namjene vrste pansion moguća je pod istim uvjetima kao
za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m);
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
vrste pansion (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) ne mogu se
prenamijeniti u građevine stambene namjene.
j) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI I SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA
Članak
18.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
društvenih djelatnosti i uređenje površina:
- u zonama mješovite namjene - pretežito
stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na zasebnim
građevnim česticama (predškolske i školske ustanove, građevine kulture i
udruga, te zdravstvene, socijalne, vjerske, upravne građevine i sl.),
- u zonama mješovite namjene - pretežito
stambene (M1), mješovite namjene - pretežito poslovne (M2), na javnim zelenim
površinama, u javnom parku (Z1), dječjem igralištu (Z2) i odmorištu (Z3)
dozvoljeno je graditi i uređivati dječja igrališta, spomenike, spomen obilježja
i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.) sukladno članku 20. ovih
Odredbi.
(2) Planom je dozvoljena gradnja
sportsko-rekreacijskih građevina otvorenog tipa u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2).
(3) Iznimno se u obalnom pojasu do 70 m
definiranom na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više
građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih
vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po
svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luka i sl.) te
uređenje javnih površina.
3.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
19.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti građevina društvene namjene u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u građevini je dopušten smještaj
predškolske i školske ustanove, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih, upravnih,
vjerskih sadržaja, udruga i sl.;
- u okviru građevne čestice se mogu smjestiti
prateći sadržaji kompatibilni sa sadržajima osnovne namjene (zabavni, poslovni,
trgovačko-uslužni, ugostiteljski, rekreacijski sadržaji i sl.) koji mogu
obuhvatiti do 49% GBP-a;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,5.
b) Veličina građevina
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne i 1 podrumska etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 12,0 m, a
ukupna visina 14,5 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
kao i postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj
čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne namjene
prema normativima kako slijedi:
- predškolske i školske ustanove - 1 mjesto
na 3 zaposlenika,
- građevne kulture - 1 mjesto na 25m2 GBP, ali ne manje od 5 mjesta,
- građevine udruga - 1 mjesto na 25 m2 GBP-a i još 1 dodatno mjesto.
- za ostale društvene građevine - 1 mjesto na
25m2 GBP, ali ne manje od 5
mjesta.
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno ili garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.;
- vanjski prostori građevina predškolskih i
školskih ustanova te građevina kulture moraju biti opremljeni urbanom opremom,
a u skladu s korištenjem prostora i odgovarajućim spravama na igralištima
(ovisno o dobi djece koja koriste prostore građevina);
- oko građevnih čestica ograda se u pravilu
ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s najviše 1,2
m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala
(kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,5 m, a dio iznad
punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog materijala
sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.). Iznimno
prilikom ograđivanja površina specifične namjene unutar građevnih čestica
građevina društvenih djelatnosti (sportsko-rekreacijske površine i sl.) visina
ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3,0 m;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno,
ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom
slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2 m i visinom
pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
Građevine osnovne namjene
- postojeće građevine društvene namjene
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do
uvjeta određenih ovim Odredbama za nove građevine. Ukoliko je postojeća
građevina (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih
uvjeta gradnje određenih ovim Odredbama za nove građevine, može se
rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima;
- postojeće građevine društvene namjene
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) koje se nalaze na udaljenostima
od granica građevne čestice manjim od onih određenih ovim člankom, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti ostale uvjete određene ovim člankom;
- prenamjena postojećih građevina drugih
namjena (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) u građevine društvene
namjene moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.
h) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi.
Članak
20.
Spomenici, spomen obilježja i manje vjerske
građevine (kapelice, križevi i sl.) GBP-e do 30 m2, uključivo dječja igrališta mogu se graditi i
uređivati unutar zona mješovite namjene - pretežito stambene (M1), mješovite
namjene - pretežito poslovne (M2), dok se na javnim zelenim površinama - javni
parkovi (Z1), dječja igrališta (Z2) i odmorišta (Z3) dopušta postava spomenika
i spomen obilježja, te ostali zahvati utvrđeni člankom 57. ovih Odredbi.
3.2. UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
GRAĐEVINA
Članak
21.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
sportsko- rekreacijskih građevina otvorenog tipa u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u okviru građevne čestice mogu se smjestiti
jedna ili više uređenih površina igrališta za male sportove i rekreaciju (mali
nogomet, mali rukomet, odbojka, košarka, boćanje, stijene za slobodno penjanje,
trim staze, dječja igrališta i sl.) te jedna pomoćna građevina koji čine
funkcionalnu i
sadržajnu cjelinu (građevine
za sport i rekreaciju otvorenog tipa);
- u pomoćnoj građevini mogu se smjestiti
pomoćni i prateći sadržaji kompatibilni sa sportsko-rekreacijskom namjenom
(svlačionice, sanitarni čvorovi, spremišta rekvizita, klupski prostori i sl.),
a do 30% GBP-a mogu zauzeti trgovačko-uslužni, ugostiteljski i sl. sadržaji;
- nije dopušteno natkrivanje
sportsko-rekreacijskih površina;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
1000 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice (obuhvaća sportsko-rekreacijske površine i pomoćne građevine) iznosi
0,8.
b) Smještaj uređenih površina na građevnoj
čestici
- najmanja udaljenost uređenih rekreacijskih
površina od granica građevne čestice i regulacijskog pravca iznosi 1,5 m.
c) Veličina pomoćne građevine i smještaj na
građevnoj čestici
- tlocrtna površina pomoćne građevine iznosi
najviše 100 m2;
- najveći broj etaža pomoćne građevine iznosi
1 prizemnu etažu;
- najveća visina pomoćne građevine iznosi 4,0
m, a ukupna 5,0 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice
građevne čestice iznosi 3,0 m, a iznimno, pomoćna građevina može biti i na
manjoj udaljenosti, ako pročelje koje se nalazi na udaljenosti manjoj od 3,0 m
nema otvora;
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
d) Uvjeti za oblikovanje pomoćne građevine
- pomoćna građevina prilagođava se okolnom
ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora;
- krovna ploha građevine može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine,
a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- za promet u mirovanju potrebno je na građevnoj
čestici osigurati najmanje 6 parkirnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m;
- pristup pojedinim dijelovima na građevnoj
čestici mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- na čestici se uređuju pješačke površine
popločavanjem, nasipavanjem prirodnim materijalima i sl. te zelene površine
sadnjom visokog i niskog raslinja u skladu s prirodnim karakteristikama
prostora, opremljene urbanom opremom; zelene površine treba izvesti na najmanje
10% čestice, a izvode se uz rubove čestice u širini najmanje 1,5 m;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- oko građevne čestice ograda se u pravilu ne
izvodi; u slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s najviše 1,2 m,
a iznimno oko pojedinih sportsko-rekreacijskih površina visine do 3,0 m, pri
čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen,
beton ili sl.), najveće visine do 0,5 m, a dio iznad punog podnožja mora biti
prozračan, izveden od metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili
izvedeno kao zeleni nasad (živica i sl.);
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m, pri
čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Rekonstrukcija građevina
- prenamjena građevina drugih namjena (unutar
i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) u sportsko-rekreacijsku građevinu
otvorenog tipa i rekonstrukcija postojeće građevine otvorenog tipa (unutar
i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopuštena je uz uvjete određene za nove
građevine ovim Odredbama.
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
22.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
namijenjenih stanovanju u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1),
mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) prikazanim na kartografskom prikazu
br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:
- stambene građevine kao samostojeće i dvojne
u zonama M1 i M2,
- stambeno-poslovne građevine kao samostojeće
u zonama M1 i M2,
- poslovno-stambene građevine kao samostojeće
u zonama M2,
- višestambene građevine kao samostojeće u
zonama M2.
(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene
stanovanju s obzirom na broj uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog
prostora kako slijedi:
- stambena građevina je građevina koja sadrži
najviše tri stana ako se gradi kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako
se gradi kao dvojna,
- stambeno-poslovna građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da
se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; stambeno-poslovna građevina
sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3
poslovna prostora,
- poslovno-stambena građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se 50 do 70% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet
da se najmanje 30% GBP-a koristi kao stambeni prostor; poslovno-stambena
građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 poslovna prostora
ili 3 stambena prostora,
- višestambena građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a može koristiti kao poslovni prostor, uz
uvjet da se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; višestambena
građevina sadrži 4 i više stanova.
(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka
ovog članka je prostor koji obuhvaća djelatnosti bez negativnog utjecaja na
okoliš (u skladu s posebnim propisima), a u kojem se smještaju uslužne i
zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke,
urarske, zlatarske i sl. radionice), trgovačko-opskrbne djelatnosti
(prodavaonice), zdravstveni sadržaji, poslovni sadržaji (uredi, ateljei,
liječničke ordinacije i sl.), ugostiteljsko-turističke djelatnosti (caffei,
buffeti, restorani, pečenjarnice i sl., smještajni kapaciteti za privatno
iznajmljivanje), te sve vrste proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne
ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode
buku unutar dozvoljenih granica. Poslovni prostor uz stambeni smještava se
unutar građevine osnovne namjene ili manje građevine gospodarske namjene na
istoj građevnoj čestici. Kod višestambenih građevina poslovni prostor se
smještava samo unutar građevine na nižim etažama.
(4) Pomoćna građevina je građevina koja se
gradi na građevnoj čestici građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji
osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, plinske stanice,
vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji, bazeni i sl.).
(5) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena.
Planom je dozvoljena samo rekonstrukcija i održavanje građevina u nizu u okviru
postojećeg gabarita, odnosno GBP-a.
4.1. SAMOSTOJEĆE STAMBENE GRAĐEVINE
Članak
23.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali lokacijski uvjeti samostojećih stambenih građevina u zonama mješovite
namjene-pretežito stambene (M1) i mješovite namjene-pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevni česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2;
- najmanja širina građevne čestice mjerena na
mjestu građevinskog pravca iznosi 16,0 m;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina 13,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz
građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najveći GBP iznosi 400 m2;
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 64 m2, a
najviše 200 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi najmanje polovicu visine
više građevine ali ne manje od 6,0 m.
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti
(kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m, a
ukupna 5,0 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti
najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina pomoćne građevine ne može
biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pipadajuće
građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba
materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa
ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- postojeća vegetacija koja se nalazi na
površini građevne čestice mora se štititi te održavati na neizgrađenom dijelu
građevinske čestice;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup građevnoj čestici te pješački
pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost).
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost
prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 29. ovih Odredbi.
4.2. SAMOSTOJEĆE STAMBENO-POSLOVNE GRAĐEVINE
Članak
24.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali lokacijski uvjeti samostojećih stambeno-poslovnih građevina u zonama
mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito
poslovne (M2) na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina i manjih građevina gospodarske namjene;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2;
- najmanja širina građevne čestice mjerena na
mjestu građevinskog pravca iznosi 20,0 m;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina 13,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz
građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najveći GBP iznosi 400 m2;
- tlocrtna brutto površina građevine osnovne
namjene iznosi najmanje 80 m2,
a najviše 200 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi najmanje polovicu visine
više građevine ali ne manje od 6,0 m.
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina i manjih
građevina gospodarske namjene
- izgradnja pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata
izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na
građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m, a
ukupna 5,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti
najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina pomoćne i manje
gospodarske građevine ne može biti veća od 60% tlocrtne površine građevine
osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pripadajuće
građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- oblikovanje pomoćne građevine i manje
građevine gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj
građevini;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa
ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- postojeća vegetacija koja se nalazi na
površini građevne čestice mora se štititi te održavati na neizgrađenom dijelu
građevinske čestice;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup građevnoj čestici te pješački
pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih mjesta
prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice stambene namjene - prema normativima određenim u točki 2.
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost).
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost
prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 29. ovih Odredbi.
4.3. SAMOSTOJEĆE POSLOVNO-STAMBENE GRAĐEVINE
Članak
25.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali lokacijski uvjeti samostojećih poslovno
stambenih građevina u zonama mješovite
namjene - pretežito poslovne (M2) na zasebnim građevnim česticama: primjenjuju
se uvjeti gradnje utvrđeni za samostojeće stambeno-poslovne građevine u članku
24. ovih Odredbi.
4.4. DVOJNE STAMBENE GRAĐEVINE
Članak
26.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali lokacijski uvjeti dvojnih stambenih građevina u zonama mješovite
namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)
na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
400 m2;
- najmanja širina građevne čestice mjerena na
mjestu građevinskog pravca iznosi 14,0 m;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,6.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
ukupna visina 13,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najveći GBP iznosi 400 m2;
- tlocrtna brutto površina građevine osnovne
namjene iznosi najmanje 64 m2,
a najviše 120 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granice
građevne čestice, izuzev granice uz koju je prislonjena iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici uz koju nije prislonjena iznosi
najmanje polovicu visine više građevine, ali ne manje od 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- kod bočne strane građevine osnovne namjene
prislonjene uz granicu građevne čestice treba osigurati mjere protupožarne
zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar
pripadajuće građevne čestice.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m, a
ukupna 5,0 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti
najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina pomoćne građevine ne može
biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- iznimno se građevine mogu graditi
prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i susjedna građevina izvedena na
isti način, a u tom slučaju treba osigurati mjere protupožarne zaštite
(vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj čestici i
da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pipadajuće
građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba
materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa
ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- postojeća vegetacija koja se nalazi na
površini građevne čestice mora se štititi te održavati na neizgrađenom dijelu
građevinske čestice;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup građevnoj čestici te pješački
pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice stambene namjene - prema normativima određenim u točki 2.
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost);
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost
prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 29. ovih Odredbi.
4.5 VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE
Članak
27.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali lokacijski uvjeti višestambenih građevina u zonama mješovite namjene
- pretežito poslovne (M2) na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
višestambena građevina;
- poslovne sadržaje treba smjestiti u
prizemnu i/ili suterensku etažu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
1200 m2;
- najmanja širina građevne čestice mjerene na
mjestu građevinskog pravca iznosi 16,0 m, odnosno 20,0 m ako se poslovni
prostor smješta unutar građevine osnovne namjene;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,2;
- najveći dopušteni broj stanova iznosi12.
- najveća dopuštena tlocrtna brutto površina
građevine iznosi 200 m2;
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća ukupna visina građevine iznosi 12,0
m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0
m iznad kote prirodnog terena.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 4,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola ukupne visine više
građevine, ali ne manje od 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih sadržaja i garažne
građevine
- pomoćni sadržaji smještaju se unutar
gabarita višestambene građevine, a iznimno, garaže za smještaj vozila korisnika
višestambenih građevina grade se unutar gabarita višestambene građevine ili kao
slobodnostojeće građevine na zasebnoj građevinskoj čestici udaljene najmanje
3,0 m od granice građevne čestice;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m, a
ukupna visina 5,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- garaže izgrađene za potrebe višestambene
građevine ne mogu se prenamijeniti u sadržaje druge namjene;
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa
ili ravna, a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- postojeća vegetacija koja se nalazi na
površini građevne čestice mora se štititi te održavati na neizgrađenom dijelu
građevinske čestice;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup građevnoj čestici te pješački
pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice stambene namjene - prema normativima određenim u točki 2.
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost).
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeća parkirališna mjesta ne mogu se
prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno mjesto na
istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost
prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 29. ovih Odredbi.
Uvjeti za rekonstrukciju i uvjeti gradnje u
zaštićenom obalnom pojasu za sve vrste stambenih građevina
Članak
28.
U pojasu 70 m od obalne crte definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih
vodova, pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju
smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.
Osnovna građevina namijenjena stanovanju sa smještajnim kapacitetima se može
smjestiti na dijelovima građevne čestice izvan utvrđenog pojasa. Postojeće
građevine namijenjene stanovanju unutar utvrđenog pojasa, mogu se zadržati, a
rekonstruiraju se prema uvjetima iz članka 29. ovih Odredbi.
Članak
29.
(1) Postojeću građevinu namijenjenu
stanovanju (stambene, stambeno-poslovne, poslovno-stambene i višestambene
građevine) i postojeću garažnu građevinu za smještaj vozila korisnika
višestambenih građevina na zasebnoj građevnoj čestici (unutar i/ili izvan
obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do uvjeta određenih
ovim Odredbama za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m). Ukoliko je
postojeća građevina (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) izvan
dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim Odredbama za nove građevine (izvan
obalnog pojasa širine 70 m), može se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka,
postojeću građevinu namijenjenu stanovanju i postojeću garažnu građevinu za
smještaj vozila korisnika višestambenih građevina na zasebnoj građevnoj
čestici, koja se nalazi na manjim udaljenostima od regulacijskog pravca i
ostalih granica građevne čestice od ovim Odredbama određenih udaljenosti za
nove građevine, dopušteno je rekonstruirati uz primjenu ostalih uvjeta za nove
građevine.
(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka
postojeću građevinu namijenjenu stanovanju, čija je površina građevne čestice
manja od ovim Odredbama određene najmanje dopuštene površine građevne čestice
za nove građevine, dopušteno je rekonstruirati uz primjenu ostalih uvjeta za
nove građevine.
(4) Iznimno od stavka (1) ovog članka,
postojeću građevinu namijenjenu stanovanju dopušteno je rekonstruirati do
uvjeta za nove građevine i ako je građevnoj čestici osiguran pristup na javnu
prometnu površinu manji od Planom utvrđene najmanje širine.
(5) Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine namijenjene stanovanju i postojeće garažne građevine za
smještaj vozila korisnika višestambenih građevina na zasebnoj građevnoj čestici
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) moguća je pod istim uvjetima
kao za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m).
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
30.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj
infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i
to za:
- sustav prometne infrastrukture:
- kopneni: kolni, kolno-pješački i pješački,
javno parkiralište
- morski: luke otvorene za javni promet
lokalnog značaja, privezište
- sustav elektroničke komunikacijske
infrastrukture,
- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
- vodnogospodarski sustav: vodoopskrba,
odvodnja otpadnih i oborinskih voda, sustav uređenja voda i zaštite od štetnog
djelovanja voda,
- energetski sustav - građevine za
transformaciju i prijenos energije: elektroopskrba, javna rasvjeta.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na
kartografskim prikazima br. 2A, 2B, 2C, 2D i 2E: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih
sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim
propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se
određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Trase elektroničke komunikacijske,
komunalne i ostale infrastrukturne mreže smještaju se u okviru površine
prometnica, a radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava točan
položaj u okviru površine prometnice odredit će se pri izradi projektne
dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog sustava, pa eventualne promjene
trase ne predstavljaju odstupanja od ovog Plana.
(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke
komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru
površina ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo polaganje
osigura koridor širine utvrđene posebnim propisima, uz uvjet da se takvim
zahvatom ne ometa korištenje tih namjena.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak
31.
(1) Na području obuhvata Plana određene su
površine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na
kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Prometna mreža.
(2) Osim Planom definiranih javnih prometnih
površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i drugih kao i
zadržavanje postojećih prometnih i pratećih površina i građevina u zonama
drugih namjena potrebnih za njihovo funkcioniranje u prostoru, a u skladu s
posebnim propisima. Kod gradnje novih javnih prometnih površina primjenjuju se
minimalni tehnički elementi utvrđeni za gradnju ostale ulice (OU) u točki c)
stavka (1) članka 32. osim za pristup do građevina stambene namjene u
izgrađenim dijelovima naselja gdje dužina pristupnih prometnih površina može
biti maksimalno do 50 m, a širina pristupnog puta 3,0 m.
(3) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan
pristup građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti
izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
5.1.1 Kopneni promet
5.1.1.1. Ceste/ulice
Članak
32.
(1) Sustav cestovnog prometa, na području
obuhvata Plana, utvrđuje trase dionica glavnih mjesnih, sabirnih i
kolno-pješačkih ulica uključivo i javne prometne površine utvrđene u stavku 2.
prethodnog članka.
(2) Ulicom se smatra svaka javno-prometna
površina unutar obuhvata Plana uz koju se izgrađuju ili postoje građevine i na
koju te građevine imaju izravan pristup te ostale javne prometne površine.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije
postojećih ulica potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri očuvati krajobrazne
vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.
(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili
usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okviru
površine prometnice prema
rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Minimalni tehnički elementi za gradnju
dionica ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine
prometnice, su:
a) Glavna mjesna ulica (GMU):
- maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3
m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
- pješački nogostup, jednostrani, minimalne
širine 1,5 m,
b) Sabirna ulica (SU):
- maksimalni nagib nivelete 12%,
- broj prometnih traka i širina kolnika
2x2,75 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
- pješački nogostup, jednostrani ili
dvostrani, minimalne širine 1,5 m za dvosmjerni, a 0,75 m za jednosmjerni,
c) Ostala ulica (OU):
- maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom, a kod novoplanirane ulice iznosi do 17%,
- broj prometnih traka i širina kolnika
2x2,75 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
- pješački nogostup, jednostrani ili
dvostrani, minimalne širine 1,5 m za dvosmjerni, a 0,75 m za jednosmjerni,
d) Kolno-pješačka ulica:
- maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom, a kod novoplanirane ulice iznosi do 17%,
- minimalna širina kolnika iznosi 3,0 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
(7) Iznimno, jednosmjerni promet moguće je
organizirati u postojećim ulicama uskog zatečenog profila.
(8) Iznimno, za zonu tradicionalnog naselja
definiranu u točki 7.2. ovih Odredbi kod rekonstrukcije postojećih cesta širina
kolnika može iznositi i manje od 4 m ako položaj već postojećih građevina
onemogućava izvedbu Planom propisanih širina ulica.
Članak
33.
(1) Svaka građevna čestica mora imati
neposredni pristup na ulicu u jednoj od kategorija navedenih u stavku (1)
članka 32. Iznimno, može imati neposredan pristup na postojeće prometne
površine.
(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog
stavka ovog članka smatra se i pristup najveće dužine 50 m te najmanje širine
kolnika 3,0 m za stambene građevine. U slučaju dužine veće od 50 m, primjenjuju
se minimalni tehnički elementi iz članka 32. ovog Plana. Za sve ostale
građevine, širina kolnika iznosi 5,5 m.
5.1.1.2. Javni autobusni promet
Članak
34.
(1) Planom se za javni autobusni promet
predviđa korištenje glavne mjesne ulice - GMU.
(2) Na glavnoj mjesnoj ulici planirano je
uređenje ugibališta za stajalište, odnosno okretište autobusa javnog prometa s
nadstrešnicom za putnike.
5.1.1.3. Javna parkirališta
Članak
35.
(1) Promet u mirovanju rješava se izgradnjom
javnog parkirališta na Planom utvrđenim površinama označenim s P1 i P2
na kartografskim prikazima br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Prometna mreža i 4: Način i uvjeti gradnje. Na Planom utvrđenom javnom
parkiralištu moguće je ostvariti najmanje sljedeći broj parkirnih mjesta:
P1 - 16 parkirnih mjesta, P2 - 9 parkirnih mjesta.
(2) Osim na Planom utvrđenoj površini iz
prethodnog stavka ovog članka javne parkirališne površine dozvoljeno je graditi
i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1), mješovite, pretežito poslovne
(M2) namjene. Na pojedinom javnom parkiralištu potrebno je ostvariti najmanje 5
parkirnih mjesta.
(3) Javno parkiralište mora biti priključeno
na mrežu javne rasvjete i oborinske odvodnje, a iznimno do izgradnje cjelovitog
sustava odvodnje oborinskih voda dozvoljava se za parkirališne površine do
deset parkirališnih mjesta odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren
raspršenim sustavom odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih mjesta
dozvoljava se disperzija oborinskih voda u okolni teren nakon odgovarajućeg
pročišćavanja.
(4) Parkirno mjesto na javnom parkiralištu
mora biti minimalnih dimenzija 2,5x5 m. Na javnom parkiralištu treba od ukupnog
broja parkirnih mjesta osigurati najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile
invalida, minimalnih dimenzija 3,75*5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na
javnim parkiralištima s manje od 20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile
invalida na javnom parkiralištu trebaju biti smještena uz pješačke površine i u
blizini ulaza u građevinu te trebaju biti posebno označena.
(5) Parkirališne površine treba hortikulturno
urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo
na 3 parkirna mjesta.
5.1.1.4. Pješačke površine
Članak
36.
(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila
prometnica na Planom obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih
putova i obalne šetnice.
(2) Osim trasa pješačkih komunikacija iz (1)
stavka ovog članka dozvoljeno je uređenje pješačkih staza i stubišta i unutar
zona mješovite, pretežito stambene (M1), mješovite, pretežito poslovne (M2)
namjene te javnih zelenih površina uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina
izvedbe.
(3) Postojeći pješački pravci (šetnice,
stubišta) koji nisu ucrtani na grafičkom dijelu Plana, a unutar su planiranih
zona, moraju se zadržati na način da ostaju u postojećem obliku ili, ako je
potrebno, izvode se na rubovima zona.
Članak
37.
(1) Pješački putovi izvode se vodoravno, a
ako to radi terenskih uvjeta nije moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih
nagiba izvode se pješačke stube. Najmanja širina pješačkih putova i javnih
stubišta, osim obalne šetnice, iznosi 3,0 m, obalne šetnice iznosi 2,5 m, a
iznimno na kraćim potezima može iznositi 1,6 m.
(2) Uz pješačke putove moguće je urediti
manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom kao što su klupe, nadstrešnice
i sl.
(3) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi,
znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.)
postavlja se na način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s
invaliditetom i poteškoćama u kretanju.
Članak
38.
(1) Planom se određuje prostor obalne šetnice
uz morsku obalu na području kupališno rekreacijske namjene (R212 i R216)
i naselja.
(2) Uređenje obalne šetnice provodi se
temeljem uvjeta utvrđenih u prethodnom članku ovih Odredbi i posebnih
uvjeta nadležnog javnopravnog
tijela za zaštitu prirode te lučke uprave.
(3) Duž obalne šetnice mora se na najmanje
svakih 400 m omogućiti pristup moru putem jedne poprečne pješačke veze obalne
šetnice dijelovima naselja u njezinom zaleđu te predvidjeti javnu rasvjetu, a
konačno oblikovanje će se odrediti projektnom dokumentacijom.
5.1.2. Pomorski promet
Članak
39.
(1) Za odvijanje pomorskog prometa Planom je
definirano područje kopnenog i morskog dijela za smještaj luka otvorenih za
javni promet lokalnog značaja (luka u uvali Dumići L12 i luka Gonar L14).
Područja su prikazana na kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Prometna mreža.
(2) Pristup površini luka definiranoj u
prethodnom stavku ovog članka prikazan je na navedenom kartografskom prikazu.
Članak
40.
(1) Planom se utvrđuje uređenje prostora
(kopna i akvatorija) u okviru luka iz prethodnog članka za potrebe priveza i
odveza brodica stanovništva i nautičara.
(2) Planom se utvrđuju sljedeći kapaciteti
priveza u luci (L14):
- komunalni privez za potrebe stanovništva do
25 vezova,
- privez za potrebe nautičara do 20 vezova.
(3) U sklopu luke (L12) dozvoljen je privez i
odvez brodica domaćeg stanovništva kapaciteta do 50 vezova i nautičara
kapaciteta do 40 vezova.
(4) Unutar kopnenog dijela luka dopušteno je
uređenje površina namijenjenih za interni promet (šetnica, kolno- pješačka
površina, parkirališne površine i druge manipulativne površine).
(5) Unutar površine luke dozvoljava se
gradnja u moru građevina vezanih za potrebe formiranja vezova i funkcioniranja
luke (lukobrana, gatova i sl.)
(6) Unutar luka (L12 i L14) dozvoljava se
gradnja građevina za potrebe lučkih djelatnosti s pratećim sadržajima
(ugostiteljski sadržaji, recepcija, sanitarna grupa, spremište i sl.) kao i
uređenje manipulativnih površina obale.
(7) Planom se utvrđuju uvjeti za gradnju
građevina u lučkom području:
- najveća tlocrtna površina ispod svih
građevina iznosi ukupno 200 m2,
- najveći broj etaža iznosi 1,
- najveća ukupna visina građevine iznosi 5 m,
- najmanja međusobna udaljenost građevina
iznosi 10 m.
(8) Za svaku luku otvorenu za javni promet
lokalnog značaja treba osigurati najmanje 10 parkirnih mjesta.
(9) Konačno oblikovanje obale će se odrediti
projektnom dokumentacijom na temelju odgovarajućih istraživanja.
(10) Luka otvorena za javni promet lokalnog
značaja mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu, pri
čemu kolni pristup treba izvesti na način da on nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa. Luka otvorena za javni promet mora biti
priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
Članak
41.
(1) Planom se utvrđuje načelni položaj
privezišta (PR11) povremenog - sezonskog karaktera u funkciji uređene plaže R212, a točna lokacija odredit će se projektom uređenja
plaže. Gradnja odnosno rekonstrukcija privezišta moguća je jedino u sklopu
cjelokupnog uređenja plaže na temelju projekta uređenja plaže koji je izrađen u
skladu s odgovarajućim istraživanjima (batimetrija, valovanje i druge
odgovarajuće studije i elaborati) i koji mora biti odobren od strane Grada Raba.
(2) Povremena privezišta su sastavni dio
plaže i u njenoj su funkciji te se grade odnosno rekonstruiraju prema sljedećim
uvjetima:
- privezište je namijenjeno vezu plovnih
objekata za ukrcaj i iskrcaj korisnika i obavljanje gospodarskih djelatnosti u
funkciji plaže,
- privezište ne smije sadržavati građevine
lučke nadgradnje,
- područja privezišta smiju, svojim
dimenzijama, u odnosu na obalnu crtu zauzimati ukupno najviše 10% duljine plaže
unutar koje se nalaze, ali ne više od 30 m.
(3) U sklopu privezišta dozvoljen je privez i
odvez brodica do 10 vezova.
(4) Rekonstrukcija postojećih gatova unutar
obuhvata povremenog privezišta moguća je samo u postojećim gabaritima gatova te
nije moguća gradnja novih gatova.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
42.
(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Pošta i elektronička komunikacijska infrastruktura.
(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(3) Elektronička komunikacijska kabelska
kanalizacija treba biti realizirana cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim
montažnim zdencima.
(4) Planom se osigurava dovoljan broj
telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj
spojnih veza. Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni kabeli,
svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u
površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak
43.
(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke
komunikacijske mreže Planom je omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata
(tip A) koji ne prelazi visinu građevine na koju se postavlja.
(2) Prilikom izgradnje osnovnih postaja za
potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog stavka
ovog članka potrebno je poštivati posebne propise za takvu vrstu građevina.
Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne elektroničke
komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o urbanističko-arhitektonskim
osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.
(3) Građenje samostojećih antenskih stupova
nije dozvoljeno.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE
INFRASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska
mreža
Članak
44.
Planom je u energetskom sustavu predviđena
gradnja građevina i uređaja za elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža
prikazana je na kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna
mreža - Elektroenergetska
mreža. Elektroenergetska mreža obuhvaća elektro-opskrbu i javnu rasvjetu.
5.3.1.1. Elektroopskrba
Članak
45.
(1) Elektroopskrbni sustav (vodovi i
trafostanice) smješta se načelno u koridore prometnica, odnosno na posebne
površine Planom utvrđene za smještaj trafostanice, na lokacijama označenim u
kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - elektroenergetika, a točna imena i lokacije odredit će se projektnom
dokumentacijom.
(2) Postojeće trafostanice 20/0,4 kV će se
rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojeće) novom
trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta, kako bi se zadovoljile
energetske potrebe na razmatranom području.
(3) Prilikom rekonstrukcije odnosno izvedbe
nove zamjenske transformatorske stanice ista se planira kao tipska građevina
(samostojeća), kao samostojeći uređaj s posluživanjem izvana ili ugrađena u
sklopu građevine, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i drugačija
oblikovna rješenja.
(4) Postojeće vodove 20 kV mreže treba
kablirati - izvesti podzemno, ako postoje prostorne mogućnosti.
(5) Na području postojećih nadzemnih vodova
20 kV mreže određen je zaštitni koridor širine 15 m. Zaštitni koridor određuje
područje zabrane nove gradnje, osim građevina infrastrukture, te dopušta
rekonstrukciju postojećih građevina u postojećim gabaritima. Zaštitni koridor
ostaje na snazi do realizacije podzemne 20 kV mreže i ukidanja postojeće
nadzemne 20 kV mreže.
(6) Trase priključnih dalekovoda 20 kV
određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije
trafostanice, a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV
vode se ispod javnih površina, a iznimno i na drugim površinama prema uvjetima
utvrđenim u članku 26.
(7) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama
pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz postojećih
rekonstruiranih trafostanica, dodatnu lokaciju za trafostanicu potrebno je
osigurati u njegovoj zoni obuhvata.
(8) Uvjeti za gradnju trafostanice:
- za trafostanicu koja se gradi kao
samostojeća tipska građevina treba osigurati građevnu česticu s neposrednim
pristupom na javnu prometnu površinu, pri čemu se neposrednim pristupom smatra
i pristup preko površine na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, radi
pristupa i servisiranja trafostanice,
- za trafostanicu koja se gradi kao
samostojeći uređaj s posluživanjem izvana treba osigurati građevnu česticu u
njezinoj veličini s neposrednim, ili, ukoliko to nije moguće, posrednim
pristupom na javnu prometnu površinu, pri čemu se neposrednim pristupom smatra
i pristup preko površine na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, radi
pristupa i servisiranja trafostanice,
- do trafostanice koja se gradi na građevnoj
čestici druge namjene potrebno je osigurati neposredan, ili, ukoliko to nije
moguće, posredan pristup na javnu prometnu površinu, pri čemu se neposrednim
pristupom smatra i pristup preko površine na kojoj je osnovano pravo služnosti
prolaza, radi pristupa i servisiranja trafostanice,
- trafostanica se može smjestiti i unutar
gabarita građevina gospodarske namjene ili iznimno građevina višestambene
namjene ako drugačije nije moguće smjestiti sadržaj,
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 5 m u neizgrađenim dijelovima građevinskog
područja, dok se u izgrađenim dijelovima građevinskog područja dozvoljava i
manja udaljenost uz suglasnost nadležnih javnopravnih tijela,
- najmanja udaljenost građevine od ostalih
međa iznosi 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,
- razina buke na udaljenosti 3,5 m od
trafostanice ne smije biti veća od 35 db.
(9) Niskonaponska mreža će se izvoditi
podzemnim kabelima, a gdje to nije moguće iznimno se uz suglasnost Grada Raba
dozvoljava nadzemno izvođenje sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na
betonskim stupovima.
5.3.1.2. Javna rasvjeta
Članak
46.
(1) Nova javna rasvjeta napaja se preko
podzemne niskonaponske mreže, a izvedena je na zasebnim stupovima ili se,
iznimno, izvodi u sklopu nadzemne niskonaponske mreže. Rekonstrukcija postojeće
mreže javne rasvjete može se provesti u sklopu nadzemne niskonaponske mreže
koristeći njezine stupove za postavu rasvjetnih tijela.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar
obuhvata Plana potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će
definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa
svim potrebnim proračunima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak
47.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća
izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav korištenja voda), sustava odvodnje
otpadnih voda, uređenje vodotoka i izgradnju građevina za zaštitu od štetnog
djelovanja voda.
(2) Prije izrade projektne dokumentacije za
izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno posebnim
propisima.
5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe
Članak
48.
(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja
na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu br. 2D:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrba.
(2) Opskrba vodom ostvaruje se preko
postojeće vodospreme Donja Supetarska Draga. Od vodospreme je izveden opskrbni
cjevovod do naselja, a time i do krajnjih korisnika.
Članak
49.
(1) Planom su predviđene gradnja nove i
rekonstrukcija postojeće mreže vodoopskrbe u skladu s potrebama korisnika
prostora.
(2) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u
skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim
parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti sukladna
zakonskoj regulativi. Hidranti će se, u pravilu, postaviti na vanjski rub
pješačkog hodnika.
(3) Cjevovode, građevine i uređaje
vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Vodoopskrbni cjevovodi trebaju biti
promjera cijevi najmanje DN100. Najmanji vertikalni razmak od ostalih
instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda
debljina zemljanog (ili
drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1 m.
(4) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama
izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(5) Vodomjerna okna treba izvesti prema
uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za
vodoopskrbni vod prema građevinama.
5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
Članak
50.
(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana
prikazane su na kartografskom prikazu br. 2E: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka.
(2) Planom je planiran razdjelni sustav
odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati
sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Članak
51.
(1) Planom se predviđa odvodnju sanitarnih
otpadnih voda s cijelog područja riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže te
spojem na kanalizacijski sustav Draga koji se sastoji od sekundarne i glavne
kanalizacijske mreže, tlačno-gravitacijskih kolektora i crpnih stanica, kojima
će se otpadna voda transportirati prema planiranom uređaju za pročišćavanje
Potočina, smještenim izvan obuhvata Plana.
(2) Unutar obuhvata Plana planirana je
izgradnja gravitacijskih i tlačnih kolektora sa crpnim stanicama. Tlačno-
gravitacijski kolektori i crpne stanice locirani su pretežito u obalnom dijelu
područja.
(3) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje
iz stavka (1) ovog članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po
sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi u okviru građevne čestice
pojedine građevine na uređajima za predtretman otpadnih voda radi uklanjanja
opasnih i drugih tvari, a u skladu s važećim propisima.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu namijenjenu
stanovanju kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
Članak
52.
(1) Oborinske vode s cesta, većih
parkirališnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima
upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku -
separatoru. Za parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta dozvoljava
se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom
odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih mjesta, do izgradnje javnog
sustava, dozvoljava se disperzija oborinskih voda u podzemlje preko upojnog
bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja.
(2) Na prostoru parkirališnih i
manipulativnih površina za asfaltirane površine veće od 200 m2 potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja.
(3) Sve čiste oborinske vode odvode se
kanalizacijom za oborinske vode promjera cijevi najmanje DN300 prema moru ili u
upojni bunar.
(4) Oborinske vode s građevnih čestica i
građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u
okviru pojedine građevne čestice, a moguće ih je upuštati u javni sustav
oborinske odvodnje.
Članak
53.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava
odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti
od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi
može biti najmanje DN250. Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih
instalacija je najmanje 1 m. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na
način da je odvodnja na nižoj koti.
(2) Revizijska okna treba izvesti kao
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina).
Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.
(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba
izvesti kao vodonepropustan.
(4) Za potrebe gradnje građevina treba
osigurati priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih
okana.
(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s važećom zakonskom regulativom.
(6) Granične vrijednosti emisija otpadnih
voda koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, kao i u
vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih
voda u prirodni prijemnik, moraju biti u skladu sa propisanom zakonskom
regulativom.
5.3.2.3. Sustav uređenja voda
Članak
54.
(1) Unutar razmatranog i gravitacijskog
područja evidentiran je bujični vodotok »Potočina«, za koji je provedena
djelomična regulacija korita.
(2) Sukladno Zakonu o vodama ograničenja na
bujičnim vodotocima i njihovoj neposrednoj blizini odnose se na ograničenje
gradnje i korištenja prostora u koritu i uz korito vodotoka, u svrhu obrane od
poplava, gradnju vodnih građevina te njihovog održavanja (dogradnja sustava
uređenja vodotoka i zaštite od plavljenja bujičnim vodama, njegova potrebna
rekonstrukcija, sanacija te redovno održavanje korita i vodnih građevina) pa se
Planom uspostavlja zaštitni koridor širine 10,0 m obostrano mjereno od ruba
korita vodotoka.
(3) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka
nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i
trgova.
(4) Za nesmetan protok površinskih bujičnih
voda na prometnicama je potrebno predvidjeti propust.
(5) Iz bujičnih korita nužno je odstraniti
sve gradnje i instalacije koje ne služe zbrinjavanju bujičnih voda kako bi se
uspostavila njihova osnovna funkcija i omogućilo održavanje u skladu s
namjenom. Pri tome se ne isključuje korištenje korita i za zbrinjavanje
oborinskih voda, ali preko izgrađenog i kontroliranog sustava s točno poznatim
mjestima spojeva na bujični kanal.
5.3.3. Postavljanje privremenih građevina
Članak
55.
(1) Plan određuje mogućnost postavljanja
jednostavnih građevina, kao što su nadstrešnice, informativni i promidžbeni
panoi i dr., uz sadržaje i na javnim površinama.
(2) Nadstrešnice te informativne i
promidžbene panoe na javnim površinama treba oblikovno unificirati kao
prepoznatljiv oblik urbane opreme.
(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i
instalacija određuje se u okvirima proširene pješačke ili dijela zelene
površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za najmanje 2 m, pri
čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne
smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog
prostora.
(4) Predmetne građevine i instalacije
smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem su smještene.
(5) Smještaj i izbor tipa privremene
građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Grada Raba
utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom
korištenju javnih površina.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH I
SPORTSKO-REKREACIJSKIH POVRŠINA UREĐENIH I PRIRODNIH PLAŽA - KUPALIŠTA
6.1. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
56.
(1) Planom je utvrđeno uređenje i održavanje
javnih zelenih površina unutar naselja i to:
- javne zelene površine (Z1 javni park; Z3
odmorište),
(2) Planom je utvrđeno uređenje i održavanje
javnih zelenih površina izvan naselja - igralište (Z2).
(3) Javne zelene površine su prikazane na
kartografskom prikazu br.1: Korištenje i namjena površina.
Članak
57.
(1) Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno
uređenje javnog parka, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito
stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne namjene (M2). Javni park
namijenjen je šetnji i odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom okruženju.
Smjernice za oblikovanje strukture javnog parka su: 50% pod visokom
vegetacijom, 30% su livade i travnjaci te 20% staze i tereni za igru i
razonodu. Prilikom uređenja javnog parka predlaže se maksimalno zadržavanje
postojeće vegetacije. Unutar javnog parka moguće je postavljanje urbane opreme
i javne rasvjete.
(2) Planom je u zoni značenoj sa Z2 utvrđeno
uređenje dječjeg igrališta za uzrast djece od 7 do 15 godina, a moguće ga je
smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito
poslovne namjene (M2). Na čestici dječjeg igrališta mogu se uređivati pješačke
površine i parkovno zelenilo u skladu s prirodnim karakteristikama prostora. U
sklopu igrališta moguće je postavljanje dječjih sprava za igru, urbane opreme i
javne rasvjete.
(3) Planom je u zoni označenoj sa (Z3)
utvrđeno odmorište, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito
stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Odmorište je
namijenjeno šetnji i odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom okruženju
autohtonih biljnih zajednica. Dozvoljeno je uređenje pješačkih površina.
Orijentacijske smjernice za oblikovanje strukture površina u sklopu odmorišta
su: 50% pod visokom vegetacijom, 30% niska vegetacija i travnjaci te 20% staze
i odmorišta. Prilikom uređenja predlaže se maksimalno zadržavanje postojeće
vegetacije, a unutar odmorišta moguće je postavljanje urbane opreme i javne
rasvjete.
6.2. UVJETI UREĐENJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
POVRŠINA - UREĐENIH I PRIRODNIH PLAŽA - KUPALIŠTA
Članak
58.
(1) Planom su utvrđene sportsko-rekreacijske
površine - uređena plaža - kupalište R212 i prirodna plaža - kupalište R216 koje obuhvaćaju kopneni i morski dio, a prikazane su
na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina.
(2) Uređena plaža R212 je nadzirana i pristupačna s kopnene i morske strane.
Većim dijelom je uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja te infrastrukturno
i sadržajno uređenog kopnenog prostora neposredno povezanog s morem, označena
je i zaštićena s morske strane. Prirodna plaža R216 je pristupačna s kopnene i morske strane,
infrastrukturno neopremljena, zatečenog prirodnog obilježja (zadržava se u
prirodnom obliku).
(3) Na površinama uređene plaže R212 dozvoljeni su sljedeći zahvati:
- uređenja plažnih (kupališnih) površina,
sunčališta, javnih pješačkih i zelenih površina, gradnja infrastrukturnih
građevina, dječjih igrališta, odmorišta i sl. i izgradnja i uređenje otvorenih
igrališta za rekreacijske sadržaje kupališta (boćalište, odbojka na pijesku,
skakaonica i sl.)
- gradnja građevina za zaštitu plaže od
djelovanja mora (valobrani, pera i sl.),
- gradnja pomoćnih građevina u funkciji plaže,
- gradnja odnosno rekonstrukcija povremenog
privezišta (PR11) u funkciji uređene plaže R212 sukladno članku 41. ovih Odredbi.
(4) Gradnja građevina za zaštitu plaže od
djelovanja mora je dozvoljena tamo gdje je obalna crta tako izmijenjena da bez
njihove gradnje ne bi bilo moguće održati materijal nove plaže.
(5) Pomoćne građevine u funkciji uređene
plaže R212 mogu biti zabavne i
rekreacijske građevine, ugostiteljske građevine, tuševi, sanitarije, zasloni za
presvlačenje, pristupi moru za osobe s invaliditetom i smanjenom
pokretljivošću, spremišta opreme, spasilačke osmatračnice i sl., a grade se uz
sljedeće uvjete:
- dopušten je smještaj na kopnenom i morskom
dijelu plaže,
- mogu biti plutajući ili nepomični obalni
objekti,
- ukupna GBP građevine ne smije biti veća od
1% površine kopnenog dijela plaže, niti veća od 100 m2 kada se grade kao zgrade,
- dopuštena visina građevine iznosi najviše
4,0 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine, sa
najviše dvije etaže (suteren i prizemlje).
(6) Uređenjem plaže R212 ne smiju se narušiti ambijentalne vrijednosti
priobalnog i okolnog prostora, a prilikom uređenja treba koristiti prirodne
materijale karakteristične za podneblje te očuvati postojeću i planirati sadnju
nove visoke vegetacije.
(7) Svi zahvati uređenja plaže utvrđeni ovim
člankom unutar obuhvata pojedine plaže mogu se provoditi u segmentima, ali se
za cijelo područje obuhvata plaže prethodno mora izraditi projekt uređenja
plaže koji je izrađen u skladu s odgovarajućim istraživanjima (batimetrija,
valovanje i druge odgovarajuće studije i elaborati) koji moraju biti odobreni
od Grada Raba.
(8) Na površini uređene plaže R212 obvezno se uređuje pješačka šetnica.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite prirodnih
vrijednosti
Članak
59.
(1) Ovim Planom predložena su sljedeća
područja za zaštitu:
- spomenik prirode (na moru) - Supetarska
draga,
- značajni krajobraz (na kopnu) - poluotok
Gonar.
Mjere zaštite:
Spomenik prirode
- zabrana nasipavanja i zatrpavanja staništa,
- sprečavanje isušivanja,
- zabrana čišćenja naslaga morske vegetacije,
- zabrana komercijalnih vrsta,
- ograničenje i kontrola ribolovnih alata.
Značajni krajobraz
- očuvanje elemenata zbog kojih je područje
predloženo za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza.
(2) Planom obuhvaćeno područje sastavni je
dio područja ekološke mreže, i to:
- POP - važnog područja za ptice (HR1000033
Kvarnerski otoci),
- POVS - važnog područja za divlje svojte i
stanišne tipove (HR 3000024 Supetarska Draga na Rabu i HR2001359 otok Rab).
7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne
raznolikosti
Članak
60.
U cilju zaštite prirodnog krajobraza koji je
prikazan na kartografskom prikazu 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju i biološke raznolikosti planskim rješenjem se primjenjuju sljedeće
mjere:
- očuvanje postojeće vegetacije na eksponiranim
reljefnim točkama kao dijela prirodnog krajobraza,
- formiranje javnih i zaštitnih zelenih
površina kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz,
prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine,
- obvezno je uređenje zelene površine u
okviru građevnih čestica sadnjom visokog i niskog zelenila, posebno na dijelu
uz prometne pravce,
- zaštita područja prirodnih biotopa,
- zadržavanje postojeće vegetacije u najvećoj
mogućoj mjeri te korištenje udomaćenih biljnih vrsta za sadnju,
- očuvanje prirodnih kvaliteta prostora na
način da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva prirodni pejzaž,
- čuvanje prirodne vegetacije te njeno
uključivanje u krajobrazno uređenje.
7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
61.
(1) Na Planom obuhvaćenom području nema
zakonom zaštićenih kulturnih dobara.
(2) Kulturna dobra Planom predviđena za
zaštitu na području obuhvata ovog Plana prikazana su na kartografskom prikazu
br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih
uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(3) Ako se pri izvođenju građevinskih ili
bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla
naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je
prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
Članak
62.
(1) Na dijelu obuhvata Plana u naselju Dumići
utvrđena je zona tradicionalnog naselja i prikazana na kartografskom prikazu
br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih
uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(2) Uređenjem područja tradicionalnog naselja
treba ostvariti preduvjete za zadržavanje stalno naseljenog stanovništva, a
oblikovanje građevina zadržati u postojećem karakterističnom obliku pri čemu
nije dopuštena izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi
funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka
prostornog identiteta pojedinih građevina.
(3) Iznimno od pojedinih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Odredbama, za novogradnju u zoni definiranoj u stavku (1) ovog
članka utvrđuje se:
- najmanja površina građevne čestice iznosi
250 m2,
- najveća visina građevne određena je
regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne viša od
9,0 m ili 3 nadzemne etaže,
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 60 m2, a
najviše 150 m2,
- uređenje svih vanjskih ploha građevina
korištenjem isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih
materijala,
- visina ograde i podzida može biti 3 m i
prilagođava se lokalnim uvjetima,
- uređenje svih vanjskih ploha građevina
korištenjem isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih
materijala.
(4) Rekonstrukcija postojećih građevina u
zoni utvrđenoj u stavku (1) ovog članka provodi se u okvirima zatečenog
gabarita i oblikovanja. Uređenje vanjskih ploha građevine mora se temeljiti na
korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.
(5) Za sve građevinske zahvate nove gradnje
ili promjene volumena postojećih građevina potrebno je ishoditi posebne
konzervatorske uvjete odnosno prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog
odjela.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
63.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Na razmatranom području se prikuplja
komunalni otpad i zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom
izvan obuhvata ovog Plana.
(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan
način obraditi i privremeno skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji
nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti do njegovog zbrinjavanja na
odlagalištu.
(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora
odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga
zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici na način da se
spriječi ugrožavanje okoliša kroz širenje prašine, buke i mirisa. Komunalni otpad
odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.
(5) Odvojeno prikupljanje (primarna
reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih
posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim
površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada
(papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad,
istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni u skladu s uvjetima nadležne
službe.
Članak
64.
(1) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom
koji obuhvaćaju:
- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada
na mjestu nastajanja,
- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu
nastanka,
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
- sprječavanje nenadziranog postupanja s
otpadom,
- prikupljanje i iznošenje otpada te
privremeno odlaganje otpada do njegovog zbrinjavanja na postojećem odlagalištu,
- saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju
osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada
(ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje
otpada iz prethodnog stavka ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a
korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno
uskladištenog otpada.
(4) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
65.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Planom se određuju kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, mora te zaštitu od
prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.
(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja
okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla i zaštita od
buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja,
odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i
rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih
posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.
(5) Prigodom planiranja, projektiranja i
odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere
zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka,
površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život
i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim
propisima.
9.1. ZAŠTITA TLA
Članak
66.
(1) Područje Plana je, s obzirom na
fizio-mehaničke značajke, obuhvaćeno III. geotehničkom kategorijom - zonom
fliša, koju karakterizira:
- fliška stijenska masa je mjestimice
pokrivena glinovitom korom raspadanja 52m;
- teren je djelomice deformabilan pod
dodatnim opterećenjem građevina;
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;
- upojnost terena je izrazito mala, fliška
stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz
uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš.
(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se
dokazivanjem potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih
struktura.
(3) Na Planom obuhvaćenom području nema
klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.
(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je
provesti prije gradnje građevina koje će koristiti veći broj različitih
korisnika.
(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati
vegetacijski vrijedna područja u zonama stanovanja koje mogu uključivati i
ugostiteljsko-turističke, poslovne i javne i društvene sadržaje.
(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena
treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zamjenske zelene površine
u skladu s uvjetima ovog Plana.
(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen
unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se
iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.
9.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak
67.
(1) S obzirom na postojeću namjenu površina
te planiranu orijentaciju na stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona
štetnih po kvalitetu zraka, može se temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi
da njegova kakvoća zadovoljava najvišu kategoriju prema zakonskim propisima, pa
kao takva treba biti i dalje trajno očuvana.
(2) Na području naselja trajno će se
provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat će se sve mjere, temeljene na
zakonskim propisima kojima se može očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće
zraka.
(3) U skladu sa zakonskom regulativom
provodit će se potrebne mjere za sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija
definiranih posebnim propisima i u tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:
- stacionarni izvori onečišćenja zraka
(tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni
i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti
emisije prema zakonom definiranim uvjetima,
- održavanje javnih površina naselja izvedbom
zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila.
- poboljšanje prometne cirkulacije sa
smanjenjem negativnog utjecaja na kakvoću zraka.
9.3. ZAŠTITA VODA
Članak
68.
(1) Područje obuhvata ovog Plana nalazi se
izvan obuhvata zone zaštite izvorišta vode za piće.
(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni
odvodni sustav te odvoditi prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda
Potočina smještenom izvan obuhvata Plana, na način propisan od nadležne službe.
(3) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se
izvesti kao nepropusni, a sve građevne čestice/građevine trebaju biti
priključene na javnu mrežu odvodnje.
(4) Do izgradnje sustava javne odvodnje, za
građevine stambene namjene do 10ES, dozvoljava se priključak na individualni
sustav u obliku septičke taložnice. Za građevine iznad 10ES potreban je zasebni
sustav za pročišćavanje (biodisk i sl.).
(5) Granične vrijednosti emisija otpadnih
voda koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik,
kao i u vodama koje se nakon
pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni
prijemnik, moraju biti u skladu sa propisanom zakonskom regulativom.
(6) Oborinske vode onečišćene naftnim
derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se, uz prethodno
pročišćavanje na separatoru onečišćavajućih tvari, prihvatiti nepropusnom
kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili, za parkirne površine
do deset parking mjesta, nakon pročišćavanja disperzno ispustiti u podzemlje.
(7) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na Planom obuhvaćenom području potrebno je ishoditi
vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
9.4. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
Članak
69.
(1) Potrebna zaštita postojećih i planiranih
sadržaja u području mogućeg djelovanja vodotoka te sprječavanje erozije strmog
terena postiže se izgradnjom sustava odvodnje oborinske vode, osiguranjem
širine zaštitnog koridora vodotoka te gradnjom i održavanjem regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina.
(2) Na području obuhvata Plana nalazi se
vodotok koji je prikazan na kartografskim prikazima br. 2E: Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka i
br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih
uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(3) Sukladno zakonskoj regulativi propisana
su ograničenja gradnje i korištenja prostora na bujičnom vodotoku i njegovoj
neposrednoj blizini u svrhu obrane od poplava, gradnja vodnih građevina i
njihovog održavanja.
(4) Planom se utvrđuje obvezna izrada
projektne dokumentacije cjelovitog uređenja toka vodotoka i njegovog sliva, s
utvrđivanjem mjerodavnog protoka i karakteristika odvodnog kanala. Projekt
treba uskladiti s projektom oborinske odvodnje.
(5) Radi utvrđivanja koridora vodotoka u
cilju zaštite od bujičnih voda planira se za vodotok utvrditi inundacijsko
područje, odnosno javno vodno dobro i vodno dobro, a prema posebnom propisu.
(6) Do utvrđivanja inundacijskog područja
(javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća
prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10,0 m,
mjereno od gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja korita
vodotoka.
(7) Na zemljištu iznad natkrivenog vodotoka
nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i
trgova.
(8) Iz bujičnog vodotoka potrebno je
odstraniti sve gradnje i instalacije koje nisu namijenjene zbrinjavanju
bujičnih voda, što ne isključuje korištenje kanala za zbrinjavanje oborinskih
voda kontroliranim sustavom.
(9) Korištenje koridora i svi zahvati kojima
nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno zakonskoj
regulativi.
9.5. ZAŠTITA MORA
Članak
70.
Planom obuhvaćeno područje nalazi se uz
morsku obalu i može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za
sprječavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:
- izgradnju javnog sustava za odvodnju
otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i
tehnoloških otpadnih voda u more,
- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda
s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
- unapređivanje službe za zaštitu i čišćenje
mora i plaža,
- monitoring kakvoće mora na morskim plažama
radi preventivne i eventualne zaštite.
Članak
71.
Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih
pomorskim djelatnostima potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:
- osigurati prihvat zauljenih voda i
istrošenog ulja, a po potrebi osigurati i postavljanje uređaja za prihvat i
obradu sanitarnih voda s brodica te kontejnera za odlaganje istrošenog ulja,
ostatka goriva i zauljenih voda, kao i krutog otpada,
- odrediti način servisiranja brodova na moru
i kopnu,
- izviđati i obavještavati radi utvrđivanja
pojave onečišćenja.
9.6. ZAŠTITA OD BUKE
Članak
72.
(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno
ugroženo povećanom razinom buke. Područja više ugroženosti bukom mogu se
očekivati uz naseljske ulice te sadržaje ugostiteljstva i zabave, pa na tim
područjima treba provoditi mjere za smanjenje razine buke do razine određene
važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se
maksimalna razina buke prema utvrđenom standardu prikazanom u tablicama:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Tablica 1. Najviše dopuštene razine buke u
otvorenom prostoru u odnosu na namjenu zone
Tablica 2. Najviše dopuštene ekvivalentne
razine buke LReq u zatvorenim
boravišnim prostorijama po zonama buke u dB(A); vrijede kod zatvorenih prozora
i vrata prostorija
Članak
73.
S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje
bukom ovim Planom su predviđene sljedeće mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se
smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stambene i turističke sadržaje
ili remete rad u mirnim djelatnostima,
- pri planiranju građevina i namjena, što
predstavljaju potencijalan izvor buke, predvidjet će se moguće učinkovite mjere
sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni
prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),
- provodit će se urbanističke mjere zaštite:
uređenje zelenih pojaseva i sl.
9.7. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak
74.
(1) Primjena mjera posebne zaštite utvrđuje
se na temelju posebnih propisa.
(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite prikazana su na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite.
(3) U građevinama koje koristi veći broj
različitih korisnika, potrebno je osigurati prijem priopćenja nadležnog
županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti i
ispuniti zahtjeve u smislu sustava uzbunjivanja u skladu s važećom zakonskom
regulativom kojom se propisuju subjekti i sredstva za uzbunjivanje stanovništva
te postupak za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva o nastanku opasnosti,
postupcima za vrijeme trajanja opasnosti i prestanku opasnosti.
(4) U okviru Planom obuhvaćenog područja
definirano je smještanje sirene za uzbunjivanje dometa čujnosti 500 m.
(5) Na Planom obuhvaćenom području nema
opasnosti od poplava kao ni klizišta i utvrđenih mjesta velikih erozija tla.
Građevinske i druge zahvate na Planom obuhvaćenom području potrebno je izvoditi
na način da uključuju antierozijsku zaštitu.
9.7.1. Sklanjanje ljudi
Članak
75.
(1) Sklanjanje ljudi osigurava se gradnjom
zaklona i/ili privremenim izmještanjem ljudi iz ugroženih područja ili u za to
podesne prostorije (prilagođavanje suterenskih i podrumskih dijelova
građevina), a u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada Raba.
(2) Kod planiranja i gradnje
suterenskih/podrumskih javnih i sličnih građevina potrebno je voditi računa da
se one mogu brzo prilagoditi za potrebe sklanjanja ljudi.
(3) Na planom obuhvaćenom području nije
utvrđena obveza izgradnje skloništa.
9.7.2. Zaštita od potresa i rušenja
Članak
76.
(1) Planom obuhvaćeno područje je s obzirom
na zabilježene intenzitete potresa na području Grada Raba svrstano u VII.
stupanj prema karti maksimalnih intenziteta potresa po MSK-64.
(2) Protupotresno projektiranje kao i
građenje građevina provodi se u skladu s zakonskim propisima o građenju i prema
postojećim tehničkim propisima za seizmičku zonu.
(3) Ugrožena područja unutar obuhvata Plana
su sve zone unutar kojih je dozvoljena gradnja građevina.
(4) Na području obuhvata Plana od potresom
ugrožene kritične infrastrukture nalazi se postojeća trafostanica (čijim bi
rušenjem moglo doći do prekida opskrbe električnom energijom), te vodoopskrbni
cjevovod gdje bi moglo doći do pucanja cjevovoda te zamućivanja, što bi
uzrokovalo prekid opskrbe vodom.
Članak
77.
(1) Planom utvrđene mjere zaštite od rušenja
prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.
(2) Planom su definirani prometni pravci
evakuacije koji nisu ugroženi urušavanjem. Kako bi se spriječilo zaprječenje
prometnica eventualnim ruševinama i kako bi se omogućila evakuacija i pristup
interventnim vozilima ovim Planom utvrđene su najmanje dopuštene udaljenosti
građevina (međusobno i od javnih prometnih površina) te najveće visine
građevina.
(3) Kao zone za evakuaciju ljudi Planom se
definiraju područja koja nisu ugrožena urušavanjem: javne zelene površine,
javne parkirališne površine, te dio kopnenog dijela kupališno-rekreacijske
namjene R212.
(4) Površine definirane u prethodnom stavku
ovog članka mogu se koristiti za privremeno deponiranje materijala koji je
nastao kao posljedica rušenja, a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije
prilikom incidentne situacije. Konačno zbrinjavanje predviđeno je na postojećem
odlagalištu otpada Sorinj koje se nalazi izvan obuhvata Plana.
(5) Građevine naglašene ugroženosti u naselju
su građevine javno-društvene i gospodarske namjene u kojima se okuplja veći
broj ljudi te trasa glavne prometnice. Navedene građevine i trasa prometnice
utvrđuju se kao prioritet u raščišćavanju terena.
9.7.3. Zaštita od požara i eksplozije
Članak
78.
(1) Zaštita od požara stambenih, javnih,
gospodarskih i infrastrukturnih građevina kao i zaštita od eksplozija provodi
se tijekom projektiranja primjenom posebnih propisa, kao i prihvaćenih normi iz
područja zaštite od požara i eksplozija te u skladu s pravilima struke.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina u
pojedinim zonama treba se izvesti na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno
opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.
(3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod
planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina treba provesti zamjenu
prostora s požarno opasnim sadržajima prema požarno neopasnim sadržajima.
(4) Za izgradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obvezno je
ishođenje suglasnosti nadležnih državnih upravnih tijela.
(5) Na Planom obuhvaćenom području nisu
planirane zone za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje bi
predstavljale moguće izvore tehničko-tehnološke nesreće.
Članak
79.
Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite od
požara:
- Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu
za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili
GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
- Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih
zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske
stambene građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini
više građevine, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih
građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama
potrebno je predvidjeti dodatne, pojačanje mjere zaštite od požara.
- Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu sa zakonskom regulativom. Sve pristupne ceste u dijelovima
naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se
projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna
vozila.
- Kod projektiranja nove vodovodne mreže
obvezno je planiranje izgradnje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih
hidranata najmanje 1 100 na međurazmaku od 150 m sukladno zakonskoj regulativi.
- Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova mora se poštivati
zakonska regulativa.
- Prilikom projektiranja i gradnje garaža,
zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.
- Temeljem važeće zakonske regulative o
zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2).
9.7.4. Zaštita od tehničko-tehnološke
katastrofe izazvane nesrećama u prometu
Članak
80.
Na području Grada Raba nije dozvoljen
prijevoz opasnih tvari osim u slučajevima opskrbe. Na Planom obuhvaćenom
području kao moguće mjesto tehničko-tehnološke nesreće izazvane u prometu
određena je glavna mjesna ulica GMU.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
81.
(1) Provedba Plana vrši se neposredno
primjenom Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata
(tekstualnog i grafičkog dijela).
(2) Prioriteti izrade komunalnog opremanja i
uređivanja prostora na području obuhvata Plana određuje se Programom gradnje
objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji donosi Gradsko vijeće Grada
Raba za svaku narednu godinu.
Članak
82.
(1) Postojeće građevine koje se nalaze u
zonama koje su ovim Odredbama za provođenje predviđene za drugu namjenu mogu
se, do privođenja prostora planiranoj namjeni, rekonstruirati i održavati u
okviru zatečenog gabarita, odnosno GBP-a.
(2) Promjena namjene građevine, odnosno usklađenje
s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena
površina moguće je samo prema uvjetima za predmetnu namjenu.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
83.
Plan je izrađen u šest izvornika. Izvornici
Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Raba, Upravnog odjela za
prostorno uređenje, gospodarstvo i turizam Grada Raba, Upravnom odjelu za
prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske
županije, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.
Članak
84.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 023-06/19-01/06
Ur. broj: 2169-01-02/7-19-25
Rab, 2. prosinca 2019.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Željko
Peran, mag. ing. agr., v. r.