60.
Na
temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13,
65/17, 114/18 i 39/ 19), a sukladno članku 100. Zakona o prostornom uređenju i
gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13
i 78/15) i članku 22. Statuta Grada Raba (»Službene novine Primorsko-goranske«
broj 27/09, 13/13, 31/13-pročišćeni tekst, 19/15, 4/18 i 40/18), Gradsko vijeće
Grada Raba, na sjednici održanoj dana 2. prosinca 2019. godine, donijelo je
ODLUKU
O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA 20
- Supetarska Draga (NA 68
NA 69)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Urbanistički plan uređenja 20 - Supetarska
Draga (NA 68 NA 69) izrađen je temeljem Odluke o izradi (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 50/10, 5/12, 20/ 12 i 4/16), za
područje utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Raba (Službene novine
Primorsko-goranske županije br. 15/04, 40/05 - ispravak, 18/07, 47/11 i 19/16),
s granicom obuhvata Plana prikazanom na kartografskim prikazima 3.B Uvjeti
korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera zaštite u
mjerilu 1:25.000 i 4.5. Građevinska područja-naselje Supetarska Draga u mjerilu
1:5.000 te obuhvaća građevinska područja naselja: NA 68 i NA69.
Članak
2.
Urbanistički plan uređenja 20 - Supetarska
Draga (NA 68 NA 69) sadrži namjenu i uvjete korištenja površina, režime
uređivanja prostora, način opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom,
uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu
prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s posebnim
prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za područja
naselja NA 68 i NA69.
Članak
3.
(1) Elaborat Urbanistički plan uređenja 20 -
Supetarska Draga (NA 68 NA 69) izradila je tvrtka Geoprojekt d.d. iz Opatije u
koordinaciji s nositeljem izrade Upravnim odjelom za prostorno uređenje,
gospodarstvo i turizam Grada Raba, a sastoji se od:
I - Tekstualnog dijela (Odredbe za
provođenje):
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije
i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim građevinama i površinama
6. Uvjeti uređenja zelenih i
sportsko-rekreacijskih površina - uređenih plaža - kupališta
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih
cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10. Mjere provedbe plana
II - Grafičkog dijela koji nije predmet
objave, a sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000:
1. Korištenje i namjena površina
2.A Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Prometna mreža
2.B. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Elektronička komunikacijska i elektroenergetska mreža
2.C Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Vodoopskrbna mreža, odvodnja otpadnih voda i uređenje
vodotoka
3.A Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju
3.B Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
4. Način i uvjeti gradnje
III - Obveznih priloga koji sadrže:
III - 1. Obrazloženje
III - 2. Izvod iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja
III - 3. Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
III - 4. Popis sektorskih dokumenata i
propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi plana
III - 5. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i
članka 94. ZPUG-a
III - 6. Izvješće o prethodnoj raspravi
III - 7a. Izvješće o javnoj raspravi
III - 7b. Izvješće o ponovljenoj javnoj
raspravi
III - 8. Evidencija postupka izrade i
donošenja plana
III - 9a. Sažetak za javnost - javna rasprava
III - 9b. Sažetak za javnost - ponovljena
javna rasprava
III -10. Stručni izrađivač
(2) Elaborat prethodnog stavka ovoga članka,
točaka I - Tekstualni dio, II - Grafički dio i III - Obvezni prilozi, ovjeren
pečatom Gradskog vijeća Grada Raba i potpisom predsjednika Gradskog vijeća
Grada Raba, sastavni je dio ove Odluke.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
(1) U Urbanističkom planu uređenja 20 -
Supetarska Draga (NA 68 NA 69) (u daljnjem tekstu: Plan) su osnovna namjena i način
korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina
označeni rubnom linijom, bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br.
1: Korištenje i namjena površina. Točnost razgraničenja površina odgovara
mjerilu 1:5000 i stanju prikazanom na Hrvatskoj osnovnoj karti, te se pri
primjeni Plana precizno utvrđuje geodetskim projektom u skladu s katastarskim i
zemljišnoknjižnim podacima te stvarnim stanjem.
(2) Unutar obuhvata Plana, površine za razvoj
i uređenje razgraničene su kako slijedi:
1. Površine u građevinskom području naselja
(Supetarska Draga NA 68 NA 69):
a) javne namjene
- javne zelene površine (Z2, Z3),
- površine infrastrukturnih sustava,
- vodotoci,
- sportsko-rekreacijska namjena - uređene
plaže - kupalište R211N
(kopneni dio).
b) druge namjene:
- mješovita namjena (M1, M2),
- gospodarska namjena -
ugostiteljsko-turistička - prateći sadržaji (T4),
2. Površine izvan građevinskog područja
naselja:
- sportsko-rekreacijska namjena - uređene
plaže-kupalište (R211)
(kopneni i morski dio),
- javne zelene površine (Z1),
- površine infrastrukturnih sustava.
1.1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU NASELJA
1.1.1. Javne zelene površine
Članak
5.
(1) Planom su određene javne zelene površine
razgraničene na:
- igralište (Z2),
- odmorište (Z3).
(2) Igralište (Z2) predstavlja javni prostor
s uređenim površinama za igru djece, pješačkim površinama i parkovnim
zelenilom.
(3) Odmorište (Z3) predstavlja površinu za
odmor i edukaciju, gdje se zadržava postojeća vegetacija, ali je također
namijenjena sadnji i uređenju autohtonih biljnih zajednica, te uređenju
pješačkih površina.
1.1.2. Površine infrastrukturnih sustava
Članak
6.
Planom su određene površine infrastrukturnih
sustava razgraničene na:
- kopneni promet: javne prometne površine
(kolne, kolno-pješačke i pješačke površine) i površine za građevine prometne
infrastrukture: javno parkiralište (P1).
1.1.3. Vodotoci
Članak
7.
Planom su određene površine koje obuhvaćaju
korito vodotoka bujice Gonar.
1.1.4. Sportsko-rekreacijska namjena
Članak
8.
(1) Planom je određena površina
sportsko-rekreacijske namjene - uređene plaže - kupalište (R211N ).
(2) Površina sportsko-rekreacijske namjene -
uređene plaže (R211N ) koja
obuhvaća kopneni dio namijenjena je rekreaciji i sadržajima vezanim na kupanje.
1.1.5. Mješovita namjena
Članak
9.
(1) Planom su određene površine mješovite
namjene razgraničene na: pretežito stambenu (M1) i pretežito poslovnu (M2).
(2) Na površinama mješovite, pretežito
stambene namjene (M1) grade se i uređuju:
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- javne i društvene građevine,
- javne zelene površine,
- prometne, infrastrukturne i komunalne
građevine i uređaji.
(3) Na površinama mješovite, pretežito
poslovne namjene (M2) grade se i uređuju:
- stambene građevine,
- stambeno-poslovne građevine,
- poslovno-stambene građevine,
- višestambene građevine,
- javne i društvene građevine,
- poslovne građevine,
- ugostiteljsko-turističke građevine,
- javne zelene površine,
- prometne, infrastrukturne i komunalne
građevine i uređaji.
1.1.6. Gospodarska namjena -
ugostiteljsko-turistička - prateći sadržaji
Članak
10.
(1) Planom je određena površina
ugostiteljsko-turističke namjene namijenjena za smještaj pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene (T4).
(2) Na površini ugostiteljsko-turističke
namjene grade se, rekonstruiraju i održavaju:
- građevine pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene,
- prometne, komunalne i ostale
infrastrukturne građevine i uređaji.
1.2. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA IZVAN NASELJA
1.2.1. Sportsko-rekreacijska namjena -
uređene plaže - kupalište
Članak
11.
(1) Planom je određena površina
sportsko-rekreacijske namjene: uređene plaže - kupalište (R211).
(2) Površina uređene plaže (R211) obuhvaća dio kopna s pripadajućim dijelom akvatorija,
uz zadržavanje prirodnog oblika a namijenjena je kupanju.
1.2.2. Javne zelene površine
Članak
12.
(1) Planom su određene javne zelene površine
- javni park (Z1).
(2) Javni park (Z1) je javni prostor
hortikulturno uređen, namijenjen šetnji i odmoru u prirodnom okruženju.
Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i
kontaktne namjene.
1.2.3. Površine infrastrukturnih sustava
Članak
13.
Planom su određene površine infrastrukturnih
sustava razgraničene na:
- kopneni promet:
- javne prometne površine (pješačke površine)
i površine za građevine prometne infrastrukture: javno parkiralište (P2).
- pomorski promet:
- povremeno privezište (PR2 i PR10 - kopneni
i morski dio),
- povremeno sidrište (S3) unutar površine
uređene plaže.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
14.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina i
uređenje površina gospodarskih djelatnosti u zonama mješovite namjene -
pretežito poslovne (M2) i zoni ugostiteljsko-turističke namjene - prateći
sadržaji (T4) prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena
površina.
(2) Gradnja građevina i uređenje površina
gospodarskih djelatnosti obuhvaća:
- građevine poslovne namjene,
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
(vrste pansion).
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE
NAMJENE
Članak
15.
(1) Planom je dozvoljena gradnja poslovnih
građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) i gradnja
poslovnih građevina u koje se smještaju isključivo prateći sadržaji
ugostiteljsko-turističke namjene u zoni ugostiteljsko-turističke namjene -
prateći sadržaji (T4).
(2) U obalnom pojasu do 70 m definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luka i sl.) te uređenje javnih
površina.
(3) Poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice
namijenjene stanovanju moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4.
ovih Odredbi.
Članak
16.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije,
te ostali uvjeti poslovnih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito
poslovne (M2) na zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena građevine, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u poslovne građevine se smještaju sadržaji
uslužnih, trgovačkih, zanatskih i sličnih djelatnosti, koje obuhvaćaju sljedeće
sadržaje: poslovni prostori, različiti uslužni sadržaji (financijske
institucije, osiguravajuća društva, agencije, zdravstvene i osobne usluge i
sl.), trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge
(caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), zanatske djelatnosti
(krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i
sl.), skladišne djelatnosti i sl.;
- unutar poslovne građevine se mogu smjestiti
prateći sadržaji (rekreacija, društvene djelatnosti i sl.) koji mogu obuhvatiti
najviše do 49% građevinske bruto površine građevine (u daljnjem tekstu: GBP);
- u okviru građevne čestice može se smjestiti
više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi
0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,9.
- nije dopušten smještaj pomoćnih građevina
na građevnoj čestici.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaža, pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina građevine iznosi 11,0 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog
terena;
- najveća brutto tlocrtna površina građevine
iznosi 350 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost poslovne građevine od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu
više građevine;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac prema javnoj prometnoj
površini određuje se sukladno Planom utvrđenoj udaljenosti od regulacijskog
pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i izbor građevinskih materijala u skladu sa
karakteristikama lokalnog arhitektonskog izričaja, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna nagiba sukladno tehnologiji građenja pojedine građevine, a na
krovnu plohu se mogu postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice i dr.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da se ne
ometa kolni pristup građevnoj čestici i pješački pristup građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevine kojom se povećava GBP, potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta na građevnoj čestici, uz ili u
okvirima građevina osnovne namjene prema sljedećim normativima:
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
- trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 20 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 parkirališnih/garažnih
mjesta,
- uslužni i drugi poslovni sadržaji - 1
mjesto na 15 m2 GBP-a,
- restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta,
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i 1 dodatno mjesto.
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene;
- postojeće garaže i parkirališno/garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno/garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom vezanom s osiguranjem pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenim površina i sl., pri čemu takvo uređenje ne smije prouzročiti štetu
na susjednim česticama (usmjeravanje površinskih voda i dr.);
- ograda se može podizati prema ulici i na
granicama prema susjednim građevnim česticama, a njezina najveće visina može
biti do 2,0 m;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javno prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena mogu se prilikom uređenja građevne čestice izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid (ili se oblažu kamenom) visine do 1,5 m, a iznimno ako
to zahtijevaju terenski uvjeti i nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda, podzid se može izvesti kaskadno s većom visinom izvedbom horizontalnog
pomaka od najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, uz ozelenjavanje
prostora između kaskada.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m, pri čemu
kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativan utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
- postojeće poslovne građevine (unutar i/ili
izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do uvjeta
određenih ovim Odredbama za nove građevine. Ukoliko je postojeća građevina
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih uvjeta gradnje
određenih ovim Odredbama za nove građevine, može se rekonstruirati u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima;
- prenamjena postojećih građevina drugih
namjena(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) u poslovnu građevinu
moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine;
- zatečene građevine poslovne namjene u
izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguranja propisanih
mjera zaštite.
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
Članak
17.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti poslovnih građevina u koje se smještaju isključivo prateći
sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene u zoni ugostiteljsko-turističke
namjene - prateći sadržaji (T4) na zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena građevine, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u poslovne građevine se smještaju prateći
sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene a koji svojom djelatnošću ne
narušavaju prirodne i stvorene vrijednosti okoliša i uvjete života i rada
stanovništva. Predviđeni su za obavljanje uslužnih i zanatskih djelatnosti
(krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i
sl.), pružanje intelektualnih usluga (ateljei, agencije i sl.), trgovačko-
opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), ugostiteljske usluge (caffei, buffeti,
restorani, pečenjarnice i sl.) i svih ostalih poslovnih djelatnosti koje se
mogu smatrati pratećim sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene;
- u okviru građevne čestice može se smjestiti
više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,5;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,5.
- nije dopušten smještaj pomoćnih građevina
na građevnoj čestici.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaža, pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemne
etaže građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m,
najveća ukupna visina građevine iznosi 11,0 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog
terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost poslovne građevine od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi ukupnu visinu
više građevine;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac prema javnoj prometnoj
površini određuje se sukladno Planom utvrđenoj udaljenosti od regulacijskog
pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i izbor građevinskih materijala u skladu sa
karakteristikama lokalnog arhitektonskog izričaja, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna nagiba sukladno tehnologiji građenja pojedine građevine, a na
krovnu plohu se mogu postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanje 30% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice i dr.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila uz uvjet da ne
ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevine kojom se povećava GBP, potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta na građevnoj čestici, uz ili u
okvirima građevina osnovne namjene prema sljedećim normativima:
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a,
- trgovine preko 200 m2 - 1 mjesto na 20 m2 GBP-a, ali ne manje od 40 parkirališnih/garažnih
mjesta,
- uslužni i drugi poslovni sadržaji - 1
mjesto na 15 m2 GBP-a,
- restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta,
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i 1 dodatno mjesto.
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno/garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno/garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenim površina i sl., pri čemu takvo uređenje ne smije prouzročiti
štetu na susjednim česticama (usmjeravanje površinskih voda i dr.);
- ograda se može podizati prema ulici i na
međi prema susjednim građevnim česticama, a njezina najveće visina može biti do
2,0 m;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javno prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
međe;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena mogu se prilikom uređenja građevne čestice izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid (ili se oblažu kamenom) visine do 1,5 m, a iznimno ako
to zahtijevaju terenski uvjeti i nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda, podzid se može izvesti kaskadno s većom visinom izvedbom horizontalnog
pomaka od najmanje 2,0 m i visinom pojedine kaskade do 1,5 m, uz ozelenjavanje
prostora između kaskada.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu sa kolnikom širine najmanje 5,5 m
koja može biti osigurana preko javne prometne površine parkirališta P2, pri čemu kolni pristup treba izvesti na način da
isti nema negativan utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
- postojeće poslovne građevine dopušteno je
rekonstruirati do uvjeta određenih ovim Odredbama za nove građevine. Ukoliko je
postojeća građevina izvan dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim Odredbama za
nove građevine, može se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima;
- prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u poslovnu građevinu moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine;
- zatečene građevine poslovne namjene u
izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguranja propisanih
mjera zaštite.
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina utvrđene su u točki 7 ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8
ovih Odredbi;
- mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš utvrđene su u točki 9 ovih Odredbi.
2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO
- TURISTIČKE NAMJENE
Članak
18.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
ugostiteljsko-turističke namjene vrste pansion (sukladno Pravilniku o
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine hoteli) u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama.
(2) U obalnom pojasu do 70 m definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilište, luka i sl.) te uređenje javnih
površina (građevine sa smještajem se mogu smjestiti na dijelovima građevne
čestice izvan utvrđenog pojasa).
(3) Ugostiteljsko-turističke djelatnosti u
okviru građevne čestice stambene namjene moguće je smjestiti prema uvjetima
utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
Članak
19.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti ugostiteljsko-turističkih građevina vrste pansion u zonama
mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena građevine, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- ugostiteljsko-turistička građevina (vrste
pansion) je građevina namijenjena pružanju usluga smještaja i pratećih usluga u
ugostiteljskim objektima iz skupine »hoteli«;
- unutar osnovne građevine i/ili u pomoćnim
građevinama na građevnoj čestici se mogu smjestiti prateći sadržaji
(društveno-zabavni, kulturni, trgovačko-uslužni, sportsko- rekreacijski i sl.)
koji mogu obuhvatiti najviše do 49% građevinske brutto površine građevine (u
daljnjem tekstu: GBP);
- u okviru građevne čestice može se smjestiti
više građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
800 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi
0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
0,8.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže, pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemne etaže
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 11,0 m, a
najveća ukupna visina građevine iznosi 13,0 m, pri čemu kota najnižeg
zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog
terena;
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 5,0 m;
- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca
iznosi 6,0 m;
d) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti
(kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m pri
čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad
kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od drugih
granica građevne čestice iznosi 1,0 m uz uvjet da se na pročelju koje se nalazi
na udaljenosti manjoj od 3,0 m ne dozvoljava izgradnja otvora;
- najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i izbor građevinskih materijala u skladu sa
karakteristikama lokalnog arhitektonskog izričaja, a u cilju postizanja što
kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa
nagiba do 30Ê s pokrovom od kupe kanalice ili »mediteran« crijepa, a na
krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanje 40% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5,0 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu:
- 1 mjesto na 2 ležaja uz još 5 dodatnih
parking mjesta;
- trgovine do 200 m2 - 1 mjesto na 10 m2 GBP-a;
- drugi poslovni sadržaji -1 mjesto na 15 m2 GBP-a;
- restorani i kavane - 1 mjesto na 4 sjedeća
mjesta;
- gospodarska namjena - 1 mjesto na 4
zaposlenika i 1 dodatno mjesto.
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama pri čemu se ulična ograda podiže
iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s
unutrašnje strane granice građevne čestice;
- najveća visina ograde (ulične i prema
drugim česticama) može biti 1,2 m;
- podnožje ulične ograde može biti izvedeno
od čvrstog materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do
0,50 m, a dio iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili
drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica
i sl.).
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika 5,5 m, pri
čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativan utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
h) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
Građevine osnovne namjene i pomoćne građevine
- postojeće ugostiteljsko-turističke
građevine (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je
rekonstruirati do uvjeta određenih ovim Odredbama za nove građevine (izvan
obalnog pojasa širine 70 m). Ukoliko je postojeća građevina (unutar i/ili izvan
obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim
Odredbama za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m), može se
rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima;
- prenamjena postojećih građevina (unutar
i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) drugih namjena u građevinu
ugostiteljsko-turističke namjene vrste pansion moguća je pod istim uvjetima kao
za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m);
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
vrste pansion (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) ne mogu se
prenamijeniti u građevine stambene namjene.
i) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
20.
Planom je dozvoljena gradnja građevina
društvenih djelatnosti i uređenje površina:
- u zonama mješovite namjene - pretežito
stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na zasebnim
građevnim česticama (predškolske i školske ustanove, građevine kulture i
udruga, te zdravstvene, socijalne, vjerske, upravne građevine i sl.),
- u zonama mješovite namjene - pretežito
stambene (M1), mješovite namjene - pretežito poslovne (M2), na javnim zelenim
površinama, u javnom parku (Z1), dječjem igralištu (Z2) i odmorištu (Z3)
dozvoljeno je graditi i uređivati dječja igrališta, spomenike, spomen obilježja
i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.) sukladno članku 22. ovih
Odredbi.
Članak
21.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti građevina društvene namjene u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama:
a) Namjena građevine, veličina, izgrađenost i
iskorištenost građevne čestice
- u građevini je dopušten smještaj
predškolske i školske ustanove, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih, upravnih,
vjerskih sadržaja, udruga i sl.;
- u okviru građevne čestice se mogu smjestiti
prateći sadržaji kompatibilni sa sadržajima osnovne namjene (društveno-zabavni,
poslovni, trgovačko-uslužni, ugostiteljski, rekreacijski sadržaji i sl.) koji
mogu obuhvatiti do 49% GBP-a;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi
0,4;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi
1,2;
- nije dopušten smještaj pomoćnih građevina
na građevnoj čestici.
b) Veličina građevina
- najveći broj etaža građevine iznosi 2
nadzemne i 1 podrumska etaže pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu
etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina 11,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz
građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice i od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvrđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih
izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike
prostora;
- krovna ploha građevina može se izvesti kao
kosa ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine
građevine, a na krovnu plohu mogu se ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje
kao i postaviti kolektori sunčeve energije.
e) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%, uz uvjet da na građevnoj čestici
vjerske građevine hortikulturno uređenje mora biti uređeno temeljem
krajobraznog projekta;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa kolni pristup na građevnoj čestici i pješački pristup
građevinama;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava GBP potrebno je za promet u mirovanju osigurati
minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5x5 m na
građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine osnovne
namjene prema normativu kako slijedi:
- predškolske i školske ustanove - 1 mjesto
na 3 zaposlenika,
- za ostale društvene građevine - 1 mjesto na
25 m2 GBP, ali ne manje od 5
mjesta.
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
parkovnih zelenih površina i sl.;
- vanjski prostori građevina predškolskih i
školskih ustanova, te građevina kulture moraju biti opremljeni urbanom opremom
i odgovarajućim spravama na igralištima (ovisno o dobi djece koja koriste
prostore građevina);
- oko građevnih čestica ograda se izvodi samo
uz građevine predškolskih i školskih ustanova, dok se uz ostale građevine u
pravilu ne izvodi. U slučaju izgradnje ograde njena visina ograničava se s
najviše 1,5 m, pri čemu podnožje ulične ograde može biti izvedeno od čvrstog
materijala (kamen, beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,5 m, a dio
iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od metala ili drugog
materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica i
sl.). Iznimno prilikom ograđivanja površina specifične namjene unutar građevnih
čestica građevina društvenih djelatnosti (sportsko-rekreacijske površine i sl.)
visina ograde može na dijelovima iznositi maksimalno 3,0 m;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice mogu izvesti podzidi koji
se grade kao kameni zid ili se oblažu kamenom s visinom zida do 1,5 m; iznimno,
ako to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda ambijenta, može se podzid izvesti i visine veće od 1,5 m koji se u tom
slučaju gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 2,0 m i visinom
pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
f) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu kolnika najmanje širine 5,5 m, pri
čemu kolni pristup treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na
odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe.
g) Uvjeti za rekonstrukciju građevina
Građevine osnovne namjene
- postojeće građevine društvene namjene
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do
uvjeta određenih ovim Odredbama za nove građevine. Ukoliko je postojeća
građevina (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) izvan dopuštenih
uvjeta gradnje određenih ovim Odredbama za nove građevine, može se
rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima;
- postojeće građevine društvene namjene
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) koje se nalaze na udaljenostima
od granica građevne čestice manjim od onih određenih ovim člankom, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti ostale uvjete određene ovim člankom;
- prenamjena postojećih građevina drugih
namjena (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) u građevine društvene
namjene moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.
h) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi.
Članak
22.
Spomenici, spomen obilježja i manje vjerske
građevine (kapelice, križevi i sl.) GBP-e do 30 m2 uključivo dječja igrališta mogu se graditi unutar
zona mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene -
pretežito poslovne (M2), dok se na javnim zelenim površinama - javni parkovi
(Z1), dječja igrališta (Z2) i odmorišta (Z3) dopušta postava spomenika i spomen
obilježja, te ostali zahvati utvrđeni ovim Odredbama.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak
23.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina
namijenjenih stanovanju u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i
mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) prikazanim na kartografskom prikazu
.4: Način i uvjeti gradnje i to:
- stambene građevine kao samostojeće i dvojne
u zonama M1 i M2,
- stambeno-poslovne građevine kao samostojeće
u zonama M1 i M2,
- poslovno-stambene građevine kao samostojeće
u zonama M2,
- višestambene građevine kao samostojeće u
zonama M2.
(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene
stanovanju s obzirom na broj uporabnih cjelina, način gradnje i udio poslovnog
prostora kako slijedi:
- stambena građevina je građevina koja sadrži
najviše tri stana ako se gradi kao samostojeća, odnosno najviše dva stana ako
se gradi kao dvojna,
- stambeno-poslovna građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet da
se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; stambeno-poslovna građevina
sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora ili 3
poslovna prostora,
- poslovno-stambena građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se 50 do 70% GBP-a koristi kao poslovni prostor, uz uvjet
da se najmanje 30% GPB-a koristi kao stambeni prostor; poslovno-stambena
građevina sadrži najviše 4 uporabne cjeline od čega najviše 3 stambena prostora
ili 3 poslovna prostora,
- višestambena građevina gradi se kao
samostojeća u kojoj se do 50% GBP-a može koristiti kao poslovni prostor, uz
uvjet da se najmanje 50% GBP-a koristi kao stambeni prostor; višestambena
građevina sadrži 4 i više stanova.
(3) Poslovni prostor iz prethodnog stavka
ovog članka je prostor koji obuhvaća djelatnosti bez negativnog utjecaja na
okoliš (u skladu s posebnim propisima), a u kojem se smještaju uslužne i
zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke,
urarske, zlatarske i sl. radionice), trgovačko-opskrbne djelatnosti
(prodavaonice), zdravstveni sadržaji, poslovni sadržaji (uredi, ateljei,
liječničke ordinacije i sl.), ugostiteljsko-turističke djelatnosti (caffei,
buffeti, restorani, pečenjarnice i sl., smještajni kapaciteti za privatno
iznajmljivanje), te sve vrste proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne
ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode
buku unutar dozvoljenih granica. Poslovni prostor uz stambeni smještava se
unutar građevine osnovne namjene ili manje građevine gospodarske namjene na
istoj građevnoj čestici. Kod višestambenih građevina poslovni prostor se
smještava samo unutar građevine na nižim etažama te ne može uključivati
proizvodne djelatnosti te ugostiteljsko- turističku namjenu (smještajne
kapacitete - apartmane za iznajmljivanje).
(4) Za smještajne kapacitete u okvirima
stambenih, stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih građevina za privatno
iznajmljivanje iz prethodnog stavka ovog članka utvrđuje se najveći broj ležaja
koji iznosi 15 odnosno najveći broj uporabnih cjelina (apartmana) koji iznosi
3.
(5) Pomoćna građevina je građevina koja se
gradi na građevnoj čestici građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji
osnovne građevine (garaže, spremišta, drvarnice, kotlovnice, plinske stanice,
vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji, bazeni i sl.).
(6) Gradnja građevina u nizu nije dozvoljena.
Planom je dozvoljena samo rekonstrukcija i održavanje građevina u nizu u okviru
postojećeg gabarita, odnosno GBP-a.
4.1. SAMOSTOJEĆE STAMBENE GRAĐEVINE
Članak
24.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije i
ostali uvjeti samostojećih stambenih građevina u zonama mješovite
namjene-pretežito stambene (M1) i mješovite namjene- pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
500 m2;
- najmanja širina građevne čestice mjerena na
mjestu građevinskog pravca iznosi 16,0 m;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina 13,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz
građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najveći GBP iznosi 400 m2;
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 64 m2, a
najviše 200 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- građevine moraju biti udaljene najmanje
pola visine (h/ 2) ali ne manje od 6,0 m od susjedne građevine osnovne namjene,
osim u izgrađenim dijelovima gdje mogu biti udaljene najmanje 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m pri
čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad
kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina pomoćne građevine ne može
biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- iznimno u izgrađenim dijelovima naselja se
građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i
susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba osigurati
mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije
prema susjednoj
čestici i da se odvodnja
oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba
materijala mora biti sukladna osnovnoj građevini;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa,
a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- postojeća vegetacija koja se nalazi na
površini građevne čestice mora se štititi te održavati na neizgrađenom dijelu
građevinske čestice;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup građevnoj čestici te pješački
pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost);
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost
prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 30. ovih Odredbi.
4.2. SAMOSTOJEĆE STAMBENO-POSLOVNE GRAĐEVINE
Članak
25.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije,
te ostali uvjeti samostojećih stambeno-poslovnih građevina u zonama mješovite
namjene-pretežito stambene (M1) i mješovite namjene-pretežito poslovne (M2) na
zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina i manjih građevina gospodarske namjene;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
600 m2;
- najmanja širina građevne čestice mjerena na
mjestu građevinskog pravca iznosi 20,0 m;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,2.
b) Veličina građevine osnovne namjene i broj
funkcionalnih jedinica
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
najveća ukupna visina 13,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz
građevinu može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najveći GBP iznosi 400 m2;
- tlocrtna brutto površina građevine osnovne
namjene iznosi najmanje 80 m2,
a najviše 200 m2;
- kod smještajnih kapaciteta za privatno
iznajmljivanje najveći broj ležaja iznosi 15 odnosno najveći broj uporabnih
cjelina (apartmana) iznosi 3.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- građevine moraju biti udaljene najmanje
pola visine (h/ 2) ali ne manje od 6,0 m od susjedne građevine osnovne namjene,
osim u izgrađenim dijelovima gdje mogu biti udaljene najmanje 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina i manjih
građevina gospodarske namjene
- izgradnja pomoćne i manje građevine
gospodarske namjene izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata
izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na
građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m, a
ukupna 5,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti
najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina građevine ne može biti
veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- iznimno u izgrađenim dijelovima naselja se
građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i
susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba osigurati
mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije
prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora
riješiti unutar propadajuće građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- oblikovanje pomoćne građevine i manje
građevine gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj
građevini;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa,
a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- postojeća vegetacija koja se nalazi na
površini građevne čestice mora se štititi te održavati na neizgrađenom dijelu
građevinske čestice;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup građevnoj čestici te pješački
pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice stambene namjene - prema normativima određenim u točki 2.
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost).
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu
s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost
prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 30. ovih Odredbi.
4.3. SAMOSTOJEĆE POSLOVNO-STAMBENE GRAĐEVINE
Članak
26.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije i
ostali uvjeti samostojećih poslovno-stambenih građevina u zonama mješovite
namjene - pretežito poslovne (M2): primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni za
samostojeće stambeno- poslovne građevine u članku 25. ovih Odredbi.
4.4. DVOJNE STAMBENE GRAĐEVINE
Članak
27.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali lokacijski uvjeti dvojnih stambenih građevina u zonama mješovite
namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)
na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
građevina namijenjena stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja pomoćnih
građevina;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
400 m2;
- najmanja širina građevne čestice mjerena na
mjestu građevinskog pravca iznosi 14,0 m;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,4;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,6.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m, a
ukupna visina 13,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može
biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najveći GBP iznosi 400 m2;
- tlocrtna bruto površina građevine osnovne
namjene iznosi najmanje 64 m2,
a najviše 120 m2.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice, izuzev granice uz koju je prislonjena, iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici uz koju nije prislonjena iznosi
najmanje polovicu visine (h/2), ali ne manje od 6,0 m, a iznimno u izgrađenim
dijelovima iznosi najmanje 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- kod bočne strane građevine osnovne namjene
prislonjene uz granicu građevne čestice treba osigurati mjere protupožarne
zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pripadajuće
građevne čestice.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u
okvirima ograničenja maksimalnih koeficijenata izgrađenosti (kig) i
iskorištenosti (kis) utvrđenih za sve građevine na građevnoj čestici;
- najveći broj etaža građevine iznosi 1
nadzemna pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu građevine;
- najveća visina građevine iznosi 4,0 m pri
čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0 m iznad
kote prirodnog terena;
- tlocrtna površina pomoćne građevine ne može
biti veća od 60% tlocrtne površine građevine osnovne namjene;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 3,0 m;
- najmanja udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja se
građevine mogu graditi prislonjene uz granicu građevne čestice ako je i
susjedna građevina izvedena na isti način, a u tom slučaju treba osigurati
mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) uz uvjet da nagib krova nije
prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora
riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- oblikovanje pomoćne građevine i manje
građevine gospodarske namjene i upotreba materijala mora biti sukladna osnovnoj
građevini;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa,
a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- postojeća vegetacija koja se nalazi na
površini građevne čestice mora se štititi te održavati na neizgrađenom dijelu
građevinske čestice;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup građevnoj čestici te pješački
pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost).
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- postojeće garaže i parkirališno-garažna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti;
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost
prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 30. ovih Odredbi.
4.5. VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE
Članak
28.
Utvrđuju se uvjeti gradnje i rekonstrukcije
te ostali uvjeti višestambenih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito
poslovne (M2) na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost
građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna
višestambena građevina;
- poslovne sadržaje treba smjestiti u
prizemnu i/ili suterensku etažu;
- najmanja površina građevne čestice iznosi
1200 m2;
- najmanja širina građevne čestice mjerene na
mjestu građevinskog pravca iznosi 16,0 m, odnosno 20,0 m ako se poslovni
prostor smješta unutar građevine osnovne namjene;
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice iznosi 0,3;
- najveći koeficijent iskorištenosti građevne
čestice iznosi 1,2;
- najveći dopušteni broj stanova iznosi 12;
- najveća dopuštena tlocrtna brutto površina
građevine iznosi 200 m2.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi 3
nadzemne etaže i podrum pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća ukupna visina građevine iznosi 12,0
m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1,0
m iznad kote prirodnog terena.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od granica
građevne čestice iznosi 4,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od građevine
osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici iznosi pola ukupne visine više
građevine, ali ne manje od 6,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m;
- građevinski pravac određuje se prema javnoj
prometnoj površini Planom utvđenom udaljenošću od regulacijskog pravca.
d) Uvjeti gradnje pomoćnih sadržaja i garažne
građevine
- pomoćni sadržaji smještaju se unutar
gabarita višestambene građevine, a iznimno, garaže za smještaj vozila korisnika
višestambenih građevina grade se unutar gabarita višestambene građevine ili kao
slobodnostojeće građevine na zasebnoj građevinskoj čestici udaljene najmanje
4,0 m od granice građevne čestice;
- najveći broj etaža garažne građevine iznosi
1 nadzemna etaža pri čemu se i suterenska etaža ubraja u nadzemnu etažu
građevine;
- najveća visina garažne građevine iznosi 4,0
m, a ukupna visina 5,0 m pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu
može biti najviše 1,0 m iznad kote prirodnog terena;
- najmanje udaljenosti od granica građevne
čestice primjenjuje se i na sabirne jame;
- garaže izgrađene za potrebe višestambene
građevine ne mogu se prenamijeniti u sadržaje druge namjene;
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu
kroz tipologiju oblikovanja i korištenje lokalnih arhitektonskih izraza i
građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora;
- krovna ploha građevina izvodi se kao kosa,
a na krovnu plohu mogu se postaviti kolektori sunčeve energije;
- nagib kosog krova je između 18o i 22o,
a pokrov mora biti kupa kanalica ili crijep mediteranskog tipa;
- nije dozvoljena izgradnja jednostrešnih
krovova kod izgradnje građevina osnovne namjene.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba
urediti kao zelenu površinu iznosi 40%;
- postojeća vegetacija koja se nalazi na
površini građevne čestice mora se štititi te održavati na neizgrađenom dijelu
građevinske čestice;
- građevna čestica se uz javne površine
(prometnice, pješačke staze i sl.) uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila
uz uvjet da ne ometa preglednost i kolni pristup građevnoj čestici te pješački
pristup građevini;
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije
građevina kojom se povećava broj samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno
je za promet u mirovanju osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta
najmanjih dimenzija 2,5x5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
ili u okviru građevine osnovne namjene prema normativima kako slijedi:
- stan do 70 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan 70 do 150 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 150 m2 neto površine - 3 mjesta,
- na utvrđeni broj parkirališnih/garažnih
mjesta prema normativima u prethodnim alinejama uvjetuje se još jedno
parkirališno/garažno mjesto,
- za poslovne djelatnosti u okviru građevne
čestice stambene namjene - prema normativima određenim u točki 2.
- za privatno iznajmljivanje - 1 mjesto po
apartmanu + dodatno mjesto odnosno 1 mjesto na 3 ležaja (koristi se veća
vrijednost).
Navedene površine označavaju korisnu netto
površinu poda uporabnih jedinica osnovne namjene (bez pomoćnih prostorija);
- parkirališna mjesta ne mogu se
prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno mjesto na
istoj građevnoj čestici;
- pristup građevinama mora biti izveden u
skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom
i smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice
obuhvaća popločavanje, nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i
zelenih površina i sl.;
- ograda se može podizati prema ulici i na
granici prema susjednim građevnim česticama;
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog
pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane
granice građevne čestice;
- najveća visina ograde prema javnim
površinama iznosi 1,5 m, a između ostalih susjednih građevnih čestica 1,8 m;
- ograde se izrađuju od kamena, zelenila i
metala, ili kombinacijom drugih materijala;
- radi pridržavanja padina ili visinskih
razlika terena se prilikom uređenja građevne čestice može izvesti podzid koji
se gradi kao kameni zid ili se oblaže kamenom visine do 1,5 m.
g) Način i uvjeti priključenja građevne
čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan
pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu najmanje širine 5,5 m (iznimno u
izgrađenom dijelu naselja pristup građevnoj čestici moguć je i pristupnim putem
najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50), pri čemu kolni pristup treba
izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa;
- građevna čestica mora biti priključena na
sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe;
- do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
stambene namjene kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja
zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
i) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti utvrđene su
u točki 7. ovih Odredbi;
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8.
ovih Odredbi;
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki
9. ovih Odredbi;
- uvjeti za rekonstrukciju su određeni
člankom 30. ovih Odredbi.
Uvjeti za rekonstrukciju i uvjeti gradnje u
zaštićenom obalnom pojasu za sve vrste stambenih građevina
Članak
29.
U pojasu 70 m od obalne crte definiranom na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju ne može
se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim
građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih
površina. Osnovna građevina namijenjena stanovanju sa smještajnim kapacitetima
se može smjestiti na dijelovima građevne čestice izvan utvrđenog pojasa.
Postojeće građevine namijenjene stanovanju unutar utvrđenog pojasa, mogu se
zadržati, a rekonstruiraju se prema uvjetima iz članka 30. ovih Odredbi.
Članak
30.
(1) Postojeću građevinu namijenjenu
stanovanju (stambene, stambeno-poslovne, poslovno-stambene i višestambene
građevine) i postojeću garažnu građevinu za smještaj vozila korisnika
višestambenih građevina na zasebnoj građevnoj čestici (unutar i/ili izvan
obalnog pojasa širine 70 m) dopušteno je rekonstruirati do uvjeta određenih
ovim Odredbama za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m). Ukoliko je
postojeća građevina (unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) izvan
dopuštenih uvjeta gradnje određenih ovim Odredbama za nove građevine (izvan
obalnog pojasa širine 70 m), može se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka,
postojeću građevinu namijenjenu stanovanju i postojeću garažnu građevinu za
smještaj vozila korisnika višestambenih građevina na zasebnoj građevnoj
čestici, koja se nalazi na manjim udaljenostima od regulacijskog pravca i
ostalih granica građevne čestice od ovim Odredbama određenih udaljenosti za
nove građevine, dopušteno je rekonstruirati uz primjenu ostalih uvjeta za nove
građevine.
(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka
postojeću građevinu namijenjenu stanovanju, čija je površina građevne čestice
manja od ovim Odredbama određene najmanje dopuštene površine građevne čestice
za nove građevine, dopušteno je rekonstruirati uz primjenu ostalih uvjeta za
nove građevine.
(4) Iznimno od stavka (1) ovog članka,
postojeću građevinu namijenjenu stanovanju dopušteno je rekonstruirati do
uvjeta za nove građevine i ako je građevnoj čestici osiguran pristup na javnu
prometnu površinu manji od Planom utvrđene najmanje širine.
(5) Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine namijenjene stanovanju i postojeće garažne građevine za
smještaj vozila korisnika višestambenih građevina na zasebnoj građevnoj čestici
(unutar i/ili izvan obalnog pojasa širine 70 m) moguća je pod istim uvjetima
kao za nove građevine (izvan obalnog pojasa širine 70 m).
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak
31.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj
prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže kao linijske i
površinske građevine i to za:
- sustav prometne infrastrukture:
- kopneni: kolni, kolno-pješački, pješački,
javno parkiralište,
- morski: privezišta (sa pripadajućim
kopnenim dijelom) i sidrišta,
- sustav elektroničke komunikacijske
infrastrukture,
- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
- energetski sustav - građevine za
transformaciju i prijenos energije: elektroopskrba, javna rasvjeta,
- vodnogospodarski sustav: vodoopskrba,
odvodnja otpadnih i oborinskih voda,
(2) Sustavi prometne, elektroničke
komunikacijske i komunalne mreže utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A,
2B, 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih
sustava iz stavka (1) ovoga članka grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim
propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se
određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) Trase elektroničke komunikacijske,
komunalne i ostale infrastrukturne mreže smještaju se u okviru površine
prometnica, a radi međusobnog usklađenja svih infrastrukturnih sustava točan
položaj u okviru površine prometnice
odredit će se pri izradi
projektne dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog sustava.
(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke
komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru
površina ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija
osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo
polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak
32.
(1) Na području obuhvata Plana određene su
površine za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na
kartografskom prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Prometna mreža te zone u kojima je Planom utvrđeno uređenje površina
prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br. 4: Način i
uvjeti gradnje.
(2) Osim Planom definiranih javnih prometnih
površina moguća je, temeljem projektne dokumentacije, gradnja i drugih kao i
zadržavanje postojećih prometnih i pratećih površina i građevina u zonama
drugih namjena potrebnih za njihovo funkcioniranje u prostoru, a u skladu s
posebnim propisima. Kod gradnje novih javnih prometnih površina primjenjuju se
minimalni tehnički elementi utvrđeni za gradnju ostale ulice (OU) u točki c)
stavka (5) članka 33. osim za pristup do građevina stambene namjene u
izgrađenim dijelovima naselja gdje dužina pristupnih prometnih površina može
biti maksimalno do 50 m, a širina pristupnog puta 3,0 m.
(3) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan
pristup građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti
izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti
osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
5.1.1. Kopneni promet
5.1.1.1. Ceste/ulice
Članak
33.
(1) Sustav cestovnog prometa, na području
obuhvata Plana, utvrđuje trase dionica glavnih mjesnih, sabirnih, ostalih i
kolno-pješačkih ulica, te prometnica navedenih u članku 32., stavku 2. ovih
Odredbi.
(2) Ulicom se smatra svaka javno prometna
površina unutar obuhvata Plana uz koju se izgrađuju ili postoje građevine i na
koju te građevine imaju izravan pristup te ostale javne prometne površine.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije
postojećih ulica potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti
područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena.
(4) Ukoliko se ulica izvodi na nasipu ili
usjeku, pridržavanje terena izvodi se potpornim zidovima u okviru površine
prometnice prema rješenjima koja osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Minimalni tehnički elementi za gradnju
dionica ulica unutar obuhvata Plana, ovisno o kategorizaciji pojedine
prometnice, su:
a) Glavna mjesna ulica (GMU):
- maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x3 m
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
- pješački nogostup, jednostrani ili
dvostrani, minimalne širine 1,5 m.
b) Sabirna ulica (SU):
- maksimalni nagib nivelete 12%,
- broj prometnih traka i širina kolnika
2x2,75 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
- pješački nogostup, jednostrani ili
dvostrani, minimalne širine 1,5 m za dvosmjerni, a 0,75 m za jednosmjerni.
c) Ostala ulica (OU):
- maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom, a kod novoplanirane ulice iznosi do 17%
- broj prometnih traka i širina kolnika
2x2,75 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
- pješački nogostup, jednostrani ili
dvostrani, minimalne širine 1,5 m za dvosmjerni, a 0,75 m za jednosmjerni.
d) Kolno-pješačka ulica:
- maksimalni nagib nivelete uvjetovan je
postojećom niveletom, a kod novoplanirane ulice iznosi do 17%
- minimalna širina kolnika iznosi 3,0 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup
česticama,
(6) Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja
kod ograničenih prostornih uvjeta širina pješačkog nogostupa može biti 0,75 m
uz jednostranu izvedbu.
(7) Iznimno samo u težim terenskim uvjetima
maksimalni nagib nivelete za sabirne, ostale i kolno-pješačke ulice može biti
do 17%.
(8) Iznimno jednosmjerni tok moguće je
organizirati u postojećim ulicama zatečenog profila.
(9) Kod rekonstrukcije postojećih ulica se
iznimno mogu zadržati i manje širine od Planom utvrđenih i to samo na onim
dijelovima prometnice gdje njenu širinu nije moguće proširiti radi položaja već
postojećih građevina na građevnim česticama uz prometnicu.
(10) Iznimno za zone tradicionalnog naselja
definirane u točki 7.2. ovih Odredbi kod rekonstrukcije postojećih cesta širina
kolnika može iznositi i manje od 4,0 m ako položaj već postojećih građevina
onemogućava izvedbu Planom propisanih širina ulica.
Članak
34.
(1) Svaka građevna čestica mora imati
neposredni pristup na ulicu u jednoj od kategorija navedenih u stavku (1)
prethodnog članka. Iznimno, može imati neposredan pristup na postojeće prometne
površine.
(2) Neposrednim pristupom iz prethodnog
stavka ovog članka smatra se i pristupni put najveće dužine 50 m te najmanje
širine kolnika 3,0 m za građevine namijenjene stanovanju. U slučaju dužine veće
od 50 m, primjenjuju se minimalni tehnički elementi iz članka 33. ovog Plana.
Za sve ostale građevine širina pristupa iznosi najmanje 5,5 m.
(3) Na završetku slijepe ulice potrebno je
izgraditi okretište ako je ulica duža od 100 m.
5.1.1.2. Javni autobusni promet
Članak
35.
(1) Planom se za javni autobusni promet
predviđa korištenje glavne mjesne ulice - GMU.
(2) Na glavnoj mjesnoj ulici planirano je
uređenje obostranih ugibališta za stajališta autobusa javnog prometa s
nadstrešnicama za putnike.
5.1.1.3. Javna parkirališta
Članak
36.
(1) Promet u mirovanju rješava se izgradnjom
javnih parkirališta na Planom utvrđenim površinama označenim s P1 i P2.
Na pojedinom Planom utvrđenom javnom parki
ralištu potrebno je ostvariti
najmanji broj parkirnih mjesta kako slijedi:
- P1 - 40,
- P2 - 15.
(2) Osim na Planom utvrđenim površinama iz
prethodnog stavka ovog članka javne parkirališne površine dozvoljeno je graditi
i u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene -
pretežito poslovne (M2). Na pojedinom javnom parkiralištu potrebno je ostvariti
najmanje 5 parkirnih mjesta.
(3) Javno parkiralište mora biti priključeno
na mrežu javne rasvjete i oborinske odvodnje. Parkirno mjesto na javnom
parkiralištu mora biti minimalnih dimenzija 2,5 x 5 m.
(4) Na javnom parkiralištu treba od ukupnog
broja parkirnih mjesta osigurati najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile
invalida, minimalnih dimenzija 3,75 x 5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na
javnim parkiralištima s manje od 20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile
invalida na javnom parkiralištu trebaju biti smještena uz pješačke površine i u
blizini ulaza u građevinu te trebaju biti posebno označena.
(5) Parkirališne površine treba hortikulturno
urediti sadnjom visoke i niske vegetacije. Minimalan kriterij je jedno stablo
na 3 parkirna mjesta.
5.1.1.4. Pješačke površine
Članak
37.
(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila
prometnica na Planom obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih
putova i obalne šetnice.
(2) Osim trasa pješačkih komunikacija iz (1)
stavka ovog članka dozvoljeno je uređenje pješačkih staza i stubišta i unutar
zona mješovite namjene - pretežito stambene (M1), mješovite namjene - pretežito
poslovne (M2) te javnih zelenih i zaštitnih zelenih, rekreacijskih i kupališno
rekreacijskih površina uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe.
(3) Postojeći pješački pravci (šetnice,
stubišta) koji nisu ucrtani na grafičkom dijelu Plana, a unutar su planiranih
zona, moraju se zadržati na način da ostaju u postojećem obliku.
Članak
38.
(1) Pješački putovi izvode se vodoravno, a
ako to radi terenskih uvjeta nije moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih
nagiba izvode se pješačke stube. Najmanja širina pješačkih putova iznosi 2,50
m, a iznimno na kraćim potezima može iznositi 1,6 m.
(2) Uz pješačke putove moguće je urediti
manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom kao što su klupe, nadstrešnice
i sl. Sve pješačke staze moraju biti obilježene putokazima ili drugim
odgovarajućim oznakama te se uz njih mora predvidjeti javna rasvjeta.
(3) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi,
znakovi, rasvjetni stupovi, koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.)
postavlja se na način da ne predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s
invaliditetom i poteškoćama u kretanju.
Članak
39.
(1) Planom se određuje prostor obalne šetnice
uz morsku obalu na području kupališno rekreacijske namjene i dijela naselja, te
uz privezišta povremenog-sezonskog karaktera.
(2) Uređenje obalne šetnice provodi se
temeljem uvjeta utvrđenih u prethodnom članku ovih Odredbi i posebnih uvjeta
službe zaštite prirode.
(3) Na obalnu šetnicu Planom je omogućen
pristup poprečnim pješačkim vezama na kojima je predviđena javna rasvjeta, a
konačno oblikovanje će se odrediti projektnom dokumentacijom.
5.1.2. Pomorski promet
Članak
40.
(1) Planom se utvrđuje akvatorij privezišta
(PR2 i PR10) povremenog - sezonskog karaktera u funkciji uređene plaže.
(2) Privezište je namijenjeno vezu plovnih
objekata za ukrcaj i iskrcaj korisnika i obavljanje gospodarskih djelatnosti u
funkciji plaže.
(3) Kopneni dio navedenih privezišta može se
rekonstruirati zbog poboljšanja kvalitete pristupa i usluga, ali samo unutar
postojećih gabarita i bez gradnje novih gatova. Nije dozvoljeno formiranje
sadržaja lučke nadogradnje niti istezališta.
(4) Planom se utvrđuje kapacitet broja vezova
za privezišta:
- PR2 - 8 vezova,
- PR10 - 8 vezova.
(5) Uz kopneni dio privezišta zadržava se
postojeća obalna šetnica.
Članak
41.
(1) Planom se utvrđuje akvatorij sidrišta (S)
povremenog - sezonskog karaktera u funkciji plaže (određen načelno simbolom).
(2) Sidrište je formirano na već postojećoj
lokaciji za potrebe morskog pristupa plažama te se formira kao vezovi na
plutačama ili bez njih (čisto sidrenje). Područja povremenih sidrišta smiju
svojim dimenzijama, u odnosu na obalnu crtu zauzimati ukupno najviše 10% duljine
plaže unutar koje se nalaze, ali ne više od 30 m.
(3) Sidrište mora biti smješteno izvan
sigurnosnog područja kupališta, a najmanje 50 m od obale.
(4) Planom se utvrđuje kapacitet sidrišta S3
- 8 plovila.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE
KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
42.
(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Elektronička komunikacijska i elektroenergetska mreža.
(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju elektroničke komunikacijske kabelske kanalizacije radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(3) Elektronička komunikacijska kabelska
kanalizacija treba biti realizirana cijevima 1 110, 75, 50 mm i tipskim
montažnim zdencima.
(4) Planom se osigurava dovoljan broj
telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i najveći mogući broj
spojnih veza. Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni kabeli,
svjetlovodni i koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u
površinama postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Članak
43.
(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke
komunikacijske mreže Planom je omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata
(tip A) koji ne prelazi visinu građevine na koju se postavlja.
(2) Prilikom izgradnje osnovnih postaja za
potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog stavka
ovog članka potrebno je poštivati posebne propise za takvu vrstu građevina.
Prilikom izgradnje osnovnih
postaja za potrebe javne
pokretne elektroničke komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o
urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih prostora i vizualnom
uklapanju.
(3) Građenje samostojećih antenskih stupova
nije dozvoljeno.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE
INFRASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska
mreža
Članak
44.
Planom je u energetskom sustavu predviđena
gradnja građevina i uređaja za elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža
prikazana je na kartografskom prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Elektronička komunikacijska i elektroenergetska mreža.
Elektroenergetska mreža obuhvaća elektro- opskrbu i javnu rasvjetu.
5.3.1.1. Elektroopskrba
Članak
45.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja
elektroopskrbe unutar Planom obuhvaćenog područja predviđa se gradnja nove 20
kV transformatorske stanice na lokaciji označenoj u kartografskom prikazu br.
2B: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Elektronička
komunikacijska i elektroenergetska mreža.
(2) Lokacije trafostanica i SN kabela su u
grafičkom dijelu plana ucrtane načelno, a točne lokacije i trase odredit će se
u projektnoj dokumentaciji.
(3) Postojeće trafostanice 20/0,4 kV mogu se
rekonstruirati ili zamijeniti (na istoj lokaciji ili što bliže postojeće) novom
trafostanicom 20/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.
(4) Transformatorska stanica se planira kao
tipska građevina (samostojeća), kao samostojeći uređaji s posluživanjem izvana
ili ugrađene u sklopu građevine, a sukladno posebnim uvjetima dozvoljena su i
drugačija oblikovna rješenja.
(5) Na području postojećih nadzemnih vodova
20 kV mreže određen je zaštitni koridor širine 15 metara. Zaštitni koridor
određuje područje zabrane nove gradnje te dopušta rekonstrukciju postojećih
građevina u postojećim gabaritima. Zaštitni koridor ostaje na snazi do
realizacije podzemne 20 kV mreže i ukidanja postojeće nadzemne 20 kV mreže.
(6) Trase priključnih dalekovoda 20 kV
određuju se projektnom dokumentacijom nakon određivanja mikrolokacije
trafostanice, a gdje postoje prostorne mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV
vode se ispod javnih površina, a iznimno i na drugim površinama prema uvjetima
utvrđenim u članku 28.
(7) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama
pojavi potrošač čije vršno opterećenje nije moguće osigurati iz Planom utvrđene
lokacije trafostanice, lokaciju za trafostanicu potrebno je osigurati u
njegovoj zoni obuhvata.
(8) Uvjeti za gradnju trafostanice:
- za trafostanicu koja se gradi kao
samostojeća tipska građevina treba osigurati građevnu česticu s neposrednim,
ili ukoliko to nije moguće, posrednim pristupom na prometnu površinu radi
pristupa i servisiranja trafostanice,
- najmanja udaljenost građevine od
regulacijskog pravca iznosi 5 m u neizgrađenim dijelovima građevinskog
područja, dok se u izgrađenim dijelovima građevinskog područja dozvoljava i
manja udaljenost uz suglasnost nadležnih javnopravnih tijela,
- najmanja udaljenost građevine od ostalih
međa iznosi 3 m, odnosno 1 m ako građevina nema otvora,
- razina buke na udaljenosti 3,5 m od
trafostanice ne smije biti veća od 35 db,
- neizgrađenu površinu građevne čestice treba
zatravniti,
- ograda se može podizati prema svim međama
kao zaštitna žičana ograda visine do 1,8 m, a postavlja se s unutrašnje strane
međe; uz ogradu je moguće saditi živicu,
- kod izgradnje građevine trafostanice težiti
postizanju što kvalitetnije slike prostora,
- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa
ili ravna, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja.
(9) Niskonaponska mreža će se izvoditi
podzemnim kabelima, a gdje to nije moguće iznimno se uz suglasnost Grada Raba
dozvoljava nadzemno izvođenje sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na
betonskim stupovima.
5.3.1.2. Javna rasvjeta
Članak
46.
(1) Nova javna rasvjeta izvodi se vezano na
podzemnu niskonaponsku mreže izvedena na zasebnim stupovima. Rekonstrukcija
postojeće mreže javne rasvjete može se provesti u sklopu nadzemne niskonaponske
mreže koristeći njezine stupove za postavu rasvjetnih tijela.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar
obuhvata Plana potrebno je prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će
definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa
svim potrebnim proračunima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak
47.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća
izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav korištenja voda), sustava odvodnje
otpadnih i oborinskih voda, uređenje vodotoka i drugih voda, izgradnju
građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava
i zaštitu od erozije i bujica.
(2) Prije izrade projektne dokumentacije za
izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, sukladno posebnim
propisima.
5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe
Članak
48.
(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja
na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu br. 2C:
Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrbna mreža,
odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka.
(2) Opskrba vodom ostvaruje se preko postojeće
vodospreme Donja Supetarska Draga. Od vodospreme je izveden opskrbni cjevovod
do naselja, a time i do krajnjih korisnika.
Članak
49.
(1) Planom je predviđeno gradnja nove i
rekonstrukcija postojeće mreže vodoopskrbe u skladu s potrebama korisnika
prostora
(2) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u
skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante s propisanim
parametrima tlaka i protoka, a udaljenost između hidranata treba biti sukladna
zakonskoj regulativi. Hidranti će se postaviti na vanjski rub pješačkog hodnika
ili u zeleni pojas i sl.
(3) Cjevovode, građevine i uređaje
vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Vodoopskrbni cjevovodi trebaju biti
promjera cijevi najmanje DN100. Najmanji vertikalni razmak od ostalih
instalacija iznosi najmanje 0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda
debljina zemljanog (ili drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1
m.
(4) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama
izvode se prema proračunu i projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(5) Vodomjerna okna treba izvesti prema
uvjetima nadležne institucije na način da unutar njih stane vodomjer i račva za
vodoopskrbni vod prema građevinama.
5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih i
oborinskih voda
Članak
50.
(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana
prikazane su na kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Vodoopskrbna mreža, odvodnja otpadnih voda i uređenje
vodotoka.
(2) Planom je planiran razdjelni sustav
odvodnje otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati
sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Članak
51.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s
cijelog područja obuhvata Plana treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže
te spojem na kanalizacijski sustav Rab koji se sastoji od sekundarne i glavne
kanalizacijske mreže, tlačno-gravitacijskih kolektora i crpnih stanica, kojima
će se otpadna voda transportirati prema planiranom uređaju za pročišćavanje
Potočina, smještenim izvan obuhvata Plana.
(2) Unutar obuhvata Plana planirana je 1
crpna stanica (CS 15). Tlačno-gravitacijski kolektori i crpna stanica locirani
su dijelom u obalnom dijelu područja obuhvata Plana.
(3) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje
iz stavka (1) ovog članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po
sastavu nisu komunalne otpadne vode moraju se obraditi u okviru građevne
čestice pojedine građevine na uređajima za predtretman otpadnih voda radi
uklanjanja opasnih i drugih tvari, a u skladu s važećim propisima.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje
otpadnih voda dozvoljava se priključak na septičku taložnicu za građevinu
namijenjenu stanovanju kapaciteta do 10 ES; za veći kapacitet potrebna je
izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).
Članak
52.
(1) Oborinske vode s cesta, većih
parkirališnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima
upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pročišćavanja na taložniku -
separatoru. Za parkirališne površine do deset parkirališnih mjesta dozvoljava
se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom
odvodnje, a za površine veće od deset parkirališnih mjesta, do izgradnje javnog
sustava, dozvoljava se upuštanje oborinskih voda u podzemlje preko upojnog
bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja.
(2) Na prostoru parkirališnih i
manipulativnih površina za asfaltirane površine veće od 200 m2 potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja.
(3) Sve čiste oborinske vode treba odvesti
kanalizacijom za oborinske vode promjera cijevi najmanje DN300 prema najbližem
bujičnom vodotoku i nastavno prema moru ili u upojni bunar.
(4) Oborinske vode s građevnih čestica i
građevina ne smiju se ispuštati na prometne površine nego se zbrinjavaju u
okviru pojedine građevne čestice, a moguće ih je upuštati u javni sustav
oborinske odvodnje.
Članak
53.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava
odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica
uz druge infrastrukturne instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti
od cijevi suvremenih materijala prema hidrauličnom proračunu. Svijetli razmak
između cjevovoda i ostalih instalacija je najmanje 1 m. Križanje s ostalim
instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja na nižoj koti.
(2) Revizijska okna treba izvesti kao
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina).
Slivnike također treba izvesti kao tipske s taložnicom.
(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba
izvesti kao vodonepropustan.
(4) Za potrebe gradnje građevina treba osigurati
priključak na sustav javne odvodnje preko priključno kontrolnih okana.
(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina za odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s važećom zakonskom regulativom.
(6) Granične vrijednosti emisija otpadnih
voda koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, kao i u
vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih
voda u prirodni prijemnik, moraju biti u skladu sa propisanom zakonskom
regulativom.
5.3.2.3. Sustav uređenja voda
Članak
54.
(1) Ograničenja na bujičnim vodotocima i
njihovoj neposrednoj blizini odnose se na ograničenje gradnje i korištenja
prostora u koritu i uz korito vodotoka, u svrhu obrane od poplava, gradnju
vodnih građevina te njihovog održavanja, pa se Planom uspostavlja zaštitni
koridor širine 10,0 m, osim na dijelovima postojeće izgradnje. Na zemljištu
iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih
površina: prometnica, parkova i trgova.
(2) Za nesmetan protok površinskih bujičnih
voda bujica na prometnicama je potrebno predvidjeti propust.
(3) Iz bujičnih kanala nužno je odstraniti
sve gradnje i instalacije koje ne služe zbrinjavanju bujičnih voda kako bi se
uspostavila njihova osnovna funkcija i omogućilo održavanje u skladu s
namjenom. Pri tome se ne isključuje korištenje kanala i za zbrinjavanje
oborinskih voda, ali preko izgrađenog i kontroliranog sustava s točno poznatim
mjestima spojeva na bujični kanal.
5.3.3. Postavljanje jednostavnih građevina
Članak
55.
(1) Plan određuje mogućnost postavljanja
jednostavnih građevina, kao što su nadstrešnice, informativni i promidžbeni
panoi i dr., uz sadržaje i na površinama javne namjene (stajališta javnog
prijevoza putnika, predškolska građevina, građevine kulture, sporta i
rekreacije i sl.).
(2) Nadstrešnice te informativne i
promidžbene panoe na javnim površinama treba oblikovno unificirati kao
prepoznatljiv oblik urbane opreme.
(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i
instalacija određuje se u okvirima proširene pješačke ili dijela zelene
površine odmaknuto od pročelja građevina i ruba kolnika za najmanje 2,0 m, pri
čemu ne smiju ometati i predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne
smiju smanjivati preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog
prostora.
(4) Predmetne građevine i instalacije
smještajem i izgledom moraju biti uklopljene u prostor u kojem su smještene.
(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne
građevine te vremenski rok korištenja pojedine građevine na području Grada Raba
utvrđuje se Odlukom izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom
korištenju javnih površina.
6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH I SPORTSKO-
REKREACIJSKIH POVRŠINA - UREĐENIH PLAŽA - KUPALIŠTA
6.1. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
56.
(1) Planom je utvrđeno uređenje i održavanje
javnih površina unutar naselja i to:
- u zoni Z2 igralište,
- u zoni Z3 odmorište.
(2) Planom je utvrđeno uređenje i održavanje
javnih zelenih površina izvan naselja u zoni Z1 javni park.
6.1.1. Javne zelene površine
Članak
57.
(1) Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno
uređenje javnog parka, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito
stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Javni park
namijenjen je šetnji i odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom okruženju.
Smjernice za oblikovanje strukture javnog parka su: 50% pod visokom
vegetacijom, 30% su livade i travnjaci te 20% staze i tereni za igru i razonodu.
Prilikom uređenja javnog parka predlaže se maksimalno zadržavanje postojeće
vegetacije. Unutar javnog parka moguće je postavljanje urbane opreme i javne
rasvjete.
(2) Planom je u zoni označenoj sa Z2 utvrđeno
uređenje dječjeg igrališta za uzrast djece od 3 do 6 i 7 do 15 godina, a moguće
ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite,
pretežito poslovne (M2) namjene. Na čestici dječjeg igrališta mogu se uređivati
pješačke površine i parkovno zelenilo u skladu s prirodnim karakteristikama
prostora. U sklopu igrališta moguće je postavljanje dječjih sprava za igru,
urbane opreme i javne rasvjete.
(3) Planom je u zoni označenoj sa Z3 utvrđeno
uređenje odmorišta namijenjeno šetnji, odmoru i edukaciji posjetitelja, gdje se
zadržava postojeća vegetacija uz mogućnost sadnje novih autohtonih biljnih
zajednica, te uređenje pješačkih površina. Unutar odmorišta moguće je
postavljanje urbane opreme i javne rasvjete, a zabranjena je bili kakva
gradnja.
6.2. UVJETI UREĐENJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH
POVRŠINA - UREĐENIH PLAŽA - KUPALIŠTA
Članak
58.
(1) Planom je utvrđena sportsko-rekreacijska
površina - uređene plaže - kupalište R211 izvan naselja koja obuhvaća kopneni i morski dio, te
sportsko-rekreacijska površina - uređene plaže R211N unutar naselja koja obuhvaća kopneni dio, a prikazane
su na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina. Površina
uređene plaže (R211) koja se
nalazi izvan naselja, zajedno sa površinom uređene plaže (R211N ) čini jedinstvenu cjelinu uređene plaže brojčane
oznake »11«. Uvjeti za uređenje uređene plaže R211 izvan naselja i R211N unutar naselja su određeni ovim člankom.
(2) Uređena plaža R211 koja se nalazi izvan naselja je pristupačna s kopnene
i morske strane, infrastrukturno neopremljena, zatečenog prirodnog obilježja
(zadržava se u prirodnom obliku). Uređena plaža R211N koja se nalazi unutar naselja je nadzirana i
pristupačna s kopnene strane, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog
obilježja te infrastrukturno i sadržajno uređen kopneni prostor neposredno
povezan sa kopnenim dijelom uređene plaže izvan naselja R211.
(3) Na površinama uređene plaže R211N dozvoljeni su sljedeći zahvati:
- uređenje plažnih (kupališnih) površina,
sunčališta, javnih pješačkih i zelenih površina, gradnja infrastrukturnih
građevina, dječjih igrališta, odmorišta i sl.,
- gradnja pomoćnih građevina u funkciji
plaže,
(4) Pomoćne građevine u funkciji plaže R211N mogu biti zabavne i rekreacijske građevine,
ugostiteljske građevine, tuševi, sanitarije, zasloni za presvlačenje, pristupi
moru za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, spremišta opreme,
spasilačke osmatračnice i sl., a grade se uz sljedeće uvjete:
- dopušten je smještaj na kopnenom dijelu
plaže,
- ukupna GBP građevine ne smije biti veća od
1% površine kopnenog dijela plaže, niti veća od 5 m2 kada se grade kao zgrade,
- dopuštena visina građevine iznosi najviše
4,0 m od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine, sa
najviše jednom nadzemnom etažom, a smještaju se uz stražnju granicu plaže prema
komunikacijskim površinama.
(5) Uređenjem plaže R211N ne smiju se narušiti ambijentalne vrijednosti
priobalnog i okolnog prostora, a prilikom uređenja treba koristiti prirodne
materijale karakteristične za podneblje te očuvati postojeću i planirati sadnju
nove visoke vegetacije.
(6) Svi zahvati uređenja plaže utvrđeni ovim
člankom unutar obuhvata pojedine plaže mogu se provoditi u segmentima, ali se
za cijelo područje obuhvata plaže prethodno mora izraditi projekt uređenja
plaže koji je izrađen u skladu s odgovarajućim istraživanjima (batimetrija,
valovanje i druge odgovarajuće studije i elaborati) koji moraju biti odobreni
od Grada Raba.
(7) Gradnja odnosno rekonstrukcija povremenih
privezišta i sidrišta u funkciji plaže R211, provodi se u skladu s člancima 40. i 41. ovih
Odredbi.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite prirodnih vrijednosti
Članak
59.
(1) Ovim Planom predloženo je sljedeće
područje za zaštitu:
- spomenik prirode (na moru) - Zaljev Kampor.
Mjere zaštite:
Spomenik prirode
- zabrana nasipavanja i zatrpavanja staništa,
- sprečavanje isušivanja,
- zabrana čišćenja naslaga morske vegetacije,
- zabrana komercijalnih vrsta,
- ograničenje i kontrola ribolovnih alata.
(2) Planom obuhvaćeno područje sastavni je
dio područja ekološke mreže, i to:
- POP - važnog područja za ptice (HR 1000033
Kvarnerski otoci),
- POVS - važnog područja za divlje svojte i
stanišne tipove (HR 3000025 Zaljev Kampor na Rabu).
7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne
raznolikosti
Članak
60.
U cilju zaštite prirodnog krajobraza koji je
prikazan na kartografskom prikazu 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju i biološke raznolikosti planskim rješenjem primjenjuju se sljedeće
mjere:
- očuvanje postojeće vegetacije na
eksponiranim reljefnim točkama kao dijela prirodnog krajobraza,
- formiranje javnih i zaštitnih zelenih
površina kao dodatne kategorije kojom se unapređuje prirodni krajobraz,
prvenstveno kroz povećanje ukupne zelene površine,
- obvezno je uređenje zelene površine u
okviru građevnih čestica sadnjom visokog i niskog zelenila, posebno na dijelu
uz prometne pravce,
- zaštita područja prirodnih biotopa,
- zadržavanje postojeće vegetacije u najvećoj
mogućoj mjeri te korištenje udomaćenih biljnih vrsta za sadnju,
- očuvanje prirodnih kvaliteta prostora na
način da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva prirodni pejzaž,
- čuvanje prirodne vegetacije te njeno
uključivanje u krajobrazno uređenje.
7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak
61.
(1) Zaštićena kulturna dobra, kao i ona
Planom predviđena za zaštitu na području obuhvata ovog Plana prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(2) Opća načela zaštite su:
- očuvanje vrijedne povijesne slike, volumena
(gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih
pogleda (vizura),
- zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih
toponima,
- zaštita područja prirodnih biotopa,
- stvaranje pejzažno-krajobraznog sustava u
obliku mreže zelenih površina, drvoreda i tratina koji prožima područje zone,
- zadržavanje postojeće vegetacije u najvećoj
mogućoj mjeri te korištenje udomaćenih biljnih vrsta za sadnju,
- očuvanje prirodnih kvaliteta prostora na
način da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva prirodni pejzaž.
(3) Ako se pri izvođenju građevinskih ili
bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla
naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je
prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
Članak
62.
(1) Na dijelu obuhvata Plana utvrđena je zona
tradicionalnog naselja, a prikazana je na kartografskom prikazu br. 3A: Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina - područja posebnih uvjeta korištenja i
posebnih ograničenja u korištenju.
(2) Uređenjem područja tradicionalnog naselja
treba ostvariti preduvjete za zadržavanje stalno naseljenog stanovništva, a
oblikovanje građevina zadržati u postojećem karakterističnom obliku pri čemu
nije dopuštena izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi
funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka
prostornog identiteta pojedinih građevina.
(3) Iznimno od pojedinih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Odredbama, za novogradnju u zoni definiranoj u stavku (1) ovog
članka utvrđuje se:
- najmanja površina građevne čestice iznosi
250 m2,
- najveća visina građevne određena je
regulacijom postojeće gradnje u koju se građevina interpolira, ali ne viša od
9,0 m ili 3 nadzemne etaže,
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene
iznosi najmanje 60 m2, a
najviše 150 m2,
- uređenje svih vanjskih ploha građevina
korištenjem isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih
materijala.
(4) Rekonstrukcija postojećih građevina u
zoni utvrđenoj u stavku (1) ovog članka provodi se u okvirima zatečenog
gabarita i oblikovanja. Uređenje vanjskih ploha građevine mora se temeljiti na
korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.
(5) Za sve građevinske zahvate nove gradnje
ili promjene volumena postojećih građevina potrebno je ishoditi posebne
konzervatorske uvjete odnosno prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog
odjela.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
63.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava Grad Rab, odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Na razmatranom području se prikuplja
komunalni otpad i zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj lociranom
izvan obuhvata ovog Plana.
(3) Proizvođač otpada dužan je na propisan
način obraditi i privremeno skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji
nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti do njegovog zbrinjavanja na
odlagalištu.
(4) Na svakoj se građevnoj čestici mora
odrediti mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga
zaštititi, oblikovati i uklopiti u okoliš na građevnoj čestici na način da se
spriječi ugrožavanje okoliša kroz širenje prašine, buke i mirisa. Komunalni
otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.
(5) Odvojeno prikupljanje (primarna
reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih
posuda, odnosno spremnika postavljenih na građevnim česticama i javnim
površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada
(papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad,
istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni u skladu s uvjetima nadležne
službe.
Članak
64.
(1) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom
koji obuhvaćaju:
- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada
na mjestu nastajanja,
- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu
nastanka,
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
- sprječavanje nenadziranog postupanja s
otpadom,
- prikupljanje i iznošenje otpada te
privremeno odlaganje otpada do njegovog zbrinjavanja na postojećem odlagalištu,
- saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju
osigurati kontejnere za privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada
(ulja i sl.), koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez
mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje
otpada iz prethodnog stavka ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a
korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno
uskladištenog otpada.
(4) Svi proizvođači otpada na području
obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
65.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Planom se određuju kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, mora te zaštitu od prekomjerne
buke i mjere posebne zaštite.
(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja
okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla i zaštita od
buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećom zakonskom
regulativom.
(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja,
odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili posredno, ugrožavaju život i
rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih
posebnim propisima za zaštitu okoliša u naselju.
(5) Prigodom planiranja, projektiranja i
odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere
zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka,
površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život
i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim
propisima.
9.1. ZAŠTITA TLA
Članak
66.
(1) Područje Plana je, s obzirom na
fizio-mehaničke značajke, obuhvaćeno sljedećim geotehničkim kategorijama:
a) III. geotehnička kategorija - zona fliša,
koju karakterizira:
- fliška stijenska masa je mjestimice
pokrivena glinovitom korom raspadanja 52m;
- teren je djelomice deformabilan pod
dodatnim opterećenjem građevina;
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;
- upojnost terena je izrazito mala, fliška
stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz
uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš.
(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se
dokazivanjem potrebne stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih
struktura.
(3) Na Planom obuhvaćenom području nema
klizišta kao ni utvrđenih mjesta velikih erozija tla.
(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je
provesti prije gradnje građevina koje će koristiti veći broj različitih
korisnika.
(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati
vegetacijski vrijedna područja u zonama stanovanja koje mogu uključivati i
ugostiteljsko-turističke, poslovne i javne i društvene sadržaje.
(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena
treba čuvati površine pod zelenilom ili urediti nove zamjenske zelene površine
u skladu s uvjetima ovog Plana.
(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen
unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se
iste evakuiraju i zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.
9.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak
67.
(1) S obzirom na postojeću namjenu površina
te planiranu orijentaciju na stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona
štetnih po kvalitetu zraka, može se temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi
da njegova kakvoća zadovoljava korištenje najviše kategorije prema zakonskim
propisima pa kao takva treba biti i dalje trajno očuvana.
(2) Na području naselja trajno će se
provoditi monitoring kakvoće zraka i poduzimat će se sve mjere, temeljene na
zakonskim propisima kojima se može očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće
zraka.
(3) U skladu sa zakonskom regulativom
provodit će se potrebne mjere za sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija
definiranih posebnim propisima i u tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:
- stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki
postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari)
moraju biti evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni i održavani na
način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema
zakonom definiranim uvjetima,
- održavanje javnih površina naselja
redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem
postojećeg zelenila.
9.3. ZAŠTITA VODA
Članak
68.
(1) Područje obuhvata ovog Plana nalazi se
izvan obuhvata zone zaštite izvorišta vode za piće.
(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni
odvodni sustav te odvoditi prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda
Potočina smještenom izvan obuhvata Plana, na način propisan od nadležne službe.
(3) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se
izvesti kao nepropusni, a sve građevne čestice/građevine trebaju biti
priključene na javnu mrežu odvodnje.
(4) Do izgradnje sustava javne odvodnje, za
građevine stambene namjene do 10ES, dozvoljava se priključak na individualni
sustav u obliku septičke taložnice. Za građevine iznad 10ES potreban je zasebni
sustav za pročišćavanje (biodisk i sl.).
(5) Granične vrijednosti emisija otpadnih
voda koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, kao i u
vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih
voda u prirodni prijemnik, moraju biti u skladu sa propisanom zakonskom
regulativom.
(6) Oborinske vode onečišćene naftnim
derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se, uz prethodno
pročišćavanje na separatoru onečišćavajućih tvari, prihvatiti nepropusnom
kanalizacijom i priključiti na sustav javne
odvodnje ili, za parkirne
površine do deset parking mjesta, nakon pročišćavanja disperzno ispustiti u
podzemlje.
(7) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na Planom obuhvaćenom području potrebno je ishoditi
vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
9.4. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA
Članak
69.
(1) Potrebna zaštita postojećih i planiranih
sadržaja u području mogućeg djelovanja vodotoka te sprječavanje erozije strmog
terena postiže se izgradnjom sustava odvodnje oborinske vode, osiguranjem
širine zaštitnog koridora vodotoka te gradnjom i održavanjem regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina.
(2) Na području obuhvata Plana nalaze se
vodotoci koji su prikazani na kartografskim prikazima br. 1. Korištenje i
namjena površina i br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(3) Sukladno zakonskoj regulativi propisana
su ograničenja gradnje i korištenja prostora na bujičnim vodotocima i njihovoj
neposrednoj blizini u svrhu obrane od poplava, gradnja vodnih građevina i
njihovog održavanja.
(4) Planom se utvrđuje obvezna izrada projektne
dokumentacije cjelovitog uređenja toka vodotoka i njihovog sliva, s
utvrđivanjem mjerodavnih protoka i karakteristika odvodnih kanala. Projekt
treba uskladiti s projektima oborinske odvodnje.
(5) Radi utvrđivanja koridora vodotoka u
cilju zaštite od bujičnih voda planira se za vodotok utvrditi inundacijsko
područje, odnosno javno vodno dobro i vodno dobro, a prema posebnom propisu.
(6) Do utvrđivanja inundacijskog područja
(javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno
ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10,0 m, mjereno od
gornjeg ruba korita ili vanjskog ruba građevine uređenja korita vodotoka, osim
na dijelovima postojeće izgradnje.
(7) Na zemljištu iznad natkrivenog vodotoka
nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i
trgova.
(8) Iz bujičnih vodotoka potrebno je
odstraniti sve gradnje i instalacije koje nisu namijenjene zbrinjavanju
bujičnih voda, što ne isključuje korištenje kanala za zbrinjavanje oborinskih voda
kontroliranim sustavom.
(9) Korištenje koridora i svi zahvati kojima
nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno zakonskoj
regulativi.
9.5. ZAŠTITA MORA
Članak
70.
Planom obuhvaćeno područje nalazi se uz
morsku obalu i može imati utjecaj na more te se radi toga definiraju mjere za
sprječavanje i smanjivanje onečišćenja mora koje obuhvaćaju:
- izgradnju javnog sustava za odvodnju
otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i
tehnoloških otpadnih voda u more,
- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda
s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.),
- unapređivanje službe za zaštitu i čišćenje
mora i plaža,
- monitoring kakvoće mora na morskim plažama
radi preventivne i eventualne zaštite.
Članak
71.
Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanih
pomorskim djelatnostima potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:
- osigurati prihvat zauljenih voda i
istrošenog ulja, a po potrebi osigurati i postavljanje uređaja za prihvat i
obradu sanitarnih voda s brodica te kontejnera za odlaganje istrošenog ulja,
ostatka goriva i zauljenih voda, kao i krutog otpada,
- odrediti način servisiranja brodova na moru
i kopnu,
- izviđati i obavještavati radi utvrđivanja
pojave onečišćenja.
9.6. ZAŠTITA OD BUKE
Članak
72.
(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno
ugroženo povećanom razinom buke. Područje više ugroženosti bukom može se
predvidjeti uz glavne mjesne ulice te uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa u
tom koridoru odnosno uz zone navedenih sadržaja treba provoditi mjere za
smanjenje razine buke do razine određene važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se
maksimalna razina buke prema utvrđenom standardu prikazanom u tablicama:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Tablica 1. Najviše dopuštene razine buke u otvorenom
prostoru u odnosu na namjenu zone
Tablica 2. Najviše dopuštene ekvivalentne
razine buke LReq u zatvorenim boravišnim prostorijama po zonama buke u dB(A);
vrijede kod zatvorenih prozora i vrata prostorija
Članak
73.
S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje
bukom ovim Planom su predviđene sljedeće mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se
smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stambene i turističke sadržaje
ili remete rad u mirnim djelatnostima,
- pri planiranju građevina i namjena, što
predstavljaju potencijalan izvor buke, predvidjet će se moguće učinkovite mjere
sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni
prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.),
- provodit će se urbanističke mjere zaštite:
uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice i sl.
9.7. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak
74.
(1) Primjena mjera posebne zaštite utvrđuje
se na temelju posebnih propisa.
(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite prikazana su na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite.
(3) U građevinama koje koristi veći broj
različitih korisnika, potrebno je osigurati prijem priopćenja nadležnog
županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti i
ispuniti zahtjeve u smislu sustava uzbunjivanja u skladu s važećom zakonskom
regulativom kojom se propisuju subjekti i sredstva za uzbunjivanje stanovništva
te postupak za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva o nastanku opasnosti,
postupcima za vrijeme trajanja opasnosti i prestanku opasnosti.
(4) U okviru Planom obuhvaćenog područja
definirano je smještanje sirene za uzbunjivanje dometa čujnosti 500 m.
(5) U slučaju potrebe za većim ukopom ljudi
koristit će se groblje izvan obuhvata Plana.
(6) Na Planom obuhvaćenom području nema
opasnosti od poplava kao ni klizišta i utvrđenih mjesta velikih erozija tla.
Građevinske i druge zahvate na Planom obuhvaćenom području potrebno je izvoditi
na način da uključuju antierozijsku zaštitu.
9.7.1. Sklanjanje ljudi
Članak
75.
(1) Sklanjanje ljudi osigurava se gradnjom
zaklona i/ili privremenim izmještanjem ljudi iz ugroženih područja ili u za to
podesne prostorije (prilagođavanje suterenskih i podrumskih dijelova
građevina), a u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada Raba.
(2) Kod planiranja i gradnje
suterenskih/podrumskih javnih i sličnih građevina potrebno je voditi računa da
se one mogu brzo prilagoditi za potrebe sklanjanja ljudi.
(3) Na planom obuhvaćenom području nije
utvrđena obveza izgradnje skloništa.
9.7.2. Zaštita od potresa i rušenja
Članak
76.
(1) Planom obuhvaćeno područje je s obzirom
na zabilježene intenzitete potresa na području Grada Raba svrstano u VII.
stupanj prema karti maksimalnih intenziteta potresa po MSK-64.
(2) Protupotresno projektiranje kao i
građenje građevina provodi se u skladu s zakonskim propisima o građenju i prema
postojećim tehničkim propisima za seizmičku zonu.
(3) Ugrožena područja unutar obuhvata Plana
su sve zone unutar kojih je dozvoljena gradnja građevina. Najugroženija
područja unutar obuhvata Plana su zone u sjeverozapadnom dijelu (duž obale)
obuhvata Plana.
(4) Na području obuhvata Plana od potresom
ugrožene kritične infrastrukture nalaze se postojeće i planirane trafostanice
(čijim bi rušenjem moglo doći do prekida dobave električnom energijom), te
vodoopskrbni cjevovod gdje bi moglo doći do pucanja cjevovoda te zamućivanja,
što bi uzrokovalo prekid opskrbe vodom.
Članak
77.
(1) Planom definirane mjere zaštite od
rušenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite.
(2) Planom su definirani prometni pravci
evakuacije koji nisu ugroženi urušavanjem. Kako bi se spriječilo zaprječenje
prometnica eventualnim ruševinama i kako bi se omogućila evakuacija i pristup
interventnim vozilima ovim Planom utvrđene su najmanje dopuštene udaljenosti
građevina (međusobno i od javnih prometnih površina) te najveće visine
građevina.
(3) Kao zone za evakuaciju ljudi Planom se
definiraju područja koja nisu ugrožena urušavanjem: javne zelene površine i
obalna šetnica.
(4) Privremeno deponiranje materijala koji je
nastao kao posljedica rušenja, a u svrhu olakšanja pristupa i evakuacije
prilikom incidentne situacije je planirano na javnim parkirališnim površinama.
Konačno zbrinjavanje predvi
đeno je na postojećem
odlagalištu otpada Sorinj koje se nalazi izvan obuhvata Plana.
(5) Građevine naglašene ugroženosti u naselju
su građevine javno-društvene, i gospodarske namjene u kojima se okuplja veći
broj ljudi te trasa glavne prometnice. Navedene građevine i trasa prometnice utvrđuju
se kao prioritet u raščišćavanju terena.
9.7.3. Zaštita od požara i eksplozije
Članak
78.
(1) Zaštita od požara stambenih, javnih,
gospodarskih i infrastrukturnih građevina kao i zaštita od eksplozija provodi
se tijekom projektiranja primjenom posebnih propisa, kao i prihvaćenih normi iz
područja zaštite od požara i eksplozija te u skladu s pravilima struke.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina u
pojedinim zonama treba se izvesti na način da se ne povećava ukupno postojeće
požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.
(3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod
planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina treba provesti zamjenu
prostora s požarno opasnim sadržajima prema požarno neopasnim sadržajima.
(4) Za izgradnju građevina za koje su
posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima
građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obvezno je
ishođenje suglasnosti nadležnih državnih upravnih tijela.
(5) Na Planom obuhvaćenom području nisu
planirane zone za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti koje bi
predstavljale moguće izvore tehničko-tehnološke nesreće.
Članak
79.
Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite od
požara:
- Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu
za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili
GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
- Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevina, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina i fasadnih
zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeće niske
stambene građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini
više građevine, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih
građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta više građevine.
Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među građevinama
potrebno je predvidjeti dodatne, pojačanje mjere zaštite od požara.
- Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu sa zakonskom regulativom. Sve pristupne ceste u
dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju
se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga
interventna vozila.
- Kod projektiranja nove vodovodne mreže
obvezno je planiranje izgradnje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih
hidranata najmanje 1 100 na međurazmaku od 150 m sukladno zakonskoj regulativi.
- Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova mora se poštivati
zakonska regulativa.
- Prilikom projektiranja i gradnje garaža,
zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.
- Temeljem važeće zakonske regulative o
zaštiti od požara potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2).
9.7.4. Zaštita od tehničko-tehnološke
katastrofe izazvane nesrećama u prometu
Članak
80.
Na području Grada Raba nije dozvoljen
prijevoz opasnih tvari osim u slučajevima opskrbe. Na Planom obuhvaćenom
području kao moguće mjesto tehničko-tehnološke nesreće izazvane u prometu
određena je glavna mjesna ulica GMU.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
81.
(1) Provedba Plana vrši se neposredno
primjenom Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata
(tekstualnog i grafičkog dijela).
(2) Prioriteti izrade komunalnog opremanja i
uređivanja prostora na području obuhvata Plana određuje se Programom gradnje
objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji donosi Gradsko vijeće Grada
Raba za svaku narednu godinu.
Članak
82.
(1) Postojeće građevine koje se nalaze u
zonama koje su ovim Planom predviđene za drugu namjenu mogu se, do privođenja
prostora planiranoj namjeni, rekonstruirati i održavati u okviru zatečenog
gabarita, odnosno GBP-a.
(2) Promjena namjene građevine, odnosno
usklađenje s namjenom prikazanom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i
namjena površina moguće je samo prema uvjetima za predmetnu namjenu.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
83.
Plan je izrađen u šest izvornika. Izvornici
Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Raba, Upravnog odjela za
prostorno uređenje, gospodarstvo i turizam Grada Raba, Upravnom odjelu za
prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske
županije, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.
Članak
84.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 023-06/19-01/06
Ur. broj: 2169-01-02/7-19-26
Rab, 2. prosinca 2019.
GRADSKO
VIJEĆE GRADA RABA
Predsjednik
Željko
Peran, mag. ing. agr., v. r.