Članak
7.
(1) Službenik i namještenik koji radi puno
radno vrijeme, kao i najmanje 6 sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na
odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi
čelnik upravnog tijela ili osoba koju on ovlasti.
(2) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka
ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog
vremena.
(3) Između dva uzastopna radna dana službenik
i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
(4) Službenik i namještenik ima pravo na
tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.
(5) Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
(6) Ako je prijeko potrebno da službenik i
namještenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog
odmora tijekom sljedećeg tjedna.
(7) Ako službenik i namještenik zbog naravi
ili potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 5. ovoga
članka, može ga koristiti naknadno, prema pisanoj odluci čelnika upravnog
tijela na prijedlog neposredno nadređene osobe, sukladno općim propisima o
radu.
Godišnji odmor
Članak
8.
Za svaku kalendarsku godinu službenik i
namještenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20
radnih dana.
Članak
9.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u
redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće
isplaćene mu u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i
naravi koja predstavljaju naknadu za rad).
Članak
10.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na
godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak
11.
(1) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora
ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.
(2) Razdoblje privremene nesposobnosti za
rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg
odmora.
Članak
12.
Službenik i namještenik koji se prvi put
zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe
pravo na godišnji odmor sukladno općim propisima o radu.
Članak
13.
Službenik i namještenik ima pravo na jednu
dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada u slučajevima
određenima općim propisima o radu.
Članak
14.
(1) Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava
se prema pojedinačno određenim mjerilima:
1. s obzirom na složenost poslova:
-zaposleni na radnim mjestima za koje je
utvrđen uvjet stručnog znanja magistra
struke ili stručnog specijalista 5 dana
-zaposleni na radnim mjestima za koje je
utvrđen
uvjet stručnog znanja sveučilišnog prvostupnika
struke ili stručnog prvostupnika struke 4 dana
-zaposleni na radnim mjestima za koje je
utvrđen uvjet stručnog znanja srednje
stručne spreme 3 dana
-zaposleni na radnim mjestima za koja je
utvrđen uvjet stručnog znanja niži od
srednje stručne spreme 2 dana
2. s obzirom na dužinu radnog staža:
- od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana
- od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana
- od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana
- od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana
- od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana
- od 30 do 35 godina radnog staža 7 dana
- od 35 i više godina radnog staža 8 dana
3. s obzirom na uvjete rada:
-rad na poslovima s otežanim ili posebnim
uvjetima rada 2 dana
-rad u smjenama, ili redovni rad subotom,
nedjeljom, blagdanima i neradnim danima
određenim zakonom 1 dan
4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku s
jednim
maloljetnim djetetom (smatra se dijete do
18. godine života) 2 dana
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku za
svako
daljnje maloljetno dijete još po 1 dan
-samohranom roditelju maloljetnog djeteta 3
dana
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta
s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana
-osobi s invaliditetom 3 dana
5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:
-zaposlenom koji je ocijenjen ocjenom
»odličan« 4 dana
-zaposlenom koji je ocijenjen ocjenom
»vrlo dobar« 3 dana
-zaposlenom koji je ocijenjen ocjenom
»dobar« 2 dana
(2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje
se na način da se 20 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih
točkama od 1. do 5. stavka 1. ovoga članka.
(3) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može
biti kraće od trajanja propisanog u članku 8. ovog Ugovora.
Članak
15.
Slijepi službenik i namještenik te službenik
i namještenik donator organa ima pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg
odmora, ako to pravo ne ostvaruje primjenom mjerila iz članka 14. ovog Ugovora.
Članak
16.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje
se planom korištenja godišnjeg odmora, što ga donosi čelnik upravnog tijela.
Članak
17.
(1) Na osnovi plana korištenja godišnjeg
odmora, čelnik upravnog tijela donosi, za svakog službenika i namještenika
posebno, rješenje kojim utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz
članka 14. ovoga Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja
godišnjeg odmora, vodeći računa i o pisanoj želji svakoga službenika i
namještenika.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi
se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak
18.
(1) Službenik i namještenik može koristiti
godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dijelovima ako je ostvario pravo na
godišnji odmor u trajanju dužem od 10 dana.
(2) Ako službenik i namještenik koristi
godišnji odmor u dijelovima, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 10
radnih dana neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju
ostvaruje pravo na godišnji odmor ako ne postigne drugačiji pisani dogovor sa
poslodavcem.
(3) Službenik i namještenik koji je ostvario
pravo na godišnji odmor u trajanju kraćem od 10 dana, može taj dio godišnjeg
odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske
godine.
Članak
19.
Neiskorišteni godišnji odmor službenik i
namještenik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće
kalendarske godine a sukladno općim propisima o radu.
Članak
20.
U slučaju prestanka rada zbog prelaska na rad
drugom poslodavcu, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti godišnji odmor
na koji je stekao pravo u upravnom tijelu u kojem mu prestaje radni odnos, u
skladu sa člancima 14. i 15. ovoga Ugovora, odnosno pravo na naknadu za
neiskorišteni godišnji odmor, sukladno općim propisima o radu.
Članak
21.
Službenik i namještenik ima pravo koristiti
dva puta godišnje po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme
koje sam odredi, ali je o tome dužan pismeno obavijestiti neposredno nadređenu
osobu, najmanje jedan dan prije.
Članak
22.
(1) Službeniku i namješteniku se može
odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i
neodgodivih poslova.
(2) Odluku o odgodi, odnosno prekidu
korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik upravnog
tijela.
(3) Službeniku i namješteniku kojem je
odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno
korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Članak
23.
(1) Službenik i namještenik ima pravo na
naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja
godišnjeg odmora.
(2) Troškovima iz stavka 1. ovoga članka
smatraju se putni i drugi troškovi.
(3) Putnim troškovima smatraju se stvarni
troškovi prijevoza kojega je službenik i namještenik koristio u polasku i
povratku iz mjesta stanovanja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u
trenutku prekida prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
(4) Drugim se troškovima smatraju ostali
izdaci koji su nastali za službenika i namještenika zbog odgode, odnosno
prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Plaćeni dopust
Članak
24.
(1) Službenik i namještenik ima pravo na
oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj
kalendarskoj godini, za važne osobne potrebe, osobito:
1.zaključenje braka 5 radnih dana
2.rođenje djeteta 5 radnih dana
3.smrt člana uže obitelji 5 radnih dana
4.smrt djeda ili bake, unuka, roditelja
bračnog druga, snahe ili zeta, ostalih
srodnika u pravoj liniji i njihovih
supružnika 2 radna dana
5. selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna
dana
6. selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna
dana
7. za svako dobrovoljno davanje krvi 2 radna
dana
8.teška bolest djeteta ili roditelja izvan
mjesta stanovanja 3 radna dana
9.nastup na kulturnim i sportskim
priredbama 2 radna dana
10.sudjelovanje na sindikalnim susretima,
seminarima, obrazovanju za sindikalne
aktivnosti i dr. 2 radna dana
11.otklanjanja štetnih posljedica
elementarne nepogode 5 radnih dana
(2) Dobrovoljni davatelj krvi bira kada će
koristiti dane plaćenog dopusta u terminu određenom u dogovoru s čelnikom
upravnog tijela.
Članak
25.
Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni
dopust za polaganje državnoga stručnog ispita te drugoga propisanog stručnog
ispita, prvi put, u trajanju od sedam radnih dana.
Članak
26.
Za vrijeme stručnoga ili općeg školovanja,
osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, službeniku i namješteniku
se za pripremanje i polaganje ispita može odobriti godišnje do sedam radnih
dana plaćenog dopusta.
Članak
27.
(1) Službenik i namještenik koji je upućen na
školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje za pripremanje i polaganje
ispita ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana godišnje.
(2) Za pripremanje i polaganje završnog
ispita službenik i namještenik, osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovoga
članka, ima pravo na još pet radnih dana plaćenog dopusta.
(3) Ako to okolnosti zahtijevaju, službeniku
i namješteniku se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, stručno
osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 90 radnih
dana u jednoj godini.
Članak
28.
Ako okolnost iz članaka 24. i 25. ovoga
Ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti
s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i
namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio
godišnji odmor ili je bio na bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja i
dobrovoljnog davanja krvi.
Članak
29.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa
ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom
provedenim na radu.
Neplaćeni dopust
Članak
30.
(1) Službeniku i namješteniku se može
odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom
da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova
upravnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili
stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja
u kulturno-umjetničkim i
športskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja,
usavršavanja ili specijalizacije, i to:
-za pripremanje i polaganje ispita
u srednjoj školi, do 5 dana
-za pripremanje i polaganje ispita
u višoj školi ili na fakultetu, do 10 dana
-za sudjelovanje na stručnim seminarima
i savjetovanjima, do 5 dana
-za pripremanje i polaganje ispita zbog
stjecanja posebnih znanja i vještina
(učenje stranih jezika, informatičko
obrazovanje i dr.) do 2 dana
(2) Ako to okolnosti zahtijevaju, službeniku
i namješteniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u
trajanju dužem od 30 dana.
Članak
31.
Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i
namješteniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim
odnosom.
3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak
32.
(1) Upravna su tijela dužna osigurati uvjete
za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika na radu.
(2) Upravna će tijela poduzeti sve zakonske
mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,
uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na
radu i pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.
(3) Upravna su tijela dužna osigurati dodatne
uvjete sigurnosti za rad osoba s invaliditetom, u skladu s posebnim propisima.
Članak
33.
(1) Dužnost je svakog službenika i
namještenika brinuti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i
zdravlju drugih službenika i namještenika te osoba na koje utječu njegovi
postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je
osiguralo upravno tijelo, odnosno drugo nadležno tijelo te osposobljenošću koju
je stekao svojim obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem.
(2) Službenik ili namještenik koji u slučaju
ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili
opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga
svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i mora uživati
zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je, prema posebnim
propisima ili pravilima struke, bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja
života i zdravlja ljudi i imovine.
4. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE
Članak
34.
(1) Plaću službenika i namještenika čini
osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
(2) Osnovna plaća je umnožak koeficijenta
složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili
namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu
godinu radnog staža.
(3) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za
uspješnost na radu i druga uvećanja plaće.
Članak
35.
(1) Osnovica za obračun plaće utvrđuje se u
visini od najmanje 4.248,00 kuna bruto.
(2) Ugovorne strane obvezuju se svake godine
u rujnu započeti, a najkasnije do donošenja proračuna za iduću godinu završiti
pregovore o osnovici za izračun plaće u idućoj godini.
(3) O osnovici za obračun plaće strane
Ugovora sklapaju sporazum.
Članak
36.
Osnovica za obračun plaće utvrđena u članku
35. ovoga Kolektivnog ugovora ne može se smanjivati za vrijeme dok je ovaj
Kolektivni ugovor na snazi osim u slučaj iz članka 4. Ugovora.
Članak
37.
(1) Službeniku i namješteniku pripada dodatak
za radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5% od dana
stjecanja prava.
(2) Dodatak za radni staž izračunava se tako
da se umnožak osnovice i koeficijenta iz članka 34. stavka 2. ovog Ugovora
pomnoži sa 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Članak
38.
(1) Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput
mjesečno za prethodni mjesec, najkasnije do 5. dana u mjesecu.
(2) Od jedne do druge isplate plaće ne može
proći više od 35 dana.
Članak
39.
Službenici i namještenici primaju plaću i
ostala primanja putem tekućih računa banaka prema osobnom odabiru.
Članak
40.
Koeficijenti za obračun plaće uređuju se
sukladno zakonu.
Članak
41.
Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili
namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).
Članak
42.
(1) Osnovna plaća službenika i namještenika
bit će uvećana:
- za rad noću 50%
- za prekovremeni rad 50%
- za rad subotom i nedjeljom 35%
- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10%
- za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata
10%
(2) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka
međusobno se ne isključuju.
(3) Za vrijeme provedeno na pripravnosti za
rad (pasivnom dežurstvu), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima
provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10%
satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pripravnosti.
(4) O pasivnom dežurstvu se izdaje pisani
nalog s vremenom početka i završetka pasivnog dežurstva službenika i
namještenika.
(5) Ako službenik i namještenik radi na
blagdane, te neradne dane utvrđene zakonom ima pravu na plaću uvećanu za 100%.
(6) Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se
svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom
vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom
tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (prva smjena), poslijepodnevnim (druga
smjena) ili noćnom (treća smjena) dijelu dana.
(7) Rad u prvoj smjeni, u smislu odredbi
ovoga članka, je od 6 do 14 sati, u drugoj smjeni od 14 do 22 sata i u trećoj
smjeni od 22 sata do 6 sati.
(8) Prekovremenim radom, kad je rad
službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka,
smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i
nedjeljom, osim u slučaju preraspodjele radnog vremena.
(9) Službenik i namještenik sam odlučuje da
li će koristiti slobodne dane s osnova prekovremenog rada ili će tražiti
uvećanje plaće s te osnove.
(10) Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi
prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više
slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat
prekovremenog rada= 1 sat i 30 min redovnog sata rada), te mu se u tom slučaju
izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao
i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.
Članak
43.
(1) Osnovna plaća uvećat će se:
1. ako je zaposlenik završio poslijediplomski
specijalistički studij u trajanju od jedne godine - za 5%,
2. ako je zaposlenik završio poslijediplomski
specijalistički studij u trajanju dužem od jedne godine - za 7%,
3. zaposleniku sa stečenim magisterijem
znanosti - za 8%,
4. zaposleniku sa stečenim doktoratom
znanosti - za 15%.
(2) Kada je odlukom Gradskog vijeća propisano
da se na prava gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika primjenjuju odredbe
općih akata Grada koji se primjenjuju na službenike i namještenike u gradskim
upravnim tijelima, stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se na plaću
gradonačelnika, niti zamjenika gradonačelnika.
Članak
44.
Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i
namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili
prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju,
može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena
starosna dob i/ili ostvaren određeni mirovinski staž.
Članak
45.
Dodatak za uspješnost u radu isplaćuje se u
skladu sa zakonom i na zakonu utemeljenim propisima.
Članak
46.
(1) Ako je službenik i namještenik odsutan s
rada zbog bolovanja prva 42 dana, za invalide rada prvih 7 dana, pripada mu
naknada plaće u visini 95% od njegove prosječne osnovne neto plaće isplaćene mu
u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.
(2) Ako je službenik ili namještenik odsutan
s rada 43 dana i duže, za invalide rada 8 dana i duže pripada mu razlika između
naknade za bolovanje koje prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i
visine naknade iz stavka 1. ovoga članka, ali najduže još 30 dana.
(3) U slučajevima kada službenik ili
namještenik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog
osiguranja pripada mu razlika između naknade za bolovanje koju prima od
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovog
članka za razdoblje kako je određeno stavkom 2. ovog članka, ako je to za njega
povoljnije. Službenik ili namještenik dostavlja dokaz o visini uplaćene naknade
za bolovanje koju prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kada
poslodavac nema uvid u istu, a poslodavac isplaćuje razliku na prvoj sljedećoj
isplati plaće.
(4) Službeniku ili namješteniku koji je
navršio 65 godina života i zadržan je u službi temeljem posebnog zakona koji
regulira službeničke odnose u lokalnoj samoupravi, pripada naknada za bolovanje
kako je određeno stavkom 1. i 2. ovog članka. Za ostalo razdoblje privremene
nesposobnosti za rad pripada mu naknada plaće u visini 50% od njegove prosječne
osnovne neto plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego
je započeo bolovanje.
5. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I
NAMJEŠTENIKA
Članak
47.
Ugovorne strane su sporazumne da će
poslodavac svakom službeniku i namješteniku isplatiti regres za korištenje
godišnjeg odmora i jednokratni dodatak- božićnicu sukladno člancima 48. i 50. ovog
Ugovora, na način da ukupan zbroj iznosa ovih materijalnih prava ne prelazi
iznos na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.
Članak
48.
(1) Za vrijeme dok važi ovaj Ugovor
službeniku i namješteniku isplatit će se regres za korištenje godišnjeg odmora
u neto iznosu od najmanje 1.500,00 kuna.
(2) Službeniku i namješteniku pripada pravo
na regres za korištenje godišnjeg odmora u neto iznosu od najmanje 1.950,00
kuna ukoliko se tijekom godine ostvare proračunski prihodi, iz kojih se
financiraju materijalna prava službenika i namještenika, iznad planskih
veličina i ukoliko dođe do promjene iznosa na koji se prema poreznim propisima
ne plaća porez u odnosu na visinu neoporezivog iznosa u vrijeme sklapanja ovog
Ugovora, te navedeni iznos bude moguće isplatiti neoporezivo, o čemu će se sa
Sindikatom voditi posebni pregovori.
(3) Regres će biti isplaćen u cijelosti,
jednokratno, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.
(4) Službenik i namještenik koji ostvaruje
pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa
razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruje pravo na
razmjerni dio godišnjeg odmora.
Članak
49.
Svaki službenik i namještenik ima povodom
Uskrsa pravo na dar u naravi čija vrijednost iznosi 600 kuna.
Članak
50.
(1) Za vrijeme dok važi ovaj Ugovor
službeniku i namješteniku isplatit će se jednokratni dodatak - božićnicu
najmanje u neto iznosu od 1.000,00 kuna, a mora biti isplaćena do 20. prosinca
tekuće godine.
(2) Službeniku i namješteniku pripada pravo
na jednokratni dodatak- božićnicu u neto iznosu od najmanje 1.600,00 kuna
ukoliko se tijekom godine ostvare proračunski prihodi, iz kojih se financiraju
materijalna prava službenika i namještenika, iznad planskih veličina i ukoliko
dođe do promjene iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez u
odnosu na visinu neoporezivog iznosa u vrijeme sklapanja ovog Ugovora, te
navedeni iznos bude moguće isplatiti neoporezivo, o čemu će se sa Sindikatom
voditi posebni pregovori.
(3) Pravo na božićnicu ima službenik i
namještenik koji je u službi, odnosno radnom odnosu, minimalno šest mjeseci i
na dan kada se isplaćuje božićnica i to razmjerno broju mjeseci provedenih u
službi, odnosno radnom odnosu.
Članak
51.
(1) Ukoliko se tijekom godine ostvare
proračunski prihodi, iz kojih se financiraju materijalna prava službenika i
namještenika, iznad planskih veličina, poslodavac će isplatiti iznos do 2.500,00
kuna neto, kao jednokratni dodatak
na mjesečnu plaću na ime
nagrade za radne rezultate, o čemu će sa Sindikatom voditi posebne pregovore.
(2) Pravo na dodatak iz stavka 1. ima
službenik i namještenik koji je u službi, odnosno radnom odnosu, na dan kada se
isplaćuje dodatak i to razmjerno broju mjeseci provedenih u službi, odnosno
radnom odnosu u godini za koju ostvaruje to pravo.
(3) Dodatak iz stavka 1. isplatit će se
najkasnije do 31. prosinca.
Članak
52.
(1) Ugovorne strane su sporazumne da će poslodavac
svakom službeniku i namješteniku isplatiti novčanu naknadu za podmirivanje
troškova prehrane, uz isplatu plaće, a najmanje 416,00 kuna mjesečno.
(2) Službenik i namještenik ima pravo na
isplatu naknade iz stavka 1. ovog članka neovisno o korištenju godišnjeg
odmora, a umanjuje se razmjerno vremenu provedenom na bolovanju i na plaćenom
dopustom dužem od 7 dana.
(3) Ukoliko dođe do izmjene poreznih propisa
i povećanja neoporezivog iznosa za isplatu naknade iz stavka 1. ovog članka, o
isplati iste će se sa Sindikatom voditi posebni pregovori.
Članak
53.
(1) Službeniku i namješteniku koji odlazi u
mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od tri njegove prosječne
neto plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.
(2) Službeniku i namješteniku koji odlazi u
mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od tri prosječne mjesečne
neto plaće ako je to za njega povoljnije.
Članak
54.
(1) Član kućanstva službenika i namještenika
ima pravo na pomoć u slučaju:
-smrti službenika i namještenika koji izgubi
život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada - 2 prosječne mjesečne neto
plaće i troškovi pogreba
- smrti službenika i namještenika - troškovi
pogreba
(2) Troškovima pogreba iz stavka 1. ovoga
članka razumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije
prosječne mjesečne neto plaće.
Članak
55.
Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u
slučaju smrti bračnog druga, djeteta, roditelja, očuha ili maćehe, pastorčadi,
posvojenika i posvojitelja u visini jedne prosječne mjesečne neto plaće.
Članak
56.
(1) Ugovorne strane sporazumne su da će se
djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece službenika i namještenika koji je
izgubio život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada, mjesečno isplatiti
pomoć i to:
- za dijete predškolskog uzrasta 50%
prosječne mjesečne neto plaće,
- za dijete do završenog osmog razreda
osnovne škole 70% prosječne mjesečne neto plaće,
- za dijete do redovno završene srednje škole
90% prosječne mjesečne neto plaće.
(2) Grad se obvezuje isplatiti navedeni iznos
koji se ne povećava u odnosu na broj djece umrlog službenika i namještenika.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju
pravo na pomoć ako ne ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi smrti
službenika i namještenika.
Članak
57.
(1) Službenik i namještenik ima pravo na
pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:
1.nastanka teškog invaliditeta na radu
službenika i namještenika - 2 prosječne mjesečne neto plaće
2.bolovanja službenika i namještenika dužeg
od 90 dana uz predočenje liječničkog nalaza - 1 prosječna mjesečna neto plaća
3.nastanka teškog invaliditeta službenika i
namještenika, maloljetnog djeteta ili bračnog druga - 1 prosječna mjesečna neto
plaća službenika i namještenika
(2) Za otklanjanje posljedica nastalih
nepogodom (poplava, požar, udar groma i dr.) koja je prouzročila štetu na
imovini službenika ili namještenika (izuzev osobnih vozila i sl.), izuzev šteta
koje su namjerno izazvane ili koje su nastale zbog nemara, krajnje nepažnje ili
nepoduzimanja propisanih mjera zaštite, službenik i namještenik ima pravo,
jedanput godišnje, na 1 prosječnu mjesečnu neto plaću.
(3) Teškim invalidom u smislu stavka 1.
smatra se osoba s utvrđenim fizičkim ili mentalnim invaliditetom višim od 70 %,
što se dokazuje rješenjem nadležne službe.
Članak
58.
(1) Za rođenje djeteta službenik i
namještenik ima pravo na pomoć u visini iznosa na koji se prema poreznim
propisima ne plaća porez.
(2) Službenik ili namještenik sa
prebivalištem na području Grada Opatije ne može ostvariti pravo na ovu vrstu
pomoći iz proračuna Grada Opatije po dva osnova, već ostvaruje pravo na pomoć
koja je za njega povoljnija.
Članak
59.
(1) Službenik i namještenik, dijete ili
bračni drug ostvaruje pravo na pomoć za operativne zahvate, liječenje, nabavu
lijekova i ortopedskih pomagala rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, ni
dopunskim zdravstvenim osiguranjem, uz mišljenje nadležnog liječnika u visini
stvarnih troškova, a najviše do visine 2 prosječne mjesečne neto plaće.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može biti
ostvareno jednom tijekom kalendarske godine.
Članak
60.
(1) Službeniku i namješteniku upućenom na
službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica u visini iznosa na koji se prema
poreznim propisima ne plaća porez, naknada prijevoznih troškova i naknada
troškova noćenja.
(2) Službeniku i namješteniku upućenom na
službeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica do visine iznosa na koji se
prema poreznim propisima ne plaća porez, naknada prijevoznih troškova i naknada
troškova noćenja na način i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za
službena putovanja u inozemstvo za korisnike državnog proračuna.
Članak
61.
(1) Za vrijeme rada izvan sjedišta
poslodavca, pri čemu je mjesto rada udaljeno od mjesta prebivališta ili
uobičajnog boravišta službenika i namještenika najmanje 30 kilometara,
službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak, u visini jednakoj visini
dnevnice.
(2) Službenik i namještenik nema pravo na
terenski dodatak ukoliko na relaciji prebivalište - radno mjesto izvan sjedišta
poslodavca postoji mogućnost redovnog svakodnevnog prijevoza na posao i s posla
prometnim sredstvima poslodavca ili sredstvima javnog prometa.
(3) Visina terenskog dodatka ovisi o tome
jesu li službeniku i namješteniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti
boravka na terenu.
(4) Službeniku i namješteniku kojem je za
vrijeme rada na terenu osiguran samo smještaj, iznos terenskog dodatka umanjuje
se za 30%.
(5) Službeniku i namješteniku kojem je za
vrijeme rada na terenu osigurana samo prehrana, iznos terenskog dodatka
umanjuje se za 20%.
(6) Službenik i namještenik kojem je za
vrijeme rada na terenu osiguran kompletan smještaj i prehrana nema pravo na
terenski dodatak.
(7) Pravo na ostvarivanje dnevnice i terenskog
dodatka međusobno se isključuju.
Članak
62.
(1) Službeniku i namješteniku pripada naknada
za odvojeni život od obitelji za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta
poslodavca, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog
boravišta toga zaposlenika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta
najmanje 30 km.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema
službenik i namještenik koji živi odvojeno od obitelji jer je:
- raspoređen u mjesto rada različito od
prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva,
- primljen u službu, odnosno u radni odnos, u
mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji,
- raspoređen u mjesto rada različito od
prebivališta njegove obitelji na temelju obveze preuzete ugovorom o nekom od
oblika stručnog usavršavanja,
- promijenio prebivalište nakon
zapošljavanja,
- obitelj odselila u drugo mjesto.
(3) Službenik i namještenik ima pravo na
naknadu za odvojeni život u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima
ne plaća porez.
(4) Ako je službeniku i namješteniku osiguran
smještaj ili prehrana ili i jedno i drugo, naknada iz stavka 1. ovoga članka
umanjit će se odgovarajućom primjenom odredbi članka 61. ovog Ugovora.
(5) Naknada za odvojeni život od obitelji i
terenski dodatak međusobno se isključuju.
(6) Naknada za odvojeni život od obitelji i
naknada troškova prijevoza od mjesta stanovanja do mjesta rada međusobno se
isključuju.
Članak
63.
(1) Svakom službeniku i namješteniku bit će
isplaćena naknada troškova prijevoza na posao i s posla javnim prijevozom u
100% visini troškova izdataka prema cijeni mjesečne karte po pripadajućoj zoni
ili relaciji.
(2) U slučaju kada službenik i namještenik
odsustvuje s posla radi korištenja godišnjeg odmora, porodiljnog dopusta i
bolovanja i sl. naknada za prijevoz isplatiti će se srazmjerno broju dana
provedenim na poslu u tom mjesecu.
(3) U slučaju kada službenik i namještenik
radi potrebe posla mora dolaziti na radno mjesto izvan utvrđenog rasporeda
radnog vremena, naknada za prijevoz isplatiti će mu se srazmjerno broju
dolazaka na posao u tom mjesecu.
(4) U slučaju kada se, uslijed promjene
mjesta prebivališta ili promjene mjesta rada, tijekom mjeseca, promjene uvjeti
za određivanje visine naknade za prijevoz (druga prijevozna zona) naknada se
utvrđuje srazmjerno broju dana i visini mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili
relaciji.
(5) Naknada troškova prijevoza isplaćuje se u
roku iz članka 38. Ugovora.
Članak
64.
Ako je službeniku i namješteniku odobreno
korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu stvarnih
troškova najviše u iznosu na koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.
Članak
65.
Poslodavac može isplatiti učenicima i
studentima za vrijeme provedeno na praksi nagradu najviše do visine iznosa na
koji se prema poreznim propisima ne plaća porez.
Članak
66.
(1) Poslodavac je dužan osigurati službenike
i namještenike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe
odnosno rada kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata i to za slučaj:
-smrti uslijed nezgode najmanje 60.000,00 kn,
-smrti uslijed bolesti najmanje 30.000,00 kn,
-trajni invaliditet uslijed nezgode do
najmanje 100.000,00 kn.
(2) Preslika police osiguranja prilog je i
sastavni dio ovoga Ugovora.
Članak
67.
Ugovorne su strane sporazumne da će, u okviru
svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju
stambenih potreba zaposlenih u upravnim tijelima, u skladu s proračunskim
mogućnostima Grada Opatije.
Članak
68.
(1) Službeniku i namješteniku se isplaćuje
jubilarna nagrada za neprekidni rad u upravnim tijelima Grada Opatija i pravnim
prednicima, i to za navršenih:
- 10 godina 0,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 15 godina 1,0 prosječna mjesečna neto plaća
- 20 godina 1,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 25 godina 2,0 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 30 godina 2,5 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 35 godina 3,0 prosječne mjesečne neto
plaće,
- 40 godina 3,5 prosječne mjesečne neto plaće
- 45 godina 4,0 prosječne mjesečne neto
plaće.
(2) Službeniku i namješteniku će se isplatiti
jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao
pravo na isplatu, a najranije 30 dana prije stjecanja prava na isplatu.
Članak
69.
(1) Ugovorne strane sporazumne su da će
poslodavac službeniku i namješteniku za svako dijete koje do 31. prosinca
tekuće godine navršava 15 i manje godina starosti u prigodi Dana svetog Nikole
isplatiti iznos u visini iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća
porez, najkasnije do 5. prosinca tekuće godine.
(2) Ako su oba roditelja službenici i/ili
namještenici u upravnim tijelima Grada Opatija, sredstva iz stavka 1. ovoga
članka isplaćuju se roditelju preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.
(3) Pravo na isplatu iznosa iz stavka 1.
ovoga članka ima službenik i namještenika koji je u službi, odnosno u radnom
odnosu na dan isplate spomenutog iznosa.
Članak
70.
(1) Službeniku i namješteniku pripada naknada
za izum i tehničko unapređenje.
(2) Posebnim ugovorom zaključenim između
službenika i namještenika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih
prava iz stavka 1. ovoga članka.
6. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak
71.
Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i
odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se, u pisanom obliku, s
obrazloženjem i uputom o pravnom lijeku, dostavljaju zaposleniku u skladu s
propisima o službeničkim odnosima.
Članak
72.
(1) Odlučujući o izjavljenoj žalbi službenika
i namještenika protiv rješenja iz članka 71. ovoga Ugovora, čelnik upravnog
tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su prethodno razmotriti mišljenje
sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to službenik i
namještenik u podnijetoj žalbi zahtijeva.
(2) Ako Sindikat ne dostavi mišljenje iz
stavka 1. ovoga članka u roku od pet dana, postupak povodom žalbe može biti
nastavljen bez razmatranja mišljenja Sindikata.
Članak
73.
U slučaju kada službenik i namještenik daje
otkaz dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od 30 dana, ako s poslodavcem
ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o kraćem trajanju
otkaznog roka.
Članak
74.
(1) Službenik kojem služba prestaje istekom
roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje, ima pravo na otpremninu u visini
jedne njegove prosječne neto mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca
prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u
upravnim tijelima Grada Opatija i pravnim prednicima.
(2) Namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog
poslovno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini jedne njegove
prosječne neto mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka
radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u upravnim tijelima Grada Opatija i
pravnim prednicima.
(3) Otpremnina iz stavaka 1. i 2. ovoga
članka isplatit će se službeniku i namješteniku posljednjeg dana službe,
odnosno radnog odnosa.
(4) Službenik i namještenik ostvaruje pravo
na otpremninu iz stavka 1. i 2. ovoga članka nakon dvije godine neprekidne
službe odnosno radnog odnosa u Gradu Opatiji.
Članak
75.
(1) Ako poslodavac zbog tehničkih ili
organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci utvrditi
prestanak radnog odnosa za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi
program zbrinjavanja viška namještenika.
(2) Na izradu i donošenje programa
zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se
primjenjuje odredbe općih propisa o radu.
(3) Prilikom izrade programa zbrinjavanja
viška namještenika poslodavac je dužan je prethodno zatražiti mišljenje
Sindikata.
Članak
76.
Rok raspolaganja, odnosno otkazni rok, traje
najmanje:
- dva tjedna ako je službenik i namještenik u
radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno manje od godinu
dana,
- mjesec dana ako je službenik i namještenik
u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno godinu dana,
- dva mjeseca ako je službenik i namještenik
u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno dvije godine,
- tri mjeseca ako je službenik i namještenik
u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno pet godina,
- četiri mjeseca ako je službenik i
namještenik u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno
deset godina,
- pet mjeseci ako je službenik i namještenik
u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno petnaest godina,
- šest mjeseci ako je službenik i namještenik
u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveo neprekidno dvadeset i više
godina.
7. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Članak
77.
(1) Zabranjena je izravna ili neizravna
diskriminacija zaposlenika na temelju rase, boje kože, spolnog opredjeljenja,
bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog
uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja,
društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci ili sindikatu
te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
(2) Zaštita od diskriminacije provodi se u
skladu sa zakonom.
Članak
78.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo
službenika i namještenika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete
rada u kojima neće biti izloženi izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te
uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje
preventivnih mjera.
Članak
79.
(1) Uznemiravanje je svako neželjeno
ponašanje prema službeniku i namješteniku uzrokovano nekim od temelja iz članka
77. ovoga Kolektivnog ugovora, a ima cilj ili stvarno predstavlja povredu
dostojanstva službenika i namještenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko,
ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
(2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno,
neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno
predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje
strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
(3) Za izraze »uznemiravanje« i »spolno
uznemiravanje« koristi se zajednički izraz »uznemiravanje«.
Članak
80.
(1) Uznemiravanje u tijeku rada i u vezi s
radom smatra se osobito:
- neprimjereni tjelesni kontakt spolne
naravi,
- nedolični prijedlozi spolne i druge naravi,
- uznemiravajući telefonski pozivi,
- upotreba nepriličnih izraza i tona u
ophođenju,
- zahtjevi za obavljanjem poslova kojima se
službenik i namještenik stavlja u ponižavajući položaj.
(2) Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su
svi službenici i namještenici od svojih nadređenih i podređenih službenika i
namještenika, suradnika i svake treće osobe s kojom službenik i namještenik
dođe u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.
Članak
81.
Svi službenici i namještenici su dužni, pri
obavljanju poslova svojega radnog mjesta, ponašati se i postupati na način
kojim ne uznemiruju druge službenike i namještenike te spriječiti uznemiravanje
od strane drugih službenika i
namještenika i trećih osoba i
o uznemiravanju obavijesti osobu iz članka 82. ovoga Kolektivnog ugovora.
Članak
82.
(1) Radi zaštite privatnosti i dostojanstva
službenika i namještenika koji je podnio prijavu, postupak utvrđivanja
uznemiravanja povjerljive je naravi.
(2) Zaprimanje i rješavanje pritužaba vezanih
za uznemiravanje nadležna je ovlaštena osoba koju opunomoći gradonačelnik.
Članak
83.
(1) Službenik i namještenik pokreće postupak
za utvrđivanje uznemiravanja pisanom ili usmenom pritužbom ovlaštenoj osobi iz
prethodnog članka.
(2) O usmenoj pritužbi sastavlja se bilješka
koju potpisuje službenik ili namještenik koji je pritužbu podnio.
(3) Ovlaštena osoba dužna je, radi
utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja,
najkasnije sljedećega radnog dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati službenika
i namještenika protiv kojega je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O
očitovanju službenika i namještenika sastavlja se bilješka koju taj službenik i
namještenik potpisuje.
(4) Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to
potrebno, provest će i druge relevantne radnje, poput suočenja službenika i
namještenika koji je podnio pritužbu i službenika i namještenika na kojeg se
pritužba odnosi, saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama
vezanim za uznemiravanje i dr., kako bi na dokazan način utvrdio navode iz
pritužbe.
(5) Ako se pritužba radi uznemiravanja odnosi
na osobu koja nije u službi, odnosno u radnom odnosu u upravnom tijelu,
ovlaštena osoba će poduzeti odgovarajuće mjere radi utvrđenja činjeničnog
stanja iz pritužbe, imajući na umu zaštitu dostojanstva službenika i
namještenika upravnog tijela.
Članak
84.
(1) O postupku utvrđivanja uznemiravanja
sastavlja se zapisnik na temelju kojeg ovlaštena osoba, ako je utvrdila uznemiravanje,
donosi odluku o mjeri zaštite dostojanstva.
(2) Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od
osam dana od dana primitka pritužbe o uznemiravanju. Ako ovlaštena osoba u roku
iz prethodnog stavka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili ako su
mjere koje je poduzela očito neprimjerene, službenik i namještenik koji je
uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom
da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Članak
85.
Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog
slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje službenika ili
namještenika postoji, predlaže poslodavcu neku od slijedećih mjera o zaštiti
dostojanstva:
- izmjena rasporeda rada tako da se izbjegne
kontakt uznemiravanog i službenika i namještenika koji je izvršio
uznemiravanje,
- razmještaj na način da se izbjegne
međusobna fizička prisutnost uznemiravanog službenika i namještenika i
službenika i namještenika koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru,
- usmeno upozorenje službenika i namještenika
koji je izvršio uznemiravanje,
- pisano upozorenje službeniku i namješteniku
koji je izvršio uznemiravanje uz najavu mogućnosti pokretanja postupka zbog
povrede službene dužnosti,
- pokrenuti postupak zbog povrede službene
dužnosti.
Članak
86.
U slučaju da je prijavljeno uznemiravanje od
strane osobe koja nije u radnom odnosu u gradskomu upravnom tijelu, a koja
poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim zaposlenikom, gradsko upravno tijelo
može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja poduzeti sljedeće
mjere:
- pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu
da će u slučaju ponovnog uznemiravanja poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu
zaposlenika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem;
- o uznemiravanju obavijestiti poslodavca
prijavljene osobe, odnosno druga nadležna tijela, i predložiti poduzimanje
konkretnih mjera predviđenih propisima kako bi se spriječilo daljnje
uznemiravanje.
Članak
87.
(1) Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo
ocijeni da kod službenika i namještenika postoji smanjena radna sposobnost ili
neposredna opasnost od nastanka invaliditeta, čelnik upravnog tijela dužan je,
uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom
obliku ponuditi službeniku i namješteniku drugo slobodno radno mjesto
predviđeno aktima o unutarnjem redu, čije poslove je on sposoban obavljati, a
koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je
prethodno bio raspoređen.
(2) Čelnik upravnog tijela dužan je poslove
radnog mjesta prilagoditi službeniku i namješteniku iz stavka 1. ovoga članka,
odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete
rada.
8. INFORMIRANJE
Članak
88.
Čelnik upravnog tijela dužan je službeniku i
namješteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su
bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:
- o odlukama koje utječu na socijalni položaj
službenika i namještenika,
- o rezultatima rada službenika i namještenika,
- o prijedlozima odluka i općih akata kojima
se u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno
rada,
- o mjesečnim obračunima plaća službenika i
namještenika, uz njihov pismeni pristanak.
9. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Članak
89.
Poslodavac se obvezuje da će osigurati
provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu
Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim
Ugovorom.
Članak
90.
(1) Poslodavac se obvezuje da svojim
djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad,
sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane članom
Sindikata.
(2) Povredom prava na sindikalno
organiziranje smatrat će se pritisak poslodavca ili njegovog predstavnika na
službenike i namještenike, članove sindikata da istupe iz sindikalne
organizacije.
Članak
91.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje
provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada,
zakonima, drugim propisima i ovom Ugovoru.
Članak
92.
Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o
izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih
predstavnika.
Članak
93.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ili
predstavnika u upravnom tijelu ne smije biti sprečavana ili ometana ako djeluje
u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim
propisima i ovim Ugovorom.
Članak
94.
(1) Sindikalni povjerenik ima pravo na
naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu
sindikata godišnje.
(2) Poslodavac je dužan sindikalnom
povjereniku pored prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak s
rada, uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva,
osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i u inozemstvu.
(3) Sindikalni povjerenik prava iz stavka 1.
i 2. ovoga članka može koristiti u mjeri u kojoj bitno ne remeti rokove i radne
procese u kojima sudjeluje.
(4) Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika
prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.
Članak
95.
Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti
sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost, niti doveden u
nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.
Članak
96.
Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog
povjerenika i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku bez
suglasnosti Sindikata ne može prestati rad, osim po sili zakona, niti protiv
njega pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti, niti se on može bez
suglasnosti Sindikata premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istoga ili
drugog upravnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova
stanovanja.
Članak
97.
(1) Prije donošenja odluke važne za položaj
službenika i namještenika, poslodavac se mora savjetovati sa sindikalnim
povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom Sindikata o namjeravanoj
odluci i mora mu, pravodobno, dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za
donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj službenika i
namještenika.
(2) Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka
smatraju se osobito odluke:
- o promjenama u unutarnjem ustrojstvu
gradske uprave;
- o donošenju pravilnika o unutarnjem redu
upravnih tijela;
- o promjenama u platnom sustavu;
- o planu i mjerama zapošljavanja, odnosno
smanjivanja broja zaposlenih;
- o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i
sigurnosti na radu;
- o mjerama u svezi zaštite službenika i
namještenika;
- o uvođenju nove tehnologije te promjene u
organizaciji i načinu rada;
- o rasporedu radnog vremena;
- o noćnom radu;
- o naknadama za izume i tehničko
unapređivanje.
(3) Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni
predstavnik Sindikata može, najkasnije u roku od osam dana od dostave odluka iz
stavka 2. ovoga članka, poslodavcu dati primjedbe, u protivnom se smatra da
Sindikat nema primjedbi na planiranu odluku.
(4) Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe
sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka te
sindikalnom povjereniku dostaviti odgovor na primjedbe.
Članak
98.
(1) Poslodavac je dužan razmotriti
prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem
prava, obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada i o zauzetim su
stajalištima dužni, u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative,
mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.
(2) Predstavnik poslodavca je dužan primiti
na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja
sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika, u
najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od tri dana od predaje pismenog
zahtjeva za prijam.
Članak
99.
Poslodavac je dužan, bez naknade, za rad
Sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:
1. prostoriju za rad i odgovarajući prostor
za održavanje sindikalnih sastanaka;
2. pravo na korištenje telefona, telefaksa,
Interneta i drugih raspoloživih tehničkih pomagala;
3. slobodu sindikalnog izvješćivanja i
podjelu tiska;
4. obračun i ubiranje sindikalne članarine, a
prema potrebi, i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno
prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju
pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).
Članak
100.
U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni
povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
- sudjelovati u planiranju mjera za
unapređivanje uvjeta rada,
- biti informiran o svim promjenama od
utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,
- primati primjedbe službenika i namještenika
na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,
- biti nazočan inspekcijskim pregledima i
informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika,
- pozvati inspektora zaštite na radu kada
ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a upravno
tijelo to propušta ili odbija učiniti,
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i
mišljenje,
- svojom aktivnošću poticati ostale
službenike i namještenike za rad na siguran način.
10. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH
SPOROVA
Članak
101.
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova
između potpisnika ovoga Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim
pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.
Članak
102.
(1) Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.
(2) Mirovno vijeće ima tri člana.
(3) Svaka ugovorna strana imenuje po jednog
člana.
(4) Stranke su suglasne da će trećeg člana
mirovnog vijeća, kao predsjednika, zajednički imenovati sa liste miritelja
Gospodarsko- socijalnog vijeća za područje Primorsko-goranske županije.
Članak
103.
Postupak mirenja pokreće se na pisani
prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet
dana od dana pokretanja postupka mirenja.
Članak
104.
(1) U postupku mirenja ispitat će se navodi i
prijedlozi ugovornih strana a prema potrebi, prikupit će se i potrebne
obavijesti i saslušati stranke.
(2) Mirovno vijeće sastavit će pisani
prijedlog nagodbe.
Članak
105.
(1) Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne
strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.
(2) Nagodba, u smislu odredbe stavka 1. ovoga
članka, ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.
11. ŠTRAJK
Članak
106.
(1) Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat
ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga da bi zaštitio i promicao ekonomske i
socijalne interese svojih članova.
(2) Za organizaciju i provedbu štrajka
Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku, u skladu sa zakonom.
Članak
107.
(1) Štrajk se drugoj Ugovornoj strani mora
najaviti najkasnije pet dana prije početka štrajka.
(2) U pismu u kojem se najavljuje štrajk
moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan, vrijeme početka štrajka i
način provedbe.
Članak
108.
Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka,
organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom
zajamčenih prava i sloboda drugih, osobito o osiguranju života, zdravlja i
sigurnosti ljudi i imovine.
Članak
109.
Najkasnije na dan najave štrajka, Sindikat
mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad
ne smije prekidati.
Članak
110.
(1) Na prijedlog poslodavca, Sindikat i
poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju
prekidati za vrijeme štrajka.
(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže
osobito odredbe o radnim mjestima i broju zaposlenika koji na njima moraju
raditi za vrijeme štrajka, sa ciljem da se omogući nužni rad sa strankama i
nužni inspekcijski poslovi zbog sprečavanja ugrožavanja života, osobne
sigurnosti ili zdravlja pučanstva.
Članak
111.
(1) Ako se o pravilima o poslovima koji se ne
smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od 15 dana od
dana dostave prijedloga poslodavca Sindikatu, pravila će utvrditi arbitraža
sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 102. ovoga Ugovora.
(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka
arbitraža je dužna donijeti u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog
postupka.
Članak
112.
Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje
pravila iz članka 110. ovoga Ugovora do dana okončanja postupka mirenja,
postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Članak
113.
(1) Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor
sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan, na pogodan
način, očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se
nastavili pregovori i spor riješio mirnim putem.
(2) Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti
raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.
Članak
114.
Sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga
Ugovora i pravilima Sindikata organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku
ne predstavlja povredu službene dužnosti.
Članak
115.
Službenik i namještenik ne smije biti
stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike
zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama
zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima Sindikata, a niti smije biti na
bilo koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.
Članak
116.
Ugovorne su strane suglasne da poslodavac
može od nadležnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno
odredbama zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima Sindikata.
12. SOCIJALNI MIR
Članak
117.
(1) Ugovorne se strane za vrijeme primjene
ovog Ugovora obvezuju na socijalni mir.
(2) Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti
uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja
sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.
13. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA
UGOVORA
Članak
118.
(1) Za tumačenje odredaba i praćenje primjene
ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju Zajedničku komisiju u roku od mjesec
dana od stupanja na snagu ovoga Ugovora.
(2) Komisija ima šest članova, od kojih svaka
ugovorna strana imenuje tri.
(3) Komisija donosi pravilnik o radu.
(4) Komisija donosi sve odluke većinom
glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika
Komisije.
(5) Predsjednika Komisije biraju ugovorne
strane naizmjenično svakih 12 mjeseci.
(6) Ugovorne su se strane dužne pridržavati
danog tumačenja.
(7) Sjedište Komisije je pri upravnom tijelu
Grada Opatija nadležnom za kadrovske poslove.
(8) Do imenovanja Komisije prema stavku 1. i
2. ovoga članka, njene poslove obavlja Zajednička komisija imenovana na temelju
Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada
Opatije (»Slu
žbene novine Primorsko
goranske-županije« 37/14, 37/15, 34/16, 4/17, 39/17 i 46/18)
Članak
119.
(1) Komisija je zadužena za tumačenje
odredaba Ugovora, daje prijedloge za izmjenu spornih članaka, prati izvršenje
Ugovora a u slučaju kršenja njegovih odredbi izvještava strane Ugovora.
(2) Gradonačelnik i Sindikat razmotrit će
slučajeve sustavnog kršenja Ugovora radi preveniranja mogućih sudskih sporova i
odrediti mjere za njegovu provedbu.
(3) Komisija je dužna na pismeni zahtjev za
tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana.
14. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak
120.
Službenik i namještenik koji je do 1.
siječnja 2015. godine stekao pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova
radnog mjesta za neprekinuti radni staž ostvaren u upravnim tijelima gradske
uprave Grada Opatije i pravnim prednicima, zadržava stečeni koeficijent
složenosti poslova radnog mjesta bez daljnjeg uvećanja po toj osnovi, i to za
navršenih:
1. od 25 do 29 godina 2%,
2. od 30 do 34 godine 3%,
3. od 35 i više godina 4%.
Članak
121.
Isplata materijalnih prava na koje službenik
i namještenik ima pravo sukladno ovom Ugovoru nastupit će najkasnije do 31.
prosinca godine u kojoj je stekao pravo na isplatu.
Članak
122.
Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga
potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak
123.
(1) Ovaj se Ugovor sklapa na razdoblje do 31.
prosinca 2022. godine.
(2) Ovaj Ugovor smatra se sklopljenim na
dodatne dvije godine bez provedbe ponovnog postupka sklapanja, ukoliko niti
jedna ugovorna strana najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stavka 1.
ovoga članka ne obavijesti drugu stranu da se tome protivi.
Članak
124.
(1) Svaka Ugovorna strana može predložiti
izmjene i dopune ovog Ugovora.
(2) Strana kojoj je podnesen prijedlog za
izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj
izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom,
stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.
Članak
125.
(1) Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.
(2) Otkazni rok je tri mjeseca od dana
dostave pisanog otkaza drugoj strani.
(3) Otkazni razlog je naveden u članku 4.
ovog Ugovora.
Članak
126.
(1) Pregovore o obnovi ovog Ugovora strane će
započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
(2) U vremenu dok se ne potpiše novi Ugovor
ostaju na snazi odredbe ovoga Ugovora kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i
prestanak radnog odnosa, a najduže 3 mjeseca od isteka roka na koji je
sklopljen, odnosno isteka otkaznog roka.
Članak
127.
Svaka stranka podmiruje svoje troškove u
svezi s izradom ovog Ugovora.
Članak
128.
(1) Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. siječnja
2020. godine.
(2) Ovaj ugovor sklapa se u 6 jednakih
primjeraka. Svaka ugovorna strana zadržava po dva primjerka, dok Grad dodatna
dva primjerka dostavlja nadležnom tijelu.
(3) Nakon potpisivanja ovaj se Ugovor
objavljuje u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 112-10/19-01/01
Ur. broj: 2156/01-03/01-19-5
Opatija, 18. studeni 2019.
ZA GRAD ZA SINDIKAT DRŽAVNIH
OPATIJU I LOKALNIH SLUŽBENIKA
I NAMJEŠTENIKA
REPUBLIKE HRVATSKE
Gradonačelnik Predsjednik
Ivo Dujmić, v. r. Boris Pleša, v. r.
