42.

Temeljem članka 10. stavak 1. i članka 12. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 20/18, 115/18), članka 4. Pravilnika o agrotehničkim mjerama (»Narodne novine« broj 22/19) i članka 29. Statuta Općine Baška (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 12/13, 31/15, 27/17, 04/18), Općinsko vijeće Općine Baška, na sjednici održanoj 18. lipnja 2019. godine, donijelo je

ODLUKU
o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje
i održavanje poljoprivrednih rudina, te mjerama
zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu
na području Općine Baška

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuju se agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina, kao i mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Općine Baška (u daljnjem tekstu: Općina).

Članak 2.

(1) Poljoprivrednim zemljištem u smislu ove Odluke smatraju se poljoprivredne površine, koje su po načinu uporabe u katastru upisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište, koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

(2) Pod poljoprivrednim rudinama u smislu ove Odluke smatraju se parcele na određenom lokalitetu odnosno zaokružena cjelina parcela.

(3) Katastarske čestice u građevinskom području površine veće od 500 m², kao i one izvan tog područja, predviđene dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, a u evidencijama Državne geodetske uprave se vode kao poljoprivredno zemljište, do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni, odnosno do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje ili do primitka potvrde glavnog projekta, koriste se kao poljoprivredno zemljište i moraju se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.

II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 3.

Pod agrotehničkim mjerama smatraju se:

1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka,

2. sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,

3. suzbijanje organizama štetnih za bilje,

4. gospodarenje biljnim ostatcima,

5. održavanje organske tvari i humusa u tlu,

6. održavanje povoljne strukture tla,

7. zaštita od erozije,

8. održavanje plodnosti tla.

1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka

Članak 4.

Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:

- redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s određenom biljnom vrstom i načinom uzgoja, odnosno katastarskom kulturom poljoprivrednog zemljišta,

- održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,

- održivo gospodarenje trajnim pašnjacima i livadama,

- održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

2. Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem

Članak 5.

(1) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta.

(2) Kod sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskih mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnijim ekotoksikološkim svojstvima.

Članak 6.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta, dužni su tijekom vegetacijske sezone tekuće godine, u više navrata, sa svojih površina (uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova) uklanjati i suzbijati ambroziju sljedećim mjerama:

- agrotehničkim - pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine,

- mehaničkim - međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanje izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka,

- kemijskim - uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo.

3. Suzbijanje organizama štetnih za bilje

Članak 7.

(1) Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju suzbijati organizme štetne za bilje, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.

(2) Nakon provedenog postupka iz stavak 1. ovoga članka, vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta obvezni su ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja zbrinuti sukladno uputama proizvođača, koje us priložene uz sredstva.

4. Gospodarenje biljnim ostatcima

Članak 8.

(1) U trogodišnjem plodoredu dozvoljeno je samo u jednoj vegetacijskoj godini uklanjanje biljnih ostataka s poljoprivrednih površina osim u slučajevima njihovog daljnjeg korištenja u poljoprivredi u smislu hrane ili stelje za stoku i u slučaju njihove potencijalne opasnosti za širenje organizama štetnih za bilje.

(2) Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta moraju ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja organizama štetnih za bilje u određenom agrotehničkom roku u skladu s biljnom kulturom.

Članak 9.

(1) Agrotehničke mjere gospodarenja s biljnim ostatcima obuhvaćaju:

- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna i reducirana obrada tla,

- primjenu odgovarajućih postupaka s biljnim ostatcima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla,

- obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka ili njihovo usitnjavanje s ciljem malčiranja površine tla nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,

- obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem te se ovaj materijal mora zbrinuti/koristiti na ekološki i ekonomski održiv način, kao što je izrada komposta, malčiranje površine, alternativno gorivo i sl.

(2) Žetveni ostatci, u pravilu, ne smiju se spaljivati, a njihovo je spaljivanje dopušteno samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja organizama štetnih za bilje uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima, kada je obvezna provedba mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.

5. Održavanje razine organske tvari i humusa u tlu

Članak 10.

(1) Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu ili dodavanjem poboljšivača tla.

(2) Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu u vremenu i prostoru: strne žitarice - okopavine - leguminoze ili industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.

(3) Redoslijed usjeva u plodoredu mora biti takav da se održava i poboljšava plodnost tla, povoljna struktura tla, optimalna razina hraniva u tlu.

(4) Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese sastavni su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine.

(5) Podusjevi, međuusjevi i ugar smatraju se sastavnim dijelom plodoreda.

Članak 11.

Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne, reducirane ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti tlo organskim gnojem ili uzgojem usjeva za zelenu gnojidbu.

6. Održavanje strukture tla

Članak 12.

(1) Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima.

(2) U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva.

7. Zaštita od erozije

Članak 13.

(1) Na nagnutim terenima (›15%) obveza je provoditi pravilnu izmjenu usjeva.

(2) Međuredni prostori na nagnutim terenima (›15%) pri uzgoju trajnih nasada moraju biti zatravljeni, a redovi postavljeni okomito na nagib terena.

(3) Na nagibima većim od 25% zabranjena je sjetva jarih okopavinskih usjeva rijetkog sklopa.

(4) Na prostorima gdje dominiraju teksturno lakša tla pored konzervacijske obrade u cilju ublažavanja pojave i posljedica erozije vjetrom moraju se podići vjetrozaštitni pojasi.

8. Održavanje plodnosti tla

Članak 14.

Plodnost tla se mora održavati primjenom agrotehničkih mjera, uključujući gnojidbu, gdje je primjenjivo, kojom se povećava ili održava povoljan sadržaj makro i mikrohraniva u tlu, te optimalne fizikalne i mikrobiološke značajke tla.

III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 15.

Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati mjere za uređivanje i

održavanje poljoprivrednih rudina:

1. održavanje živica i međa

2. održavanje poljskih putova

3. uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje

4. sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica

5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.

1. Održavanje živica i međa

Članak 16.

(1) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu, dužni su je redovito održavati i podrezivati na način da se spriječi zakorovljenost živice, širenje na susjedno zemljište i putove i zasjenjivanje parcela te iste formirati na način da ne ometaju promet, vidljivost i preglednost poljskih putova.

(2) Živice uz poljske putove, odnosno međe mogu se zasaditi najmanje 0,5 m od ruba puta, odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,5 m te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati, tako da njihova visina ne prelazi 1 m.

(3) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata.

(4) Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa.

(5) Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža.

2. Održavanje poljskih putova

Članak 17.

(1) Poljskim putom u smislu ove Odluke smatra se svaki nerazvrstani put koji se koristi za promet ili prilaz poljoprivrednom zemljištu, a kojim se koristi veći broj korisnika.

(2) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju poljskih putova koje koriste.

(3) Pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito:

- redovito održavanje i uređivanje poljskih putova tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnih vozila,

- nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim materijalom,

- čišćenje i održavanje odvodnih kanala i propusta,

- sprječavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove,

- sječa pojedinih stabala ili grana koje otežavaju korištenje puta,

- održavanje suhozida, saniranje oštećenih dijelova suhozida i prolaza,

- sprječavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i sl.),

- sprječavanje uzurpacije putova i zemljišta u njihovom zaštitnom pojasu.

(4) Poljski put utvrđen kao nerazvrstana cesta održava se sukladno propisima o cestama i komunalnom gospodarstvu.

Članak 18.

Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova, a naročito:

- preoravanje poljskih putova,

- sužavanje poljskih putova,

- nanošenje zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta,

- uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,

- skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.

3. Uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje

Članak 19.

(1) Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, odnosno vlasnici ili posjednici tih kanala dužni su ih čistiti tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom i raslinjem, odnosno omogući prirodni tok oborinskih voda.

(2) Zabranjuje se svako zatrpavanje kanala iz stavka 1. ovoga članka, osim kada se to radi temeljem projektne dokumentacije i valjane dozvole nadležnih tijela, koju je ishodio vlasnik, odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta.

4. Sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica

Članak 20.

(1) Radi sprječavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjuje se sadnja visokog raslinja neposredno uz međe, a u protivnom oštećeni vlasnici susjednih poljoprivrednih parcela mogu poduzimati radnje za nadoknadu štete sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

(2) Vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta ne smiju sadnjom voćaka ili drugih visokorastućih kultura zasjenjivati susjedne parcele, te tako onemogućavati ili umanjivati poljoprivrednu proizvodnju na tim parcelama.

(3) Pojedinačna stabla, odnosno trajni nasadi sade se na dovoljnoj udaljenosti od susjednih parcela da ne zasjene susjedno zemljište.

5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa

Članak 21.

(1) Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na područjima na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik je dužan određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama.

(2) Stablašice, koje čine vjetrobranski pojas, vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su redovito održavati i obnavljati.

IV. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 22.

Radi sprječavanja pojave i širenja požara na poljoprivrednom zemljištu, vlasnici odnosno posjednici dužni su poduzimati slijedeće mjere:

- održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale, te poljske i šumske putove,

- uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl., najkasnije do 01. lipnja tekuće godine,

- odstraniti biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šume, putova i međa na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem,

- uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom.

Članak 23.

(1) Provedba agrotehničkih mjera iz članka 3. spaljivanjem biljnih ostataka može se obavljati isključivo uz poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite od požara, odnosno vlasnik, odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta obvezan je:

- prethodno obavijestiti DVD Baška i Jedinstveni upravni odjel Općine o namjeri spaljivanja,

- spaljivati biljne ostatke na najmanjoj udaljenosti od 200 m od ruba šumskog zemljišta, te najmanje na udaljenosti od 15 m od krošnji stabala, nasada na susjednim parcelama, kao i stupova i vodiča dalekovoda,

- tlo na kojem se loži vatra radi spaljivanja biljnih ostataka mora se očistiti od trave i drugog gorivog materijala.

(2) Spaljivanju biljnih ostataka moraju nazočiti osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe moraju imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, posuda s vodom i sl.).

(3) Osobe, koje su po prethodnom odobrenju obavile loženje vatre na otvorenom prostoru, dužne su mjesto loženja pregledati i ostatke vatre u potpunosti pogasiti, te o tome izvijestiti DVD Baška i Jedinstveni upravni odjel Općine.

(4) Spaljivanje biljnih ostataka, kao i svako loženje vatre na otvorenom, zabranjeno je na području Općine u razdoblju:

- od 1. lipnja do 30. rujna,

- u razdobljima kada je za područje Općine proglašena povećana, velika i vrlo velika opasnost od izbijanja požara,

- za vrijeme jakog vjetra,

- noću (od 20:00 do 06:00 sati).

V. NADZOR

Članak 24.

(1) Nadzor nad provedbom odredbi ove Odluke obavlja poljoprivredni redar Općine.

(2) Poljoprivredni redar u provedbi nadzora, može vlasnicima, odnosno posjednicima zemljišta rješenjem odrediti poduzimanje određenih mjera sukladno ovog Odluci.

(3) Protiv rješenja poljoprivrednog redara iz stavka 2. ovog članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu Primorsko-goranske županije nadležnom za poslove poljoprivrede u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

(4) Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka ne odgađa njegovo izvršenje.

(5) Ako vlasnik odnosno posjednik poljoprivrednog zemljišta ne poduzme rješenjem naređene mjere, izvršenje rješenja provest će se putem treće osobe na odgovornost i teret vlasnika odnosno posjednika poljoprivrednog zemljišta.

(6) Poslove nadzora uređene ovim člankom može, osim poljoprivrednog, obavljati i komunalni redar Općine po ovlaštenju Općinskog načelnika.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 25.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn kaznit će se pravna osoba, novčanom kaznom u iznosu od 2.500,00 kn kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kn kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba - građanin, ako, kao vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta, počine prekršaj neizvršenjem mjera, odnosno kršenjem zabrana, propisanih člancima od 4. do 23. ove Odluke, a za koji sankcije nisu propisane Zakonom.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti o agrotehničkim mjerama, uređenju i održavanju, poljoprivrednih rudina, te mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu na području Općine Baška (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/14).

Članak 27.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/19-01/4

Ur. broj: 2142-03-01/1-19-18

Baška, 18. lipnja 2019.

Predsjednica Općinskog vijeća

Tanja Grlj, v. r.