47.
Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19) i
članka 32. Statuta Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 38/09, 8/13, 17/14,
29/14, 4/15 - pročišćeni tekst, 39/15 i 7/18) Općinsko vijeće
Općine Matulji na sjednici održanoj 18. lipnja 2019. godine,
donijelo je
ODLUKU
O II. IZMJENAMA I DOPUNAMA
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA MATULJA
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim II. izmjenama i dopunama Urbanističkog plana
uređenja Matulja mijenja se i dopunjuje Urbanistički plan
uređenja Matulja (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 2/05 i 10/15), sukladno Odluci o izradi II.
Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Matulja
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 43/
18 i 12/19).
Članak 2.
Elaborat »II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Matulja« (u daljnjem tekstu: plan) sadrži:
A. TEKSTUALNI DIO PLANA:
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih - poslovnih
djelatnosti unutar građevinskog područja naselja
2.2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih - ugostiteljsko-turističkih djelatnosti
2.2.1. Uvjeti smještaja kamp odmorišta
2.3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih - poslovnih
djelatnosti unutar izdvojenog građevinskog područja izvan
naselja
2.4. Uvjeti smještaja kioska - građevina gotove konstrukcije
2.5. Uvjeti smještaja staklenika i plastenika
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
3.1. Uvjeti smještaja građevina sportsko-rekreacijskih
djelatnosti
3.1.1. Uvjeti smještaja građevina sportsko-rekreacijskih
djelatnosti unutar građevinskog područja naselja
3.1.2. Uvjeti smještaja građevina sportsko-rekreacijskih
djelatnosti unutar izdvojenog građevinskog područja
izvan naselja
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
4.1. Opći uvjeti gradnje stambenih građevina
4.2. Uvjeti i način gradnje obiteljskih građevina
4.3. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina - vila
4.4. Uvjeti i način rekonstrukcije višestambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja, prometne, elektroničke komunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
5.1 Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge pješačke površine
5.2 Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda
5.3.1.1. Vodoopskrba
5.3.1.2. Odvodnja otpadnih voda
5.3.2. Elektroopskrba
5.3.3. Plinoopskrba
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i
građevina ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
A. GRAFIČKI DIO PLANA:
KARTOGRAFSKI PRIKAZI:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:5 000/1:2
000
2. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.a. PROMETNA I ULIČNA MREŽA 1:5 000
2.b. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA I
ELEKTROOPSKRBNA MREŽA 1:5 000
2.c. VODOOPSKRBA 1:5 000
2.d. ODVODNJA OTPADNIH VODA 1:5 000
2.e. PLINOOPSKRBA 1:5 000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA 1:5 000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:5 000/1:2 000
C. PRILOZI PLANA:
1. Obrazloženje plana
2. Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih
dokumenata propisanih posebnim zakonima u skladu s
kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu plana
3. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo
potrebno poštivati u izradi plana
4. Zahtjevi javnopravnih tijela iz članka 90. Zakona
5. Sažetak za javnost
6. Izvješće o javnoj raspravi
7. Evidencija postupka izrade i donošenja plana
8. Suglasnost Ministarstva iz članka 108. Zakona
Prilozi plana iz točke C. ovog članka nisu predmet
objave.
Članak 3.
(1) II izmjenu i dopunu Urbanističkog plana uređenja
Matulja izradio je Urbanistički studio Rijeka d.o.o., Rijeka,
broj elaborata 02/17, temeljem ugovora sklopljenog s Općinom Matulji, Klasa: 350-01/16-01/4, Ur. broj: 2156-04-01-
16-16 od 30. prosinca 2016. godine i ovjerio sukladno
posebnom propisu.
(2) Urbanistički plan uređenja Matulja mijenja se i glasi
kako je određeno II. Odredbama za provođenje plana.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 4.
(1) Namjena površina u obuhvatu plana određena je u
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena
površina«.
(2) Prostor u obuhvatu plana uključuje površine naselja
Matulji i Mihotići, izdvojenu radnu zonu i infrastrukturne
sustave državnog i županijskog značaja. Dio površine
obuhvata plana je negrađevinsko područje.
(3) U obuhvaćenom prostoru određene su slijedeće
namjene:
Površine naselja:
- površine stambene namjene (S)
- površine mješovite namjene (M)
- površine javne i društvene namjene (D)
- površine gospodarske - poslovne namjene (K)
- površine gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene
(T)
- površine sportsko rekreacijske namjene (R2)
- javne zelene površine (Z1)
- zaštitne zelene površine (Z)
- vrtovi (VR)
- željeznički kolodvor (ŽK)
- javna parkirališta (P)
- groblje (G)
- vodospreme (V)
- prekidna komora (vodoopskrba) (PK)
- trafostanica 110 kV (IS)
- trafostanica 20/0,4 kV (TS)
Izdvojene namjene:
- gospodarska namjena - poslovna (K2) (dio radne zone
K2)
- sportsko - rekreacijska namjena - sportski centar (R1)
Površine izvan građevinskog područja
- zaštitna šuma (Š2)
- ostalo poljoprivredno i šumsko tlo (PŠ)
- vrijedno obradivo tlo (P2)
- ostala obradiva tla (P3)
- površine infrastrukturnih sustava - vodospreme (VS)
- parkiralište (Pi).
- infrastrukturna namjena
Promet
kolni i pješački promet
- autocesta
- glavne mjesne ulice
- sabirne ulice
- ostale - stambene ulice
- kolno-pješački pristupi (KPJ)
- pješački putovi (PJ)
- veće pješačke površine (PP)
- benzinska postaja
željeznički promet
- željeznička pruga za međunarodni promet
Članak 5.
Površine naselja uključuju slijedeće namjene:
Stambena namjena (S)
-Stambena namjena obuhvaća građevne čestice postojećih i novih građevina namijenjenih stanovanju.
U sklopu površina stambene namjene mogu se uređivati
i graditi pristupne ceste, parkirališta i garaže, pješački
putevi i površine, manje zelene površine, dječja igrališta i
sportska igrališta, kao i manji sadržaji društvenih djelatnosti (dječji vrtić i sl.) veličine i uvjeta gradnje do propisanih
za stambene građevine. Isključene su poslovne građevine
na izdvojenoj građevnoj čestici.
Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevne čestice stambene namjene dijelom se mogu organizirati i poslovni sadržaji primjereni uvjetima stanovanja.
Mješovita namjena (M)
- Mješovita stambeno poslovna namjena (M1) obuhvaća
površine građevnih čestica stambeno-poslovne namjene u
sklopu centralnog područja naselja. Uz sadržaje stanovanja
organiziraju se, posebno u prizemljima građevina, i
poslovni sadržaji primjereni stambenim i centralnim
zonama kao što su trgovina, uslužni obrt, ugostiteljstvo,
javne službe (pošta, banka, ljekarna), agencije, predstavništva, uredi, društvene djelatnosti i sl.
- Mješovita pretežito poslovna namjena (M2) obuhvaća
površine namijenjene građevnim česticama pretežito
poslovne namjene. Najmanje 2/3 ukupne bruto izgrađene
površine građevine treba imati poslovnu namjenu.
Poslovne namjene mogu biti trgovačke, uslužne, proizvodne- obrtničke, i sl.
U sklopu površina mješovite namjene mogu se uređivati
i graditi pristupne ceste, parkirališta i garaže, pješački
putevi i površine, manje zelene površine, dječja igrališta i
sportska igrališta.
Javna i društvena namjena (D)
Javna i društvena namjena uključuje slijedeće građevine-
namjene:
- Upravna namjena (D1) obuhvaća postojeću građevnu
česticu sjedišta Općine Matulji,
- Socijalna namjena (D2) obuhvaća građevnu česticu
namijenjenu izgradnji doma za starije osobe kapaciteta
do 150 mjesta,
- Zdravstvena namjena (D3) obuhvaća površinu zdravstvenog centra s planiranim sadržajima centra primarne
zdravstvene zaštite, hitne pomoći, i drugih sadržaja zdravstvenih usluga (specijalističke klinike i ambulante, rehabilitacija i druge djelatnosti posredno vezane na zdravstvo)
kao i srodne djelatnosti (socijalna namjena),
- Predškolska namjena (D4) obuhvaća postojeće građevne čestice dječjeg vrtića i jaslica s izdvojenim dječjim
igralištem,
- Školska namjena (D5) obuhvaća postojeću građevnu
česticu osnovne škole »A. Mohorovičića«,
- Kulturna namjena (D6) obuhvaća građevne čestice kulturno - zabavnih sadržaja; multimedijalnog centra koji
uključuje sadržaje knjižnice, galerije, dvorane i drugih
sadržaja kulture i rekonstrukciju postojećeg društvenog
objekta »Hangar«, zatvorenog boćališta i prateće ugostiteljske i poslovne sadržaje,
- Vjerska namjena (D7) obuhvaća postojeću župnu
crkvu, kapelu, župni dvor i planirani pastoralni dom sa
sadržajima smještaja, dvorane, ugostiteljstva i pratećih
sadržaja.
Gospodarska - poslovna namjena (K)
Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća površine u
sklopu naselja za organizaciju različitih poslovnih djelatnosti: uredskih, uslužnih, trgovačkih, ugostiteljskih, servisnih i
manjih proizvodnih-obrtničkih, uz uvjet da tehnološkim
procesom ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu
buku i druge negativne utjecaje na uvjete života u naselju.
Izdvojeni skladišni sadržaji nisu dopušteni.
- Pretežito uredska (K1) definira se za građevne čestice
poslovnih zgrada s uredskim sadržajima i slično, te pratećim sadržajima kao što su garaže, radionice (popravak vozila i opreme), skladište i slično. U sklopu rekonstrukcije
povijesnih poslovnih i pratećih građevina (elektrovučno
postrojenje i sl.) planiraju se javni i društveni sadržaji
koji uključuju prezentaciju industrijske baštine i slične
sadržaje.
- Pretežito uslužna, trgovačka i sl. namjena u funkciji
naselja (K3) definira se za građevne čestice primarno uslužnih, trgovačkih i servisnih djelatnosti u funkciji naselja. Uz
te namjene, mogu se organizirati i druge poslovne djelatnosti određene za površine pretežito trgovačke namjene.
Definira se na prostorima centra naselja, na području ex.
»Trgovačkog Opatija« i »Tiba« s kontaktnim prostorima
gdje predstavlja proširenje postojećeg centra naselja te na
području ex.»Autoremonta« i »Gramata«. Namjenjuje se
atraktivnijim poslovnim sadržajima (trgovački centar,
uslužni centar, poslovna sjedišta i uredi, drugi trgovački,
uslužni i ugostiteljski sadržaji i prateće djelatnosti), kao i
javnim i društvenim sadržajima za koje nema prostornih
mogućnosti organizacije u sklopu postojećeg centra (kino,
galerije i sl.), ugostiteljsko-turistička (gradski hotel, ugostiteljstvo), drugi centralni sadržaji.
- Trgovačka, obrtnička, komunalno-servisna, uslužna i sl.
namjena (K4) definira se za površine namijenjene primarno specijaliziranim trgovačkim i veletrgovačkim djelatnostima s pratećim sadržajima skladišta i dorade roba. Uz
te namjene mogu se organizirati i uslužne, komunalne, servisne i manje proizvodne-obrtničke djelatnosti.
U sklopu površina gospodarske - poslovne namjene
mogu se uređivati i graditi pristupne ceste, parkirališta i
garaže, pješački putevi i površine, manje zelene površine
i sl.
Gospodarska - ugostiteljsko-turistička namjena (T)
- Hotel (T1) se definira za izgradnju hotela i hotela
posebnog standarda. Na ovom području dozvoljava se
izgradnja doma za starije(izvan javnog sustava socijalne
skrbi).
- Ugostiteljsko turistički sadržaji (T2) definiraju se za
izgradnju sadržaja za smještaj koji mogu biti; manji hotel,
motel, pansion, prenoćište, hostel i sl., te kamp odmorište,
kao i sadržaji bez smještaja koji mogu biti restoran, turističko-informacijski centar i sl., sve sukladno posebnim
propisima o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata. Planirani sadržaji trebaju
biti primjereni položaju i vrijednosti prostora.
U sklopu površina gospodarske - ugostiteljsko-turističke
namjene mogu se uređivati i graditi pristupne ceste, parkirališta i garaže, pješački putevi i površine, manje zelene
površine, dječja igrališta i sportska igrališta.
Sportsko rekreacijska namjena (R2)
Sportsko rekreacijska namjena obuhvaća dvije planirane
lokacije neposredno vezane na uži centar naselja i osnovnu
školu
Površine su namijenjene gradnji i uređenju zatvorenih
sportskih sadržaja (dvorana, i sl.), otvorenih sportskih igrališta (rukomet, košarka, odbojka, tenis i sl.) gledališta,
ljetne pozornice, kao i pomoćnih i pratećih rekreacijskih,
ugostiteljskih i prometnih sadržaja.
Javne zelene površine (Z1)uključuju površine postojećeg
zelenila i većih ambijentalnih vrijednosti u centru naselja i
u zaštićenom prostoru uz kapelicu Sv. Mihovila, koje se uređuju kao javni park u funkciji oblikovanja naselja, zaštite,
odmora i rekreacije. U sklopu parka se mogu urediti dječja
igrališta, rekreacijska igrališta, park skulptura i sl.
Zaštitne zelene površine (Z) obuhvaćaju površine šume i
ostalih površina postojećeg zelenila u tkivu naselja, prema
magistralnim prometnim koridorima i zaštitne pojaseve
između građevinskih zona različitih uvjeta korištenja. Gospodarsko korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj,
rekreacijskoj i oblikovnoj funkciji.
Vrtovi (VR) obuhvaćaju veće površine vrtova, voćnjaka
i vinograda (izvan okućnica), kao i zapuštene površine koje
imaju uvjete za privođenje poljoprivrednoj namjeni. Postojeće pomoćne građevine mogu se zadržati.
Željeznički kolodvor (ŽK) je površina postojećeg željezničkog kolodvora i pratećih sadržaja prometa putnika i
tranzita roba. U sklopu zone moguća je izgradnja skladišta,
autobusnog stajališta, parkirališta i pješačkog pothodnika
prema središtu Matulja, kao i organizacija funkcije postaje
brze gradske željeznice.
Javna parkirališta (P) definiraju se kao izdvojene
površine na postojećim i planiranim lokacijama i uz planirane veće javne sadržaje. Primarno su u funkciji rješavanja
parkirnih potreba centra naselja, ali i za potrebe postojećih
i planiranih javnih i društvenih sadržaja, groblja i poslovnih
zona.
Garaže javnog korištenja (Gr) definiraju se u sklopu javnih i drugih namjena a u funkciji su rješavanja parkirnih
potreba postojećih i planiranih javnih i društvenih sadržaja
i centra naselja.
Groblje (G) obuhvaća prostor postojećeg groblja i prostor za njegovo proširenje u skladu s dugoročnim potrebama naselja.
Vodosprema (V) obuhvaća postojeću vodospremu i
njenu građevnu česticu - zaštitni prostor.
Prekidna komora (PK) obuhvaća postojeću prekidnu
komoru vodoopskrbnog sustava i njenu građevnu česticu
- zaštitni prostor.
Trafostanica (IS) obuhvaća prostor postojeće trafostanice 110 kV i prostor za njeno proširenje u skladu s dugoročnim potrebama.
Trafostanica (TS) obuhvaća prostor postojećih i planiranih trafostanica 20/0,4 kV.
Članak 6.
Izdvojene namjene uključuju sljedeće:
Gospodarska namjena - poslovna (K2) uključuje
površine izdvojenog građevinskog područja izvan naselja
namijenjene gospodarskoj - poslovnoj djelatnosti, to jest
organizaciji trgovačkih, uslužnih, servisnih i obrtničkih
sadržaja.
Sportsko rekreacijska namjena - sportski centar (R1)
obuhvaća zonu sportsko-rekreacijskog centra uz Trtne i
Osojnake namijenjenu gradnji i uređenju zatvorenih, otvorenih i natkrivenih sportskih sadržaja; bazena, kuglane,
streljane i sl. te sportskih igrališta za nogomet, rukomet,
košarku, odbojku, tenis, boćanje i druge sportove, staza
za karting, skeit, rolanje i sl., kao i pomoćnih i pratećih
rekreacijskih, ugostiteljskih i prometnih sadržaja.
U sklopu ovih površina mogu se uređivati i graditi pristupne ceste, parkirališta i garaže, pješački putevi i
površine, manje zelene površine, dječja igrališta i sportska
igrališta.
Članak 7.
Površine izvan građevinskog područja uključuju:
Zaštitna šuma (Š2)
obuhvaća veće površine šume u tkivu naselja, prema
magistralnim prometnim koridorima i zaštitne pojaseve
između građevinskih zona različitih uvjeta korištenja.
Gospodarsko korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj, rekreacijskoj i oblikovnoj funkciji.
Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ) obuhvaća
površine ostale šume i druge zelene površine u tkivu naselja, prema magistralnim prometnim koridorima i zaštitne
pojaseve između građevinskih zona različitih uvjeta korištenja, koje se planira u zaštitnoj, rekreacijskoj i oblikovnoj
funkciji. Dopušteno je graditi - postavljati staklenike i plastenike te spremišta veličine do 6 m2 izvan zaštićenog obalnog područja mora.
Vrijedno obradivo tlo (P2)
obuhvaća veće površine vrtova, voćnjaka i vinograda
(izvan okućnica), kao i zapuštene površine koje imaju
uvjete za privođenje poljoprivrednoj namjeni.
Postojeće pomoćne građevine mogu se zadržati. Dopušteno je graditi - postavljati staklenike i plastenike te spremišta veličine do 6 m2 izvan zaštićenog obalnog područja
mora.
Ostala obradiva tla (P3) obuhvaćaju površine manje vrijednih obradivih tala kao i zapuštene površine koje imaju
uvjete za privođenje poljoprivrednoj namjeni. Postojeće
pomoćne građevine mogu se zadržati. Dopušteno je graditi
- postavljati staklenike i plastenike te spremišta veličine do
6 m2 izvan zaštićenog obalnog područja mora.
Površine infrastrukturnih sustava - vodospreme (VS)
obuhvaćaju postojeće vodospreme i njihove građevne
čestice - zaštitni prostor.
Parkiralište (Pi) definira se u funkciji rješavanja parkirnih potreba javnih i drugih sadržaja u kontaktnom području; mjesnog groblja, šumarije i drugih.
Infrastrukturna namjena obuhvaća površine i građevine
u funkciji prometnog sustava.
Članak 8.
Prometne površine se namjenjuju rekonstrukciji i izgradnji prometnica, priključaka, križanja u jednoj ili više razina
i drugih prometnih površina, unutar planiranih koridora i
uključuju:
a/ Kolni i pješački promet
- autoceste
- dio autoceste Trst - Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj -
Zadar - Split, od čvora Matulji do čvora Trinajstići
- dio autoceste čvor Matulji - tunel Učka
- glavne mjesne ulice
- sabirne ulice
- ostale stambene ulice
- kolno-pješački pristupi (KPJ)
- interni kolno-pješački pristupi (IKPJ), planiraju se u
sklopu drugih namjena.
- pješački putovi (PJ)
- interni pješački putovi (IPJ), planiraju se u sklopu drugih namjena.
- veće pješačke površine (PP),; ulice, trgovi, piacete i
druge površine,
b/ Željeznički promet
- dio željezničke pruga za međunarodni promet Rijeka -
Šapjane - Državna granica (Ilirska Bistrica) oznake M203.
Članak 9.
Razgraničenje između površina pojedine namjene i prometnih površina utvrđuje se katastrom i uvjetima rekonstrukcije i gradnje prometnih površina iz točke 5.1. »Uvjeti
gradnje prometne mreže«.
Članak 10.
(1) U obuhvatu plana nije dopušteno uređivanje i gradnja kamionskih parkirališta, autootpada, otvorenih prostora prodaje građevnog materijala, suhih marina i sličnih
sadržaja.
(2) U cijelom prostoru izvan građevinskog područja nisu
dopušteni zemljani radovi - preoblikovanje terena,
posebno zatrpavanje vrtača, kao i nekontrolirana sječa
šume. Svi radovi moraju biti u funkciji poboljšanja osnovnih namjena prostora.
Članak 11.
Na površinama naselja i izdvojenih namjena, na zemljištu površine manje od planom propisane minimalne građevne čestice, dozvoljava se uređenje i gradnja prometne
kolne i pješačke površine, zelene površine, dječjeg i sportskog igrališta te parkirališta koje se uređuje prema uvjetima iz članka 50. ovih odredbi.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 12.
(1) Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti se planira u građevinskom području naselja i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja, gospodarske namjene
(K2) i određen je kartografskim prikazom br 4. »Način i
uvjeti gradnje«.
(2) Unutar građevinskog područja naselja se planira
smještaj građevina gospodarskih - poslovnih djelatnosti i
građevina gospodarskih - ugostiteljsko-turističkih djelatnosti.
(3) U sklopu građevinskog područja izdvojenog iz naselja, gospodarske namjene (K2) se planira smještaj građevina gospodarskih - poslovnih djelatnosti.
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH - POSLOVNIH DJELATNOSTI UNUTAR
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Članak 13.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti - poslovne građevine mogu se unutar građevinskog područja naselja graditi na površinama:
- poslovne namjene - pretežito uredske (K1),
- poslovne - pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u
funkciji naselja (K3);
- uslužni, trgovački i sl. sadržaji - centar naselja (K3-1),
- uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji - centar naselja (K3-1*),
- trgovački, ugostiteljski i uslužni sadržaji, radionice
tihog i čistog obrta i sl. (K3-2),
- trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja (K3-3),
- trgovačke, obrtničke, komunalno-servisne, uslužne i sl.
namjene (K4),
- mješovite stambeno-poslovne namjene (M1) i
- mješovite pretežito poslovne namjene (M2).
(2) Građevine gospodarskih - poslovnih djelatnosti se
unutar površina mješovite stambeno-poslovne namjene
(M1), smještaju prema uvjetima određenim u točki 4.
»Uvjeti i način gradnje stambenih građevina«.
(3) Sadržaji gospodarskih - poslovnih djelatnosti mogu
se graditi i unutar površina stambene namjene, u dijelu
(prizemlju) stambene građevine ili kao manja izdvojena
građevina u sklopu građevne čestice stambene namjene,
pod uvjetima iz točke 4. »Uvjeti i način gradnje stambenih
građevina«.
(4) Postojeće stambene građevine unutar površina gospodarske - poslovne namjene (K1), (K3) i (K4) i mješovite
pretežito poslovne namjene (M2) mogu se rekonstruirati u
skladu s uvjetima iz točke 4.2. »Uvjeti i način gradnje obiteljskih građevina«.
(5) Poslovne i druge građevine se na površinama trgovačkih, ugostiteljskih i uslužnih, javnih i društvenih sadržaja i sl. - novi centar naselja (K3-3) grade prema jedinstvenom arhitektonsko-urbanističkom konceptu kojim će se
riješiti i sustav javnih pješačkih površina i komunikacija
sukladno člancima 51. i 52. ovih odredbi.
(6) Na površinama trgovačkih, ugostiteljskih i uslužnih,
javnih i društvenih sadržaja i sl. - novi centar naselja
(K3-3) aktivni poslovni sadržaji (prodajni prostori, ugostiteljski sadržaji i sl.) obvezni su u sklopu prizemne ili suterenske etaže građevine koja je orijentirana na javnu pješačku površinu ili komunikaciju, i koja se gradi približno
u razini istih javnih površina. Uređuju se duž najmanje
50% pročelja na građevnom pravcu prema istim javnim
površinama.
Članak 14.
Građevine gospodarskih - poslovnih djelatnosti smještaju se unutar građevinskog područja naselja prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti organizaciju svih sadržaja tehnološkog procesa (građevina, parkiranje, pomoćni i glavni ulazi, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.).
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi
unutar površina:
- poslovne - pretežito uredske namjene (K1) 1000 m2
- poslovne - pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u
funkciji naselja (K3);
- uslužni, trgovački i sl. sadržaji - centar naselja (K3-1)
postojeća
- uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji - centar naselja (K3-1*) postojeća
- trgovački, ugostiteljski i uslužni sadržaji, radionice
tihog i čistog obrta i sl. (K3-2) 1000 m2
- trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja (K3-3) 2000 m2
- poslovne trgovačke, obrtničke, komunalno-servisne,
uslužne i sl. namjene (K4) 1500 m2
- mješovite pretežito poslovne namjene (M2) 1000 m2
Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi unutar površina:
- poslovne - pretežito uredske namjene (K1)
određena je površinom prikazanom kartografskim prikazom br. 4.
- poslovne - pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u
funkciji naselja (K3);
- uslužni, trgovački i sl. sadržaji - centar naselja (K3-1)
određena je površinom prikazanom kartografskim prikazom br. 4.
- uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji - centar naselja (K3-1*) postojeća
- trgovački, ugostiteljski i uslužni sadržaji, radionice
tihog i čistog obrta i sl. (K3-2) 15000 m2
- trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja (K3-3)
20000 m2
- poslovne trgovačke, obrtničke, komunalno-servisne,
uslužne i sl. namjene (K4) 6000 m2
- mješovite pretežito poslovne namjene (M2) 3000 m2
Najmanja dopuštena širina građevne čestice mjereno uz
građevni pravac iznosi :
- unutar površina poslovne namjene (K1), (K3) i (K4) 25
m
- unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene
(M2) 18 m
2. Namjena građevina
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način
i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine
mogu se organizirati pomoćni - prateći sadržaji.
U sklopu gospodarskih - poslovnih zona unutar građevinskog područja naselja nisu dozvoljeni sadržaji koji
mogu biti izvor tehničko tehnoloških nesreća.
Građevine koje se grade unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene (M2) mogu imati 1 stan veličine
do 150 m2. Uz osnovne građevine u sklopu građevne
čestice mogu se graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice i trjemovi,
- prometne i manipulativne površine i parkirališta
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.
3. Veličina i površina građevina
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi unutar površina:
- poslovne - pretežito uredske namjene (K1) 0,4
- poslovne - pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u
funkciji naselja (K3);
- uslužni, trgovački i sl. sadržaji - centar naselja (K3-1)
0,6
- uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji - centar naselja (K3-1*) 0,5
- trgovački, ugostiteljski i uslužni sadržaji, radionice
tihog i čistog obrta i sl. (K3-2) 0,4
- trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja (K3-3) 0,35
- poslovne trgovačke, obrtničke, komunalno-servisne,
uslužne i sl. namjene (K4) 0,3
- mješovite pretežito poslovne namjene (M2) 0,3
tlocrtna površina najviše 600 m2
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice iznosi unutar površina:
- poslovne - pretežito uredske namjene (K1) 1,0
- poslovne - pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u
funkciji naselja (K3);
- uslužni, trgovački i sl. sadržaji - centar naselja (K3-1)
1,0
- uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji - centar naselja (K3-1*) 0,5
za građevine sa suterenom 1,0
- trgovački, ugostiteljski i uslužni sadržaji, radionice
tihog i čistog obrta i sl. (K3-2) 0,6
- trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja (K3-3) 0,8
- poslovne trgovačke, obrtničke, komunalno-servisne,
uslužne i sl. namjene (K4) 0,6
- mješovite pretežito poslovne namjene (M2) 0,9
Postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći
od dozvoljenog može se zadržati , ali se ne smije povećavati.
Natkriveni prostori (i parkirališta) veličine do 10%
površine građevne čestice ne uključuju se u izračun izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi unutar
površina:
- poslovne - pretežito uredske namjene (K1) 4 etaže
građevina rasklopnog postrojenja HŽ postojeći
- poslovne - pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u
funkciji naselja (K3);
- uslužni, trgovački i sl. sadržaji - centar naselja (K3-1) 3
etaže
- uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji-centar naselja (K3-1*) 1 etaža
iznimno 2 etaže ako je moguća izgradnja suterena
- trgovački, ugostiteljski i uslužni sadržaji, radionice
tihog i čistog obrta i sl. (K3-2) 2 etaže
građevina ili dio građevine s uredima 3 etaže
- trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja (K3-3) 3 etaže
- poslovne trgovačke, obrtničke, komunalno-servisne,
uslužne i sl. namjene (K4) 2 etaže
- mješovite pretežito poslovne namjene (M2) 3 etaže
Najveća dopuštena visina građevina mjerena od nivelacijske kote do vijenca iznosi unutar površina:
- poslovne - pretežito uredske namjene (K1) 14,0 m
građevina rasklopnog postrojenja HŽ postojeća
- poslovne - pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u
funkciji naselja (K3);
- uslužni, trgovački i sl. sadržaji - centar naselja (K3-1)
9,0 m
- uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji - centar naselja (K3-1*) 4,0 m
iznimno 7,0 m ako se gradi suteren
- trgovački, ugostiteljski i uslužni sadržaji, radionice
tihog i čistog obrta i sl. (K3-2) 10,0 m
- trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja (K3-3) 10,0 m
- poslovne trgovačke, obrtničke, komunalno-servisne,
uslužne i sl. namjene (K4) 9,0 m
- mješovite pretežito poslovne namjene (M2) 10,0 m
Nivelacijska kota od koje se mjeri visina, je kota poda
najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne
etaže je najviše 1 metar iznad najniže točke dijela parcele
koju pokriva građevina.
Ispod građevine osnovne namjene može se graditi podrum (garaža i pomoćni prostori), ukopan sa svih strana i
najviše 1 m iznad kote konačno zaravnatog platoa. Do
podruma se može urediti kolni pristup najveće dopuštene
širine 8 m.
Podrum i tavan se ne uključuju u izračun iskorištenosti
građevne čestice, najveći dozvoljeni broj etaža ni visinu
građevine.
4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Gradivi dio građevne čestice utvrđuje se najmanjom
udaljenošću građevnog od regulacijskog pravca i najmanjom udaljenošću prema ostalim granicama građevne
čestice.
Unutar gradivog dijela građevne čestice poslovne
namjene veće od 3000 m2 mogu se graditi dvije građevine
osnovne namjene na međusobnom razmaku min 6 m ili
kao povezani sklop.
Dozvoljava se izgradnja prizemnih pomoćnih građevina
unutar gradivog dijela građevne čestice, izvan gradivog
dijela samo rekonstrukcija postojećih koje mogu biti najveće visine 4 m.
Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i
uređivati:
- prometne i manipulativne površine i parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji.
Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca unutar površina:
- poslovne - pretežito uredske namjene (K1) najmanje
6,0 m
- poslovne - pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u
funkciji naselja (K3);
- uslužni, trgovački i sl. sadržaji - centar naselja (K3-1)
najmanje 6,0 m
- uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji - centar naselja (K3-1*) najmanje 0 m
- trgovački, ugostiteljski i uslužni sadržaji, radionice
tihog i čistog obrta i sl. (K3-2) najmanje 8,0 m
- trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja (K3-3) najmanje 8,0 m
- poslovne trgovačke, obrtničke, komunalno-servisne,
uslužne i sl. namjene (K4) najmanje 8,0 m
- mješovite pretežito poslovne namjene (M2) najmanje
6,0 m
Granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama
građevne čestice je udaljena unutar površina:
- poslovne - pretežito uredske namjene (K1) najmanje
5,0 m
- poslovne - pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u
funkciji naselja (K3);
- uslužni, trgovački i sl. sadržaji - centar naselja (K3-1)
najmanje 3,0 m
i ne manje od 1/2 visine građevine
- uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji - centar naselja (K3-1*) najmanje 0 m
- trgovački, ugostiteljski i uslužni sadržaji, radionice
tihog i čistog obrta i sl. (K3-2) najmanje 5,0 m
- trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar
naselja (K3-3) najmanje 5,0 m
- poslovne trgovačke, obrtničke, komunalno-servisne,
uslužne i sl. namjene (K4) najmanje 5,0 m
- mješovite pretežito poslovne namjene (M2) najmanje
4,0 m
5. Oblikovanje građevina
Građevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina,
uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu
suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu.
Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom
ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove
otvora unificirati.
Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu
cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe
oblikovanja i iste materijale završne obrade.
Unutar površina mješovite, poslovno stambene namijene
(M2) građevine se oblikuju prema načelima oblikovanja
stambenih građevina. Na površinama ove namjene nije
dozvoljeno građenje hala.
6. Uređenje građevnih čestica
Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica namjenjuju se
uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora i
zelenih površina.
Građevne čestice uređuju se kao platoi, s najvećim visinama usjeka do 5,0 m i nasipa do 3,0 m u odnosu na prirodni teren.
Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 3,0 m, a
veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne
čestice ili izvedbom platoa u više razina.
Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu.
Građevne čestice mogu imati visinu ograde do 1,5 m.
Ograde se izvode kao živice te od kamena, metala ili prefabriciranih betonskih elemenata.
Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki
proces, mora se osigurati neometano odvijanje prometa
na javnim prometnim površinama i protupožarni pristupi
građevini.
Obveza je svakog investitora da osigura unutar građevne
čestice određeni broj parkirnih-garažnih mjesta prema
odredbama iz članka 49. ili prema potrebama tehnološkog
procesa.
Površine parkirališta uređuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.
Dio površine građevne čestice uređuje se kao zelena
površina i to za:
- poslovnu namjenu (K) najmanje 15 % površine koja se
mora urediti uz javne kolne i pješačke prometne površine
sadnjom pretežno visokog zelenila, i koju na dijelu prema
javnoj pješačkoj površini ni prema nogostupu ulice/ceste
nije dozvoljeno ograditi.
- mješovitu pretežito poslovnu namjenu (M2) i najmanje
20 % površine .
Na dijelu površine građevne čestice uz regulacijski pravac i uz granice građevne čestice prema prometnici i drugoj
javnoj površini treba posaditi drvored visokih stablašica.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj
mjeri očuvati i uključiti u uređene zelene površine na građenoj čestici.
7. Priključenje građevne čestice na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - sabirnu ili prilaznu
cestu minimalne širine 6 m, iznimno unutar - poslovne -
pretežito uslužne, trgovačke i sl. namjene u funkciji naselja,
uslužni, trgovački, ugostiteljski i sl. manji sadržaji - centar
naselja (K3-1*) se dozvoljava priključivanje na interni
kolno-pješački pristup. Ako nije osiguran kolni pristup s
postojeće prometnice odgovarajućih karakteristika,
potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu za pristupnu prometnicu prije izdavanja dozvole za građevnu česticu.
Građevna čestica mora biti priključena na elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda (ili individualni uređaj za pročišćavanje prema posebnim uvjetima).
Odvodnja oborinskih voda rješava se na odgovarajući
način u sklopu građevne čestice.
2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH DJELATNOSTI
Članak 15.
(1) Na području obuhvata plana se planira smještaj građevina gospodarskih - ugostiteljsko-turističkih djelatnosti
bez smještaja i građevina gospodarskih - ugostiteljsko-turističkih djelatnosti za smještaj.
(2) Ugostiteljsko - turističke djelatnosti bez smještaja
(restorani, kavane, catering, gostionice i drugo) smatraju
se sadržajima gospodarskih - poslovnih djelatnosti i grade
se u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, prema odredbama za gradnju
poslovnih, pomoćnih i pratećih građevina te u sklopu
površina ugostiteljsko - turističke namjene - ugostiteljsko
turistički sadržaji (T2).
(3) Građevine gospodarskih - ugostiteljsko turističkih
djelatnosti za smještaj mogu se graditi kao:
- hotel u sklopu površina - hoteli (T1),
- manji hotel, pansion, hostel i slično u sklopu površina
ugostiteljsko turističkih sadržaja (T2), trgovačkih, ugostiteljskih i uslužnih, javnih i društvenih sadržaja i sl. - novi
centar naselja (K3-3), mješovite stambeno-poslovne
namjene (M1),
- kamp odmorište u sklopu površina ugostiteljsko - turističkih sadržaja (T2).
(4) U sklopu ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj; hotel, manji hotel, pansion, hostel i slično moguće je
predvidjeti jedan stan.
(5) Ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj se,
unutar površina mješovite stambeno-poslovne namjene
(M1), grade prema uvjetima određenim u točki 4. »Uvjeti
i način gradnje stambenih građevina«, uz uvjet da gustoća
korištenja ne može biti veća od 100 kreveta/ha, a najveći
kapacitet iznosi 40 kreveta.
(6) Ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj se,
unutar površina trgovački, ugostiteljski i uslužni, javni i
društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja (K3-3), grade
prema uvjetima određenim u točki 2.1. Uvjeti smještaja
građevina gospodarskih - poslovnih djelatnosti unutar građevinskog područja naselja, uz uvjet da gustoća korištenja
ne može biti veća od 100 kreveta/ha, a najveći kapacitet
iznosi 40 kreveta.
Članak 16.
Građevine gospodarskih - ugostiteljsko turističkih djelatnosti bez smještaja i građevina gospodarskih - ugostiteljsko-turističkih djelatnosti za smještaj, smještaju se na
površinama gospodarske - ugostiteljsko - turističke
namjene: hoteli (T1) i na površinama gospodarske - ugostiteljsko - turističke namjene: ugostiteljsko turistički sadržaji
(T2) prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti organizaciju svih sadržaja (građevina, parkiranje, pomoćni i
glavni ulazi, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.).
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi
unutar površina:
- gospodarske - ugostiteljsko - turističke namjene:
- hoteli (T1) 4000 m2
- ugostiteljsko turistički sadržaji (T2) 1000 m2
Najveća dopuštena veličina građevne čestice je za
površinu hoteli (T1) određuje unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene određene površinom prikazanom
kartografskim prikazom br. 4. a za površinu ugostiteljsko
turistički sadržaji (T2) iznosi: 5000 m2
2. Namjena građevina
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način
i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine
mogu se organizirati pomoćni - prateći sadržaji.
U sklopu gospodarske - ugostiteljsko - turističke
namjene, ugostiteljsko turistički sadržaji (T2) smještaju se
građevine ugostiteljsko turističkih djelatnosti bez smještaja
koje mogu biti; restoran, turističko-informacijski centar i
sl.) i građevina gospodarskih - ugostiteljsko-turističkih djelatnosti za smještaj koje mogu biti; hotel, motel, pansion,
prenoćište, hostel i sl.
U sklopu gospodarske - ugostiteljsko - turističke
namjene, hotel (T1) smještaju se građevine ugostiteljsko-
turističkih djelatnosti za smještaj koje mogu biti; hotel i
hotel posebnog standarda te ugostiteljski, trgovački,
uslužni, rekreacijski i sl. pomoćni i prateći sadržaji. Dozvoljava se izgradnja doma za starije (izvan javnog sustava
socijalne skrbi).
Uz uvjet da gustoća korištenja ne može biti veća od 100
kreveta/ha, najveći kapacitet građevina za smještaj unutar
površina gospodarske - ugostiteljsko - turističke namjene,
ugostiteljsko turistički sadržaji (T2) iznosi 40 kreveta.
Uz osnovne građevine u sklopu građevne čestice mogu
se graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice, paviljoni i trjemovi,
- igrališta i bazeni,
- prometne i manipulativne površine i parkirališta
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- druge građevine prema zahtjevima poslovanja.
3. Veličina i površina građevina
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi unutar površina:
- gospodarske - ugostiteljsko - turističke namjene:
- hoteli (T1) 0,3
- ugostiteljsko turistički sadržaji (T2) 0,3
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice iznosi unutar površina:
- gospodarske - ugostiteljsko - turističke namjene:
- hoteli (T1) 0,9
- ugostiteljsko turistički sadržaji (T2) 0,9
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 3 etaže
Najveća visina građevina mjerena od nivelacijske kote
do vijenca iznosi 10,0 m
Nivelacijska kota od koje se mjeri visina, je kota poda
najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne
etaže je najviše 1 metar iznad najniže točke dijela parcele
koju pokriva građevina.
Ispod građevine osnovne namjene može se graditi podrum (garaža i pomoćni prostori), ukopan sa svih strana i
najviše 1 m iznad kote konačno zaravnatog platoa. Do
podruma se može urediti kolni pristup najveće dopuštene
širine 6 m.
Podrum i tavan se ne uključuju u izračun iskorištenosti
građevne čestice, najveći dozvoljeni broj etaža ni visinu
građevine.
4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Gradivi dio građevne čestice utvrđuje se najmanjom
udaljenošću građevnog od regulacijskog pravca i najmanjom udaljenošću prema ostalim granicama građevne
čestice.
Unutar gradivog dijela građevne čestice može biti smještena jedna građevina osnovne namjene, pomoćna građevina i bazen.
Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i
uređivati:
- prometne i manipulativne površine i parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji.
Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje unutar površina:
- hoteli (T1) 8,0 m
- ugostiteljsko turistički sadržaji (T2) 6,0 m
Granica gradivog dijela prema ostalim granicama građevne čestice udaljena je najmanje 5,0 m
5. Oblikovanje građevina
Građevine gospodarske - ugostiteljsko-turističke
namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture
uz primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu.
Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom
ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove
otvora unificirati.
Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu
cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe
oblikovanja i iste materijale završne obrade.
6. Uređenje građevnih čestica
Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica namjenjuju se
uređenju pješačkih, zelenih, rekreacijskih, prometnih, parkirnih i manipulativnih površina.
Visina podzida u odnosu na prirodni teren može iznositi
do 1,5 m, a izuzetno do 2,0 m u terasama sa zelenilom
širine najmanje 2,0 m.
Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 2,0 m, a
veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne
čestice ili izvedbom više razina.
Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu.
Ograde se izgrađuju od kamena visine do 1,2 m, zelenila
ili metala visine do 1,5 m.
Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice, mora se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i protupožarni pristupi građevini.
Obveza je unutar građevne čestice osigurati određeni
broj parkirnih-garažnih mjesta prema odredbama iz članka
49. ili veći prema stvarnim potrebama.
Površine parkirališta uređuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.
U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski
tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji mogu zauzeti
najviše 20% površine građevne čestice i ne uključuju se u
izgrađenu površinu.
Dio građevne čestice prema javnoj prometnoj površini
mora biti hortikulturno uređen. Najmanja veličina uređene
zelene površine u sklopu građevne čestice za površine -
gospodarske - ugostiteljsko - turističke namjene iznosi:
- hoteli (T1) 40 %
- ugostiteljsko turistički sadržaji (T2) 30 %
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj
mjeri očuvati i uključiti u uređene zelene površine na građevnoj čestici.
7. Priključenje građevne čestice na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - sabirnu ili prilaznu
cestu minimalne širine 6 m.
Građevna čestica mora biti priključena na elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda (ili individualni uređaj za pročišćavanje prema posebnim uvjetima).
Odvodnja oborinskih voda rješava se na odgovarajući
način u sklopu građevne čestice.
2.2.1. UVJETI SMJEŠTAJA KAMP ODMORIŠTA
Članak 17.
Kamp odmorište, građevina ugostiteljsko-turističke
namjene u kojoj se gostima pružaju usluge kampiranja za
noćenje i kraći odmor, isključivo u vlastitom vozilu za kampiranje (kamp prikolica / kamp kućica, karavan, autodom /
kamper i sl.) se smješta unutar površina gospodarske - ugostiteljsko - turističke namjene, ugostiteljsko turistički sadržaji (T2), u pravilu uz prometnice i na drugim prometno
dostupnim lokacijama prema slijedećim uvjetima;
- najveći dozvoljeni kapacitet iznosi 15 kamp mjesta,
- smještaj se osigurava na kamp mjestima minimalne
površine 50 m2 (5 m širine uz prometnicu i 10 m u dužinu),
- smještajne jedinice ne mogu biti povezane s tlom na
čvrst način,
- dozvoljena je gradnja centralne servisne stanice (sanitarnog čvora, recepcije, pratećeg ugostiteljskog sadržaja
za pripremu hrane i pića te pružanje drugih uslužnih djelatnosti; trgovačkih, informacijskih i promotivnih, servisnih i
sl.),
- najmanja površina građevne čestice (zemljišta) je 1000
m2,
- najveća površina građevne čestice (zemljišta) je 3.000
m2,
- koeficijent izgrađenosti (kig) je najviše 0,2 do ukupno
150 m2 izgrađene površine,
- koeficijent iskorištenosti (kis) je najviše 0,2,
- najveći broj etaža građevine je 2 etaže, od kojih je
jedna podrum ili suteren,
- visina građevine je najviše 4 m; ako se gradi suteren je
najviše 7 m,
- podrum i tavan se ne uključuju u izračun iskorištenosti
građevne čestice, najveći dozvoljeni broj etaža ni visinu
građevine,
- udaljenost kamp mjesta i građevina od regulacijskog
pravca (prometnice) je najmanje 6 m,
- udaljenost kamp mjesta i građevina od ruba građevne
čestice (zemljišta) je najmanje 5 m,
- oblikovanje građevina suvremeno ili u skladu s tradicijskim načinom gradnje naselja,
- osiguran neposredni pristup na javno-prometnu
površinu širine najmanje 6 m, na koju se priključuje na najviše dva mjesta, odnosno najviše na jednom mjestu kad se
to određuje posebnim uvjetima,
- osigurana opskrba pitkom vodom,
- osigurana elektroopskrba i vanjska rasvjeta,
- osigurana odvodnja oborinskih voda,
- osigurano izljevno mjesta za pražnjenje prenosivih
kemijskih zahoda izdvojeno od smještajnih jedinica i pražnjenje kemijskih zahoda iz vozila,
- potreban broj parkirališnih mjesta prema članku 49.
ovih Odredbi.
- ograda građevne čestice (zemljišta) ili njenog dijela
može biti od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala
visine do 1,5 m,
- visina podzida može iznositi do 1,5 m, izuzetno visine
do 2,0 m i u terasama sa zelenilom širine najmanje 2,0 m,
- neizgrađene površine se hortikulturno uređuju uz očuvanje prirodnog zelenila, od prometnice i susjedne čestice
stambene ili mješovite namjene se odvaja zelenilom,
- planira se opremanje urbanom i opremom vizualnih
komunikacija.
2.3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH - POSLOVNIH DJELATNOSTI UNUTAR
IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
IZVAN NASELJA
Članak 18.
(1) Smještaj građevina gospodarskih - poslovnih djelatnosti se u izdvojenom građevinskom području izvan naselja
planira na površinama gospodarske namjene - poslovne
(K2).
(2) Smještaj građevina gospodarskih - poslovnih djelatnosti određen je kartografskim prikazom br 4. »Način i
uvjeti gradnje«.
Članak 19.
Građevine gospodarskih - poslovnih djelatnosti smještaju se na površinama gospodarske namjene - poslovne
(K2) prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti organizaciju svih sadržaja tehnološkog procesa (građevina, parkiranje, pomoćni i glavni ulazi, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.).
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi:
1500 m2
Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi: 6000
m2
Najmanja dopuštena širina građevne čestice mjereno uz
građevni pravac iznosi: 25 m
2. Namjena građevina
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način
i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine
mogu se organizirati pomoćni - prateći sadržaji.
Uz osnovne građevine u sklopu građevne čestice mogu
se graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice i trjemovi,
- prometne i manipulativne površine i parkirališta
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.
3. Veličina i površina građevina
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi: 0,35
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice iznosi 0,7
Postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći
od dozvoljenog može se zadržati , ali se ne smije povećavati.
Natkriveni prostori (i parkirališta) veličine do 10%
površine građevne čestice ne uključuju se u izračun izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi: 2 etaže
Najveća dopuštena visina građevina mjerena od nivelacijske kote do vijenca iznosi: 9,0 m
Nivelacijska kota od koje se mjeri visina, je kota poda
najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne
etaže je najviše 1 metar iznad najniže točke dijela parcele
koju pokriva građevina.
Ispod građevine osnovne namjene može se graditi podrum (garaža i pomoćni prostori), ukopan sa svih strana i
najviše 1 m iznad kote konačno zaravnatog platoa. Do
podruma se može urediti kolni pristup najveće dopuštene
širine 8 m.
Podrum i tavan se ne uključuju u izračun iskorištenosti
građevne čestice, najveći dozvoljeni broj etaža ni visinu
građevine.
4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Gradivi dio građevne čestice utvrđuje se najmanjom
udaljenošću građevnog od regulacijskog pravca i najmanjom udaljenošću prema ostalim granicama građevne
čestice.
Unutar gradivog dijela građevne čestice poslovne
namjene veće od 3000 m2 mogu se graditi dvije građevine
osnovne namjene na međusobnom razmaku min 6 m ili
kao sklop.
Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i
uređivati:
- prometne i manipulativne površine i parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji.
Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 8,0 m
Granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama
građevne čestice je udaljena najmanje 5,0 m
5. Oblikovanje građevina
Oblikovanje građevina određeno je točkom 5. članka 15.
ovih odredbi.
6. Uređenje građevnih čestica
Uređenje građevnih čestica određeno je točkom 6.
članka 15. ovih odredbi.
7. Priključenje građevne čestice na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - sabirnu ili prilaznu
cestu minimalne širine 6 m.
Građevna čestica mora biti priključena na elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda (ili individualni uređaj za pročišćavanje prema posebnim uvjetima).
Odvodnja oborinskih voda rješava se na odgovarajući
način u sklopu građevne čestice.
2.4. UVJETI SMJEŠTAJA KIOSKA - GRAĐEVINA
GOTOVE KONSTRUKCIJE
Članak 20.
(1) Kiosci - građevine gotove konstrukcije su prefabricirani, tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za
prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i za
druge trgovačke djelatnosti na malo koje se obavljaju
izvan prodavaonice, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih
ili obrtničkih usluga.
(2) Kiosci i druge građevine gotove konstrukcije građevinske (bruto) površine do 15 m2 se postavljaju u skladu
s odlukom nadležnog tijela Općine Matulji, prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.
(3) Ovisno o namjeni, moraju imati odgovarajuće priključke na komunalnu infrastrukturu.
(4) Mogu se postavljati samo na javnim površinama koje
imaju pristup s javno-prometne površine i smještajem ne
smiju ometati kretanje vozila i pješaka.
2.5. UVJETI SMJEŠTAJA STAKLENIKA I PLASTENIKA
Članak 21.
(1) Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora
zagađenja; staklenici i plastenici grade se na površinama;
ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), vrijedno
obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).
(2) Građevine se mogu graditi prema sljedećim uvjetima:
- najmanja površina građevne čestice je 400 m2;
- na jednoj čestici dopuštena je izgradnja više građevina;
- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca
iznosi 6 m;
- najmanja dopuštena udaljenost od granice čestice
iznosi 2,0 m;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,6,
do najviše 1000 m2 izgrađene površine;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi
0,6;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m.
(3) Postojeće građevine izvan površina iz stavka (1) ovog
članka, rekonstruiraju se prema odredbama za gradnju
novih građevina, a ako nisu u skladu s tim odredbama, u
postojećim gabaritima i kapacitetima, uz primjenu mjera
zaštite okoliša.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 22.
(1) Za smještaj građevina društvenih djelatnosti se unutar građevinskog područja naselja planiraju površine za
građevine upravne (D1), socijalne (D2), zdravstvene
(D3), predškolske (D4), školske (D5), kulturne (D6) i vjerske namjene (D7) te ostalih građevina javnog interesa.
(2) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi i u
sklopu površine poslovne namjene - trgovački, ugostiteljski
i uslužni, javni i društveni sadržaji i sl. - novi centar naselja
(K3-3), kao i u sklopu površina stambene (S) i mješovite
namjene - stambeno-poslovne (M1), gdje se grade prema
uvjetima određenim u točki 4. »Uvjeti i način gradnje stambenih građevina«.
(3) Otvorena igrališta rekreacijske namjene, bez gledališta, pratećih sadržaja i parkiranja, mogu se uređivati i u
sklopu ostalih površina naselja. Igralište može obuhvatiti
80 % površine izdvojene građevne čestice.
(4) Smještaj građevina društvenih djelatnosti određen je
kartografskim prikazom br 4. »Način i uvjeti gradnje«.
Članak 23.
Građevine društvenih djelatnosti se na površinama javne
i društvene namjene smještaju prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
Oblik građevne čestice mora omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevine do granica građevne čestice.
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi
unutar površina javne i društvene namjene:
- upravne namjene (D1) postojeća
- socijalne namjene - starije osobe (D2) 4900 m2
- zdravstvene namjene - centar primarne zdravstvene
zaštite (D3-1) postojeća
- zdravstvene namjene -zdravstvene i srodne djelatnosti
(D3-2) 1000 m2
- predškolske namjene - dječji vrtić i jaslice (D4-1)
postojeća
- predškolske namjene - igralište dječjeg vrtića i jaslica
(D4-2) postojeća
- školske namjene - osnovna škola (D5) postojeća
- kulturne namjene - multimedijalni centar (D6-1) 1000
m2
- kulturne namjene - kulturno-zabavni sadržaji (D6-2)
1500 m2
- vjerske namjene - crkva / kapela (D7-1) postojeća
- vjerske namjene - župni dvor (D7-2) postojeća
- pastoralni dom (D7-3) ne određuje se
Najveća dopuštena veličina građevne čestice unutar
površina javne i društvene namjene određena je površinom
prikazanom kartografskim prikazom br. 4.
2. Namjena građevina
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način
i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine
mogu se organizirati pomoćni i prateći sadržaji.
U sklopu površina zdravstvenog centra može se formirati izdvojena građevna čestica zajedničkih infrastrukturnih
i pomoćnih sadržaja (plin, kisik, kotlovnica i sl.).
Uz osnovne građevine u sklopu građevne čestice mogu
se graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice, trjemovi, paviljoni i sl.,
- prometne i manipulativne površine i parkirališta
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- druge građevine prema zahtjevima djelatnosti.
3. Veličina i površina građevina
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi unutar površina društvene namjene:
- upravne namjene (D1) postojeći
- socijalne namjene - dom za starije osobe (D2) 0,35
- zdravstvene namjene - centar primarne zdravstvene
zaštite (D3-1) postojeći
- zdravstvene namjene -zdravstvene i srodne djelatnosti
(D3-2) 0,3
- predškolske namjene - dječji vrtić i jaslice (D4-1)
postojeći
- predškolske namjene - igralište dječjeg vrtića i jaslica
(D4-2) postojeći
- školske namjene - osnovna škola (D5) 0,75
- kulturne namjene - multimedijalni centar (D6-1) 0,95
- kulturne namjene - kulturno-zabavni sadržaji (D6-2)
0,5
- vjerske namjene - crkva / kapela (D7-1) postojeći
- vjerske namjene - župni dvor (D7-2) 0,35
- pastoralni dom (D7-3) 0,3
odnosno do 380 m2 tlocrtne površine
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevnih čestica iznosi unutar površina društvene namjene:
- upravne namjene (D1) postojeći
- socijalne namjene - dom za starije osobe (D2) 1,05
- zdravstvene namjene - centar primarne zdravstvene
zaštite (D3-1) postojeći
- zdravstvene namjene -zdravstvene i srodne djelatnosti
(D3-2) 0,6
- predškolske namjene - dječji vrtić i jaslice (D4-1)
postojeći
- predškolske namjene - igralište dječjeg vrtića i jaslica
(D4-2) postojeći
- školske namjene - osnovna škola (D5) 2,25
- kulturne namjene - multimedijalni centar (D6-1) 4,5
- kulturne namjene - kulturno-zabavni sadržaji (D6-2)
1,0
- vjerske namjene - crkva /kapela (D7-1) postojeći
- vjerske namjene - župni dvor (D7-2) 0,65
- pastoralni dom (D7-3) 0,45
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi unutar
površina društvene namjene:
- upravne namjene (D1) postojeći
- socijalne namjene - dom za starije osobe (D2) suteren
+ 3 etaže
- zdravstvene namjene - centar primarne zdravstvene
zaštite (D3-1) postojeći
- zdravstvene namjene - zdravstvene i srodne djelatnosti
(D3-2) 2 etaže
za građevne čestice veće od 2500 m2 3 etaže
- predškolske namjene - dječji vrtić i jaslice (D4-1)
postojeći
- predškolske namjene - igralište dječjeg vrtića i jaslica
(D4-2) postojeći
- školske namjene - osnovna škola (D5) 4 etaže
- kulturne namjene - multimedijalni centar (D6-1) 5
etaža
- kulturne namjene - kulturno-zabavni sadržaji (D6-2) 3
etaže
- vjerske namjene - crkva / kapela (D7-1) postojeći
- vjerske namjene - župni dvor (D7-2) 3 etaže
- pastoralni dom (D7-3) 3 etaže (S+P+M)
Najveća dopuštena visina građevine iznosi unutar
površina društvene namjene:
- upravne namjene (D1) postojeća
- socijalne namjene - dom za starije osobe (D2) 13,0 m
- zdravstvene namjene - centar primarne zdravstvene
zaštite (D3-1) postojeća
- zdravstvene namjene -zdravstvene i srodne djelatnosti
(D3-2) 8,0 m
za građevine s 3 etaže 10,0 m
- predškolske namjene - dječji vrtić i jaslice (D4-1)
postojeća
- predškolske namjene - igralište dječjeg vrtića i jaslica
(D4-2) postojeća
- školske namjene - osnovna škola (D5) 15,0 m
- kulturne namjene - multimedijalni centar (D6-1) 21,0 m
- kulturne namjene - kulturno-zabavni sadržaji (D6-2)
11,0 m
- vjerske namjene - crkva / kapela (D7-1) postojeća
- vjerske namjene - župni dvor (D7-2) 9,0 m
- pastoralni dom (D7-3) 7,5 m
Nivelacijska kota, je kota poda najniže nadzemne etaže.
Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1 metar iznad
najniže točke dijela građevne čestice koju pokriva građevina.
Podrum i tavan se ne uključuju u izračun iskorištenosti
građevne čestice, najveći dozvoljeni broj etaža ni visinu
građevine.
4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna ili
više građevina osnovne namjene.
Građevine na jednoj građevnoj čestici mogu biti međusobno povezane toplom vezom.
Gradivi dio građevne čestice određen je građevnim pravcem i najmanjom udaljenošću od granica građevne čestice.
Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6 m.
Granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je najmanje pola visine građevine (h/2) od
ruba građevne čestice, ali ne manje od 4 m
Građevine na površinama školske namjene - osnovna
škola (D5) i kulturne namjene - multimedijalni centar
(D6-1) dozvoljeno je graditi na regulacijskom pravcu i do
granice građevne čestice, iznimno udaljenost od granice
građevne čestice dječjeg vrtića i jaslica (D4-1) iznosi najmanje 6 m.
Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i
uređivati potporni zidovi, parkirališta, komunalni objekti
i uređaji.
5. Oblikovanje građevina
Građevine javne i društvene namjene se oblikuju u
suvremenom arhitektonskom izrazu javnih građevina, uz
visoku kakvoću izvedbe. Pri tome pored funkcionalnih
karakteristika pojedine namjene treba uvažavati osobitosti
mikrolokacije, kao i arhitektonski izraz postojećih vrijednih javnih građevina u naselju.
Pročelja građevina treba u pravilu izvoditi glatkom žbukom i kamenom ali se kvalitetni suvremeni materijali ne
isključuju. Otvori na pročeljima trebaju u pravilu biti visine
veće od širine, a glavne ulaze u zgradu treba naglasiti.
Pastoralni dom je potrebno izvesti uz suglasnost Uprave
za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
6. Uređenje građevnih čestica
Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica uređuju se kao
prometne površine - parkirališta, pješačke površine i zelene
površine.
Dio građevne čestice prema javnoj pješačkoj površini se
u pravilu ne ograđuje. Ostale granice građevne čestice
mogu imati ogradu od kamena, zelenila i metala, visine
do 1,2 m.
Dio građevne čestice treba biti uređena zelena površina,
najmanji udio zelenila u odnosu na površinu građevne
čestice određuje se za:
- socijalnu namjenu - dom za starije osobe (D2) 30%
- zdravstvenu namjenu - centar primarne zdravstvene
zaštite (D3-1) 20%
- zdravstvenu namjenu -zdravstvene i srodne djelatnosti
(D3-2) 20%
- kulturne namjene - kulturno-zabavni sadržaji (D6-2)
20%
- pastoralni dom 30%
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u uređene
zelene površine.
Parkiranje se u pravilu rješava u sklopu građevnih
čestica ili na planiranim javnim parkiralištima koja je
potrebno graditi istovremeno s građevinom, a prema
članku 49. ovih odredbi.
7. Priključenje građevne čestice na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu. Ako nije osiguran kolni
pristup s postojeće prometnice odgovarajućih karakteristika, potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu za pristupnu
prometnicu prije izdavanja lokacijske dozvole za građevnu
česticu, a u skladu s uvjetima iz točke 5.1. »Uvjeti gradnje
prometne mreže«.
Građevna čestica mora biti priključena na elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda (ili individualni uređaj za pročišćavanje prema posebnim uvjetima).
3.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTSKO-REKREACIJSKIH DJELATNOSTI
Članak 24.
(1) Smještaj građevina sportsko-rekreacijskih djelatnosti
se planira unutar građevinskog područja naselja na površinama sportsko rekreacijska namjena (R2) i u izdvojenom
građevinskom području izvan naselja, u sklopu građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene - sportskog
centra (R1).
(2) Smještaj građevina sportsko-rekreacijskih djelatnosti
određen je kartografskim prikazom br 4. »Način i uvjeti
gradnje«.
3.1.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTSKO
- REKREACIJSKIH DJELATNOSTI UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Članak 25.
Građevine sportsko-rekreacijskih djelatnosti smještaju
se u građevinskom području naselja na površinama sportsko rekreacijske namjene; sportska dvorana (R2-1) i sportsko-rekreacijski centar (R2-2) prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti organizaciju svih sadržaja (građevina, parkiranje, pomoćni i
glavni ulazi, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.).
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice se ne
određuje a najveća odgovara veličini zona sportsko rekreacijske namjene (R2-1) i (R2-2).
2. Namjena građevina
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br.1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način
i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine
mogu se organizirati pomoćni - prateći sadržaji.
Uz osnovne građevine u sklopu građevne čestice mogu
se graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice, trjemovi, paviljoni i sl.,
- prometne i manipulativne površine i parkirališta
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- druge građevine prema zahtjevima djelatnosti.
3. Veličina i površina građevina
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi unutar površina sportsko rekreacijske
namjene:
- sportska dvorana (R2-1) postojeći
- sportsko-rekreacijski centar (R2-2) 0,1
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice iznosi unutar površina- sportsko rekreacijske
namjene:
- sportska dvorana (R2-1) postojeći
- sportsko-rekreacijski centar (R2-2) 0,1
Postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice veći
od dozvoljenog može se zadržati , ali se ne smije povećavati.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi unutar
površina sportsko rekreacijske namjene:
- sportska dvorana (R2-1) postojeći
- sportsko-rekreacijski centar (R2-2) 1 etaža
Najveća dopuštena visina građevina mjerena od nivelacijske kote do vijenca iznosi unutar površina sportsko
rekreacijske namjene:
- sportska dvorana (R2-1) postojeća
- sportsko-rekreacijski centar (R2-2) 4,5 m
Nivelacijska kota od koje se mjeri visina, je kota poda
najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne
etaže je najviše 1 metar iznad najniže točke dijela parcele
koju pokriva građevina.
Podrum i tavan se ne uključuju u izračun iskorištenosti
građevne čestice, najveći dozvoljeni broj etaža ni visinu
građevine.
4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Gradivi dio građevne čestice utvrđuje se najmanjom
udaljenošću građevnog od regulacijskog pravca i najmanjom udaljenošću prema ostalim granicama građevne
čestice.
Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i
uređivati:
- prometne i manipulativne površine i parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji.
Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca unutar površina sportsko rekreacijske namjene:
- sportska dvorana (R2-1) postojeća
- sportsko-rekreacijski centar (R2-2) 6,0 m
Granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama
građevne čestice je udaljena unutar površina sportsko
rekreacijske namjene:
- sportska dvorana (R2-1) postojeća
- sportsko-rekreacijski centar (R2-2) 5,0 m
5. Oblikovanje građevina
Građevine sportsko rekreacijske namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture uz primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu.
Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom
ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove
otvora unificirati.
Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu
cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe
oblikovanja i iste materijale završne obrade.
6. Uređenje građevnih čestica
Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica namjenjuju se
uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora i
zelenih površina.
Građevne čestice uređuju se kao platoi, s najvećim visinama usjeka do 5,0 m i nasipa do 3,0 m u odnosu na prirodni teren.
Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 3,0 m, a
veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne
čestice ili izvedbom platoa u više razina.
Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu.
Građevne čestice mogu imati visinu ograde do 1,5 m.
Ograde se izvode od kamena, betona, metala ili kao živice.
Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar građevne čestice, mora se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i protupožarni pristupi građevini.
Obveza je unutar građevne čestice osigurati određeni
broj parkirnih-garažnih mjesta prema odredbama iz članka
49. ili veći prema stvarnim potrebama.
Površine parkirališta uređuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.
Dio površine građevne čestice uređuje se kao zelena
površina, najmanje 30 % površine sportsko rekreacijske
namjene - sportsko-rekreacijski centar (R2-2).
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj
mjeri očuvati i uključiti u uređene zelene površine na građenoj čestici.
7. Priključenje građevne čestice na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - sabirnu ili prilaznu
cestu minimalne širine 6 m.
Građevna čestica mora biti priključena na elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda (ili individualni uređaj za pročišćavanje prema posebnim uvjetima).
Odvodnja oborinskih voda rješava se na odgovarajući
način u sklopu građevne čestice.
3.1.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTSKO - REKREACIJSKIH DJELATNOSTI UNUTAR
IZDVOJENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
IZVAN NASELJA
Članak 26.
(1) Smještaj građevina sportsko-rekreacijskih djelatnosti
se izvan građevinskog područja naselja planira na građevinskom području izdvojene sportsko rekreacijske namjene
- sportskog centra (R1).
(2) U sklopu površina sportsko-rekreacijskog centra
(R1) može se organizirati jedna ili više funkcionalnih cjelina sportskog centra.
(3) Smještaj građevina sportsko-rekreacijskih djelatnosti
određen je kartografskim prikazom br 4. »Način i uvjeti
gradnje«.
Članak 27.
Građevine sportsko-rekreacijskih djelatnosti smještaju
na površinama izdvojenog građevinskog područja izvan
naselja sportsko rekreacijske namjene - sportskog centra
(R1) prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
Oblik i veličina građevne čestice treba omogućiti organizaciju svih sadržaja (građevina, parkiranje, pomoćni i
glavni ulazi, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.).
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi
2500 m2
Najveća dopuštena veličina građevne čestice jednaka je
površini sportsko rekreacijske namjene - sportskog centra
(R1).
2. Namjena građevina
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br.1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način
i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine
se mogu organizirati pomoćni - prateći sadržaji.
Uz osnovne građevine u sklopu građevne čestice mogu
se graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice, trjemovi, paviljoni i sl.,
- prometne i manipulativne površine i parkirališta
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- druge građevine prema zahtjevima djelatnosti.
3. Veličina i površina građevina
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,25
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice 0,5
Natkriveni prostori (i parkirališta) veličine do 10%
površine građevne čestice ne uključuju se u izračun izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 2 etaže
Najveća dopuštena visina građevina mjerena od nivelacijske kote do vijenca iznosi 11,0 m
Nivelacijska kota od koje se mjeri visina, je kota poda
najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne
etaže je najviše 1 metar iznad najniže točke dijela parcele
koju pokriva građevina.
Ispod građevine osnovne namjene može se graditi podrum (garaža i pomoćni prostori), ukopan sa svih strana i
najviše 1 m iznad kote konačno zaravnatog platoa. Do
podruma se može urediti kolni pristup najveće dopuštene
širine 6 m.
Podrum i tavan se ne uključuju u izračun iskorištenosti
građevne čestice ni u visinu građevine.
4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Gradivi dio građevne čestice utvrđuje se najmanjom
udaljenošću građevnog od regulacijskog pravca i najmanjom udaljenošću prema ostalim granicama građevne
čestice.
Unutar gradivog dijela građevne čestice površine veće
od 3000 m2 može se graditi više građevina na međusobnom
razmaku min 6 m ili kao sklop.
Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i
uređivati:
- prometne i manipulativne površine i parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji.
Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca 8,0
m
Granica gradivog dijela čestice
prema ostalim granicama građevne čestice je udaljena
najmanje 5,0 m
5. Oblikovanje građevina
Građevine sportsko rekreacijske namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture uz primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu.
Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom
ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove
otvora unificirati.
Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu
cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe
oblikovanja i iste materijale završne obrade.
6. Uređenje građevnih čestica
Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica namjenjuju se
uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora i
zelenih površina.
Građevne čestice uređuju se kao platoi, s najvećim visinama usjeka do 5,0 m i nasipa do 3,0 m u odnosu na prirodni teren.
Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 3,0 m, a
veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne
čestice ili izvedbom platoa u više razina.
Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu.
Građevne čestice mogu imati visinu ograde do 1,5 m.
Ograde se izvode od kamena, betona, metala ili kao živice.
Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar
građevne čestice, mora se osigurati neometano odvijanje
prometa na javnim prometnim površinama i protupožarni
pristupi građevini.
Obveza je unutar građevne čestice osigurati određeni
broj parkirnih-garažnih mjesta prema odredbama iz članka
49. ili veći prema stvarnim potrebama.
Površine parkirališta uređuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.
Dio površine građevne čestice uređuje se kao zelena
površina, najmanje 30 % površine sportsko rekreacijske
namjene - sportsko-rekreacijski centar (R2-2).
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj
mjeri očuvati i uključiti u uređene zelene površine na građenoj čestici.
7. Priključenje građevne čestice na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Građevna čestica mora imati izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - sabirnu ili prilaznu
cestu minimalne širine 6 m. Ako nije osiguran kolni pristup
s postojeće prometnice odgovarajućih karakteristika,
potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu za pristupnu prometnicu prije izdavanja dozvole za građevnu česticu.
Građevna čestica mora biti priključena na elektroopskrbu, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda (ili individualni uređaj za pročišćavanje prema posebnim uvjetima).
Odvodnja oborinskih voda rješava se na odgovarajući
način u sklopu građevne čestice.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 28.
(1) U obuhvatu plana mogu se graditi sljedeće vrste
stambenih građevina:
- obiteljske građevine, koje sadrže najviše 3 stana /
samostalne uporabne cjeline
- vile, koje sadrže najviše 2 stana
- višestambene građevine - s 4 ili više stanova / samostalnih uporabnih cjelina.
(2) Stambene građevine u sklopu kojih se uređuje
poslovni sadržaj smatraju se stambeno-poslovnom građevinom.
(3) Poslovne djelatnosti koje se dozvoljavaju u okviru
stambenih građevina ne smiju ugrožavati okolinu bukom
i ne smiju uzrokovati zagađenje zraka, voda i tla, prema
posebnim zakonima i propisima.
(4) Stambeno-poslovna građevina može biti obiteljska
građevina i višestambena građevina.
(5) U sklopu vile nije dozvoljeno urediti poslovni sadržaj
te vila ne može biti stambeno-poslovna građevina.
(6) Uvjeti i način gradnje stambenih građevina određeni
su kartografskim prikazom br 4. »Način i uvjeti gradnje«.
4.1. OPĆI UVJETI GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 29.
Za gradnju i rekonstrukciju stambenih građevina utvrđuju se slijedeći opći uvjeti koji se primjenjuju kod svih
tipova stambenih građevina, ako ovim odredbama nije drugačije utvrđeno:
- Način gradnje novih obiteljskih stambenih građevina i
vila je slobodnostojeći. Ne dopušta se gradnja građevina
u nizu i dvojnih građevina.
- Postojeće stambene građevine se mogu rekonstruirati
unutar postojećih gabarita, odnosno prema uvjetima za
novu gradnju.
- Postojeće građevine na građevnim česticama manjim
od propisanih mogu se rekonstruirati prema odredbama
za nove građevine.
- Oblik građevne čestice mora omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevine do granica građevne čestice.
- Gradivi dio građevne čestice određuje se građevnim
pravcem i najmanjom udaljenošću od granica građevne
čestice.
- Građevine osnovne namjene, pomoćne, manje
poslovne i ostale građevine moraju biti smještene unutar
granica gradivog dijela čestice.
- Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice primjenjuju se i na pomoćne građevine;
garaže, spremišta i drvarnice, manje izdvojene poslovne
građevine te ostale građevine; građevina interne odvodnje,
spremnik energenta, bazen i sl.
- Postojeće građevine mogu kod rekonstrukcije zadržati
postojeći građevni pravac i kad je na manjoj udaljenosti od
propisane, a u skladu s posebnim prometnim uvjetima nadležnog tijela.
- U izgrađenost i iskorištenost građevne čestice uključuju
se pomoćne i manje izdvojene poslovne građevine.
- Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se mogu
zadržati, ali se ne smiju povećavati.
- Najveća dopuštena visina građevine se određuje od
nivelacijske kote do vijenca građevine.
- Nivelacijska kota, je kota poda najniže nadzemne
etaže, koja može biti najviše 1 metar iznad najniže točke
dijela građevne čestice koju pokriva građevina.
- Ispod građevina osnovne i pomoćne namjene dopušta
se izgradnja podruma, potpuno ili djelomično ukopanog
sa svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne
konstrukcije nije viša od 1 m od najniže točke konačno
zaravnatog terena uz građevinu.
- Podrum može imati vanjski pristup najveće dopuštene
širine 3 m.
- Podrum i tavan se ne uključuju u koeficijent iskorištenosti građevne čestice, najveći dozvoljeni broj etaža ni
visinu građevine na mjestu vanjskog pristupa.
- Suteren se uključuje u dopušteni broj nadzemnih etaža.
Članak 30.
Za izgradnju stambenih građevina utvrđuju se slijedeći
uvjeti oblikovanja koji se primjenjuju kod svih tipova stambenih građevina, osim ako ovim odredbama nije drugačije
određeno:
- Građevine stambene namjene se u oblikovno usklađuju
s elementima mikrolokacije uz uvažavanje definiranih oblikovno-morfoloških parametara stambenih dijelova naselja.
Uvjeti oblikovanja se odnose na građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina. Osnovne i pomoćne građevine se oblikuju primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja.
- Krovovi kosi, nagiba do 25?. Pokrov može biti kupa
kanalica, mediteran crijep ili sličan pokrov. Na krov je
dopušteno ugraditi elemente za prirodno osvjetljavanje i
kolektore sunčeve energije.
- Pročelja se mogu izvesti žbukom u svijetlim pastelnim
tonovima, kamenom ili kombinacijom ovih materijala.
Otvori na pročeljima trebaju u pravilu biti visine veće od
širine. Ograde na građevinama (balkoni, loggie, vanjska
stubišta, terase) kvalitetno oblikovati i izvesti kao pune
kamene, betonske, kao korita za cvijeće ili transparentne
metalne.
- Pri rekonstrukcijama postojećih građevina u starijim
definiranim dijelovima naselja mora se uvažavati morfološke osobitosti i arhitektonski izraz autohtonih stambenih
kuća. Pri rekonstrukciji treba primijeniti tradicionalne
obrasce i način građenja te karakteristične arhitektonske
elemente; tip, pokrov i nagib krova, obradu pročelja, dimnjake, vanjska stubišta, krovne vijence, zaštitu na otvorima
i drugo.
- Otvori trebaju biti pravokutni, visine veće od širine
uokvireni kamenim gredama (erte) ili naglašeni žbukom,
simetrično raspoređeni na pročeljima. Kao zaštitu otvora
predvidjeti grilje ili škure. Ne dozvoljava se postava sunčanih kolektora ni drugih uređaja na krovnim površinama
niti na pročeljima.
- Rekonstrukciju građevina koje su zaštićene/evidentirane kao etnološke građevine potrebno je izvesti uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog
odjela u Rijeci.
Članak 31.
(1) Za izgradnju stambenih građevina utvrđuju se slijedeći uvjeti uređenja građevne čestice koji se primjenjuju
kod svih tipova stambenih građevina, osim ako ovim
odredbama nije drugačije određeno:
(2) Dio građevne čestice prema javnoj prometnoj
površini mora biti hortikulturno uređen.
(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim
česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u
novo uređenje zelenih površina na građenoj čestici.
(4) Ograde se izgrađuju od kamena, zelenila ili metala
visine do 1,5 m.
(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim
parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od
1,5 m.
(6) Parkirališta se u pravilu rješavaju u sklopu građevnih
čestica, prema uvjetima iz članka 49. ovih odredbi.
Članak 32.
(1) Za izgradnju stambenih građevina utvrđuju se slijedeći uvjeti priključenja građevne čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu koji se primjenjuju kod svih tipova stambenih građevina, osim ako ovim
odredbama nije drugačije određeno:
(2) Građevna čestica mora imati izravni ili posredni
kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu.
(3) Posredni pristup jedne do najviše tri građevne čestice
stambenih građevina na postojeću javnu i nerazvrstanu
cestu osigurava se pristupnim putem najmanje širine 3 m
i najveće dužine 50 m.
Za građevine s poslovnom namjenom pristup mora biti
širine 6 m.
(4) Uvjete priključenja građevne čestice na javnu cestu
ili za građenje novog pristupnog puta utvrđuje nadležna
uprava za ceste, a za nerazvrstane ceste Općina Matulji.
(5) Građevna čestica mora biti priključena na elektroopskrbu i vodoopskrbu, a na javnu i odvodnju otpadnih
voda ako je izvedena u zoni gradnje.
4.2. UVJETI I NAČIN GRADNJE OBITELJSKIH
GRAĐEVINA
Članak 33.
Obiteljske građevine se u obuhvatu plana grade kao
stambene ili stambeno - poslovne, na slijedećim površinama stambene namjene (S):
- obiteljske građevine - interpolacije (S-1)
- obiteljske građevine (S-2)
- obiteljske građevine - zamjenska gradilišta (S-2*)
- gusto građene jezgre (S-5)
- obiteljske građevine - uži centar naselja (S-6)
i na površinama mješovite stambeno-poslovne namjene
(M1):
- stambeno-poslovnu (M1-1)
- stambeno-poslovnu - uži centar (M1-2).
Članak 34.
Obiteljske građevine se grade prema odredbama točke
4.1. Opći uvjeti gradnje stambenih građevina i prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
Oblik građevne čestice mora omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevine do granica građevne čestice.
Najmanja dopuštena širina građevne čestice mjereno uz
građevni pravac je 15 m.
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice je za:-
obiteljske građevine - interpolacije (S-1) i
- stambeno-poslovnu (M1-1) 400 m2
- obiteljske građevine (S-2) i
- obiteljske građevine - zamjenska gradilišta (S-2*) 600
m2
- gusto građene jezgre (S-5),
- obiteljske građevine - uži centar naselja (S-6) i
- stambeno-poslovnu - uži centar (M1-2) 250 m2
Najveća dopuštena veličina građevne čestice je za:
- obiteljske građevine - interpolacije (S-1),
- obiteljske građevine (S-2),
- obiteljske građevine - zamjenska gradilišta (S-2*),
- obiteljske građevine - uži centar naselja (S-6) i
- stambeno-poslovnu (M1-1) 1500 m2
(M1-1*) 1700 m2
- stambeno-poslovnu - uži centar (M1-2) 1500 m2
- gusto građene jezgre (S-5) 500 m2
2. Namjena građevina
Namjena građevine je stambena ili stambeno - poslovna
a uključuje i pomoćne prostore.
Obiteljske građevine koje se grade na površinama
oznake (S-1), (S-2), (S-2*), (S-5) i (S-6) mogu imati najviše
jednu samostalnu uporabnu cjelinu poslovne namjene tihih
i čistih djelatnosti kompatibilnu stambenoj namjeni, koja se
može urediti u sklopu osnovne ili manje izdvojene
poslovne građevine. Postojeće obrtničke-zanatske djelatnosti moraju se uskladiti s odredbama sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.
Površine za obiteljske građevine - zamjenska gradilišta
(S-2*) planiraju se za osiguranje zamjenskih gradilišta za
građevine koje se uklanjaju kod izvedbe punog profila
autoceste čvor Matulji - tunel Učka.
Na površinama mješovite stambeno-poslovne namjene
(M1-1 i M1-1*) i (M1-2) dozvoljeno je graditi građevinu
stambeno - poslovne, isključivo stambene i isključivo
poslovne namjene, a unutar najviše dozvoljene 3 samostalne uporabne cjeline se odnos broja stanova i poslovnih
prostora ne određuje.
Uz osnovnu građevinu, mogu se graditi ostale građevine:
- pomoćne građevine koje mogu biti: garaže, spremišta i
drvarnice,
- manja izdvojena poslovna građevina,
te ostale građevine kao:
- građevina interne odvodnje
- spremnik energenta,
- bazen i sl.
3. Veličina i površina građevina
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je za:
- obiteljske građevine - obiteljske građevine - interpolacije (S-1),
- obiteljske građevine (S-2),
- obiteljske građevine - zamjenska gradilišta (S-2*) 0,30
i najviše do 300 m2 tlocrtne površine
- stambeno-poslovnu (M1-1) 0,35
i najviše do 300 m2 tlocrtne površine
(M1-1*) 0,3
i najviše do 500 m2 tlocrtne površine
- gusto građene jezgre (S-5)
- obiteljske građevine - uži centar naselja (S-6) i
- stambeno-poslovnu - uži centar (M1-2) 0,5
i najviše do 200 m2 tlocrtne površine
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevnih čestica je za:
- obiteljske građevine - interpolacije (S-1),
- obiteljske građevine (S-2),
- obiteljske građevine - zamjenska gradilišta (S-2*) 0,6
i najviše do 600 m2 brutto izgrađene površine
- stambeno-poslovnu (M1-1) 0,65
i najviše do 600 m2 brutto izgrađene površine
(M1-1*) 0,9
i najviše do 1500 m2 brutto izgrađene površine
- gusto građene jezgre (S-5)
- obiteljske građevine - uži centar naselja (S-6) i
- stambeno-poslovnu - uži centar (M1-2) 1,0
i najviše do 400 m2 brutto izgrađene površine
Izuzetno, za rekonstrukciju postojećih građevina na području stambeno-poslovnih građevina - uži centar (M1-2)
kod dogradnje 3. nadzemne etaže najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) je dozvoljeno povećati u okviru
osnovne građevine za 0,5.Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je za:
- obiteljske građevine - interpolacije (S-1),
- obiteljske građevine (S-2),
- obiteljske građevine - zamjenska gradilišta (S-2*) i
- stambeno-poslovnu (M1-1)
- gusto građene jezgre (S-5)
- obiteljske građevine - uži centar naselja (S-6) i
- stambeno-poslovnu - uži centar (M1-2) 3 etaže
Najveća dopuštena visina građevine je za:
- obiteljske građevine - interpolacije (S-1),
- obiteljske građevine (S-2),
- obiteljske građevine - zamjenska gradilišta (S-2*) i
- stambeno-poslovnu (M1-1) 9 m
(M1-1*) 9,5 m
- stambeno-poslovnu - uži centar (M1-2) 9,5 m
- gusto građene jezgre (S-5) i
- obiteljske građevine - uži centar naselja (S-6) 7,5 m
Pomoćne i manje poslovne građevine kao izdvojene građevine mogu imati ukupnu tlocrtnu površinu do 60%
tlocrtne površine osnovne građevine, jednu etažu i visinu
najviše 3 m.
4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici obiteljske građevine može biti smještena jedna građevina osnovne namjene i dvije pomoćne ili
jedna pomoćna i jedna manja poslovna, kao samostalna
građevina, a koje moraju biti smještene unutar granica gradivog dijela čestice.
Na građevnoj čestici površine manje od 500 m2 dozvoljeno je graditi jednu pomoćnu ili manju poslovnu građevinu.
Građevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog
pravca najmanje 6 m.
Građevni pravac građevina koje se interpoliraju u
dovršenim dijelovima naselja uz nerazvrstane ceste, utvrđuje se u skladu s građevnim pravcima postojećih građevina, ali ne manje od 3 m od regulacijskog pravca i
prema odredbama za udaljenost od granice građevne
čestice.
Pri rekonstrukciji obiteljskih građevina smještenih unutar površina; stambeno - poslovne - uži centar (M1-2)
dozvoljeno je izvan gradivog dijela građevne čestice izgraditi vanjsko stubište svijetle širine najviše 1,0 m, čija se
površina ne uključuje u najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig), najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis), u najveću dozvoljenu u tlocrtnu površinu ni u bruto
izgrađenu površinu.
Kod rekonstrukcije obiteljskih građevina smještenih
unutar površina; stambeno - poslovne (M1-1), osim unutar
površine (M1-1*), pri izračunu najvećeg dopuštenog koeficijenta iskorištenosti (kis) se površina vanjskog stubišta ne
uključuje.
Na površinama gusto građene jezgre (S5) dozvoljava se
izgradnja na regulacijskom pravcu u slučaju interpolacije
nove građevine između dvije postojeće koje su izgrađene
na regulacijskom pravcu.
Granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je najmanje 3 m od granice građevne čestice
kod izgradnje građevine s do 2 nadzemne etaže, odnosno 4
m kod izgradnje građevine s 3 nadzemne etaže. Iznimno
unutar površine (M1-1*) granica gradivog dijela čestice je
prema susjednim česticama udaljena najmanje 6 m od granice građevne čestice.
Ukoliko se građevina nalazi na udaljenosti manjoj od 3,0
m od granice građevne čestice, nadogradnja 2. etaže je na
postojećoj udaljenosti moguća isključivo prema javnim
površinama (prometnim, zelenim i drugim).
U slučaju nadogradnje 3. etaže, ista mora biti udaljena
najmanje 4 m od granice građevne čestice, na površini
(M1-1*) najmanje 6 m od granice građevne čestice, a nad
postojećim dijelom 2. etaže na udaljenosti većoj od 3 m
od granice građevne čestice, dozvoljeno je urediti terasu.
5. Uređenje građevnih čestica
Uređene zelene površine u sklopu građevne čestice
iznose najmanje: 30 % površine građevne čestice izuzev
na površinama gusto građenih jezgri (S5) i na površinama;
obiteljske građevine - uži centar naselja (S-6).
Korištenje i uređenje okućnica južnog dijela građevnih
čestica smještenih uz nogostup GM2 (D8), u okviru
namjene stambeno-poslovne - uži centar (M1-2) određuje
se prema posebnim uvjetima koji se usklađuju s korištenjem i uređenjem cijelog poteza ulice prema i s cjelovitim
konceptom uređenja ulice uključujući obradu partera,
urbanu opremu, drvored i druge elemente uređenja.
Južni dio građevne čestice, između postojećeg građevnog
pravca i nogostupa ulice, koristiti se u pravilu za pješački
pristup do poslovnih prostora u prizemlju građevine i/ili
kao ugostiteljsku terasu, bez fiksnog ograđivanja.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je za:
- obiteljske građevine - obiteljske građevine - interpolacije (S-1),
- obiteljske građevine (S-2),
- obiteljske građevine - zamjenska gradilišta (S-2*) 0,30
i najviše do 300 m2 tlocrtne površine
- stambeno-poslovnu (M1-1) 0,35
i najviše do 300 m2 tlocrtne površine
- gusto građene jezgre (S-5)
- obiteljske građevine - uži centar naselja (S-6) i
- stambeno-poslovnu - uži centar (M1-2) 0,5
i najviše do 200 m2 tlocrtne površine
4.3. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA - VILA
Članak 35.
Stambene građevine - vile se u obuhvatu plana grade na
slijedećim površinama stambene namjene (S):
- obiteljske građevine (S-2)
- obiteljske građevine - vile (S-4).
Članak 36.
Stambene građevine - vile se grade prema odredbama
točke 4.1. Opći uvjeti gradnje stambenih građevina i
prema slijedećim uvjetima:
1. Oblik i veličina građevnih čestica
Oblik građevne čestice mora omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevine do granica građevne čestice.
Najmanja dopuštena širina građevne čestice mjereno uz
građevni pravac je 15 m.
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za izgradnju vile iznosi 1000 m2
Najveća dopuštena veličina građevne čestice za izgradnju vile iznosi 2000 m2
2. Namjena građevina
Namjena građevine je stambena a uključuje i pomoćne
građevine.
Na građevnoj čestici vile može se graditi samo garaža
kao izdvojena pomoćna građevina te ostale građevine kao:
- građevina interne odvodnje,
- spremnik energenta,
- bazen i sl.
3. Veličina i površina građevina
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi: 0,15
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice iznosi 0,3
U izgrađenost i iskorištenost građevne čestice uključuju
se pomoćna građevina - garaža.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi 2 etaže
Najveća dopuštena visina građevine iznosi: 7 m
Garaža može imati ukupnu tlocrtnu površinu do 30%
tlocrtne površine osnovne građevine, jednu etažu i visinu
najviše 3 m.
4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Na jednoj građevnoj čestici vile može biti smještena
jedna građevina osnovne namjene i jedna pomoćna samostalna građevina - garaža.
Građevni pravac mora biti udaljen od regulacijskog
pravca najmanje 6 m
Granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je najmanje 4 m
5. Uređenje građevnih čestica
Najmanja veličina uređene zelene površine na građevnoj
čestici vile iznosi 50% površine građevne čestice.
4.4. UVJETI I NAČIN REKONSTRUKCIJE VIŠESTAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 37.
Postojeće višestambene građevine se u obuhvatu plana
rekonstruiraju kao stambene ili stambeno poslovne.
Članak 38.
Rekonstrukcija postojećih višestambenih građevina s 4
ili više stanova, izgrađenih na površinama stambene
namjene - višestambene građevine (S-3) i pojedinačnih građevina u ostalim stambenim zonama prema odredbama
točke 4.1. Opći uvjeti gradnje stambenih građevina i
prema slijedećim uvjetima:
- Postojeće višestambene građevine se rekonstruiraju
unutar postojećih gabarita.
- Iznimno je, prema jedinstvenom projektu za cijelu građevinu, dozvoljena dogradnja balkona, terasa, loggia i sl.
kao i dizala, podiznih platformi i sl., čime se koeficijent
izgrađenosti građevne čestice povećava do 0,05.
- U postojećim višestambenim građevinama poslovna
namjena nije obvezna.
- Prenamjena stanova u poslovne prostore je dozvoljena
u suterenskoj i prizemnoj etaži.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE,
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I
POVRŠINAMA
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
CESTOVNA MREŽA
Članak 39.
(1) Obuhvatom plana dijelom prolaze autoceste:
- dio autoceste Trst - Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj -
Zadar - Split, od čvora Matulji do čvora Trinajstići,
- dio autoceste čvor Matulji - tunel Učka (postojeća brza
cesta planirana kao dio autoceste Kanfanar-Matulji na
potezu od tunela Učka prema autocesti Rupa - Rijeka, I.
etapa).
(2) U kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i
namjena površina« i 2.a. »Prometna mreža« definira se
prometna mreža i koridori (zaštitni pojasevi) prometnica.
Određuju se koridori autocesta širine 105 m.
Članak 40.
Postojeća brza cesta Matulji - tunel Učka planira se
rekonstruirati u puni profil autoceste, dogradnjom novih
traka prema sjeveru.
Članak 41.
(1) Na mjestu postojećeg priključka na brzu cestu čvor
Matulji - tunel Učka uređuje se denivelirano križanje
»Kuk« (čvor Matulji - zapad).
(2) Na dijelu autoceste Trst -(Ljubljana)-Rupa - Rijeka -
Senj - Zadar - Split - Rupa planira se novi čvor Trinajstići s
priključcima na postojeću i rekonstruiranu prometnu
mrežu.
(3) Postojeće građevine u koridoru dijela planirane autoceste čvor Matulji - tunel Učka do definiranja rekonstrukcije te ceste mogu se rekonstruirati samo pod uvjetima iz
članka 95. i uz suglasnost i posebne uvjete nadležne uprave
za ceste.
(4) Gradnja, rekonstrukcija i uređenje prostora stambenih namjena, poslovnih namjena, javnih parkirališta i
zaštitnog zelenila u koridoru (zaštitnom pojasu) autoceste
provodi se prema uvjetima ovih odredbi i uz suglasnost i
posebne uvjete nadležne uprave za ceste.
Članak 42.
(1) U kategoriji glavnih mjesnih ulica (GM) određuju se:
- GM1 - dio županijske ceste Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac -
Vela Učka (cesta 43. istarske divizije, trg M. Tita i Kastavska cesta) (Ž 5047)
- GM2 - dio državne ceste Rupa - Permani - Jušići -
Matulji - Čvor Matulji (cesta 43. istarske divizije, trg M.
Tita i Kvarnerska cesta (D8)i planirane:
- GM3 - GM2 (radna zona RZ2) - Trtni - željeznički
kolodvor -GM4 - spoj GM2 i GM3 (južno od Trtni)
- GM5 - spoj GM2 i GM3 (kod Tiba)
(2) Za planirane glavne mjesne ulice (GM3, GM4,
GM5) određuje se najmanja širina kolnika 2 x 3,25 m i
ukupnog profila 10,5 m, te zaštitni koridor do izgradnje u
širini od 20 m.
(3) Obzirom na prostorne uvjete i prometni značaj
(intenzitet prometa, javni prijevoz) određuju se slijedeći
uvjeti rekonstrukcije pojedinih glavnih mjesnih ulica:
- za dio GM2 (dio ceste Dalmatinskih brigada od križanja kod »Tiba« do Jušića) određuje se najmanja širina kolnika 2 x 3,5 mi ukupnog profila 15,0 m,
- za ostali dio GM2 (dio ceste Dalmatinskih brigada, Trg
M. Tita i Kvarnersku cestu) i za GM 1 (cestu 43. Istarske
divizije i Kastavsku cestu) određuje se najmanja širina kolnika 2 x 3,25 m i ukupnog profila 10 m.
(4) Pješački nogostupi planiranih GM uređuju se dvostrano, najmanje širine 1,5 m. Preporuča se, gdje je to
moguće, urediti zeleni pojas između pješačkog nogostupa
i kolnika.
(5) Postojeća i planirana križanja s GM1 i GM2 treba
uređivati s trakama za lijeve skretače (poželjno tipa 3 -
kada prostorni uvjeti to dopuštaju).
(6) Određuje se zaštitni koridor širine 40 m za GM1,
GM2, SU1, SU2, SU3 i SU4.
(7) Planiraju se:
- dio GM1 (nove trase ŽC Orehovica - Pašac - Grohovo
- Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela
Učka)- ulice 43. Istarske divizije, na potezu od Diskonta
do planiranog križanja s GM2 (ulicom Dalmatinskih brigada).
Članak 43.
(1) U kategoriji sabirnih ulica određuju se:
SU 1 - Šmogorska cesta (post. lokalna cesta Jušići-Matulji - L58108) uključujući novu trasu sa spojem na Marinčićevu iznad TS 110/20 kV Matulji i GM1 (Kastavsku cestu)
SU 2 - Cesta Dušana Mavra (post. županijska cesta
Rukavac - Mihotići - Ž5052)
SU 3 - Cesta Šime Juričića (post. županijska cesta Matulji-Pobri- Opatija - Ž5053)
SU 4 - Frlanska cesta (post. lokalna cesta Matulji-Rubeši
- L 58043)
SU 5 - GM2 - SU2 (planirana)
SU 6 - željeznički kolodvor (GM3), ul. Vladimira
Nazora, dio Šmogorske do SU1
SU 7 - dio Kvarnerske ceste (državne ceste (D8) nakon
izgradnje spojne ceste na čvor Kuk
SU 8 - SU1 - GM3 (ulica Previnak) -planirana
SU 9 - Put za Trinajstiće
SU 10 - Ulica Bermač
SU 11 - Popovićev put
SU 12 - GM1 - Rukavac (Lisina)
SU 13 - Put Uroša Radeta (GM1 - GM2)
SU 14 - GM1 - GM2 (dio Ulice 43. istarske divizije koji
postaje jednosmjeran)
SU 15 - Jankovićeva cesta.
(2) Za planirane sabirne ulice određuje se najmanja
širina kolnika 2 x 3,0 m i ukupnog profila 10,0 m, te zaštitni
koridor do izgradnje prometnice, u širini od 20 m.
(3) Za rekonstrukciju SU1, SU2, SU3 i SU4 određuje se
najmanja širina kolnika 2 x 3,0 m i ukupnog profila 8,0 m.
(4) Pješački nogostupi uređuju se dvostrano, izuzetno
kod rekonstrukcije postojećih sabirnih ulica jednostrano,
najmanje širine 1,5 m.
(5) Najveći dozvoljeni uzdužni nagib prometnica iznosi
12%, a izuzetno kad isti nije moguće postići i kod rekonstrukcije postojećih prometnica do 16 %.
Članak 44.
(1) Za planirane ostale - stambene ulice određuje se najmanja širina kolnika 2 x 2,75 m i ukupnog profila 8,0 m, te
zaštitni koridor do izgradnje prometnice u širini od 15 m.
Pješački nogostupi uređuju se najmanje jednostrano, najmanje širine 1,5 m.
(2) Najveći dozvoljeni uzdužni nagib prometnica iznosi
12%, a izuzetno kad isti nije moguće postići i kod rekonstrukcije postojećih prometnica do 16 %.
(3) Jednosmjerni tok za nove nerazvrstane ceste planira
se iznimno u sklopu izgrađenih dijelova naselja ograničenih
prostornih uvjeta, minimalnog ukupnog profila 6,0 m (4,5 +
1,5 m).
(4) Ako je širina postojeće ostale - stambene ulice manja
od 4,5 m za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca građevne
čestice od nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava
prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m, uvećanu za minimalnu širinu pješačkog nogostupa od 1,0 m.
(5) Regulacijski pravac građevnih čestica nove gradnje i
rekonstrukcija određuje se udaljenošću polovice minimalnog ukupnog profila od osi ulice.
(6) Kolno - pješački pristupi (KPJ) do pojedinih građevina ili grupe građevina moraju biti minimalne širine 4
m, iznimno u izgrađenom dijelu naselja stambene i mješovite pretežito stambene namjene najmanje širine 3,0 m i
najveće dužine 50 m. 5. Na površinama kolno-pješačkih
pristupa (KPJ) planira se mogućnost uređenja parkirališta,
okretišta i sl.
(7) Pješački putevi uređuju se minimalne širine 2,0 m.
(8) Osim prometnica prikazanih na kartografskim prikazima plana moguće je formirati dodatne kolno pješačke
pristupe kao i pješačke putove.
Članak 45.
(1) Posebni uvjeti za priključenje na javne ceste, gradnju
i rekonstrukciju građevina i uređenje prostora u zaštitnom
pojasu određenom Zakonom o javnim cestama moraju se
ishoditi od nadležne uprave za ceste, a za nerazvrstane
ceste od nadležne općinske službe.
(2) Gradnja unutar koridora planirane ceste se može
dozvoliti, uz suglasnost nadležnog tijela, nakon izgradnje
ceste ili iznimno sukladno glavnom projektu i pravomoćnoj
građevnoj dozvoli kada je trasa ceste i sve njene građevine
iskolčena na terenu.
(3) Režim prometa određen planom nije obvezan i u
provedbi je dozvoljeno usklađenje s potrebama prostora i
prometnim rješenjem šireg prostora.
(4) Dozvoljava se promjena planirane kategorije prometnica u višu kategoriju.
(5) U centralnoj zoni naselja i gusto građenim jezgrama
planira se uvođenje režima smirenog kolnog prometa
(ležeći policajci, ograničenje brzine i drugo).
Članak 46.
Pješačke prijelaze preko prometnica (rubnjake) i ostale
elemente potrebno je izvesti na način da se spriječi stvaranje arhitektonskih barijera za kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 47.
(1) Javni prijevoz organizira se slijedećim prometnicama:
Kvarnerska cesta, Trg M. Tita, cesta Dalmatinskih brigada,
Kastavska cesta, cesta 43. istarske divizije, cesta Dušana
Mavra, dijelom nove trase Šmogorske ceste, Nazorovom
ulicom i planiranom novom glavnom mjesnom ulicom od
željezničkog kolodvora do spoja s cestom Dalmatinskih
brigada. Tehnički elementi trasa i raskrižja trebaju biti u
skladu sa zahtjevima za tu vrstu prometa.
(2) Autobusna stajališta prikazana su načelno na kartografskom prikazu 2.a. »Prometna mreža« u sklopu koridora prometnice dozvoljava se supstitucija ili uspostavljanje novih ugibališta. U sklopu stajališta dozvoljena je
izgradnja nadstrešnica.
ŽELJEZNIČKA MREŽA
Članak 48.
(1) Postojeća jednokolosječna željeznička pruga za
međunarodni promet Rijeka - Šapjane - Državna granica
(Ilirska Bistrica) oznake M203 planira se za rekonstrukciju
dogradnjom drugog kolosjeka unutar koridora određenog
u kartografskom prikazu plana br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.
(2) Planira se rekonstrukcija željezničkog kolodvora
Opatija-Matulji za uključivanje željeznice u gradski-prigradski promet.
(3) Postojeće kolne i pješačke prijelaze preko pruge treba
dovesti u drugu razinu ili osigurati alternativni pristup.
5.1.1. JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽE
Članak 49.
(1) Potrebne površine za parkiranje-garažiranje vozila u
načelu se osiguravaju u sklopu građevnih čestica, i to
ovisno o namjeni najmanje:
stanovanje
1 mjesto po građevnoj čestici
i dodatno:
1 PM po stambenoj jedinici do 80 m2 neto površine
2 PM po stambenoj jedinici preko 80 m2 neto površine
poslovne djelatnosti: 1 PM na 3 zaposlena
i dodatno:
trgovina i uslužne djelatnosti 1 PM na 25 m2 građevinske
bruto površine restorani i kavane 1 PM na 4 sjedeća mjesta
hoteli, pansioni, moteli 1 PM na smještajnu jedinicu + 1
PM za autobus veletrgovina
1 PM na 60 m2 građevinske bruto površine
društveni sadržaji: 1 PM na 5 zaposlenih
i dodatno:
športske građevine 1 PM na 10 sjed. mjesta + 1 PM za
autobus na 120 sjed. mjesta
škole, predškolske ustanove 1 PM na učionicu-grupu
dvorane, vjerski sadržaji 1 PM na 10 sjed. mjesta
ostali društveni sadržaji 1 PM na 50 m2 građevinske
bruto površine(2) Izuzetno, za javne društvene sadržaje,
sportsko-rekreacijske i poslovne sadržaje u sklopu centra
naselja, potrebni kapaciteti mogu se osigurati na javnim
parkiralištima ili garažama udaljenim do 200 m od građevne čestice.
Članak 50.
(1) Parkirališta se smještaju unutar i izvan građevinskog
područja i uređuju se na slijedeći način:
- izgrađene površine parkirališta mogu zauzeti najviše
80% površine građevne čestice, a preostali dio uređuje se
kao zelena površina pretežno sadnjom visokog zelenila,
- na 4 parkirna mjesta treba zasaditi najmanje 1 stablo
- na javnim parkiralištima treba osigurati najmanje 5%
parkirališnih mjesta za automobile invalida
- najveća dozvoljena površina građevne čestice parkirališta koje se gradi izvan građevinskog područja iznosi 3000
m2.
- zaštita od atmosferilija se osigurava sadnjom visokog
zelenila.
(2) U sklopu površina stambene namjene mogu se graditi skupne garaže na izdvojenoj građevnoj čestici površine
do 300 m2. Najmanji broj garaža je 3, visina građevine do 3
m, kig je najviše 0,5, a udaljenost od ruba građevne čestice
najmanje 3 m i od regulacijskog pravca 6 m.
5.1.2. TRGOVI I DRUGE PJEŠAČKE POVRŠINE
Članak 51.
(1) Pješačke površine se planiraju kao;
- veće pješačke površine; ulice, trgovi, pjacete i druge
površine (PP),
- pješački putovi (PJ).
(2) Uređuju se odgovarajućom obradom partera i
obvezno sadnjom pojedinačnih stabala i drvoreda, te postavom urbane i likovne opreme, javne rasvjete i drugog
prema konceptu uređenja pojedine prostorne cjeline.
(3) Preko veće pješačke površine (PP) osigurava se
vatrogasni i interventni prilaz.
(4) U sklopu javne pješačke površine dozvoljeno je, u
skladu s odlukom nadležnog tijela Općine Matulji prema
propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo,
postavljanje kioska i drugih građevina gotove konstrukcije
prema uvjetima iz članka 20. ovih odredbi.
Članak 52.
(1) Zbog uskih prometnih koridora i površina posebno
je važno uređenje izdvojenih pješačkih puteva koji imaju
funkciju povezivanja pojedinih javnih, društvenih, uslužnih,
trgovačkih i drugih sadržaja sa zonama stanovanja.
(2) Najmanja dozvoljena širina višenamjenske pješačke
površine / komunikacije s drvoredima i javnim zelenim
površinama planirane u sklopu novog centra iznosi 15 m.
(3) Pješački putevi i staze uređuju se i u sklopu površina
zaštitnog zelenila, poljoprivrednih površina i izvan građevinskog područja, primarno koristeći postojeće puteve.
Uz funkciju pristupa pojedinim česticama i njihovog gospodarskog korištenja, mogu služiti rekreaciji i povezivanju
pojedinih sadržaja naselja.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 53.
(1) Na kartografskom prikazu br. 2. b. »Elektronička
komunikacijska i elektroopskrbna mreža« prikazana je
postojeća TK mreža i planirana TK kanalizacija područja,
a koja predstavlja infrastrukturnu podlogu buduće TK
mreže.
(2) Unutar zone UPU-a, u okviru kartografskim prikazom određenih postojećih i novoplaniranih koridora prometnica (nogostupi), ugraditi TK kabel odgovarajućeg
tipa i kapaciteta i uz njega, u ovisnosti o potrebama, još
jednu rezervnu polietilensku PEHD cijev 1 50 mm ili
PVC cijev 1 110 mm.
(3) Za izgradnju TK mreže treba u okviru planiranih
prometnih pravaca osigurati koridor širine 40 - 45 cm.
(4) Prilikom izgradnje linijske infrastrukture omogućiti
postavljanje mreže podzemnih cijevi za smještaj elektroničkih komunikacijskih kabela.
Članak 54.
(1) Novoplaniranu građevinu treba vezati na glavnu TK
trasu jednom priključnom - privodnom fleksibilnom FD
cijevi 1 40 ili 1 50 mm. (priključak na TK mrežu). Za
velike korisnike predvidjeti dvije FD cijevi.
(2) Kabelski izvodni TK ormarić (uvodnu - priključnu
kutiju ) smjestiti na mjestu koncentracije kućne TK instalacije i vanjske kabelske TK mreže, odgovarajućeg kapaciteta (broja parica), u pravilu na ulazu građevine na pristupačnom mjestu radi lakšeg održavanja.
(3) Točna pozicija priključka građevine odrediti će se u
postupku izrade glavnih projekata građevina.
(4) Dimenzije rova su u prosjeku 0,4 x 0,8 m, osim na
prekopima prometnica gdje je dubina rova 1,0 m.
Članak 55.
Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata,
te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih
koridora.
Članak 56.
(1) Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mreža pokretnih komunikacija prema načinu
postavljanja se dijeli na:
- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu
opremu na samostojećim antenskim stupovima,
- elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu
opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat).
(2) Samostojeći antenski stup mora biti takvih karakteristika da omogućava smještaj više operatera, interventnih
službi i ostalih zainteresiranih korisnika. Pri planiranju i
odabiru lokacije za smještaj samostojećega antenskog
stupa voditi računa da se ne naruši izgled krajobraza. Osobito je potrebno očuvati panoramski vrijedne prostore.
(3) Za izgradnju samostojećih antenskih stupova koristiti
tipska rješenja i projekte odobrene od nadležnog ministarstva za prostorno uređenje. Samo u slučaju da iz razloga
zaštite ljudi, dobara ili okoliša nije moguće koristiti prihvaćena tipska rješenja mogu se planirati, projektirati i graditi
i drugi tipovi samostojećih antenskih stupova. Objekte za
smještaj elektroničke komunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene
prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj
arhitekturi, osim ako je posebnim propisima određeno drugačije.
(4) Slijedom tehnološkog razvitka elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme postojeće antenske stupove i njihovu opremu prilagođavati novim standardima u cilju povećavanja zaštite zdravlja ljudi, prirode i
okoliša.
(5) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dopušteno:
- na povijesnim graditeljskim cjelinama,
- na vodnom dobru, i
- u građevinskim područjima, iznimno dopušta se građenje samostojećih antenskih stupova u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene.
(6) Radio i TV sustav veza namijenjen je prijenosu i
odašiljanju radijskih i televizijskih programa. U skladu s
navedenom djelatnosti izgrađena je mreža za odašiljanje
digitalne zemaljske televizije MUX A, MUX B, MUX D,
MUX C i MUX E. Za potrebe proširenja TV ili FM
mreže nova oprema montirat će na neku od pričuvnih ili
novoplaniranih lokacija, a međusobno povezivanje lokacija
potrebno je u budućnosti što je više moguće temeljiti na
svjetlovodnim transportnim tehnologijama.
(7) Osnovne bazne postaje mobilne telefonije - antenski
prihvat se iznimno mogu postavljati na građevine poslovne
ili javne namjene (isključujući građevine socijalne, zdravstvene, predškolske i školske namjene), s time da visinom
ne nadmašuju građevinu za više od 5 m (uz suglasnost
lokalne samouprave).
(8) Broj antenskih stupova treba smanjiti korištenjem
jednog mjesta za smještaj baznih postaja više operatera, a
lokaciju odrediti usklađivanjem njihovih uvjeta. Visinu i
profil stupa potrebno je reducirati, a stup oblikovati kao
jednostavan nosač »iglu«.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda
Članak 57.
(1) Gradnju vodoopskrbnih cjevovoda i odvodnih
kanala treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u tekstualnom dijelu Plana i kartografskim prikazima
br. 2.c. »Vodoopskrba« i 2.d »Odvodnja otpadnih voda«.
Kod projektiranja i realizacije mreže dopušteno je određivanje alternativne trase pojedinog voda.
(2) Trase vodovodne i kanalskih mreža treba gdje god je
moguće voditi javnim površinama.
5.3.1.1. Vodoopskrba
Članak 58.
(1) Vodoopskrba obuhvaćenog područja osigurana je u
sklopu sustava vodoopskrbe Općine Matulji, odnosno
»Liburnijske rivijere«, a temelji se na dobavi vode iz
vodoopskrbnog sustava Rijeka i vlastitih izvora na Učki.
(2) Sustav vodoopskrbe obuhvaća tlačne, transportne i
opskrbne cjevovode, prekidne komore, vodospreme i
crpne stanice. Elementi sustava dimenzioniraju se na planirani broj stanovnika, potrebe gospodarstva i protupožarne
potrebe.
Članak 59.
(1) Pri izvedbi vodovodne mreže se preferira »Duktile«
nodularni liv, tipa prema očekivanim najvećim pritiscima .
Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom a tek iznad
cijevi se rov zatrpava ostalim materijalom iz iskopa. Nadsloj nad vodovodnim cijevima je min. 100 cm (poželjno
110 - 130 cm).
(2) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne
mreže potrebno je izvesti vanjsku hidrantsku mrežu s nadzemnim hidrantima na propisanim međusobnim razmacima.
Članak 60.
(1) Vodospreme se grade kao podzemne betonske i
armirano-betonske građevine koje se sastoje od dvije
vodokomore i zasunske komore. Vodokomore moraju
biti glatkih i nepropusnih stjenki s mogućnošću održavanja
higijenske ispravnosti vode (prirodna ventilacija i redovito
pranje).
(2) Do izgradnje sustava vodoopskrba se može osigurati
gradnjom cisterne / spremnika za vodu na građevnoj
čestici.
5.3.1.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak 61.
(1) Odvodnja otpadnih voda područja obuhvata ovog
plana planira se sukladno važećoj Odluci o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Liberijske rivijere i
Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka, prema idejnom rješenju »Kanalizacije Liburnijske obale i zaleđa« i »Studiji kanalizacijskih
sustava riječkog područja«.
(2) Odvodnja otpadnih voda obavlja se putem sustava
odvodnje otpadnih voda koji se dijele na:
- sustav javne odvodnje;
- sustav interne odvodnje;
- sustav oborinske odvodnje.
(3) Otpadne vode ispuštaju se u sustave javne odvodnje
Liburnijske rivijere i sustav javne odvodnje Rijeke, te se
iste dovode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i
ispuštaju u more, odnosno podzemne vode putem ispusta.
(4) Objekti koji nisu priključeni na sustave javne odvodnje svoje otpadne vode zbrinjavaju putem individualnog
sustava odvodnje i pročišćavanja.
Sustav javne odvodnje
Članak 62.
(1) Sustav javne odvodnje čine vodne građevine za javnu
odvodnju kojima se prikupljaju i odvode sanitarne otpadne
vode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno
do mjesta ispuštanja u prijemnik, zajedno s pripadajućim
uređajima, objektima i opremom, koji čine tehničku,
odnosno tehnološku cjelinu, a služe za zaštitu voda i tla
od onečišćenja.
(2) Prema načinu odvodnje sustav javne odvodnje je razdjelnog tipa.
(3) Razdjelni sustav odvodnje je sustav kod kojeg se
oborinske vode odvode sustavom oborinske odvodnje
odvojeno od sustava javne odvodnje kojim se odvode sanitarne i tehnološke otpadne vode.
(4) Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne
vode) se u pravilu polaže javnim prometnim površinama,
tako da se vodi sredinom kolnika na međusobnoj udaljenosti minimalno 0,5 m od ostale infrastrukture. Pri tome treba
osigurati koridor minimalne širine za intervenciju na cjevovodu, kao i posebnim uvjetima nadležnih tijela određene
minimalne udaljenosti od drugih infrastrukturnih vodova
(u pravilu niže od vodovodne).
(5) Dubina na koju se polažu cijevi kanalske mreže u
trup prometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena
cijevi ne manji od 1,0 m).
(6) Pri upuštanju u javni sustav odvodnje efluent mora
udovoljavati graničnim vrijednostima emisije otpadnih
voda.
Sustav interne odvodnje
Članak 63.
(1) Sustav interne odvodnje treba spojiti na sustav javne
odvodnje, kad je isti izgrađen, odnosno treba predvidjeti
mogućnost spajanja na planirani sustav nakon njegove
izgradnje, a smo iznimno, nadležno tijelo može odobriti
drugačije postupanje.
(2) Sustav interne odvodnje koji je spojen na sustav
javne odvodnje preko kanalizacijskog priključka čine kanalizacijski vodovi sa ili bez građevina za pročišćavanje
otpadnih voda, crpne stanice i druge slične građevine za
prikupljanje i odvodnju otpadnih voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode, do kanalizacijskog priključka na sustav javne odvodnje.
(3) Ako sustav interne odvodnje nije spojen na sustav
javne odvodnje, sustav interne odvodnje čine kanalizacijski
vodovi, crpne stanice i druge slične građevine za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode, septičke ili sabirne
jame, odnosno odgovarajući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s ispusnom i upojnom građevinom.
Članak 64.
(1) Na dijelu obuhvaćenog područja u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) obvezno je priključenje na
zatvoreni javni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.
Do izgradnje javnog sustava dopušteno je, građevine s
kapacitetom do 10 ES priključiti na vodonepropusnu
sabirnu jamu, a za građevine kapaciteta većeg od 10 ES
uvjetuje se gradnja malih uređaja za pročišćavanje.
(2) Sabirna jama je jedno ili dvokomorna vodonepropusna građevina bez preljeva i ispusta za prikupljanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda.
(3) Mali uređaji za pročišćavanje sanitarnih otpadnih
voda su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta
do 50 ES.
Članak 65.
(1) Izvan ZOP-a, za građevine kapaciteta do 15 ES
dopušteno je i individualno zbrinjavanje trodijelnim septičkim taložnicama ili nepropusnim sabirnim jamama, a za
građevine kapaciteta većeg od 15 ES obvezan je priključak
na sustav javne odvodnje ili kad on nije izveden (ili nije
planiran) treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih voda s
obveznim pročišćavanjem izgradnjom malih uređaja za
pročišćavanje ili na drugi način, sukladno posebnim uvjetima.
(2) Septička jama ili taložnica je građevina za prikupljanje sanitarnih otpadnih voda i biorazgradivih tehnoloških
otpadnih voda do kapaciteta navedenih u čl. 28. Odluke
o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Liberijske rivijere, s vodonepropusnim stjenkama i dnom,
koja se sastoji od više komora u funkciji taložnice i preljeva
nakon čega se tako pročišćene otpadne vode upuštaju u
prijemnik. Minimalni korisni volumen septičke taložnice
iznosi 3 m3, a za svaki ekvivalent stanovnik iznad petog
treba dodati još 0,3 m3 korisnog volumena taložnice.
(3) Septička jama ili taložnica se može graditi unutar gradivog dijela građevne čestice, ali ne bliže od 3,0 m od granice građevne čestice. Može se graditi pod uvjetom da se
pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati
bez teškoća. Mora biti vodonepropusna, zatvorena i odgovarajućeg kapaciteta, te treba udovoljavati sanitarno tehničkim
i higijenskim uvjetima i drugim posebnim propisima.
Sustav oborinske odvodnje
Članak 66.
(1) Sustav oborinske odvodnje čine cjevovodi, zatvoreni
ili otvoreni kanali, prirodna korita, slivnici i druge građevine kojima se oborinske vode prikupljaju, pročišćavaju i
odvode u sustav javne oborinske odvodnje ili izravno u prijemnik.
(2) Građevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada,
poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovi vlasnici kao internu odvodnju na način da oborinske vode prikupljaju i ispuštaju unutar građevinskih čestica zgrada
putem retencija i upojnih građevina.
(3) U sustav oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati
sanitarne, tehnološke i druge onečišćene otpadne vode.
(4) Nije dozvoljeno priključivanje interne odvodnje oborinskih voda na javni sustav odvodnje.
(5) Iznimno, u nepovoljnim uvjetima izgradnje zgrada u
odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u gusto građenoj jezgri
i centru naselja bez vrtova odnosno nedostatne površine za
izgradnju upojnih građevina, depresije zgrade u odnosu na
javno prometnu površinu uz zemljište nedovoljne upojne
moći) moguće je uz dokaze o istom i uz suglasnost upravljača oborinske odvodnje (isporučitelja vodne usluge),
prema uvjetima vlasnika javne građevine za odvodnju na
istu priključiti i oborinske vode zgrade.
(6) Odvodnja oborinskih voda s javnih površina rješava se
manjim sustavima u sklopu zahvata uređenja javnih
površina, odnosno priključivanjem na javni sustav odvodnje.
(7) Onečišćene oborinske vode moraju se prije ispuštanja u prijemnik pročistiti putem pjeskolova, separatora i
drugih sličnih uređaja za pročišćavanje.
(8) Iznimno je za površine do 200 m2 dopušteno
direktno upuštanje u teren raspršenom odvodnjom.
(9) Slivnici, linijske rešetke i slične građevine koje prihvaćaju onečišćene oborinske vode u sustav oborinske
odvodnje moraju imati pjeskolov minimalne zapremine
0,25 m3, s dubinom, u pravilu, ne manjom od 1 m.
(10) Dimenzioniranje upojnih bunara oborinske kanalizacije temelji se na stvarnoj upojnosti tla na određenoj
lokaciji.
5.3.2. Elektroopskrba
Članak 67.
(1) Elektroopskrbna mreža planira se kako je određeno
kartografskim prikazom br. 2.b. »Elektronička komunikacijska i elektroopskrbna mreža«.
(2) Postojeća TS 110/10(20) kV Matulji, smještena unutar granica plana, zadržava se u postojećoj funkciji.
(3) Postojeći 110 kV dalekovodi, Pehlin - Matulji, Matulji - Ilirska Bistrica i Matulji - Lovran - TE Plomin, koji jednim dijelom trase prolaze područjem obuhvata plana
zadržavaju se u funkciji koju ima i danas. Izgradnja objekata ispod njih ili u njihovoj blizini, ograničena je posebnim propisima. Za 110 kV dalekovode određen je koridor
širine 40 m.
(4) Planira se visokonaponski kabelski vod 110 kV
Matulji - Zamet za koji se određuje zaštitni koridor širine
10 m.
Članak 68.
(1) Postojeća 20 kV mreža će se dograđivati novim trafostanicama 20/0.4 kV i 20 kV vodovima.
(2) Lokacije novih trafostanica i trase 20 kV vodova
određene su načelno u kartografskom prikazu br. 2b.
»Elektronička komunikacijska i elektroopskrbna mreža«.
Planiranim razvojem elektroopskrbne mreže moguća je,
sukladno potrebama, izgradnja dodatnih trafostanica 20/
0,4 kV, kao i trasa 20 kV vodova.
(3) Nove 20 kV vodove unutar naselja treba izvoditi
podzemnim kabelima. Za postojeće 20 kV nadzemne
vodove primjenjuju se posebni propisi, odnosno posebni
uvjeti nadležnog javnopravnog tijela. Postojeće 20 kV nadzemne vodove moguće je izmještati i zamijeniti novim podzemnim vodovima.
(4) Postojeći nadzemni vod TS 110/20 kV Matulji
zadržava se u funkciji sve do izgradnje novog zamjenskog
podzemnog voda od TS 110/20 kV Matulji do Čvora Frančići.
Članak 69.
(1) Ako se nova trafostanica gradi kao samostojeća građevina u vlasništvu lokalne distribucije, najmanja udaljenost građevine trafostanice od granice susjedne parcele
iznosi 1,0 m, a prema javnoj površini 2,0 m. Za trafostanicu
je potrebno osigurati direktni ili posredan pristup do javne
površine.
(2) Kad se potrebna vršna snaga ne može osigurati iz
planiranih trafostanica dozvoljeno je na području obuhvata
plana unutar predmetnog zahvata izgraditi dodatne trafostanice 20/0,4 kV, kao samostojeće građevine ili kao ugradbene u građevini.
Članak 70.
(1) Javna rasvjeta ulica, trgova i drugih pješačkih
površina će se izvoditi ili rekonstruirati prema posebnim
projektima, koji će definirati napajanje i upravljanje, traženi nivo osvijetljenosti te tip rasvjetnih tijela i njihov razmještaj u prostoru.
(2) U sustavu javne i druge vanjske rasvjete moraju se
primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz
manju potrošnju energije, uzimajući u obzir najučinkovitije
raspoložive tehnike i tehnologije.
(3) Planom se predviđa ekološka rasvjeta, tj. sustav uređaja projektiranih na propisani način tako da omogućavaju
najviše standarde zaštite okoliša i najviše sigurnosne standarde, uz upotrebu ekološki prihvatljivih i zasjenjenih svjetiljki s ciljem zaštite vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih staništa. Mjere zaštite u upotrebi rasvjete uključuju
obavezno ograničenja i zabrane vezano za razdoblja rasvjetljavanja tijekom dnevnih ciklusa ovisno o sezonskim
uvjetima s obzirom na ekološke i gospodarske čimbenike.
5.3.3. Plinoopskrba
Članak 71.
(1) U skladu s razvojnim planom plinofikacije grada
Rijeke i okolice, odnosno planskim programom predmetnog elaborata, plinska instalacija planiranog područja
zone obuhvata određena je granicom obuhvata plana.
(2) S distribucijske trase srednjetlačnog (S.T.) plinovoda
predviđeni su ogranci odnosno budući priključci za planirane građevine putem tipskih energetskih (mjerno-redukcijskih) ormarića u skladu s tipizacijom tvrtke nadležne
za upravljanje mrežom. Priključni ogranci dimenzioniraju
se sukladno potrebama planiranih građevina.
(3) Trasa distribucijskog plinovoda treba se izvoditi istovremeno (paralelno) s izvedbom, rekonstrukcijom ili sanacijom postojećih i novih prometnica, dok izvedba priključne plinske instalacije prati izgradnju građevina.
(4) U svim novoplaniranim prometnicama potrebno je
predvidjeti koridor za distributivni S.T. plinovod.
Članak 72.
(1) Srednjetlačna plinovodna mreža predviđena je iz PE-
HD cijevi kvalitete PE 100 SDR 11 u skladu s temeljnim
načelima i koncepcijom plinofikacije prirodnim plinom.
Radni tlak u planiranom srednjetlačnom plinovodu (pri
korištenju prirodnog plina) iznositi će max. 4,0 bara.
(2) Minimalna dubina ukapanja S.T. plinovoda i promjera priključaka većih od d=90 je s nadslojem od 1,0 m
do tjemena plinovoda, a za plinovode do promjera d=63
mm dubina ukapanja (do tjemena cijevi) iznosi 0,8 m.
Iznimno, za slučaj potrebe nužnog ukapanja plinovoda na
dubinu manju od prethodno navedene, a gdje ne postoje
druga tehnički i gospodarski opravdana rješenja, može se
na kraćim dionicama na S.T. plinovodu i priključcima primjenjivati čelične zaštitne cijevi, na način da nadsloj
iznad tjemena zaštitnih cijevi ne smije biti manji od 0,5 m.
(3) Prije postave cijevi u rov, dno rova planirati i izvesti
pješčanu posteljicu pijeskom granulacije 0-4 mm u debljini
10 do 15 cm u padu prema uzdužnom profilu.
(4) Cijevi nakon polaganja zatrpati pijeskom granulacije
0-4 mm u debljini od 15 cm iznad vrha cijevi osim na mjestima zavara i spojnica. Na dubini 0,3 m ispod kote terena
treba položiti polietilensku traku upozorenja žute boje,
širine 6 - 8 cm s natpisom »POZOR PLIN« ili »PLIN«.
Na mjestima gdje se S.T. plinovod polaže na dubinu veću
od 1,5 m nadsloja, traka upozorenja se postavlja na svakih
0,5 m po dubini rova. Ukoliko se S.T. plinovod na nekom
mjestu položi s nadslojem manjim od 1,0 m odnosno priključak s nadslojem manjim od 0.8 m, potrebno je postaviti
iznad njega simetrično dvije trake razmaknute 20 cm.
Voditi računa o instalacijama s kojima se S.T. plinovodna instalacija križa s ostalim instalacijama. Ta mjesta i
dubine ukopa shvatiti kao orijentacijske vrijednosti, te
iskop rova za S.T. plinovodnu instalaciju izvesti naročito
pažljivo kako bi se izbjeglo oštećenje postojećih ukopanih
instalacija (energetski kabeli, telefonski kabeli, ...).
(5) Udaljenost S.T. plinovoda i projektiranih instalacija
iznose:
- po horizontali pri paralelnom polaganju instalacija 0,5 m
- stupovi (HPT, struja) računajući od osi stupa 1,0 m
- kanalska okna (HPT, kanalizacija, vodovod) 1,0 m
- zgrade i ostali objekti 2,0 m
- transformatorske stanice, potencijalna mjesta
- istjecanja otapala i ostalih agresivnih tekućina 5,0 m
- debla visokog raslinja 1,5 m
- obod grmolikog raslinja 0,5 m.
(6) Na mjestima križanja gdje su udaljenosti S.T. instalacije i navedenih instalacija manje od dozvoljenih potrebno
je izvršiti udaljenje i zaštitu i to prema detalju za predmetnu instalaciju i u skladu s »Uputama za projektiranje
srednjetlačnih plinovoda« (GPZ, prosinac, 1998).
(7) Na čitavoj dionici trase srednjetlačne plinske mreže
potrebno je predvidjeti plinsku opremu za ispravan i siguran rad.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA
Članak 73.
(1) Javne zelene površine (Z1) u obuhvatu plana se uređuju kao javni parkovi. Svaki park se uređuje kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno visokog zelenila i uređenjem parternih zelenih i pješačkih površina i
staza, prema projektu krajobraznog uređenja. Pri tome je
potrebno sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati pretežno autohtonim raslinjem kao i postojeću konfiguraciju terena. Na površini parka je moguće urediti šetnice, dječje igralište, pojedinačno rekreacijsko igralište,
trim stazu, posebno oblikovani dio parka kao npr. park
skulptura i slične sadržaje namijenjene stanovnicima za
boravak na otvorenom. Ove se površine opremaju parkovnom i likovnom opremom (klupe, košarice za otpatke, pergole, paviljoni, fontane, skulpture i sl.) te javnom rasvjetom, uređajima za zalijevanje i opremom za rekreaciju i sl.
(2) Na javnim zelenim površinama je dozvoljena gradnja
podzida visine do 1,5 m u jednoj ravnini i prateće pomoćne
i infrastrukturne građevine visine do 2, 5 m i površine do
10 m2.
(3) Parkovne površine u sklopu centra naselja trebaju
biti i u funkciji slobodnih površina škole i dječjeg vrtića,
te se na njima mogu urediti dodatni didaktički i edukativni
sadržaji namijenjeni djeci.
(4) Za uređenje javnog parka u sklopu zaštićenog područja oko kapelice Sv. Mihovila potrebna je suglasnost
Državne uprave za zaštitu kulturne baštine.
(5) Na površini javnog parka, osim definiranih mogu
iznimno predvidjeti drugi sadržaji i namjene.
Članak 74.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) na rubnim dijelovima uz
izgrađene zone naselja i duž pojaseva prometnih koridora
se mogu urediti kao javne zelene površine. U tom slučaju
se uređenje površina uz izgrađene zone naselja izvodi
prema odredbama članka 73.
(2) Pojasevi zelenila duž prometnih koridora se uređuju
sadnjom zelenila, uglavnom drvoreda, koje kao tampon
prema ostalim namjenama ima oblikovnu i sanitarno
zaštitnu funkciju. Zbog utjecaja s prometnica (buka,
ispušni plinovi, prometni udesi) tu se ne predviđaju prostori za rekreaciju i boravak.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 75.
(1) Građevine i površine na koje se odnose mjere zaštite
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti prikazane su kartografskim prikazom broj 3.
»Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.
(2) U obuhvatu plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.
Članak 76.
(1) Na prostoru u obuhvatu plana su kao kulturno dobro
zaštićene slijedeće građevine i graditeljske cjeline:
Sakralne građevine:
- kapela Sv. Mihovila
- župna crkva Krista Kralja
Memorijalno područje:
- širi prostor oko kapele Sv. Mihovila
Etnološke građevine visoke vrijednosti:
Mihotići:
- »Žaničini«, Put Perinovo 18,
Evidentirani etnografski lokaliteti:
Mihotići:
- »Guć«, 43.istarske divizije 56
- »Cepovi«, Put Perinovo 5
- »Kinkelini«, Slavići
- »Tončevi«, Ulica Dušana Mavra
Frančići:
- »Muškatovi«, 43.istarske divizije 91
Frlanija:
- »Andračevo« - zgrada šumarije
Trtni:
- »Peretovi«, Trtni 27
- »Katičini«, Trtni 35
(2) Ovim planom, kao građevine ambijentalne vrijednosti, također se štite zgrada željezničkog kolodvora, stare
škole i objekt na adresi Kastavska cesta 28.
Članak 77.
(1) Zaštitu građevina i graditeljskih cjelina koje predstavljaju kulturno dobro potrebno je provoditi sukladno
odredbama posebnog propisa o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara.
(2) Za izvođenje bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini ili graditeljskoj cjelini ili na njima kontaktnom prostoru, potrebno je ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci, koja će
odrediti posebne uvjete zaštite.
(3) Jezgre starih manjih naselja: Frančići, Mihotići, Slavići, Perinovo, Trtni, Osojnaki, Radetići, »Stari Grad« -
Matulji, Popovići i Frlanija, štite se kao ambijentalne cjeline posebnim uvjetima rekonstrukcije određenim člankom
34. ovih Odredbi za provođenje plana.
Članak 78.
Memorijalno područje oko kapelice Sv. Mihovila se štiti
kao mjesto održavanja Istarskog tabora i ujedno kao širi
okolni prostor sa slobodnim vizurama na kapelu na vrhu
brežuljka. Uređenje ovog prostora radi obilježavanja
memorijalnog područja treba biti pažljivo, nepretenciozno
u cijelosti podređeno postojećem krajobrazu.
Članak 79.
(1) Ambijentalne vrijednosti prostora u cjelini se štite
uklapanjem većih cjelina prirodnog i kultiviranog krajobraza u površine zaštitnog zelenila i poljoprivredne
površine, koje prožimaju izgrađene strukture. Posebno se
štite vrtače s terasastim lijehama i podzidima, zabranom
preoblikovanja terena i rušenja podzida.
(2) Uvjeti zaštite ambijentalnih cjelina i građevina užeg
centra - gradske jezgre Matulja detaljnije se definiraju
uvjetima gradnje u gusto građenim jezgrama (S-5).
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 80.
(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s
otpadom dužni su pridržavati se odredbi posebnih propisa
o održivom gospodarenju otpadom.
(2) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina, a skuplja ga ovlaštena pravna
osoba. Postojeće sanitarno odlagalište komunalnog otpada
Osojnica koristi se do uključivanja u županijski sustav gospodarenja otpadom, određivanjem lokacije i uređenja centralne zone za gospodarenje otpadom. Mjere postupanja s
otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji
donosi općinsko vijeće.
(3) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
(4) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom
osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
Članak 81.
(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
(2) Komunalni otpad, odnosno otpad iz kućanstava i
otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim
djelatnostima, skuplja se u propisane spremnike koji se
postavljaju na organiziranim sakupljalištima koja se uređuju na javnim površinama s kolnim prilazom za komunalno vozilo.
(3) U gušće građenim dijelovima naselja postavljaju se i
spremnici koji omogućuju separirano skupljanje otpada po
svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).
(4) Kako bi se spriječilo nekontrolirano odlaganje krupnog otpada preporuča se njegovo periodično prikupljanje u
posebne veće spremnike ili organizirati skupljačko mjesto
na koje bi korisnici sami odvozili takav otpad.
(5) Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se
iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno s
odredbama Zakona o otpadu.
Članak 82.
(1) Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima u okviru
poslovnih zona (industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne
gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u okviru svog prostora.
(2) Proizvođač otpada može privremeno skladištiti otpad
unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i
otpadnih vozila.
(3) Iznimno se sakupljališta za odvojeno skupljanje
otpada, za više manjih korisnika, mogu postaviti na javnim
površinama u okviru poslovne zone, uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.
Članak 83.
(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati. Proizvođač
opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje
i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja
od strane ovlaštenih pravnih osoba.
(2) Neopasni otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti.
(3) Industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume moraju se
posebno skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri
reciklirati.
(4) Proizvođač opasnog otpada i industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada,
otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam nije osigurao
postupanje s otpadom, dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori prijavljivati podatke o količinama i
vrstama otpada, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.
(5) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati. Sanacija se provodi temeljem plana sanacije otpadom
onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, kojeg donosi
općinsko vijeće.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 84.
(1) Planske mjere koje uključuju ograničenja gospodarskih djelatnosti, niže gustoće izgrađenosti i naseljenosti,
izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže te očuvanje i njegu šumskih i drugih zelenih površina, su određene na način da se, uz primjenu propisanih mjera,
očuva postojeća kvaliteta okoliša. Zaštita okoliša provodit
će se sukladno posebnim propisima o zaštiti okoliša, o
zaštiti od buke, o zaštiti zraka, o održivom gospodarenju
otpadom i drugih .
(2) Kao vrlo važan čimbenik zaštite okoliša na prostoru
naselja Matulji uspostavljaju se i čuvaju zaštitne i javne
zelene površine, posebno uz izgrađene dijelove naselja i
duž pojaseva prometnih koridora, te zelenilo na građevnim
česticama. Sanitarno zaštitna funkcija zelenila uključuje
zaštitu od buke, od zagađenja zraka, zaštitu tla i regulaciju
mikroklime (vjetar, insolacija i drugo).
(3) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nisu
dozvoljene gospodarske namjene čije djelatnosti i tehnologije mogu štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno
utjecati na okoliš. U tehnološkom procesu koristiti samo
čiste energente.
(4) Onečišćenja okoliša čiji su izvor postojeće proizvodne i obrtničke djelatnosti je potrebno rekonstrukcijom
tehnološkog procesa svesti na dopuštene razine.
(5) Promet je osnovni izvor buke i onečišćenja zraka u
obuhvatu plana. Gradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica, režimom prometa, organizacijom javnog
prometa (cestovnog i željezničkog) i uređenjem parkirališta i garaža, postići veću protočnost prometa i smanjenje
intenziteta prometa u naselju.
(6) Nepovoljni utjecaj na okoliš s prometnih tokova
potrebno je primjenom mjera zaštite, svesti na najmanju
moguću razinu.
Zaštita tla
Članak 85.
(1) Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na
terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama
(vrtače i rasjedi), što treba provoditi dalje do smještaja građevina na građevnoj čestici, a prema Geotehničkom zoniranju područja obuhvata plana prikazanom na kartografskom prilogu »Geološka građa i geotehničke značajke«.
(2) Zaštitu tla treba posredno provoditi zaštitom šumskih površina u sklopu zaštitnih zelenih površina, za koje
je potrebno izraditi program gospodarenja s ograničenjem
čistih sječa i primjenom stablimične selektivne sječe kako
površina niti u jednom trenutku ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji.
(3) Korištenje površina poljoprivrednog tla treba biti
isključivo u sklopu definirane namjene (vrtovi, voćnjaci i
vinogradi). Dopuštena je postava staklenika i plastenika
isključivo korištenjem prirodnog tla.
(4) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja nije
dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
Zaštita zraka
Članak 86.
(1) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama posebnih propisa o zaštiti zraka.
(2) Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza - cilj
očuvanja prve kategorije kakvoće zraka.
(3) Kontinuirano pratiti i utvrđivati kakvoću zraka, a u
temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.
(4) Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćenja
zraka utvrditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja
i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija
zbog novog izvora onečišćenja određen je posebnim propisom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće
zraka.
(5) Stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski
pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni,
opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju
u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije određenih
posebnim propisom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak.
(6) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te svaku njegovu
promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i
lokalne samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome
voditi očevidnik,
- redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja
okoliša.
(7) Mjere zaštite zraka uključuju i:
-održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i ostalih
površina, i to posebno u zaštitnim pojasevima državnih
cesta (autoceste i brze ceste) i između zona poslovne
namjene i stambene namjene,
- realizaciju planiranih elemenata prometne infrastrukture u cilju bolje protočnosti prometa,
- odabir najpovoljnijih dostupnih i primjenjivih tehnologija,
- poticanje korištenja čistih energenata, posebno plina; u
prvoj fazi ukapljenog naftnog plina, a nakon realizacije
magistralnog plinovoda i prirodnog plina (gradnjom
lokalne opskrbne mreže).
Zaštita voda
Članak 87.
(1) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta voda.
(2) Unutar obuhvata plana nema registriranih vodotoka
koji su u sustavu upravljanja Hrvatskih voda.
Zaštita od buke
Članak 88.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama posebnih propisa o zaštiti od buke.
(2) Za prostor u obuhvatu plana izvršiti mjerenja i izraditi kartu buke, te akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine.
(3) Najveće dopuštena razina buke za pojedine namjene
u planu utvrđuje se svrstavanjem u slijedeće zone prema
posebnom propisu o najvišim dopuštenim razinama buke
u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(4) Za nove građevine - sadržaje, primjenom mjera
zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.
(5) U sklopu zona stambene namjene ne dopustiti lociranje poslovnih sadržaja koji predstavljaju izvor buke.
(6) Za pojedine postojeće izvore buke -gospodarske
sadržaje, za koje se utvrdi da su izvor nedopuštene razine
buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene),
rekonstrukcijom tehnološkog procesa - zamjenom tehnologije, boljom zvučnom izolacijom i sl., dovesti emisiju buke
na dopuštenu razinu ili dislocirati.
(7) Provoditi planom određenu prenamjenu prostora,
posebno u sklopu zone K4.
(8) Između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih
vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene zaštitne zelene pojaseve.
(9) Zbog smanjenja buke s prometnica provoditi slijedeće mjere zaštite:
- u cilju smanjena buke osigurati veću protočnost prometa i smanjenje intenziteta prometa, planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom prometne mreže i uređenjem
izdvojenih parkirališta,
- uz autocestu i brzu cestu uređivati pojaseve zaštitnog
zelenila, na kontaktu s površinama naselja uspostaviti
sustav mjerenja razine buke i na mjestima prekoračenja
definirati mjere zaštite od buke na temelju rezultata mjerenja, akcijskog plana i projektne dokumentacije kako bi se
odabrala adekvatna mjera zaštite ,
- postavu panoa za zaštitu od buke predvidjeti i uz magistralnu željezničku prugu na kontaktu s površinama naselja, posebno prilikom rekonstrukcije magistralne željezničke pruge (gradnje drugog kolosijeka).
Mjere zaštite od požara
Članak 89.
Za zaštitu od požara se na području obuhvata ovog
plana primjenjuju slijedeće mjere:
1. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata
voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti
objekata i fasadnih zidova , meteorološkim uvjetima i dr.
Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti,
njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini
višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni
razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti
manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko
se ne može postići minimalna propisana udaljenost medu
objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara sukladno glavi V. Pravilnika o
otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine
moraju zadovoljiti u slučaju požara (Narodne novine br.
29/13 i 87/15).
2. Kod projektiranja građevina, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati odredbe Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju
požara (Narodne novine br. 29/13 i 87/15).
3. Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i
pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Matulji.
4. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i
promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine, br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.
5. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica i
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta,
nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine,
br. 35/94, 55/94 i 142/03).
6. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih
sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara
(Narodne novine, br. 8/06).
7. Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostataka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice
TRVB N 106.
8. Temeljem čl. 28. st. 2. Zakona o zaštiti od požara
(Narodne novine br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat
zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine
2).
Mjere zaštite i spašavanja
Članak 90.
(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem, kao i rekonstrukcijom
postojećih građevina.
(2) Na temelju raspoloživih podataka, prostor u obuhvatu plana ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete
seizmičnosti:
- Io = 70 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);
- Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period
50 g.);
- Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period
100 g.);
- Io = 7-80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za
period 200 g.);
- Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period
500 g.).
(3) Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske
županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama.
(4) Maksimalni očekivani intenzitet potresa za povratni
period od 500 godina uz 63 % vjerojatnosti, za ovo područje je 7 i 8Ê MSK- 64 ljestvice. 500 godina je propisano
povratno razdoblje potresa u Eurokodu 8 kao i u kod
nas važećem pravilniku.
(5) Za značajnije građevine (veće građevine društvene
namjene, sportska dvorana) vrše se dodatna istraživanja
radi točnijeg određivana seizmičkih parametara.
Članak 91.
(1) Najugroženija krupna infrastruktura, bilo prirodnom
ili tehničko tehnološkim ugrozom uključuje:
- autoceste:
- dio autoceste Trst - Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj -
Zadar - Split, od čvora Matulji do čvora Trinajstići
- dio autoceste čvor Matulji - tunel Učka
- dio postojeće jednokolosječne željezničke pruga za
međunarodni promet Rijeka - Šapjane - Državna granica
(Ilirska Bistrica) oznake M203 koja se planira za rekonstrukciju dogradnjom drugog kolosijeka unutar koridora
određenog u kartografskom prikazu plana br. 3. Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina,
- postojeća trafostanica 110 kV (IS)
- postojeće vodospreme (V)
- transportni vodoopskrbni cjevovod
- glavni kolektori javnog sustava sanitarne odvodnje
- glavni plinovodi
- 110 kV dalekovodi
- 20 kV dalekovodi
(2) Neke od djelatnosti na području gospodarske -
poslovne namjene K2 potencijalno mogu predstavljati
izvor tehničko tehnoloških nesreća. Mogući izvori tehničko
tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima prikazani
su na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.
(3) Urbanističke mjere zaštite koje se predviđaju
sukladno ugrozama su:
- U sklopu gospodarskih - poslovnih zona u naselju nisu
dozvoljeni sadržaji koji mogu biti izvor tehničko tehnoloških nesreća.
- Gospodarski - poslovni sadržaji u izdvojenoj zoni
poslovne namjene (K2) koji potencijalno mogu biti izvori
tehničko tehnoloških nesreća udaljeni su od stambenih
područja naselja najmanje 30 m i odijeljeni zelenim pojasom, javnom prometnom površinom, parkiralištem ili sl.
- Proizvodne građevine koje potencijalno mogu biti
izvori tehničko tehnoloških nesreća, kao i vanjski prostori
na kojima će se odvijati djelatnosti udaljeni su od stambenih područja naselja najmanje 50 m.
- Za krupnu infrastrukturu su planom određeni zaštitni
koridori.
- U fazi projektiranja željezničke infrastrukture potrebno
je predvidjeti zahvate kojima se izravno se utječe na smanjenje broja nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima
i pješačkim prijelazima preko pruge, odnosno broja
nesreća s ljudskim žrtvama koje su uzrokovane vozilom u
pokretu. Pri tome se za rješavanje križanja željezničke
pruge s drugim prometnicama u pravilu predviđaju tehnička rješenja denivelacija ili svođenja svih postojećih
željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge a
na stajalištima / kolodvorima izgraditi perone s pothodnicima.
- Primjenom potrebnih sigurnosnih mjera tijekom odvijanja prometa (u skladu s posebnim propisom o prijevozu
opasnih tvari potrebno je smanjiti vjerojatnost nastanka
izvanrednih akcidentnih situacije kod prijevoza i skladištenja opasnih tvari autocestom, drugim prometnicama i željezničkom prugom.
- Za slučaj nastanka akcidenta prilikom prijevoza i/ili
skladištenja opasnih tvari, potrebno je izraditi plan intervencija kako bi se primjenom propisanih postupaka i pravovremenom intervencijom, negativni utjecaji spriječili ili
značajno umanjili, te kako bi se smanjio rizik od onečišćenja zraka, tla i voda, a eventualne posljedice svele na najmanju moguću mjeru.
Članak 92.
(1) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup interventnih
vozila osigurava se uvjetima rekonstrukcije postojećih i
gradnje novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina u
novim dijelovima naselja, izgradnjom prometne mreže i
alternativnih pristupa pojedinim zonama.
(2) Kod gradnje i uređenja skloništa potrebno je postupiti sukladno odredbama posebnog propisa
(3) Dozvoljava se uređenje skloništa kao dvonamjenskog.
(4) Lokacija i karakteristike pojedinog skloništa utvrđuju se uz smjernice i suglasnost nadležnog tijela uprave.
Članak 93.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina
potrebno je postupiti sukladno odredbama posebnog propisa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim
uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 94.
(1) Provedba plana, gradnja i uređenje površina vršit će
se sukladno ovim Odredbama, cjelokupnom tekstualnom i
kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.
(2) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta
za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i elektroničke komunikacijske mreže, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u
cilju racionalizacije troškova gradnje.
(3) Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu
utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne
osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim
propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
(4) Dozvoljava se usklađenje zahvata infrastrukture
izvan građevinskog područja prema optimalnom tehničkom rješenju prometne (prometnice i željeznička pruga) i
druge infrastrukture, kada to ne remeti provedbu Plana.
Članak 95.
(1) Za sve postojeće građevine dopuštena je rekonstrukcija u postojećim gabaritima i opsegu neophodnom za
poboljšanje uvjeta života i rada, i to:
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih dijelova građevina u postojećim gabaritima,
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture i rekonstrukcija instalacija,
- za stambene građevine dogradnja sanitarnih prostorija
(WC, kupaonica, stubište), ili dogradnja do 20 m2 netto
korisne površine
- sanacija terena postojeće građevne čestice (potporni
zidovi i ograde).
(2) Postojeće stambene građevine u sklopu mješovite
namjene (M) i poslovne namjene (K) mogu se rekonstruirati prema uvjetima za stambene - obiteljske građevine, uz
zadržavanje postojeće građevne čestice.
(3) Postojeće pomoćne i manje poslovne građevine je
dozvoljeno rekonstruirati u postojećim gabaritima, uz
moguću prenamjenu pomoćnih u građevine poslovne
namjene, i u slučaju kad su smještene na čestici osnovne
građevine izvan gradivog dijela i na samostalnoj čestici
gdje se dozvoljava povećanje visine do najviše 3,0 m.
Članak 96.
(1) Postojeće građevine gospodarske - poslovne i proizvodne namjene u sklopu površine trgovačkih i uslužnih,
javnih i društvenih sadržaja i sl. - novi centar naselja
(K3-3) i površine trgovačkih, ugostiteljskih i uslužnih sadržaja, radionice tihog i čistog obrta i sl. (K3-2) mogu se, do
privođenja planskoj namjeni rekonstruirati unutar postojeće građevne čestice s povećanjem postojećih koeficijenata izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) za 5 %.
(2) U sklopu površine trgovačkih, ugostiteljskih i uslužnih, javnih i društvenih sadržaja i sl. - novi centar naselja
(K3-3) građevne čestice tvornice »Tibo« dopušta se izgradnja montažnih nadstrešnica do 10% površine građevne
čestice, vezanih na čvrsti objekt.
Članak 97.
Sve rekonstrukcije unutar infrastrukturnog koridora i
zaštitnog pojasa moraju zadovoljiti i posebne uvjete nadležnih tijela.
Članak 98.
Za građevine poslovne i javne namjene visina na mjestu
kolnog ulaza u podrumsku etažu građevine može iznositi
najviše 3 m više od najveća dopuštena visina građevine, a
širina kolnog ulaza u podrumsku etažu građevine može
iznositi do 6 m.
Članak 99.
Donošenjem II izmjena i dopuna Urbanističkog plana
uređenja Matulja ne primjenjuje se Detaljni plan uređenja
centra Matulja (SN PGŽ 07/01, 20/09), koji se stavlja izvan
snage u posebnom postupku.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 100.
(1) Ova II izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Matulja izrađena je u četiri izvornika koji su ovjereni
pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Matulji i koji se čuvaju u
skladu sa zakonom.
(2) Po jedan izvornik čuva se u:
- Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja,
- Javnoj ustanovi Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske-županije, Ispostava Opatija,
- Pismohrani Općine Matulji.
Članak 101.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u
»Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-02/18-01/0003
Ur. broj: 2156/04-01-3-06-19-48
Matulji, 18. lipnja 2019.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MATULJI
Predsjednik
Darjan Buković, bacc. oec. v. r.
|