197.

Na temelju članka 13. stavka 1. i 7. Zakona o zaštiti od požara (»Službene novine« broj 92/10), članka 28. točka 22. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 23/09, 19/13, 25/13 - pročišćeni tekst, 5/18 i 8/18-pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (Službene novine» broj 26/ 09, 16/13 i 25/13-pročišćeni tekst) Županijska skupština Primorsko-goranske županije na 15. sjednici održanoj dana 15. studenoga 2018. godine, donijela je

ZAKLJUČAK

1. Donosi se Odluka o prihvaćanju usklađene Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Primorsko-goranske županije.

2. Donosi se Odluka o prihvaćanju usklađenog Plana zaštite od požara Primorsko-goranske županije.

(Odluke su sastavni dio ovog Zaključka)

Klasa: 021-04/18-01/8

Ur. broj: 2170/1-01-01/4-18-25

Rijeka, 15. studenoga 2018.

Predsjednik

Erik Fabijanić, v. r.

Na temelju članka 13. stavka 1. i 7. Zakona o zaštiti od požara («Službene novine» broj 92/10), članka 28. točka 22. Statuta Primorsko-goranske županije («Službene novine» broj 23/09, 19/13, 25/13 - pročišćeni tekst, 5/18 i 8/18-pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (Službene novine« broj 26/ 09, 16/13 i 25/13-pročišćeni tekst) Županijska skupština Primorsko-goranske županije na 15. sjednici održanoj dana 15. studenoga 2018. godine, donijela je

ODLUKU
o prihvaćanju usklađene Procjene ugroženosti
od požara i tehnoloških eksplozija
Primorsko-goranske županije

Članak 1.

Prihvaća se usklađena Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Primorsko-goranske županije, a na temelju pozitivnog mišljenja Policijske uprave primorsko- goranske, Sektor upravnih inspekcijskih poslova, broj: 511-09-21/1-4377/2-2018.MD od 17. rujna 2018. godine.

(Procjena ugroženosti je sastavni dio ove Odluke)

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-04/18-01/8

Ur. broj: 2170/1-01-01/4-18-26

Rijeka, 15. studenoga 2018.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština

Predsjednik

Erik Fabijanić, v. r.

Na temelju članka 13. stavka 1. i 7. Zakona o zaštiti od požara (»Službene novine« broj 92/10), članka 28. točka 22. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 23/09, 19/13, 25/13 - pročišćeni tekst, 5/18 i 8/18-pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (Službene novine» broj 26/ 09, 16/13 i 25/13-pročišćeni tekst) Županijska skupština Primorsko-goranske županije na 15. sjednici održanoj dana 15. studenog 2018. godine, donijela je

PROCJENU
UGROŽENOSTI OD POŽARA
I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

O p ć e n i t o

Na relativno malom prostoru, nalazi se šumom bogato gorsko područje, obalni pojas i veliki broj otoka i otočića. Ta tri prirodna tri kontrasta administrativno su objedinjena i čine Primorsko-goransku županiju. Svako od tih područja sa svojim specifičnim klimatskim uvjetima i drugim značajkama u svim razmatranjima čini zasebnu kategoriju u daljnoj obradi.

Kvarnerski zaljev i grad Rijeka kao njegovo glavno središte ključno su područje Županije pa i regije gornjeg Jadrana u širem smislu riječi, budući se u duboko uvučenom zaljevu Jadransko more najviše približilo Srednjoj Europi. Zahvaljujući toj činjenici područje današnje Županije oduvijek je bilo u žiži svih kretanja na ovim prostorima, a i šire, a što se posebno odnosi na prostore južne i centralne Europe.

Područje Županije jedno je od najsnažnijih gospodarskih područja Hrvatske i važan čimbenik u cjelokupnom razvoju i to kao prostor na kome se nalazi najznačajnija luka, bazna industrija, naftna i petrokemijska industrija, brodogradnja, razvijena turistička djelatnost i dr. Posebno značenje Županije ogleda se u njezinoj pomorsko-trgovačkoj i prometnoj funkciji. Na ovom se području susreće pet magistralnih cestovnih pravaca prema Puli, Trstu, Ljubljani, Zagrebu i Zadru, te dvije željezničke pruge prema Ljubljani i Zagrebu, a riječko područje predstavlja ključnu točku pomorske orijentacije Hrvatske, pa tako i Prostorni plan Hrvatske proglašava Rijeku najvećom i najvažnijom lukom i primorskim industrijskim centrom.

Zaštita od požara neke cjeline ili dijela iste, kao multidisciplinarna kategorija, podložna je stalnim promjenama, a što ovisi o preobrazbama u strukturi neke cjeline ili objekata unutar iste nastalih tjekom vremena. Parametri koji se direktno reflektiraju na stanje zaštite od požara nekog grada, kao što je Rijeka, kriju se u populacijskim kretanjima (struktura stanovništva sa izrazitim utjecajem ostvarenog stupnja kulture stanovanja i industrijsko-tehnološke kulture); dinamici izgradnje stambenih i inih objekata u ovisnosti od investicijske sposobnosti u datom momentu; u prometnoj povezanosti kako grada kao cjeline tako i objekata unutar istog; u spremnosti redovitog tekućeg i investicijskog održavanja objekata i njihovih dijelova u ispravnom-funkcionalnom stanju; u konstantnom ulaganju u komunalne sustave; u stalnom praćenju stanja zaštite od požara u susjednim jedinicama lokalne samouprave i dr.

Navedene kategorije predstavnici su dijela strukture problema kao posljedice organiziranog djelovanja čovjeka na nekom lokalitetu, a koje je nepohodno razmatrati uz parametre određene geografskim i hidrometeorološkim karakteristikama područja na kojem se grad nalazi. Uz to nameće se potreba poštivanja i drugih normi kao na pr. kriteriji posebne zaštite prirodnih, povijesnih i kulturnih znamenitosti. Sa druge strane moderni tempo života zahtjeva iznalaženje optimalnih mogućnosti primjene suvremenih tehnologija i materijala i tako redom za svako područje ponaosob.

Na području današnje Županije je tijekom desetljeća njegovana zaštita od požara koja je u tom smislu pratila funkcioniranje svih sfera gospodarskih aktivnosti i života u općem smislu te riječi.

Kreiranje politike požarno preventivnih i represivnih mjera u novije vrijeme odrađeno je donošenjem Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija 2000. godine. Kasnije, 2006. godine, pristupa se usklađivanju parametara Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, a iste godine usklađen je i spomenuti Plan zaštite od požara koji redovito je usklađivan sa stvarnim stanjem jednom godišnje, a 2013. godine izvršeno je usklađivanje Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.

Zakon o zaštiti od požara člankom 13. stavkom 7. propisao je obvezu usklađivanja Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija s novonastalim uvjetima najmanje jednom u pet godina, te se pristupa ovom postupku usklađivanja.

Analizirajući učinke dosadašnje primjene tretiranog akta na redovito usklađivanje Plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija utvrđeno je da je isti opterećen s velikim brojem podataka koji su već obrađeni na »nižoj« operativnoj razini t.j. u procjenama i planovima gradova i općina. Iz tog razloga u ovoj, predloženoj verziji usklađene Procjene određene kategorije iznesene su kumulativno (najizraženije u poglavlju koje obrađuje pregled vatrogasnih organizacija, pregled građevina u kojima stalno ili povremeno boravi veći broj ljudi, a i u nekim drugim poglavljima). Takvim pristupom predloženog teksta ničim se ne umanjuje mogućnost kompleksnog sagledavanja problematike tim više što se temeljni dokumenti gradova i općina redovito usklađuju s novonastalim stanjem.

Temeljem iznesenog za usklađivanje predmetne procjene ugroženosti od požara s novonastalim uvjetima pristupa se razradi svakog od segmenata postojeće donesene Procjene kako slijedi:

- seizmički i meteorološko klimatski podaci (padavine, temperatura, vlažnost zraka, vjetrovi);

- pregled površine gradskog područja, izgrađenosti, visine objekata i namjene prostora;

- pregled broja stanovnika, gustoće naseljenosti;

- pregled pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama;

- pregled pravnih osoba u gospodarstvu s povećanim opasnostima za nastajanje i širenje požara;

- pregled gospodarskih zona;

- pregled cestovnih prometnica;

- pregled elektroenergetskih građevina za proizvodnju i prijenos el. energije;

- pregled opskrbe i distribucije plina;

- pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari;

- pregled vatrogasnih domova za smještaj udruga dobrovoljnih vatrogasaca i profesionalnih vatrogasnih postrojbi;

- pregled izvorišta vode koja se mogu upotrebljavati za gašenje požara;

- pregled naselja i dijelova naselja u kojima su izvedene vanjske hidrantske mreže;

- pregled građevina u kojima stalno ili privremeno boravi veći broj osoba;

- pregled lokacija građevina u kojima se obavlja utovar i istovar zapaljivih tekućina, plinova i drugih opasnih tvari;

- pregled poljoprivrednih i šumskih površina po vrsti, starosti, i dr.;

- pregled naselja, kvartova, ulica i građevina koji su nepristupačni za vatrogasna vozila

- pregled naselja, kvartova, ulica i značajnijih građevina u kojima nema dovoljno sredstava za gašenje požara ;

- pregled sustava telefonskih i radio veza uporabljivih u gašenju požara;

- analiza uzroka požara koji su nastajali proteklih godina;

- pregled pravnih subjekata razvrstanih u I i II kategoriju ugroženosti od požara;

Tako obrađenom građom obuhvaćeni su svi sadržaji koji su temeljem Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (»N.N.«, br. 35/94, 110/05 i 28/10) određeni za donošenje ocjene stanja u županiji tj. ostvaren je kvalitetan preduvjet za usklađivanje predmetne Procjene.

Isto tako ističe se činjenica da se bitni elementi postojeće Procjene aktivno koriste pri izradi i donošenju godišnjih provedbenih programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara što ukazuje da je s istom korektno obrađena zadana tema.

Respektirajući naprijed navedene kategorije za izradu procjene ugroženosti od požara temeljem Programa aktivnosti prikupljena je građa o postojećem stanju i to:

- površina,

- broj pučanstva,

- pregled područja stambenih, industrijskih, turističkih, gradskih i seoskih naselja, te područja šumskih i poljoprivrednih površina,

- pregled građevina glede opasnosti od nastajanja i širenja požara, koje su određene procjenom ugroženosti za područje općine ili grada,

- pregled cestovnih i željezničkih prometnica, koje prolaze preko područja županije uz označavanje priključaka lokalnih prometnica,

- pregled vodovodne i vanjske hidrantske mreže, plinovoda, naftovoda i drugih glavnih instalacija za trensport zapaljivih i opasnih tvari,

- pregled većih građevina za uskladištenje zapaljivih, eksplozivnih i plinovitih tvari ili drugih opasnih tvari,

- pregled glavnih energetskih instalacija s njihovim ventilima,

- pregled značajnih građevina u kojima privremeno ili stalno boravi veći broj osoba,

- pregled vatrogasnih domova i broj dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasnih postrojbi za gašenje požara,

- pregled mjesta na kojima postoji stalno vatrogasno dežurstvo,

- pregled uređenih prirodnih crpilišta vode za gašenje požara,

- pregled sustava telefonske i radio-veze uporabljivih u gašenju požara,

- pregled zdravstvenih ustanova i bolnica koje bi pružile prvu pomoć ozlijeđenim u gašenju požara,

- pregled šumskih površina i vrste sastojaka šuma uz izgrađenost putova i požarnih prosjeka,

- pregled poljoprivrednih površina i izgrađenost putova,

- pregled broja požara i vrsta značajnih građevina i prostora na kojima su nastajali požari u zadnjih 10 godina,

- pregled izrađenosti procjena ugroženosti gradova i općina.

Tako prikupljenom građom obuhvaćeni su svi sadržaji koji su temeljem Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (»N.N.«, br. 35/94, 110/ 05 i 28/10) određeni za donošenje ocjene stanja u Županiji tj. ostvaren je kvalitetan preduvjet za razradu predmetne materije i to kroz stručnu obradu činjeničnih podataka i davanje mišljenja o:

- pravilnoj izgrađenosti i povezanosti naselja, gradova, zona, te poljoprivrednih i šumskih površina glede uvjeta za širenje požara,

- izgrađenosti prometnica za akciju gašenja požara,

- učinkovitosti izgrađene hidrantske mreže za gašenje požara,

- opasnosti od nastajanja požara u građevinama gdje boravi veći broj osoba, industrijskim, skladišnim i drugim opasnim građevinama i lokacijama, te zonama,

- opasnostima od nastajanja požara u određenim šumskim i poljoprivrednim područjima,

- opasnostima pri transportu i prijevozu opasnih tvari i određivanju područja na kojima se tajva opasnost očekuje,

- opasnostima na instalacijama za distribuciju plina i električne energije,

- opasnostima koje proizlaze iz dotrajalosti građevina, tehnologija ili instalacija za razvod energenata,

- opasnostima zbog neizgrađenosti putova ili njihove nedovoljne širine za gašenje požara vatrogasnim vozilima,

- funkcionalnosti sustava veza za opažanje i gašenje požara,

- brojnosti i osposobljenosti pučanstva za gašenje požara,

- prijevozu snaga za gašenje požara,

- djelotvornosti zdravstvene zaštite i prehrane gasitelja na većim požarima,

- broju profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojba.

Na temelju ovako razrađene problematike dan je prijedlog tehničkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti kako bi se opasnosti od nastajanja i širenja požara smanjila na najmanju moguću razinu.

*tablice se nalaze na dnu dokumenta*

4. PREGLED GRAĐEVINA GLEDE OPASNOSTI OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA KOJE SU ODREĐENE PROCJENOM UGROŽENOSTI ZA PODRUČJE OPĆINE ILI GRADA

- Postrojenja, građevine, objekti i prostori razvrstani u prvu kategoriju ugroženosti od požara

BI 3. Maj d.d., Rijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I e

Brodogradilište Viktor Lenac d.d., Rijeka, Martinšćica bb I e

INA-Industrija nafte d.d. Zagreb, Rafinerija nafte
Rijeka - lokacija Urinj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I a

JANAF d.d. Zagreb, Terminal Omišalj . . . . . . . . . . . . . I e

Luka Rijeka d.d., Rijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I g

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Zagreb, Ulica grada
Vukovara 54 tuneli na dionici od naplate Grobnik
do istočnog portala tunela Lučice . . . . . . . . . . . . . . . . . . I f

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Zagreb, Ulica grada
Vukovara 54 tuneli na dionici od istočnog portala tunela
Lučice do vijadukta Hambarište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I f

- Postrojenja, građevine, objekti i prostori razvrstani u drugu kategoriju ugroženosti od požara

Drvanjača Fužine, Fužine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II a

BINA Istra, Lupoglav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II a

Termoelektrana Rijeka, Kostrena . . . . . . . . . . . . . . . . . II b

HNK Ivan pl. Zajc, Rijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II b

Hrvatski kulturni dom, Rijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II b

KD Energo, Rijeka, RJ Plin s vagon istakalištem . . . . II b

Lošinjska plovidba - brodogradilište d.d., Mali Lošinj II b

Mrkopalj d.d., Mrkopalj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II a

RIO d.d., Rijeka, Izviđačka 13 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II b

RC Brodokomerc, Skladište Kukuljanovo . . . . . . . . . . II a

DI Klana, Klana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II b

TC Tower center, Rijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II a

ZTC, Rijeka

Calligaris d.o.o., Ravna Gora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II b

Ravna d.o.o., Ravna Gora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . II b

Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Zagreb,
Ulica grada Vukovara 54 tuneli na dionici

od vijadukta Hambarište do vijadukta Osojnik . . . . . . II a

- Ostala postrojenja, građevine, objekti i prostori

- objekti u industrijskim i radnim zonama Kukuljanovo, Matulji, Gramat, Žegoti i dr.

- postaje za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (oko 60 objekata)

- proizvodni i prijenosni objekti HEP-a

- hoteli i turistička naselja

- kampovi (oko 45 kampova) i marine

- trgovački centri (oko 40 objekata)

- skladišni prostori

- bolnice, lječilišta i domovi zdravlja

- noćni i disko klubovi (14)

- domovi kulture

- sportski centri (dvorane, bazeni)

- domovi umirovljenika

- učenički domovi i domovi za djecu i mladež i sl.

- osnovne škole s područnim školama, srednje škole i dječji vrtići

- visokoškolske ustanove

- zgrade javne uprave i pravosuđa

- zatvorene (podzemne i nadzemne) garaže

- visoki objekti preko 22 m bez obzira na namjenu

- objekti drvne industrije

- objekti farmaceutske industrije

- objekti prehrambene industrije

- odlagališta komunalnog otpada

- Otvoreni prostori

a) Područja s raslinjem pretežito razvrstanim u II stupanj ugroženosti, a naročito:

- područje otoka Cres, Lošinj i Rab

- zaleđe gradova Bakar, Crikvenica, Novi Vinodolski

b) Područje u kome raslinje nije pretežito razvrstano u II stupanj ugroženosti, ali iskustvene norme zahtjevaju da se to područje posebno tretira:

- područje otoka Krk

- masiv Učke koji se proteže na više jedinica lokalne samouprave i prekriva dio područja dvije Županije.

c) Izletišta:

- područje vrha Platak

- područje vrha Petehovac i Polane

- područje Lukovo (iznad Crikvenice)

- područje Gumance iznad Klane

d) Područja šuma pod posebnim režimom:

- Nacionalni park Risnjak

- Kupska dolina

- područje Matić poljane s obroncima Bjelolasice i Velike Kapele.

5. PREGLED CESTOVNIH I ŽELJEZNIČKIH PROMETNICA KOJE PROLAZE PREKO PODRUČJA ŽUPANIJE UZ OZNAČAVANJE PRIKLJUČAKA LOKALNIH PROMETNICA

5.1. Pregled cestovnih prometnica

Područjem Županije prolaze dva magistralna pravca i to Jadranska magistrala koja spaja Pulu s južnodalmatinskim područjem i E-65 paneuropski koridor koji povezuje zemlje srednje europe s lukom Rijeka, a na lokalnom nivou izgrađena je mreža prometnica. Sljedećom tablicom prikazan je izvod iz registra cesta Županije po važnosti i vrsti kolnika:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Što se tiče uređenosti kolnika na županijskoj i lokalnoj razini stanje je sljedeće:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Posebno se naglašava promet u mirovanju kao akutni problem. U gradovima na trgovima, pločnicima i prometnicama označena su parkirna mjesta, ali ovaj broj parkirnih mjesta ni približno ne udovoljava potrebama pa se uslijed parkiranih vozila tako stvaraju »čepovi« na prometnicama, a parkirana vozila nerijetko onemogućavaju pristupe objektima, slijepim odvojcima, dvorištima, vežama pa i gospodarskim subjektima.

Na dionici autoceste ceste od čvora Orehovica do granice Primorsko-goranske županije (vijadukt Osojnak) izgrađen je niz dvocijevnih tunela čija ukupna dužina iznosi preko 5 000 m, pa su temeljem Pravilnika o razvrstavanju građevina građevinskih dijelova i prostora u kategoriju ugroženosti od požara (»N,N.«, br. 62/94) i Studije ugroženosti od požara građevina na autocesti Rijeka - Zagreb (broj TD 186/03, izrađena od »CTZ« d.o.o., Zagreb), tuneli na dionici od naplate Kikovica do istočnog portala tunala Lučice razvrstani u If, tuneli na dionici od istočnog portala tunela Lučice do vijadukta Hambarište u If i tuneli na dionici od vijadukta Hambarište do vijadukta Osojnak u IIa kategoriju ugroženosti od požara. Tuneli su opremljeni sustavom prisilne ventilacije opremom i sredstvima za početno gašenje i za otkrivanje i dojavu požara.

*prikaz magistralnih puteva se nalazi na dnu dokumenta*

5.2. Pregled željezničkih prometnica

ŽELJEZNIČKA MREŽA         141,6 km

Željeznički čvor Rijeka jedan je od bitnih čimbenika razvitka kako šireg riječkog gravitacionog područja tako i cijele Hrvatske.

Željeznički čvor Rijeka predstavlja ukrižje dvije glavne pruge I reda (normalne širine kolosjeka 1435 mm) iz smjera Pivka, Ljubljana i Ogulin, Zagreb.

O značaju i važnosti željezničkog čvorišta govori podatak da je ukupna korisna dužina kolosjeka-dužina na koju se mogu postaviti pružna vozila, a da ne ometaju promet na susjednim kolosjecima - željezničkog čvora Rijeka 18.985 m na 90 kolosjeka, odnosno 7.541 m na 34 kolosjeka u željezničkom čvoru Sušak.

Mjere zaštite i intervencije pri prijevozu opasnih tvari na području Jedinice HŽ-a Prijevoz Rijeka utvrđuju temeljem zakona o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93), te pravilnika o međunarodnom i unutarnjem željezničkom prijevozu opasnih tvari (RID) i Uputa 162 utvrđuju uvjete pod kojim se odvija prijevoz i radnje u svezi sa prijevozom opasnih tvari, lokacije (kolosjeke utovara i istovara), čuvanje, smještanje vagona natovarenih opasnim tvarima, procjenu ugroženosti i postupak u slučaju havarije.

*prikaz željezničkih pruga se nalazi na dnu dokumenta*

6. PREGLED VODOVODNE I VANJSKE HIDRANTSKE MREŽE, PLINOVODA, NAFTOVODA I DRUGIH GLAVNIH INSTALACIJA ZA TRANSPORT ZAPALJIVIH I OPASNIH TVARI

Javna opskrba vodom stanovništva, pa tako i napajanje hidrantske mreže naselja u Primorsko-goranskoj županiji, riješena je kaptažama prirodnih izvorišta.

Izvori koji se koriste u vodoopskrbi i njihova izdašnost su sljedeći:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Vodoopskrbna mreža na području županije promjera DN 600 - DN 80 (izuzetno na starijim dijelovima DN 50) izvedena je od čeličnih, azbest-cementnih, lijevano željeznih cijevi, a novije izvedene trase od PVC i nešto manje od PEHD cijevi. Sva veća mjesta u županiji pokrivena su hidrantskom mrežom, dok je dio manjih mjesta i područja koja nisu pokrivena naveden u procjenama gradova i općina.

U planovima i procjenama zaštite od požara gradova i općina navedena su mjesta koja su pokrivena hidrantskom mrežom, te razvod hidrantske mreže sa promjerima cjevovoda, broj i lokacije hidranata, kao i kapaciteti za opskrbu.

Utvrđeno je da većina podzemnih hidranata nije propisno označena na pročeljima objekata, a da nadzemni nisu kompletirani sljepim spojkama (čepovima). Starost razvodne mreže je i do 50 godina, a gubici u cjevovodima nisu pouzdano utvrđeni.

Plinovodnu mrežu na području Primorsko-goranske županije čine: magistralni plinovod prirodnog plina Pula - Karlovac, lokalna mreža prirodnog plina u gradovima Rijeka i Bakar i općinama Viškovo, Čavle i Kostrena. Grad Kraljevica ima lokalnu mrežu miješanog ukapljenog naftnog plina.

»Plinacro« d.o.o. obavlja djelatnost transporta prirodnog plina visokotlačnim cijevima do distributivnih i industrijskih potrošača. Područjem Primorsko-goranske županije prolazi magistralni plinovod DN 500/75 Pula - Karlovac dužine veće od 100 km. Plinovod prolazi kroz područje gradova Opatije, Kastva, Bakra, Delnica i Vrbovskog, te općina Matulji, Viškovo, Klana, Jelenje, Čavle, Fužine, Lokve, Ravna Gora i Skrad. Transport se obavlja cijevima promjera 500 mm pod maksimalnim radnim tlakom od 75 bara. Magistralni plinovod kroz Županiju podijeljen je na devet dionica odijeljenih blok stanicama (BS) koje omogućuju zatvaranje pojedinih dijelova plinovoda u slučaju ispuštanja plina.

Komunalno poduzeće »Energo« d.o.o., Rijeka, distributer je koji putem plinovodnog sustava snabdjeva potrošače

plina u gradovima Rijeka i Bakar (Kukuljanovo), te u općinama Viškovo, Čavle i Kostrena s prirodnim plinom. Plinovodni sustav za Rijeku, Viškovo i Kostrenu priključen je na magistralni plinovod u mjerno-regulacijskoj stanici Marčelji, a za Bakar i Čavle u mjerno-regulacijskoj stanici Kukuljanovo.

Ostali potrošači na području županije (gospodarski subjekti, domaćinstva, javne ustanove i drugi), gdje nije instalirana plinska mreža u koriste butan-propan plin u čeličnim bocama od po 10 ili od 35 kg plina po boci ili imaju instalirane spremnike plina. Distrbuteri plina (operatori distribucijskog sustava) na području županije su INA d.d. - Proplin, Crodux d.o.o., Zagreb, Butan plin d.o.o., Novigrad i Petrol Jadran plin d.o.o. U županiji postoji i mreža prodajnih mjesta plina u čeličnim bocama, kao i mreža postaja za opskrbu motornih vozila autoplinom.

Područjem Primorsko-goranske županije prolazi i JANAF-ov naftovod od Omišlja prema unutrašnjosti. Jadranski naftovod je sustav za prijevoz nafte sastoji se od luke Omišalj i 759 km kopnenog naftovoda. Trasa naftovoda koja prolazi kroz područje županije dugačka je 75 km. Duž trase naftovoda ugrađeni su blok ventili koji se zatvaraju u slučaju oštećenja naftovoda te se tako naftovod u razdjeljuje u manje sekcije. Sustav JANAF-a izgrađen je kao međunarodni sustav transporta nafte od Luke i Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi. Projektirani kapacitet cjevovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje (MTG), a instalirani 20 MTG.

7. PREGLED VEĆIH GRAĐEVINA ZA USKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH, EKSPLOZIVNIH I PLINOVITIH TVARI ILI DRUGIH OPASNIH TVARI

7.1. Zapaljive i plinovite tvari

Po prirodi djelatnosti objekti rafinerije, naftovoda i petrokemije sigurno prednjače u ovoj kategoriji objekata. Poštujući tu činjenicu svi navedeni subjekti kategorizirani i kao takvi razvrstani u I kategoriju ugroženosti od požara. U slijedećoj tablici dat je pregled pravnih subjekata i/ili objekata koji skladište, prerađuju, prometuju ili u tehnološkom procesu rabe zapaljive i plinovite tvari, a za kategorizirane subjekte navodi se i kategorija ugroženosti:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

U Primorsko-goranskoj županiji veće količine upaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih tvari i opasnih tvari skladište se na slijedećim lokacijama:

- tereti kojima se manipulira i koji se skladište u Luci su: generalni tereti i opasne tvari.

- komunalno poduzeće »Energo« sa postajom za opskrbu prijevoznih sredstava tekućim prirodnim plinom u ulici M. Barača.

- skladišta od zapaljivih tekućina i plinova u ulici Milutina Barača.

- brodogradilište »3. maj« sa lokacijom u Liburnijskoj ulici sa skladištem boja i lakova, acetilenskom stanicom, spremnikom tekućeg kisika i skladištem karbida.

- -HŽ željeznički čvor Rijeka sa ranžirnim kolodvorom na kojemu se skladište vagon cisterne sa upaljivim tekućinama i plinovima koje nisu u poduzećima i koje čekaju na daljnji transport.

- Dezinsekcija sa skladištem otrova na lokaciji Veli vrh.

- KBC Rijeka sa spremnikom tekućeg kisika i posjedovanjem radioaktivnih tvari.

- INA d.d. sa svojim proizvodnim pogonom smještena izvan područja grada odnosno na Šoićima. Boce plina od 10 i 35 kg koje se tamo pune najčešće se koriste u stambenoj oblasti kako za grijanje tako i za kuhanje.

- Crodux plin d.o.o. u Industrijskoj zoni Kukuljanovo sa spremnicima UNP-a,

- postaje za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom

- pogoni drvne industrije sa silosima za prikupljanje i deponiranje drvne prašine.

7.2. Eksplozivi

Eksplozivne tvari za potrebe gospodarske djelatnosti skladište se na području Županije u slijedećim objektima:

- skladište eksploziva poduzeća »Viadukt« kod mjesta Vrata

- skladište eksploziva poduzeća »Nobel« na području Lisca

- skladište ekspoziva na području Grada Vrbovsko (PSRS 500 KG)

- skladište eksploziva GP »Krk« kod mjesta Garica

8. PREGLED GLAVNIH ENERGETSKIH INSTALACIJA S NJIHOVIM VENTILIMA

U sustavu HEP-a na području Primorsko-goranske županije djeluju:

- iz područja proizvodnje električne energije: TE Rijeka, HE Vinodol, HE Rijeka i HE Zeleni Vir, CHE Vrelo i RHE Lepenica,

- iz područja prijenosa električne energije, »Prijenosno područje Rijeka«, Opatija, za 220/110/35 kV naponske razine,

- iz područja distribucije električne energije, DP »Elektroprimorje« Rijeka za 35/20/10/0,4 kV naponske razine

Pored navedenih organizacijskih jedinica HEP-a za razmatranje problematike od požara od posebnog su značaja dispečerski centri i centri daljinskog upravljanja, a koji djeluju u okviru organizacijskih jedinica prijenosa i distribucije.

Objekti prijenosa električne energije su dalekovodi (zračni vodovi) 220 i 110 kV i transformatorska postrojenja

sa pripadajućim rasklopištima (trafostanicama) i to: trafostanica Melnice (III), trafostanica Delnice, trafostanica Krasica, trafostanica Krk, trafostanica Lošinj, TS Pehlin, trafostanica Lovran, trafostanica Matulji, trafostanica Moravice i RP Omišalj.

Objekte distribucije čini razvod vodova el. energije za 35/10/0,4 kV na području županije bilo da se radi o zračnoj ili kablovskoj mreži s pripadajućim trafostanicama u pogonima Rijeka, Crikvenica, Opatija, Krk, Rab, Cres-Lošinj, Rab i Skrad.

Sve stručne službe HEP-a funkcionalno su povezane posebnim sistemom veze na nivou dispečera i dežurnih službi. U funkciji je poseban sustav, koji koristi Centar daljinskog upravljanja, a putem kojeg je moguće upravljati transformatorskim stanicama (postrojenjima):

Od energetskih instalacija na području Primorsko-goranske županije trenutno su u funkciji produktovodi poduzeća »JANAF« d.d., »Plinacro« d.o.o. i »Energo« d.o.o. Rijeka.

Naftovod poduzeća »JANAF«, Zagreb. se proteže od terminala Omišalj, preko područja Kraljevice i Bakra u priobalju, Fužina i drugih goranskih općina do granice sa Karlovačkom županijom.

Sustav naftovoda je razvrstan u prvu kategoriju ugroženosti od požara i posjeduje vlastitu Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija sa svim grafičkim prilozima, a koja se nalazi pohranjena u stručnim službama poduzeća.

Plinovodni sustav poduzeća »ENERGO« Rijeka, obuhvaća srednjetlačnu i niskotlačnu mrežu prirodnog plina sa više mjerno-regulacijskih stanica u gradovima Rijeka i Bakar i općinama Viškovo, Kostrena i Čavle. Ukupna duljna plinovodnog sustava na području Rijeke je cca 150 km. Tvrtka kao kocesionar za distribuciju prirodnog plina na području županije izvodi ili su u planu radovi na širenju plinovodne mreže.

9. PREGLED ZNAČAJNIJIH GRAĐEVINA U KOJIMA PRIVREMENO ILI STALNO BORAVI VEĆI BROJ OSOBA

U skladu sa stavom da je nepotrebno opterećivati ovaj akt s velikim brojem podataka koji su već obrađeni na »nižoj« operativnoj razini tj. u procjenama i planovima gradova i općina, u nastavku se iznosi opći popis objekata u u kojima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba.

U procjenama ugroženosti od požara gradova i općina navedni su konkretni nazivi svakog objekta, njegova lokacija i kapacitet okupljanja.

- hoteli i turistička naselja

- kampovi (oko 45 kampova) i marine

- trgovački centri (oko 40 objekata)

- bolnice, lječilišta i domovi zdravlja

- noćni i disko klubovi (14)

- domovi kulture i knjižnice,

- muzeji,

- sportski centri (stadioni, dvorane, bazeni)

- domovi umirovljenika

- učenički domovi i domovi za djecu i mladež i sl.

- osnovne škole s područnim školama,

- srednje škole,

- dječji vrtići

- visokoškolske ustanove (sveučilište i veleučilište)

- zgrade lokalne i područne samouprave

- zgrade državne uprave,

- zgrade pravosuđa (sudovi, odvjetništvo)

- zatvorene (podzemne i nadzemne) garaže

- zgrade poslovne namjene,

- poslovne banke,

- visoki objekti preko 22 m bez obzira na namjenu

- vjerski objekti,

- industrijski pogoni s većim brojem zaposlenih

- autobusni i željeznički kolodvori

10. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA I BROJ DOBROVOLJNIH I PROFESIONALNIH VATROGASNIH POSTROJBA ZA GAŠENJE POŽARA

Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije određeno je, između ostalog, utvrđivanje činjeničnog stanja glede uvjeta smještaja, stupnja opremljenosti sa skupnom i osobnom opremom, te mogućnosti efikasnog funkcioniranja vatrogasnih postrojbi na području Županije. Kako specifičnost područja neše Županije zahtjeva stalnu brigu o sigurnosti pomorske komponente u gospodarskom razvitku, stručni tim je odlučio da u ovom poglavlju pored podataka o »kopnenim« represivnim snagama iznese i podatke o plovnim jedinicama opremljenim sa sredstvima za gašenje požara i spašavanje osoba ugroženim požarom na plovnim objektima.

Funkcionalnom razradom, s aspekta organizacije gašenja požara, područje Županije podjeljeno je na 15 požarnih područja kako slijedi:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

 

Primjenom tog sustava određene su postrojbe koje su nositelji vatrogasne intervencije na štićenom području, a kako su to u pravilu javne vatrogasne postrojbe one će biti obrađene podrobnije, a dobrovoljna vatrogasna društva će u ovom elaboratu biti samo naznačena. Detaljniji prikaz stanja u DVD-ima obrađen je u procjenama ugroženosti od požara gradova i općina osnivača društava.

Na području županije djeluje 6 javnih vatrogasnih postrojbi, 6 vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu i 59 postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava.

*Prikaz požarnih područja se nalazi na dnu dokumenta*

10.1. JAVNE VATROGASNE POSTROJBE

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeka

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeka djeluje u okviru dvije postaje i to »Centar« i »Vežica«.

Postaja »Centar« s pet vozača u smjeni broji najmanje pedeset profesionalnih vatrogasaca. Postaja je smještena u objektima u ulici Krešimirova 38.

Postaja »Vežica« s tri vozača u smjeni broji najmanje trideset i tri profesionalna vatrogasca. Postaja je smještena u istočnom djelu Grada Rijeka, u ulici Radnička 31. Objekt je novijeg zdanja i udovoljava potrebama vatrogasne postaje.

Lokacije na kojima su smještene vatrogasne postaje nužno uvjetuju i njihovo djelovanje pa tako vatrogasna postaja »Vežica« djeluje na istočnoj strani Grada Rijeka t.j. istočno od Riječine, a vatrogasna postaja »Centar« zapadno od Riječine u zapadnom djelu Grada. Ovakva podjela je uvjetna jer se kod svake intervenije u pripremu stavlja druga postaja, a o intervenciji odlučuje zapovjednik na intervenciji koji putem dežurnog dispečera po potrebi na lice mjesta upućuje dodatne snage kako u ljudstvu tako i u količini i tipu opreme koja je potrebita.

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke je središnja postrojba u sljedećim općinama i gradovima: Rijeka, Bakar, Kraljevica, Kastav, Viškovo, Jelenje, Čavle, Kostrena, Klana.

Prema pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95) Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeka raspolaže sljedećom opremom:

Vatrogasna postaja Centar:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Vatrogasna postaja Vežica:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

 

Javna vatrogasna postrojba Opatija

Javna vatrogasna postrojba sa tri vatrogasca - vozača u smjeni a broji najmanje trideset i tri profesionalna vatrogasca. Postrojba je smještena u Vatrogasnom domu Opatija, ul. Svetog Florijana 8.

Prema pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95) Javna vatrogasna postrojba Opatija raspolaže sljedećom opremom:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Javna vatrogasna postrojba Grada Krk

Javna vatrogasna postrojba Krk je postrojba s dva vozača u smjeni, a broji najmanje dvadeset dva profesionalna vatrogasaca. Postrojba je smještena u vatrogasnom domu na ulazu u Grad Krk, ulica S.Radića 11.

Javna vatrogasna postrojba Grada Krka je središnja postrojba za Grad Krk i općine Omišalj, Malinska-Dubašnica, Vrbnik, Dobrinj, Punat i Baška.

Prema pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95) Javna vatrogasna postrojba Grada Krk raspolaže sljedećom opremom:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

 

Javna vatrogasna postrojba Grada Mali Lošinj

Javna vatrogasna postrojba Grada Mali Lošinj je postrojba s dva vozača u smjeni, a broji najmanje dvadeset dva profesionalnih vatrogasaca. Postrojba je smještena u vatrogasnom domu na ulazu u Grad Mali Lošinj, sa sjeverne strane. Objekt je starijeg zdanja i nije u zadovoljavajućem je stanju. Smještaj (lokacija) postaje zadovoljava kriterije uključivanja vatrogasne tehnike na regionalnu prometnicu čime je omogućeno maksimalno smanjenje vremena dolaska na mjesto vatrogasne intervencije. Pri tome je nužno respektirati otežano odvijanje prometa tijekom turističke sezone, a naročito kod prijelaza okretnih mostova kod marine u Malom Lošinju i Osoru.

Javna vatrogasna postrojba Grada Mali Lošinj je središnja postrojba za grad Mali Lošinj.

Prema pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95) Javna vatrogasna postrojba Grada Mali Lošinj raspolaže sljedećom opremom:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Javna vatrogasna postrojba Grada Delnice

Javna vatrogasna postrojba Delnice broji 13 profesionalnih vatrogasaca što u cjelosti zadovoljava sistematizaciju.

Javna vatrogasna postrojba Delnice je središnja postrojba za grad Delnice.

Prema pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95) Javna vatrogasna postrojba Grada Delnica raspolaže sljedećom opremom:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Javna vatrogasna postrojba Grada Crikvenica

Javna vatrogasna postrojba Crikvenica broji 13 profesionalnih vatrogasaca što zadovoljava sistematizaciju. JVP Grada Crikvenice smještena je u objektu u Vinodolskoj ulici broj 16, Crikvenica.

Javna vatrogasna postrojba Grada Crikvenice je središnja postrojba za grad Crikvenicu i općinu Vinodolsku.

Prema pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95) Javna vatrogasna postrojba Grada Crikvenice raspolaže sljedećom opremom:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

10.2. DOBROVOLJNA VATROGASNA DRUŠTVA

GORSKI KOTAR

I POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Blaževci-Plemenitaš

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Blaževci-Plemenitaš« smješteno je na adresi Blaževci bb, 51328 BLAŽEVCI.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10

Vatrogasna postrojba DVD- Gomirje

Dobrovoljno vatrogasno društvo » Gomirje« smješteno je na adresi Jove Mamule 17, 51327 GOMIRJE a smještajni prostor zadovoljava.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Jablan

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Jablan« smješteno je na adresi Jablan 93,

51326 JABLAN.

nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Veliki Jadrč

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi Veliki Jadrč 5b,

51329 VELIKI JADRČ.

nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Lukovdol

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Lukovdol« smješteno je na adresi Lukovdol 30a, 51328 LUKOVDOL

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Moravice-Željezničar

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Željezničar« smješteno je u Moravicama na adresi Žrtava fašizma 21, 51325 MORAVICE.

nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Severin na Kupi

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Severin na Kupi« smješteno je na adresi Severina na Kupi 8/a, 51329 SEVERIN NA KUPI.

nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Vrbovsko (središnje društvo za Grad Vrbovsko)

Adresa: I. G. Kovačića 18, 51326 VRBOVSKO. Telefon: 875-253

Broj profesionalno zaposlenih djelatnika: 2, broj operativnih članova: 20.

II POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Ravna Gora (središnje društvo za općinu Ravna Gora)

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno na adresi Vatrogasna ulica broj 3, 51314 RAVNA GORA, tel.:818- 478, fax: 818-263

nema profesionalno zaposlenih djelatnika, broj operativnih članova: 20.

Postoji stalno vatrogasno dežurstvo u vremenu 0 - 24 i na broju telefona: 818 - 478.

Vatrogasna postrojba DVD-a Kupjak

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kupjak smješteno na adresi Kupjak 86, 51313 KUPJAK

broj operativnih članova: 10.

Vatrogasna postrojba DVD-a Stara Sušica

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno na adresi Karolinska cesta 60, 51314 STARA SUŠICA

telefon: 819 - 650

Broj profesionalno zaposlenih djelatnika: NEMA, broj operativnih članova: 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Stari Laz

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno na adresi Stari Laz bb, 51314 STARI LAZ

telefon: 819-847

Profesionalno zaposlenih djelatnika nema, a broj operativnih članova: 10

III POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Brod na Kupi

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi Kralja Tomislava 11, 51301 BROD NA KUPI.

Ima 10 operativnih članova.

Vatrogasna postrojba DVD-a Delnice

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Delnice« smješteno je na adresi Supilova 78, 51300 DELNICE zajedno s JVP grada Delnica a smještajni prostor zadovoljava. Profesionalno zaposlenih djelatnika nema, a broj operativnih članova: 10 Telefon: 811-232

Vatrogasna postrojba DVD-a Lokve (središnje društvo za općinu Lokve)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Lokve« smješteno je na adresi Šetalište Golubinjak4, 51316 LOKVE. Telefon 831-154

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 20

IV POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Brod Moravice

Dobrovoljno vatrogasno društvo Brod Moravice smješteno je na adresi Sunger 12, 51312 BROD MORAVICE.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a Skrad (središnje društvo za općinu Skrad)

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi Vatrogasna 6,

51311 SKRAD, a smještajni prostor zadovoljava. Telefon 810-141

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 20

V POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Čabar

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Čabar« smješteno je na adresi Vatrogasna bb, 51306 ČABAR a smještajni prostor zadovoljava. Telefon: 821-142

Broj operativnih članova je 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Gerovo

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Gerovo« smješteno je na adresi E. Kvaternika 45, 51304 GEROVO a smještajni prostor zadovoljava

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Plešce

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi A. Muhvića 18/1, 51303 PLEŠCE.

nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Prezid (središnje društvo za grad Čabar)

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi Vatrogasna 2, 51307 PREZID.

nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 20

Vatrogasna postrojba DVD-a Tršće

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi Školska 1, 51305 TRŠĆE, telefon 821-042

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

VI POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Fužine

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Fužine« je smješteno u vatrogasnom domu. Na adesi dr Franje Račkog 26, 51322 FUŽINE, telefon 835 - 370. Smještaj društva zadovoljava potrebe društva. Osovna namjena osim gašenja požara orvorenih prostora na području Općine i okoline, čuvanja zgarišta kod požara na otvorenom prostoru, edukacija mladih (što se čini u suradnji sa osnovnom školom) i preventivno djelovanje i pregled stambenih i drugih objekata temeljem Pravilnika o iskaznici ovlaštenih osoba za obavljanje određenih poslova kontrole zašite od požara.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika,a broj operativnih članova: 10.

Vatrogasna postrojba DVD-a Lič

Dobrovoljno vatrogasno društvo loč smješteno na adresi Vicičeva 31, 51323 LIČ telefon 830-074

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10.

Vatrogasna postrojba DVD-a Vrata (središnje društvo za općinu Fužine)

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je u centru mjesta u prostoru koji zadovoljava uvjete. Adresa: Vrata 48, 51321 VRATA, telefon: 835-814

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10.

Vatrogasna postrojba DVD- Mrkopalj (središnje društvo za općinu Mrkopalj)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Mrkopalj« smješteno je na adresi Muževski Kraj 2, 51315 MRKOPALJ Telefon: 830-400

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10.

Vatrogasna postrojba DVD-a Sunger

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi Sunger 60, 51315 MRKOPALJ.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 10

PRIOBALJE

VII POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Bribir (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Bribir«smješteno je na adresi Bribir 47, a smještajni prostor privremeno zadovoljava. Telefon 248-867.

Broj operativnih članova: 20

Vatrogasna postrojba DVD-a Crikvenica

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Crikvenica« smješteno je na adresi Vinodolska 16, Crikvenica, a smještajni prostor zadovoljava.

Broj operativnih članova: 20

Vatrogasna postrojba DVD-a »San Marino Novi Vinodolski« (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo San Marino »Novi Vinodolski« smješteno je na adresi Vatrogasna 2. Telefon: 244-321, 244-799; Fax: 244-321

Ima 4 profesionalno zaposlena djelatnika, a broj operativnih članova je 20

Stalno vatrogasno dežurstvo 0,00-24,00 na tel.: 244-321, 244-799

VIII POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Kostrena (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Kostrena« smješteno je na adresi Trg Sv. Barbare 1. Telefon . 289-032

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 20

Vatrogasna postrojba DVD-a Kraljevica (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kraljevica smješteno je na adresi Rovina 16, Kraljevica, Telefon : 281 - 254

Broj profesionalno zaposlenih djelatnika: NEMA, broj operativnih članova: 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a Bakar

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Bakar« smješteno je na adresi Palada bb, a smještajni prostor zadovoljava. Telefon. 761-201

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10.

Vatrogasna postrojba DVD-a Hreljin

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Hreljin« smješteno je na adresi Hreljin bb, a smještajni prostor zadovoljava. Telefon . 809-330

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Zlobin

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Zlobin« smješteno je na adresi Zlobin bb, a smještajni prostor zadovoljava. Telefon društva je 800-139.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Škrljevo (središnje društvo za Grad Bakar)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Škrljevo« smješteno je na adresi Škrljevo 127, a smještajni prostor zadovoljava. Telefon 251-590

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 20

IX POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Čavle (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo Čavle smješteno je na adresi Čavle 104, telefon: 250 - 285

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a I. Zoretić Španac» Jelenje (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo Jelenje »I. Zoretić Španac« smješteno je na adresi Dražice bb, Telefon : 051/230 - 313, Telefax: 051/230 - 313

Broj profesionalno zaposlenih djelatnika: 1, broj operativnih članova: 20.

X POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Halubjan - Viškovo (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Halubjan« smješteno je na adresi Gornji Sroki 133, Viškovo, Telefon : 256 - 863

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a Kastav (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kastav smješteno je na adresi Kastav 160

Telefon: 691 - 377 Telefax: 691 - 377

Broj profesionalno zaposlenih djelatnika: NEMA, broj operativnih članova: 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a Klana (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo Klana smješteno je na adresi Klana b.b.

Telefon: 808 - 004

Broj profesionalno zaposlenih djelatnika: NEMA, broj operativnih članova: 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a Škalnica

Dobrovoljno vatrogasno društvo Škalnica smješteno na adresi Škalnica b.b., telefon 808 - 190

Broj profesionalno zaposlenih djelatnika: NEMA, broj operativnih članova: 10.

XI POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Kras (Šapjane) (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi Pasjak 70, Šapjane i odjeljenje Mune.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, broj operativnih članova: 20 + 6

Vatrogasna postrojba DVD-a Lovran (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Lovran« smješteno je na adresi Šetalište M.Tita 64/A, Lovran.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 20

Vatrogasna postrojba DVD-a Opatija (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi Sv.Florijana 6, Opatija.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a »Sisol« Mošćenička Draga

Dobrovoljno vatrogasno društvo Sisol smješteno je na adresi Sv. Petar bb, Mošćenička Draga. Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Učka

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Učka« smješteno je na adresi Vela Učka 13, Ičići.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10

XII POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Drenova

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Drenova« smješteno je na adresi Drenova bb, a smještajni prostor zadovoljava minimalne uvjete za rad.

Članstvo: broj operativnih članova: 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a »Sušak« Rijeka

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Sušak« je smješteno u istom objektu sa VP »Vežica« u Radničkoj 31. U DVD-u »Sušak« ima 20 operativnih članova.

OTOCI

XIII POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Baška (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Baška« nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 20

Vatrogasna postrojba DVD-a Dobrinj

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Dobrinj« smješteno je na adresi Sv. Vid 39. Dobrinj, a smještajni prostor zadovoljava.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10

Vatrogasna postrojba DVD-a Krk

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Krk« smješteno je na adresi S.Radića 11, Krk, a smještajni prostor zadovoljava s vatrogasnim odjeljenjima u općini Punat i općini Malinska-Dubašnica.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 40

DVD Krk - 20

Vatrogasno odjeljenje u općini Punat - 10

Vatrogasno odjeljene u općini Malinska-Dubašnica - 10.

Vatrogasna postrojba DVD-a Njivice (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Njivice« smješteno je na adresi Trg Ante Starčevića 5, Telefon . 655-357

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 20

Vatrogasna postrojba DVD-a Vrbnik (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo smješteno je na adresi Namori bb, Vrbnik.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova: 20

XIV POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Rab (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Rab« smješteno je na adresi Rab, Palit 49, nema profesionalno zaposlenih vatrogasaca, a broj operativnih članova 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a Lopar (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo »Lopar« smješteno je na adresi Lopar 288, telefon 775-175, broj operativnih članova: 20

XV POŽARNO PODRUČJE

Vatrogasna postrojba DVD-a Cres (središnje društvo)

Dobrovoljno vatrogasno društvo Cres smješteno je na adresi Cres, Šetalište 20. travnja, telefon: 572 - 007

Broj profesionalno zaposlenih djelatnika: 4, broj operativnih članova: 20.

Vatrogasna postrojba DVD-a Lošinj (središnje društvo)

Dobrovoljna vatrogasna postrojba »Lošinj« operativno pokriva područje otoka Mali Lošinj, Unija i Ilovika s odjeljenjima. Prostorije društva su vatrogasnom domu kojeg koristi Javna vatrogasna postrojba na adresi Lošinjskih Brodograditelja 37. Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 30.

Vatrogasna postrojba DVD-a Susak

Dobrovoljna vatrogasna postrojba Susak operativno pokriva područje otoka Susak.

Usporedbom zadanih parametara iz Pravilnika o minimumu tehničke opreme sa stvarnim, trenutnim stanjem proizlazi da glede opreme i broja i vrste vatrogasnih vozila (po broju i vrsti) društvo nije opremljeno sa propisanom opremom (na pr. društvo posjeduje dvije pumpe, a nema tehnički pregled vozila), ali se mora istaknuti da društvo djeluje u specifičnim uvjetima pa nema potrebe za opremanje istog s vozilima. Društvo je osposobljeno za samostalno djelovanje na manje složenim požarima, a u slučaju složenog požara ili požara većeg razmjera dolazi do uključivanja u intervenciju Javne vatrogasne postrojbe Grada Mali Lošinj.

Nema profesionalno zaposlenih djelatnika, a broj operativnih članova je 10.

10.3. PROFESIONALNE VATROGASNE POSTROJBE U GOSPODARSTVU

Temeljem pravilnika o razvrstavanju građevina, građevinskih djelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (»N.N.«, br. 62/94), MUP PU primorsko-goranska izvršio je razvrstavanje građevina i prostora na području županije, te je rješenjima naloženo da sledeći subjekti moraju imati profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu:

Profesionalna vatrogasna postrojba BI 3. maj

Profesionalna vatrogasna postrojba »Viktor Lenac« Rijeka

Profesionalna vatrogasna postrojba INA Urinj,

Profesionalna vatrogasna postrojba JANAF Omišalj,

Profesionalna vatrogasna postrojba Luka Rijeka,

Profesionalna vatrogasna postrojba Autocesta Rijeka- Zagreb (HAC-ONC),

Profesionalna vatrogasna postrojba (SVS) Aerodrom Rijeka - status ima prema zrakoplovnim propisima

Sve navedene postrojbe ustrojene su temeljem planova zaštite od požara matičnih subjekata. Tim planovima određen je broj djelatnika u postrojbi kao i neophodna oprema za normalno operativno djelovanje postrojbe.

10.4. PREGLED SUSTAVA GAŠENJA POŽARA NA MORU

U priobalju Primorsko-goranske županije nema plovnih jedinica opremljenih sa sredstvima za gašenje požara, a zbog latentne opasnosti od nastajanja požara na plovilima i priobalju, u nedostatku vlastitih snaga, valja računati na najbliže plovne jedinice opremljene s odgovarajućom opremom i posadom osposobljenom za gašenje požara na moru.

Na području Primorsko goranske županije, takve plovne jedinice djeluju u sklopu poduzeća »Jadranski pomorski servis«. U riječkoj luci, odnosno u lukama Kraljevica i Omišalj, uvijek su prisutni remorkeri. Jadranskog pomorskog servisa s tehničkim mogućnostima navedenim u tabeli.

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Prilikom angažiranja remorkera na širem području ključnu ulogu ima pravovremena dojava događaja i kordinacija mjesno nadležnog lučkog kapetana s odgovornim u Lučkoj kapetaniji Rijeka.

Lučka kapetanija zadužena je gašenje i spašavanje brodova u zoni priobalja Primorsko-goranske županije.

11. PREGLED MJESTA NA KOJIMA POSTOJI STALNO VATROGASNO DEŽURSTVO

Stalno vatrogasno dežurstvo u funkciji je kod Javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD) i profesionalnih vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu (PVPG) te kako slijedi:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

12. PREGLED UREĐENIH PRIRODNIH CRPILIŠTA VODE ZA GAŠENJE POŽARA

Kao izvori za snabdijevanje vodom vatrogasnih vozila predviđa se i korištenje mora, prirodnih vodotokova i javnih cisterni.

U planovima gradova i općina navedena su mjesta koja su pogodna za organiziranje snabdijevanja vodom vatrogasnih vozila iz prirodnih izvora.

13. PREGLED SUSTAVA TELEFONSKE I RADIO- VEZE UPORABLJIVIH U GAŠENJU POŽARA

TELEFONSKE VEZE

Zahvaljujući snažnom razvoju telefonije u zadnjih nekoliko godina ovaj sustav u tehničkom smislu u cjelosti zadovoljava potrebe kako u domeni dojave požara tako i upotrebljivosti za vrijeme trajanja akcije gašenja požara. Pri tome se naročito ističe uporabljivost mobilnih telefona.

RADIJSKE UKV VEZE

Koriste se prvenstveno semidupleksne radio veze prema centralnoj stabilnoj postaji županijskog vatrogasnog operativnog centra (ŽVOC).

Na raspolaganju vatrogasnim postrojbama za slučaj većeg broja vatrogasnih intervencija mogu se koristiti i simpleksni radio kanali - ANALOGNI I DIGITALNI.

Osim pokrivanja područja operativnog djelovanja u sjedištu Javne vatrogasne postrojbe Rijeka ova se semidupleksna veza koristi za šire područje Županije.

Navedena raspodjela i slobodan broj raspoloživih kanala zadovoljava, no sagledavajući korištenje veze na širem području u slučajevima više istovremenih požara nije dostatna. Stoga su upotrebu 2018. godine uvedeni digitalni radni kanali kao i stožerno zapovjedno vozilo s mogućnosti rada na analognim, digitalnim kanalima, rad s TETRA sustavom MUP-a te satelitskom komunikacijom.

Sustav radio veze koju koriste vatrogasne postrojbe:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

14. PREGLED ZDRAVSTVENIH USTANOVA I BOLNICA KOJE BI PRUŽILE PRVU POMOĆ OZLIJEĐENIM U GAŠENJU POŽARA

Zavod za Hitnu medicinu (194)

Služba za pružanje Prve medicinske pomoći uključuje se u akciju gašenja požara:

- ako se iz dojave o događaju može zakjučiti da na licu mjesta ima povređenih osoba;

- ako zapovjednik akcije gašenja procjeni da radi prisutnosti većeg broja osoba na mjestu kome se provodi akcija gašenja požara (gasioca i/ili ostalih osoba) ili radi konfiguracije terena, specifičnosti objekta ili vremenskih uvjeta postoji opasnost od ozlijeđivanja.

Služba za pružanje prve medicinske pomoći uključuje se u akciju putem telefona 194 po dispečeru JVP (ŽVOC) i/ili korištenjem sustava veze putem Centra 112.

Dispečer JVP (ŽVOC) ili službujuća osoba Centra 112 dužni su kod upućivanja poziva Hitne medicinske pomoći iznijeti sve rspoložive podatke o stanju na mjestu događaja.

U nastavku je dat pregled zdravstvenih ustanova:

Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, Rijeka, B. Blečića bb:

Ispostava Rijeka Ispostava Krk

Ispostava Cres Ispostava Mali Lošinj

Ispostava Crikvenica Ispostava Opatija

Ispostava Čabar (Prezid) Ispostava Rab

Ispostava Delnice Ispostava, Vrbovsko

Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Rijeka, Krešimirova 52

Ispostava Rijeka, Rijeka, Krešimirova 52,

Ispostava Crikvenica, Crikvenica, Kotorska bb,

Ispostava Čabar, Čabar, Narodnog oslobođenja 7,

Ispostava Delnice, Delnice, Šetalište I.G. Kovačića bb,

Ispostava Krk, Krk, Vinogradska bb,

Ispostava Mali Lošinj, Mali Lošinj, Priko 69,

Ispostava Opatija, Opatija, Stubište dr. Vande Ekl 1,

Ispostava Rab, Rab, Palit 20,

Ispostava Vrbovsko, Vrbovsko, Dobra 20

Bolnice (klinički bolnički centar i specijalističke bolnice):

KBC Rijeka - lokalietet Rijeka, Rijeka, Krešimirova 42,

lokalitet Sušak, Rijeka, Tome Strižića 3,

lokalitet Kantrida, Rijeka, Istarska 43

Klinika za ortopediju Lovran, Lovran, Šetalište maršala Tita 1

Ističe se da je Planovima zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Gradova i Općina točno razrađeno (poimenično s brojevima telefona i adesama) koja se služba odnosno liječnik može angažirati na pružanju prve medicinske pomoći za vrijeme akcije gašenja požara, kao i postupak stavljanja u funkciju specijalističkih odjela riječke bolnice.

15. PREGLED ŠUMSKIH POVRŠINA I VRSTE SASTOJAKA ŠUMA UZ IZGRAĐENOST PUTOVA I POŽARNIH PROSJEKA

GRAD RIJEKA

U sljedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Rijeka, a razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

GRAD BAKAR

U sljedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Rijeka koje su razvrstane u II kategoriju ugroženosti šuma od požara i veće su od 10 ha:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Na području Grada Bakra Nacionalni park Risnjak zauzima 250 ha. Bakarski dio tvori homogen šumski kompleks na njegovoj južnoj strani. I za Nacionalni park kao i za druge subjekte koji su kategorizacijom razvrstani u I i/ili II kategoriju mjere za zaštitu od požara proizlaze iz njihovih Planova i Procjena koje su obavezni izraditi.

GRAD KRALJEVICA

Šume i šikare na širem području Grada, predstavljaju razne degradacijske stadije koji se danas nalaze u prirodnoj obnovi. To se odnosi prvenstveno na površine u blizini mjesta Križišće i Šmrika. Šumski elementi naseljavaju i osvajaju nekadašnje travnjačke površine i to u prvom redu razna grmolika vegetacija.

Pod površine šuma smatraju se borove kulture i submediteranske šume raznih uzgojnih stadija koje se nalaze raspršene na cijelom teritoriju Grada, a starosti su preko 30 god. Iste površine su dobro otvorene s šumskim prosjekama s elementima šumskih cesta, te sa javnim prometnicama. Vezano na procjenu opasnosti od požara, u II stupanj ugroženosti spada 70,72 ha državnih i 332,00 ha privatnih šuma.

Državne šume koje su svrstane u II stupanj ugroženosti od požara su isključivo borove kulture manjih površina koje su podizane na raznim lokacijama i na cijelom terenu Grada, kojom gospodari Šumarija Rijeka.

Promatrajući otvorenost šuma protupožarnim prosjekama sa elementima šumskih cesta možemo reći da je otvorenost zadovoljavajuća, te da su svi veći šumski kompleksi pristupačni za prilaz vatrogasnim vozilima, te da potreba za izgradnjom nema.

Najugroženija šumska područja su neposredno uz prometnice koje imaju veći intenzitet prometa, a pogotovo uz rubove naselja gdje opasnost za nastanak požara prijeti kod spaljivanja poljoprivrednih površina, te povećanog kretanja pučanstva.

Pregled državnih šuma II stupnja ugroženosti:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Pregled privatnih šuma II stupnja ugroženosti

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

GRAD KASTAV

Šumske površine raspoređene su u sjevernom i istočnom dijelu Grada. Šumarija Rijeka gospodari sa 23,55 ha državnih šuma (šuma Lužina sjeverno od povijesne jezgre Kastva), a ostalo oko 400 ha su privatne šume. Šume u privatnom vlasništvu razvrstane su u III, a državne šume u II i III kategoriju ugroženosti od požara.

GRAD CRIKVENICA

Na većini površina autohtona vegetacija je izmiješana u raznim omjerima s borovima, što znači da je u stanišnim uvjetima nastupio napredak, te da postepenim uklanjanjem bora treba nastupiti konverzija vrste. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stanje šuma i šumskih zemljišta na području Grada Crikvenice je: šume i šumsko zemljište 981 ha, pašnjaci i lvade 1379 ha, ostalo poljoprivredno tlo 171 ha i neplodno tlo 305 ha. Skoro 50% površine nalazi se pod pašnjačkom i livadskom vegetacijom. Ovdje se radi o zaleđu naseljenih mjesta na tlima lošije kvalitete koja su u prošlosti bila korištena za ispašu stoke.

Uzimajući u obzir da sve veći dio pašnjaka prelazi u šumska zemljišta i prirodno se zašumljuje, možemo ocijeniti da će učešće šuma i šumskih zemljšta u ukupnoj površini zacijelo rasti. U slijedećim tablicama dati ćemo prikaz šuma i šumskih zemljišta prema kategoriji vlasništva i namjeni.

Područje pod borovom kulturom iznosi cca 198,5 ha, razvrstano je u II kategoriju ugroženost,i te isto nadzire Šumarija Crikvenica. Šumsko područje crnogorice nalazi se u 8 odjela, a sasvim mali dio je u privatnim posjedima.

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

GRAD NOVI VINODOLSKI

Šume zauzimaju površinu od 16.194,04 ha, što čini oko 60% površine Grada. U tim šumama učešće bukve iznosi oko 70 %, na crnogoricu otpada 25 % i 5% je hrast. Zaštitne šume zauzimaju površinu od 1.019,03 ha, što je također značajna površina, a šume posebne namjene zauzimaju površinu od 4.741,05 ha. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište zauzima površinu od 2.587,04 ha. Sveukupno državnih i privatnih šuma na području Grada Novi Vinodolski ima 24.526,27 ha.

Sa stanovišta razmatranja zaštite od požara od posebnog interesa je kultura četinjača (crnog bora), područja obrasla šmrikom te površine pod šikarom i makijom, a koje su razvrstane u II stupanj ugroženosti.

Šumom odnosno šumskom površinom razvrstanom u II stupanj ugroženosti gospodari Uprava šuma Senj putem Šumarija Crikvenica i Novi Vinodolski koje svake godine donose posebne Operativne planove zaštite šuma od požara za područje šuma kojima gospodare.

Šumske površine kojim gospodari Uprava Šuma Senj odnosno Šumarije Crikvenica i Novi Vinodoolski, su slijedećih stupnjeva ugroženosti od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

OPĆINA VINODOLSKA

Šumsko područje prekriva 12.865,93 ha odnosno 84,64 % površine Općine, a odnosi se na kulturu četinjača (crni bor, grab, hrast i manja sastojina crnike) s kojom gospodare Šumarija Crikvenica i Novi Vinodolski, a preostala površina Općine prekrivena je listopadnim submediteranskim i mediteranskim šumama (uglavnom bukva).

Sa stanovišta razmatranja zaštite od požara od posebnog interesa je kultura četinjača (crnog bora), područja obrasla šmrikom te površine pod šikarom i makijom, a koje su razvrstane u II stupanj ugroženosti.

Šumske površine kojim gospodari Uprava Šuma Senj odnosno Šumarije Crikvenica i Novi Vinodoolski, su slijedećih stupnjeva ugroženosti od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Lokaliteti spomenutih šuma nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, izgrađeno je i protupožarnih cesta kroz same lokalitete što će se i nastaviti u sklopu mogućnosti.

GRAD OPATIJA

Područje prekriveno šumom (3.490,55 ha) je u posjedu Šumarije Opatija, koja s tim šumskim fondom gospodari.

U sljedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Opatija, a razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, odnosno protupožarnih puteva, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

GRAD RAB

Područje Grada Rab prekriveno je listopadnim submediteranskim i mediteranskim šumama (značajne su površine šume obrasle grabom, hrastom i crnikom) i kulturama i sastojinama četinjača. Sa stanovišta razmatranja zaštite od požara od posebnog interesa su sastojine i kulture četinjača (poglavito alepskog bora i crnog bora), područja obrasla crnikom te površine pod šikarom i makijom.

Policijska uprava Primorsko-goranska Rijeka provela je postupak razvrstavanja gospodarskih subjekata po kategorijama ugroženosti, a Šumarija Rab razvrstana je rješenjem od 16. srpnja 1998. godine u II b kategoriju. Navedeno rješenje je tijekom 2007. Godine ukinto rješenje i zamijenjeno novim broj 511-09-21/1-UP/I-2379/2-2007.ŠZ, kojim je Šumarija Rab razvrstana u III kategoriju ugroženosti od požara.

Neovisno o tome Uprava šuma Senj putem Šumarije Rab svake godine donosi poseban Plan zaštite šuma od požara za područje šuma kojima gospodari kojim je u detalje razrađena kvaliteta šuma u pojedinim odjelima gospodarskih jedinica. Taj Plan, zajedno sa spomenutim popisom gospodarskih jedinica i odjela i grafičkim prikazom cijelog područja čini jednu cjelinu, a jedan je primjerak tako kompletirane dokumentacije pohranjen u DVD-u Rab.

Slijedom navedenog za razmatranje problematike zaštite šuma od požara u ovoj procjeni navode se stupnjevane šume kumularivno po gospodarskim jedinicama. Za GJ Kalifront karakteristično je da se radi o šumi crnike i makiji, a u GJ Kamenjak ima kultura alepskog i crnog bora. U gospodarskoj jedinici Kamenjak nema dovoljno izgrađenih cesta čime je otežan pristup vatrogasnoj tehnici, pa je o tom momentu nužno voditi računa kod izrade godišnjih planova zaštite šuma od požara radi osiguravanja sredstava za saniranje stanja.

U sljedećoj tablici dat je takav prikaz šumskih površina kojima gospodari Šumarija Rab, a koje su razvrstane u II, III i IV stupanj ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, a pored toga u funkciji pristupa (protupožarnih puteva) su i izvedene prosjeke s elementima šumskih cesta koje zadiru do najudaljenijih, šumom obraslih, područja otoka.

Spomenuta Procjena ugroženosti i Plan zaštite od požara za područje šuma kojima gospodari Šumarija Rab (uključujući i grafički prikaz terena) čini sastavni dio ove procjene, a jedan je primjerak pohranjen u dobrovoljnom vatrogasnm društvu »Rab«.

OPĆINA LOPAR

Područje Općine prekriveno je listopadnim submediteranskim i mediteranskim šumama (značajne su površine šume obrasle grabom, hrastom i crnikom) i kulturama i sastojinama četinjača. Sa stanovišta razmatranja zaštite od požara od posebnog interesa su sastojine i kulture četinjača (poglavito alepskog bora i crnog bora), područja obrasla crnikom te površine pod šikarom i makijom. Tim šumama u većem dijelu gospodari Šumarija Rab.

Šumarija svake godine donosi poseban Plan zaštite šuma od požara za područje šuma kojima gospodari kojim je u detalje razrađena kvaliteta šuma u pojedinim odjelima gospodarskih jedinica. Taj Plan, zajedno sa spomenutim popisom gospodarskih jedinica i odjela i grafičkim prikazom cijelog područja čini jednu cjelinu, a jedan je primjerak tako kompletirane dokumentacije pohranjen u VZ otoka Rab.

Svi navedeni lokaliteti šumskih površina ugroženih požarom nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, a pored toga u funkciji pristupa (protupožarnih putova) su i izvedene prosjeke s elementima šumskih cesta koje zadiru do najudaljenijih, šumom obraslih, područja otoka.

GRAD MALI LOŠINJ

Šumsko područje Grada Mali Lošinj prekriva cca 60 % površine otoka (ostatak od 30% čini poljoprivredno zemljište i cca 10% površine na stambena naselja i ostale površine na kojima su podignuti objekti razne namjene).

Područje Grada prekriveno je listopadnim submediteranskim i mediteranskim šumama (značajne su površine šume obrasle crnikom te grabom i hrastom) i kulturama i sastojinama četinjača. Sa stanovišta razmatranja zaštite od požara od posebnog interesa su sastojine i kulture četinjača (poglavito crnog bora), područja obrasla crnikom te površine pod šikarom i makijom. Uprava šuma Buzet putem Šumarije Mali Lošinj koja svake godine donosi poseban Operativni plan zaštite šuma od požara za područje šuma kojima gospodari.

U nastavku su kumulativno prikazane šumske površine kojima gospodari Šumarija, a koje su razvrstane u I, II i III stupanj ugroženosti:

1. u gospodarskoj jedinici Vrana:

I stupanj ugroženosti: - borova kultura kod kampa Bijar, dva manja kompleksa kod mjesta Ustrine (prema Pizinu) i jedan kompleks između Prešnje i Doli (2 km južno od mjesta Belej - taj lokalitet je podjeljen na dva dijela s magistralnom prometnicom Mali Lošinj-Cres);

2. u gospodarskoj jedinici Punta Križa nema šuma razvrstanih u I stupanj ugroženosti, a II i III stupanj zastupljen je kako slijedi:

II stupanj ugroženosti 183 ha;

III stupanj ugroženosti 1002 ha.

Radi se o kulturama četinjača 33 ha, panjača crnike 983 ha, makija 83 ha i garig 65 ha.

3. U gospodarskoj jedinici Čikat (obraslo 1345 ha, neobraslo 523 ha), nema šuma razvrstanih u I stupanj ugroženosti, a II i III stupanj zastupljen je kako slijedi:

II stupanj ugroženosti 1569 ha;

III stupanj ugroženosti 273 ha.

Radi se o kulturama četinjača 410 ha, panjača crnike 542 ha, makiji 384 ha i garig 9 ha.

Pošto Šumarija ne gospodari sa svim šumama na području Grada u ovom tekstu nije dat precizan opis svih lokaliteta razvrstanih u I, II i III stupanj ugroženosti jer je zaključeno da bi uslijed usitnjenosti i raštrkanosti šumskih predjela (odjela i odsjeka) takav opis samo unio konfuziju u pregled stanja na terenu, pa je zaključeno da se u tom segmentu težište usmjeri na izuzetno kvalitetan kartografski materijal područne Šumarije, a čija se kopija nalazi u prostorijama Javne vatrogasne postrojbe Mali Lošinj i koji čini sastavni dio Godišnjeg operativnog plana zaštite šuma od požara u šumariji Cres-Lošinj.

Svi navedeni ugroženi lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, a pored toga u funkciji protupožarnih puteva su i prosjeke koje održava područna Šumarija, a od kritičnih pozicija posebno se ističe potreba trasiranja i izrade protupožarnog puta na predjelu Punta Križa jer je tu gasiocima na raspolaganju samo jedna prometnica nedovoljne širine za istovremeno provođenje akcije gašenja požara i evakuacije stanovništva i gostiju s područja mjesta Punta Križa i velikog autokampa na krajnjem jugu poluotoka.

GRAD CRES

Šumsko područje Cresa prekriva cca 60 % površine otoka (ostatak od 35% potpada pod poljoprivredno zemljište i cca 5% površine na stambena naselja i ostale površine na kojima su podignuti objekti razne namjene).

Područje Grada prekriveno je listopadnim submediteranskim i mediteranskim šumama (značajne su površine šume obrasle grabom, hrastom i crnikom) i kulturama i sastojinama četinjača. Sa stanovišta razmatranja zaštite od požara od posebnog interesa su sastojine i kulture četinjača (crni bor), područja obrasla crnikom te površine pod šikarom i makijom. Uprava šuma Buzet putem Šumarije Cres koja svake godine donosi poseban Operativni plan zaštite šuma od požara za šume kojima gospodari.

U u nastavku su prikazane šumske površine kojima gospodari Šumarija, a koje su razvrstane u I stupanj ugroženosti:

1. U gospodarskoj jedinici Tramontana slijedeći šumski predjeli: Bok, Komišalj, Cerovica, Kal, Posi, Kamenova, Panemovica, Oštri vrh, Požežin, Sv. Petar, Veli bok, Ograde, Vodice, Kraj, Žukovica, Smudovi, Golubinjec, Straganac, Sv. Bartol, Vrh Cres, Črešnjevica i Pere u ukupnoj površini od 906 ha.

2. U gospodarskoj jedinici Vrana slijedeći šumski predjeli : Mala prepoved, Dekine, Vela prepoved, Ustrine, Zaglav, Vrh Dolac-Belejska, Opatijski, Srednje brdo, Pitroin, Longa, Komunadice, Miholašćica, Draga babina, Sad, Hrib, Poharska, Beneštrovica, Pešćivica, Križ, Tina, Slatina, Sovinj, Marinska, Lokva, Kod lugarnice, Melzicarice, Željzna, Žana, Kući i Mikuj u ukupnoj površini od 857 ha.

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, a pored toga u funkciji protupožarnih puteva ima 36,17 km u gospodarskoj jedinici Tramontana, a u gospodarskoj jedinici Vrana 14,30 km.

Spomenuti Operativni plan zaštite šuma od požara za područje šuma kojima gospodari Šumarija Cres (uključujući i grafički prikaz terena) pohranjen je u Javnoj vatrogasnoj postaji Grada Mali Lošinj i u dispečerskom centru JVP Rijeka (od kuda se rukovodi svim većim akcijama gašenja požara na području Županije).

GRAD KRK

Sa stanovišta razmatranja zaštite od požara u Gradu Krk od posebnog interesa su sastojine i kulture četinjača (poglavito crnog bora), područja obrasla crnikom te površine pod šikarom i makijom kao i šumska područja prošarana maslinom. Uprava šuma Senj putem Šumarije Krk svake godine donosi Operativni plan zaštite šuma od požara za područje šuma kojim gospodari, a koji se sastoji od elaborata i detaljnog zemljovida s ucrtanim svim lokalitetima razvrstanim u neki od stupnjeva ugroženosti od požara.

Kao što je navedeno od posebnog interesa za razmatranje zaštite šuma od požara su šume četinjače i druga područja s takvim karakteristikama da su razvrstana u II stupanj ugroženosti od požara.

U nastavku su navedene šumske površine II stupnja ugroženosti, s kojima gospodari Šumarija Krk s grubim opisom mjesta gdje se svaki pojedini lokalitet nalazi.

- najveći lokalitet omeđen je prometnicom koja spaja Muraj s kotom 102 (sjeverno od Starog stana), potom linijom koja spaja tu kotu s kotom 148 (zapadno od Lakmartina), a spoj te kote s Murajem čini južnu granicu sjevernog dijela lokaliteta. Južni dio lokaliteta čini površina omeđena spojem kote 127 (između Lakmartina i Muraja) i kote119 koja se nalazi cca 750 metara istočno od Sv. Roka. Od te točke granica lokaliteta kreće k sjeverozapadu prema pred

jelu Žubori sve do prometnice za Lakmartin, a potom se tom prometnicom spaja s početnom točkom (kota 127);

- drugi po površini je lokalitet na poluotoku Prniba i prekriva cijeli poluotok od uvale Tomažovo u Krčkom zaljevu do uvale Trojna u Puntarskoj dragi;

- treći je po veličini lokalitet omeđen spojem mjesta Sv. Stošija-Salatić-Vrh-Kosić-Sv. Stošija;

- slijedeći lokalitet prostire se po obroncima vrha Badale (109 mnm), oblik mu je nepravilnog pravokuta položenog po dužoj osi u pravcu sjever-jug, dimenzija cca 500 x 1000 m. Južnu granicu lokaliteta čini prometnica Krk - Baška (odnosno početak poteza Dunat-Baška), a istočnu granica Grada sa susjednom Općinom Punat;;

- spoj kota 161(sjeverozapadno od mjesta Kosari) i 166 (na prometnici Krk - Glavotok raskrižje Klanci) čini istočno granicu nepravilnog izduženog trokuta koji se proteže do iznad kote 106 na predjelu Drmungrabljevi (jugozapadno od Brusića);

- slijedeći lokalitet položen je po pravcu jugoistok-sjeverozapad, a čini ga površina prosječne širine 300 metara i dužine cca 1,5 km koja je omeđena potezom Nenadići - Žgaljići - predjel Drmungrabljevi - Nenadići;

- jugoistočni obronci vrha Krna (117 mnm) čini lokalitet u obliku kaplje omeđen prometnicom Ravnica - Polača;

- trokut Benetovi - Skrbčići - Ravnica čini slijedeći lokalitet po veličini Sve tri granice lokaliteta čine prometnice;

- Veli Vršak, Mali Vršak i jugozapadni obronci poteza kota 57 poluotoka Bruskaj sa kotom 63 Sv. Katarina čine tri manja lokaliteta u nizu, udaljeni jedan od drugog pojasom širine od 300 do 500 m;

- preostalih 6 lokalitele predstavljaju manje površine (prosječno 200 x 400 m) i nalaze se ispod vrha Strigar (203 mnm) na predjelu Magrizi, sjeverozapadno od vrha Lizer (117 mnm), dva lokaliteta u predjelu Žubori ispod kote 95 i dva lokaliteta na potezu Črna gari - Kornić.

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim sastojinama i kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA BAŠKA

U Općini Baška od posebnog interesa za razmatranje zaštite šuma od požara su šume četinjače.

U slijedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Krk razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim sastojinama i kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA PUNAT

Prema provedenoj stručnoj procjeni područne Šumarije Krk, na području Općine nema šuma od posebnog interesa u domeni zaštite šuma od požara.

Lokaliteti spomenutih bjelogoričnih šuma i maslinici nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim sastojinama i kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA MALINSKA-DUBAŠNICA

Od posebnog interesa za razmatranje zaštite šuma od požara u Općini Malinska-Dubašnica su šume razvrstane u II stupanj ugroženosti od požara, dok šuma razvrstanih u I stupanj nema. Pri tome se posebno ističu veliki kompleksi pod šumama četinjača, ali se nikako ne smiju zanemariti niti površine pod bjelogoričnim raslinjem, a koje su po svojim karakteristikama razvrstane u isti stupanj.

U slijedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Krk razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva.

Zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim sastojinama i kulturama i prošaranosti istih putevima i suhozidima nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA DOBRINJ

Područje Općine Dobrinj prekriveno je listopadnim šumama bijelog graba i hrasta medunca i šume četinjača crnog bora, u privatnom i državnom posjedu. Od posebnog interesa za razmatranje zaštite šuma od požara su šume četinjače razvrstane u II stupanj ugroženosti šuma od požara - navedene u sljedećoj tablici:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Na području Općine nema šume ni šumskih područja u vlasništvu fizičkih osoba ili Države koje su razvrstane u I stupanj ugroženosti šuma od požara pa shodno tome na tom planu, pored redovnih, nema potrebe za provođenjem posebnih mjera zaštite od požara.

Ostale šumske površine 3.192 ha (bez II stupnja) su submediteranske šume makija, niska šmrika, žbunje, bijeli grab, primorski hrast odnosno bjelogorica terenom Općine, razvrstana je u 0 i III stupanj ugroženosti od požara, tako da nisu potrebne dodatne mjere zaštite i aktivnosti.

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva. Zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim sastojinama i kulturama i prošaranosti istih putevima i suhozidima nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA OMIŠALJ

Od posebnog interesa za razmatranje zaštite šuma od požara u Općini Omišalj su šume četinjače.

U slijedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Krk razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva. Zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim sastojinama i kulturama i prošaranosti istih putevima i suhozidima nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA VRBNIK

Od posebnog interesa za razmatranje zaštite šuma od požara u Općini Vrbnik su šume četinjače.

U slijedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Krk, a razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim sastojinama i kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA

Od posebnog interesa za razmatranje zaštite šuma od požara u Općini Mošćenička Draga su šume četinjače.

U sljedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Opatija - Matulji, a razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Na području općine Mošćenička draga izgrađeni su protupožarni prosjeci s elementima šumskih cesta i to:

Gospodarska jedinica Učka 10 (deset) dionica s ukupno 21,03 km

Gospodarska jedinica Liburnija 19 (devetnaest) dionica s ukupno 55,17 km

Kako je vidljivo iz tablice

I stupnja vrlo velike opasnosti od požara šuma nema.

II stupnja velike opasnosti ima:

GJ Učka: 4,75 ha

GJ Liburnija: odjel 3b 27,961; 10d 11,09; 13a 30,20; 17a 43,97; 21a 40,41; 22c16,36; 23a 31,84; 23b 9,26; 29a 27,74; 36b 10,57; 36c 17,14; 38a 57,09; 39a 24,68; 54b 10,36;55b 1,91; 72b 3,53 = ukupno 436,22 ha

III stupnja umjerene opasnosti ima: ukupno 4.139,21 ha

IV stupnja male opasnosti ima: ukupno 5.640,32 ha

Zbog posebnih mjera zaštite od požara, koje je potrebno poduzimati u šumama I stupnja ugroženosti, daje se pregled posebno ugroženih šuma. S obzirom da u šumariji Opatija Matulji nema šuma u I stupnju ugroženosti od požara daje se pregled dijela šuma u II stupnju ugroženosti.

Privatne šume

Pregled površina privatnih šuma prema stupnjevima opasnosti od požara

Zbog posebnih mjera zaštite od požara, koje je potrebno poduzimati u šumama I stupnja ugroženosti, daje se pregled posebno ugroženih šuma. S obzirom da u općini Mošćenička draga nema takvih šuma, daje se pregled dijela šuma u II stupnju ugroženosti.

II stupnja velike opasnosti ima:

GJ Brseč - Martina:

Park prirode - šuma panjača hrasta medunca odsjek 1a,1b, -2,09 ha

Park prirode - šuma panjača hrasta cera 2g - 0,46 ha

Park prirode - šuma sjemenjača crnog bora odsjek 2a,2b, 2c, 2d, 2e,2f, 2h - 4,06 ha

Šuma šikara -odsjek 4a, 4c,5c, 8g, 8h, 9b, 9c, 10d, 11a, 11b, 11d, 11f, 13c, 13d, 15b, 20d, 21a, 21c, 21d, 21e, 21l, 23a, 23b, 24a, 24b, 24e, 24f, 24g, 25a, 26b, 26d, 28c,- 141,42 ha

Park prirode - šuma šikara 1d,1e - 1,31 ha

sveukupno 169,34 ha

II stupnja velike opasnosti ima : ukupno 766,89 ha

III stupnja umjerene opasnosti ima : ukupno 1.149,09 ha

IV stupnja male opasnosti ima : ukupno 1.828,57 ha

Većina ovih površina uglavnom su šume crnog bora i u blizini naselja ili prometnica, ekspozicija im je jug ili jugoistok i većinom su na nadmorskim visinama ispod 500 m.n.m. te su zbog navedenih čimbenika razvrstane u II. stupanj ugroženosti.

Ostale šume, većinom listopadne šume hrasta, graba, bukve, kestena, te listopadnim submediterenskim i mediteranskim raslinjem razvrstane su u III. stupanj ugroženosti, a one na visini iznad 800 m.n.m. u IV. stupanj ugroženosti. Šumske površine na području Liburnije su veliki šumski kompleksi koji su prilično dobro ispresijecani prometnicama, šumskim cestama te prosjecima s elementima šumskog puta.

Sa stanovišta razmatranja zaštite šuma od požara od posebnog interesa su kulture četinjača (crnog bora), područja obrasla smrekom te površine pod šikarom i makijom, a koje su razvrstane u II stupanj ugroženosti, a koje se nalaze u blizini naselja iz kojih se lako može prenijeti požar s poljoprivrednih površina, u slučaju nepropisnog loženja vatre na otvorenom prostoru. Također potencijalnu opasnost predstavlja grmljavinsko nevrijeme bez kiše, posebno na vrhuncima Učke i Ćićarije, koje može izazvati više istovremenih požara na teško dostupnim područjima.

Da bi se olakšao pristup vatrogasnim vozilima do ugroženih šumskih područja postoji potreba za pojačanim održavanjem postojećih prometnica i šumskih prosjeka u svrhu zaštite šuma od požara na područjima: Sv. Jelena - Sisol - Bodalj - Vela Učka, Tunel Učka - Grnjač.

OPĆINA LOVRAN

Područje prekriveno šumom (1. 334,26 ha) je u posjedu Šumarije Opatija, koja s tim šumskim fondom gospodari. Područje je prekriveno listopadnim submediteranskim šumama, a uglavnom je u privatnom posjedu (šume bijelog i crnog graba, hrasta medunca, bukve). Pored toga na području Općine ima 101ha javne zelene površine s kojima gospodari javno komunalno poduzeće i turističko ugostiteljski subjekti.

Od posebnog interesa za razmatranje zaštite šuma od požara u Općini Lovran su šume četinjače. Sa stanovišta razmatranja zaštite od požara od posebnog interesa su sastojine i kulture crnog bora, a s kojima gospodari Uprava šuma putem Šumarije Opatija i to šume crnogorice uz gornji tok Suhe Ričine (50 ha), 33,5 ha u predjelu Sv. Kuzma- Polova, te cca 15 ha na lokalitetu Žarok i oko 10 ha u predjelu Storišće.

U sljedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Opatija razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, međutim napravljeno je poprilično posebnih protupožarnih puteva-cesta koje i ulaze u navedene predjele, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim sastojinama i kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA MATULJI

Područje prekriveno šumom i šumska zemljišta zauzimaju ukupno 11.384 ha površine Općine Matulji, a od navedene površine su sljedeće vrste šuma:

- Državne uređene šume 2.714,16 ha

- Državne neuređene šume 1.546,84 ha

- Šume s pravom vlasništva i komunal 7.123¹00 ha

Navedenom šumovitošću (cca 64 % ukupne površine Općine), Općina Matulji se svrstava među najšumovitije općine u Republici Hrvatskoj. Državne uređene šume su razvrstane u gospodarsku jedinicu »Lisina« i dio gospodarske jedinice »Brgudske šume«.

U sljedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Opatija, a razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, odnosno protupožarnih puteva, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA LOKVE

Na području Općine u šumama kojim gospodari Šumarija Lokve nema lokaliteta razvrstanih u I ili II kategoriju ugroženosti šuma od požara, a u III kategoriju ugroženosti šuma od požara razvrstane su sljedeće šumske površine:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA FUŽINE

U sljedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Fužine, a razvrstane su u II kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih puteva, a zbog relativno malih površina koje su pokrivene navedenim kulturama nema potrebe za izvedbom protupožarnih prosjeka.

OPĆINA MRKOPALJ

U sljedećoj tablici prikazane su šumske površine kojima gospodari Šumarija Mrkopalj, a razvrstane su u II do IV kategoriju ugroženosti šuma od požara:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Svi navedeni lokaliteti nalaze se uz ili u neposrednoj blizini prometnica (preko 100 km šumskih cesta), pa tako nije planirano izvođenje posebnih protupožarnih prosjeka. Planom zaštite od požara područne šumarije planira se i izvode se šumske ceste (na primjer planira se izvođenje 1 km puta u gospodarskoj jedinici Sungeraski lug tijekom 2001. godine) pa tako te trase imaju funkciju protupožarne prosjeke.

Pored navedenih prometnica šuma je ispresjecana brojnim vlakama.

Gradovi Delnice, Čabar i Vrbovsko i općine Ravna Gora, Skrad, Brod Moravice, Viškovo, Klana, Jelenje, Čavle i Kostrena na svom području nemaju šuma razvrstanih u I i II kategoriju ugroženosti šuma od požara.

*prikaz stupnja opasnosti od šumskih požara nalazi se na dnu dokumenta*

16. PREGLED POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA I IZGRAĐENOST PUTOVA

Na području Županije 143 364 ha površine zauzima poljoprivredno zemljište i to u cijelosti u obliku vrtova ili uz ili u neposrednoj blizini naselja, a kraški pašnjaci s površinom od 94 297ha nalaze se u širem rubnom pojasu.

Kako se uglavnom radi o manjim parcelama u neposrednoj blizini ili uz prometnice u toj domeni nema izraženih požarnih opasnosti izuzev neodgovornog ponašanja vlasnika koji ne poštuju naređene mjere zaštite od požara (zabrana spaljivanja poljoprivrednog otpada).

U svezi čišćenja poljoprivrednih površina posebnom je odlukom na nivou Županije reguliran način čišćenja istih, odnosno propisani su posebni uvjeti ukoliko se čiščenje zemljišta obavlja spaljivanjem. Ta se odluka donosi svake godine uoči turističke sezone, a temelji se na odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN RH br.: 34/91, 26/93, 79/93 i 90/93).

17. PREGLED BROJA POŽARA I VRSTE GRAĐEVINA NA KOJIMA SU NASTAJALI POŽARI U ZADNJIH 10 GODINA

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

»B« PREGLED PROCJENA UGROŽENOSTI GRADOVA I OPĆINA

Do dana izrade ove Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija izrađene su ili su donesene Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija sljedećih Gradova i Općina:

*tablica se nalazi na dnu dokumenta*

Kako se ovdje radi o izuzetno opsežnoj materiji to se ti tekstovi neće ukomponirati u tekst ove Procjene, pohranjeni su u sjedištima jedinica lokalne uprave i isti prilježu ovoj Procjeni i čine njen sastavni dio.

»C« STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA

MIŠLJENJE O PRAVILNOJ IZGRAĐENOSTI I POVEZANOSTI NASELJA, GRADOVA, ZONA TE ŠUMSKIH I POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA GLEDE UVJETA ZA ŠIRENJE POŽARA

Kao što je isticano tjekom dosadašnjeg teksta za područje Županije karakteristične su tri cjeline:

KOPNENI DIO

a) Za kopneni dio karakteristična su naselja i gradovi podignuti uz ili u neposrednoj blizini glavnigh prometnih pravaca koji povezuju unutrašnjost s morem. Prostorni uvjeti omogučili su izgradnju objekata sa prostranim okućicama pa je samim načinom podizanja objekata postignut zadovoljavajući nivo glede širenja požara s objekta na objekt. Kada se sagledava kvalitet izgradnje, onda se mora voditi računa o velikoj zastupljenosti drvenih elemenata u konstrukciji zgrada čime objekti predstavljaju požarno opasne jedinke. U novije vrijeme prišlo se je izgradnji stambenih zgrada sa više stambenih jedinica, ali je kod tih zahvata poštivana tradicionalna opcija urbanističkih rješenja u kombinaciji sa primjenom suvremenih građevinskih materijala čime su požarne opasnosti svedene na prihvatljiv nivo.

b) To je područje izrazito bogato kvalitetnom šumom, a ostatak zemljišta se obrađuje. Obzirom na visok postotak relativne vlage (kako zraka tako i tla) požarne opasnosti nisu izražene kao u priobalju.

PRIOBALJE

U priobalju nalazimo na:

- Stari primorski gradovi

Kod tog tipa izgradnje gradova i naselja (radi gustoće izgradnje) naročito su izraženi problemi nemogućnosti pristupa vatrogasnoj tehnici svim objektima, a nije isključena i pojava blokovskih požara.

Stare gradske jezgre u pravilu su značajne historijske cjeline i kao takve zahtjevaju posebni tretman sa stanovišta zaštite od požara. Postepenom pretvorbom objekata iz stambenih u poslovne prostore problemi zaštite od požara sa jedne strane se umanjuju, a sa druge multitpliciraju. Iznijeto se ogleda u činjenici da je iseljenjem stanara smanjen broj ložišta i raznih kućanskih trošila u derutnim (u punom smislu te riječi) objektima čime je smanjena opasnost za nastajanje i brzo širenje požara. Ovdje je nužno istaći činjenicu da je svaki početni požar u starim gradskim jezgrama zahvaljujući gustoći izgradnje objekata i stalno prisutnim vjetrovima direktna prijetnja prerastanja istog u blokovski požar (požar koji zahvati više objekata odjednom, odnosno stambeni blok). Tome u prilog idu i ograničene manevarske mogućnosti vatrogasne tehnike u uskim uličicama gradske jezgre. Modernizacijom starih gradova, odnosno adaptacijom postojećih i izgradnjom novih poslovnih objekata javne namjene na postojećim lokacijama u staroj grdskoj jezgri rapidno se povečava broj osoba koje u tom kvartu borave ili kao zaposleni ili kao posjetioci-prolaznici. Sadržaj objekata iz temelja je izmjenjen uvođenjem i primjenom novih tehnologija kako kod gradnje tako i kod opremanja istih. Iz temelja je izmjenjena i energetika pa je umjesto postojećih sistema vodovoda, kanalizacije, elektroinstalacije i plina izveden potpuno novi sistem napajanja objekata energentima daleko većih kapaciteta, a posebno se ističu kotlovnice na tekuće i plinsko gorivo.

Karakteristični predstavnici u ovoj kategoriji su gradina Mošćenice, jezgra Lovrana, Stari grad u Rijeci, Bakar, jezgra Novog Vinodolskog i dr.

- Objekti izgrađeni od 1900. do 1965. godine (blokovi do 6 etaža):

Radi se o većim objektima-stambeni blokovi ili stambeni blokovi sa manjim poslovnim prostorima (uglavnom u prizemlju), sa ili bez podrumskih prostora. U Rijeci (na primjer) oni čine okosnicu grada. U vrijeme izgradnje ti su objekti predstavljali moderna zdanja točno definirane namjene, a stil gradnje bio je odraz potreba tadašnjeg stupnja razvoja društva i tehnologije. Permanentne prilagodbe tih objekata potrebama suvremenog načina života rezultirale su povećanjem broja korisnika objekta (bilo stanara bilo inih osoba); ugrađivanjem raznih novih materijala u konstruktivne elemente; uvođenjem novih tehnologija i u stambenom i u poslovnim dijelu objekata, vršene su razne pregradnje i nadogradnje u istima, ugrađivani su raznorazni sistemi grijanja, ventilacije i klimatizacije, a sve to u građevini sa postojećim drvenim požarno neotpornim međuetažnim i krovnim konstrukcijama. Neredovito investicijsko i tekuće održavanje sa druge strane rezultiralo je dotrajalošću dimnjaka i dimovodnih kanala i drugih kostruktivnih elemenata i sklopova objekata. Na taj način došlo se je do sadašnjeg stanja pa ti objekti sa stanovišta zaštite od požara predstavljaju posebnu kategoriju u grupi visoko požarno opasnih (a nerijetko i opterećenih) objekata.

Kao i kod starih gradova i ovdje, obzirom na vrlo visoku gustoću izgrađenosti, valja računati sa mogučnosti prerastanja požara iz početnog u blokovski, a u slučaju preklapanja dva ili više nepovoljna faktora (kasna dojava, prisutnost raznih zapaljivih predmeta i/ili materijala čiji su produkti sagorjevanja otrovni omamljuju i/ili eksplozivni, nedostatak sredstva za gašenje, jak vjetar, otežan pristup i sl.) moguća je pojava i požarne oluje gdje sa svom raspoloživom vatrogasnom tehnikom neće biti moguće izbjeći goleme materijalne štete i ljudske žrtve.

Karakteristični predstavnici ove kategorije su u gradovima Rijeka, Opatija i Crikvenica.

- Nova stambena naselja s posebnim naglaskom na visoke objekte

Moderne urbalne cjeline gdje se unatroč poštivanju propisanih mjera zaštite od požara javljaju problemi pristupa zbog pomanjkanja parkirnog prostora, problemi ugrađenih sustava za gašenje požara (suhi ili mokri hidrantski vodovi, JRP sklopke, aparati za gašenje požara) za koje je nužno permanentno osiguravati sredstva. Pored toga ističe se problem gašenja požara i spašavanja osoba iz visokih objekata. Za poziciju razmatranja problematike zaštite od požara u novim stambenim kvartovima karakteristično je da su potrebe razvoja grada za stambeno zbrinjavanje što većeg broja stanovnika na što manjoj površini bile imperativ. Zastupljenost svih drugih disciplina (komfor, sigurnost i dr) rezultat je kompromisa u ostatku raspoloživih sredstava u investicijskom programu. Praksa je pokazala da grad (investitori) sa svojim htjenjima i mogućnostima u velikom postotku nije bio u mogućnosti pratiti i zadovoljavati sve potrebe stupnja razvoja pojedinca ili obitelji kao jedinke, odnosno rasta osobnog standarda. Na taj način su se uske prilazne ceste pretvorile u parkirališta, kultura življenja nije sazrela do razine koju je postavila moderna stanogradnja, tekuće održavanje objekata prepušteno je kućnim savjetima koji funkcioniraju sa više ili manje uspjeha (nerijetko uopće nisu funkcionirali) i sl. Obitelj kao jedinka ili

stanar kao pojedinac nastojao je u isto vrijeme pratiti suvremena tehnička dostignuća u oblasti stanovanja pa je uvođenjem u stambene jedinice niza novih uređaja i predmeta od raznih sintetičkih materijala došlo do nesklada između projektiranog, očekivanog, požarnog opterećenja (rizika) i stvarnog stanja. Osim navedenih općih postavki svako od novih naselja ili kompleksa stambenih objekata ima i svoje specifičnosti kao na pr. naselje Gornja Vežica koje je građeno kao niski stambeni objekti u nizovima sa izrazito nepovoljnim pristupom objektima, a slična je situacija i u naselju Škurinje. Sa druge strane građeni su visoki objekti od kojih svaki za sebe predstavlja posebni problem sa stanovišta zaštite od požara bilo da se radi o organiziranom poduzimanju preventivnih mjera ili za akciju gašenja i spašavanja ljudi i imovine. Pri svemu tome treba imati u vidu i činjenicu da su rijetki objekti u kojima je jednoznačno definiran status vlasništva, pa slijedom toga nije u praksi definiran ni nosioc upravljanja u smislu obaveze tekućeg i investicijskog održavanja objekta kao ni provođenja kućnog reda.

Sve navedene kategorije stambenih objekata trebale bi, prema postojećoj zakonskoj regulativi, biti opremljene sa aparatima za gašenje požara, a što nije u potpunosti realizirano. Aktivnošću inspekcijskih službi i nadzorom upravitelja stambenih zgrada, te aktivnošću udruga građana stanje se u većim stambenim objektima popravlja Otvoreno je dakle pitanje opremanja ostatka objekata sa navedenim sredstvima, kao i pravovremeno periodično ispitivanje funkcionalnosti postojećih aparata. Kako je u provedbi te mjere presudnu ulogu odigrao materijalni faktor za razmotriti je mogućnost beneficiranja kako kod nabavke aparata za gašenje tako i kod traženja usluge periodičnog servisiranja istih.

Problemi iz domene zaštite od požara otvorenog prostora u tom su dijelu Županije nešto izraženiji nego na kponenom dijelu;

OTOČNO PODRUČJE

Za otočno područje karakteristični su gradovi poput onih u priobalju podigniti uz povjesne jezgre, a za seoska naselja karakterističan je tip manjih obiteljskih zgrada. Problemi zaštite od požara naročito su izraženi kod povjesnih jezgri radi otežanog pristupa, a radi gustoće izgrađenosti realna je opasnost i za pojavu blokovskog požara. Taj tip naselja detaljno je već opisan pa se u ovom dijelu navode slijedeći gradovi kao karakteristični predstavnici te grupacije: Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, stara jezgra Krka, Cres, Lubenice, Osor, stara jezgra Malog Lošinja, stara jezgra Velog Lošinja i dr.

Otvorenim prostorom dominira garig i kulture i sastojine četinjara, te šume crnike i drugog bilja submediteranskog podneblja. Zahvaljujući klimatskim uvjetima izražene su i opasnosti za nastajanje većih požara otvorenog prostora, a što se nastoji ublažiti nizom organizacijskih mjera (osmatranje i sl.).

MIŠLJENJE O IZGRAĐENOSTI PROMETNICA ZA AKCIJU GAŠENJA POŽARA

Područje Županije je »prošarano« kvalitetnim putevima, pa osim nekoliko izuzetaka nema zamjerki na izgrađenost prometnica. Kada se govori o izuzecima svakako se mora spomenuti potreba izgradnje prometnice u funkciji pomoćnog izlaza na predjelu Punta križa na otoku Cresu (područje Grada Mali Lošinj) na kome se intenzivno radi i djelomično je riješeno.

MIŠLJENJE O UČINKOVITOSTI IZGRAĐENE HIDRANTSKE MREŽE ZA GAŠENJE POŽARA

U naseljima gdje postoji hidrantska mreža ista je izgrađena u skladu sa standardima i kao takva u cjelosti zadovoljava potrebe gašenja požara, uz manja odstupanja na području Gorskog kotara, gdje se dio naselja opskrbljava iz lokalnih kaptiranih izvora, pa se u hidrantskoj mreži ne postiže dovoljan tlak i protok vode sukladno propisima.

MIŠLJENJE O OPASNOSTI OD NASTAJANJA POŽARA U GRAĐEVINAMA GDJE BORAVI VEĆI BROJ OSOBA, INDUSTRIJSKIM, SKLADIŠNIM I DRUGIM OPASNIM GRAĐEVINAMA I LOKACIJAMA, ODNOSNO ZONAMA

Javni objekti

Temeljna značajka ovih objekata je da u njima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba iz čega prizlazi da te osobe mogu, ali i ne moraju poznavati objekt u kome se nalaze kao i procese koji se u istom odvijaju. U praksi modernog načina življenja češće se susreće druga postavka, tj. da osobe koje borave u objektu istog nedovoljno ili uopće ne poznaju (robne kuće, sajmišta, hoteli, disco clubovi, kino dvorane, sportski objekti i sl). Pored toga bitna odrednica je saznanje da li su osobe koje borave u objektu sposobne za samostalno odlučivanje, odnosno da li su sposobne samostalno poduzeti određene radnje u slučaju izbijanja požara.

Sagledavanje problematike zaštite od požara javnih objekata u Gradu ima za cilj dobivanja objektivne slike da li su ti javni objekti podobni za siguran boravak osoba u istima, odnosno da li iste mogu objekt u kome se nalaze napustiti na siguran način.

Razmatranje prve postavke obuhvaća utvrđivanje činjeničnig stanja da li su i u kojoj mjeri zastupljena propisana ili naložena pravila kod gradnje i opremanja objekata (vatrootpornost konstrukcije, da li su ugrađene instalacije za automatsku indikaciju i dojavu požara, da li je ugrađen sistem sigurnosne rasvjete, da li je rješeno odvođenje dima, da li su oprema i uređaji izvedeni tako da kod normalnih uvjeta eksploatacije ne mogu izazvati požar i dr.), te da li se objekti i oprema održavaju u ispravnom funkcionalnom stanju.

Pored tog sklopa tehničkih mjera i zahvata, razrada druge postavke obuhvaća splet organizacijskih mjera, počev od ustrojavanja stručnih službi iz domene zaštite od požara o objektima pa do temeljnog zahtjeva da svaka zaposlena osoba prođe obuku iz tog područja čime bi se osigurao određeni minimum da će zaposleno osoblje u slučaju izbijanja neželjenog događaja (eventualnog požara) znati kako pristupiti gašenju istog uz istovremeno zbrinjavanja osoba koje borave u objektu.

U Županiji su u funkciji svi oblici javnih objekata, a koji su nabrojani u Prikazu postojećeg stanja, a sagledavanjem istih u smislu datih parametara mogu se grupirati pojedini karakteristični momenti:

- tijekom eksploatacije objekata došlo je do djelomične ili potpune prenamjene prostora, a što je uvjetovalo instaliranje niza novih potrošaća;

- djelomičnom ili potpunom promjenom namjene u odnosu na projektirano stanje drastično je povećan broj osoba koje borave u objektima (na pr. korištenje Dvorane Mladost kao koncertne dvorane, prenamjena objekta na Preluku iz kategorije bara u disco club, prenamjena noćnog bara robne kuće »Ri« u igraonicu itd.);

- radi nedostatka sredstava u objekte starijeg datuma izgradnje nisu ugrađeni sistemi sigurnosne rasvjete, vatro

dojave i dr. u postojeće objekte pri čemu se prvenstveno misli na objekte školstva;

- nedostatak sredstava temeljni je problem kod održavanja ugrađenh sistema zaštite u funkcionalnom stanju i td.

Industrijski objekti

Kako je, generalno govoreći, industrijska proizvodnja u stagnaciji to je i na području Županije ta grana djelatnosti u stagnaciji. Izvan pogona je niz nekadašnjih giganata i realno je za očekivati da će proteći određeno vrijeme dok se ne postigne nekadašnji nivo industrijske proizvodnje. Izuzetak čine kemijska industrija, brodogradilišta za novogradnje i remontna brodogradilišta, dio drvno prerađivačke i prehrambene industrije.

Industrijski objekti koji su od interesa za ovu Procjenu uglavnom podliježu kriterijima za razvrstavanje istih u klase ugroženosti od požara pa su shodno tome isti detaljno obrađeni u vlastitim Procjenama ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Planovima zaštite od požara. Ipak, ovdje se mora istaknuti da je stupanj sigurnosti od izbijanja požara u nekom objektu u direktnoj vezi sa visinom izdvajanja za redovito tekuće održavanje i s investicijskom moći svakog pojedinog subjekta.

Skladišni objekti

Obzirom na zamrlo gospodarstvo, a što se odnosi i na riječku luku, u ovom se trenutku ne mogu realno sagledati problemi zaštite od požara u skladišnim objektima. Ovakav se stav temelji na činjenici da rijetki gospodarski subjekti koji uspješno posluju i u svom sastavu imaju velika skladišta bilo repromaterijala, bilo gotovih proizvoda svoje probleme rješavaju na njima najprihvatljiviji način uz provođenje propisanih i/ili naloženih mjera zaštite od požara. Novoizgrađena distribucijska skladišta trgovačkih lanaca su skladišta u kojima se provode propisane mjere zaštite od požara.

Stručni tim je mišljenja da će problem zaštite od požara skladišnih objekata doći do punog izražaja kada riječka luka proradi punim kapacitetom i kada će ve'ui broj plovnih objekata s generalnim teretom biti svakodnevna slika u Kvarnerskom zaljevu. Radi osiguravanja uvjeta za prihvat generalnog tereta na siguran način nužno je kod zahvata rekonstrukcije ili obnove na postojećim lučkim objektima u cilju smanjenja požarnih opasnosti ugraditi u iste najsuvremenije sustave zaštite od požara (sustavi za indikaciju i dojavu požara i sustavi za gašenje požara), a usporedo s tim izvršiti obuku svih zaposlenih osoba kako bi se isti upoznali s opasnostima na radnom mjestu.

MIŠLJENJE O OPASNOSTIMA OD NASTAJANJA POŽARA U ODREĐENIM ŠUMSKIM I POLJOPRIVREDNIM PODRUČJIMA

Glede moguće povečane opasnosti od nastajanja požara na poljoprivrednim površinama u našoj Županiji nema takvih područja.

Glede zaštite šuma od požara (pri čemu se misli i na zaštitu otvorenog prostora općenito) na području Županije ima nekoliko lokaliteta za koje stručni tim smatra da ih treba istaknuti:

a) Područja s raslinjem pretežito razvrstanim u II stupanj ugroženosti, a naročito:

- područje otoka Cres, Mali Lošinj i Rab

- zaleđe Gradova Crikvenica i Novi Vinodolski

b) Područje u kome raslinje nije pretežito razvrstano u II stupanj ugroženosti, ali iskustvene norme zahtjevaju da se to područje posebno tretira:

- područje otoka Krk

- masiv Učke koji se proteže teritorijem niza jedinica lokalne uprave i samouprave i prekriva dio područja dvije Županije.

c) Izletišta:

- područje vrha Platak

- područje vrha Petehovac i Polane

- područje Lukovo (iznad Crikvenice)

- područje Gumance iznad Klane

d) Područja šuma pod posebnim režimiom:

- Nacinalni park Risnjak

- Kupska dolina

- područje Matić poljane s obroncima Bjelolasice i Velike Kapele

Sve jedinice lokalne uprave na području Županije donijele su Planove zaštite od požara.

MIŠLJENJE O OPASNOSTIMA PRI TRANSPORTU I PRIJEVOZU OPASNIH TVARI I ODREĐIVANJU PODRUČJA NA KOJIMA SE TAKVA OPASNOST OČEKUJE

Glede opasnosti pri prijevozu opasnih tvari stručni tim smatra da je nužno poštivati propisani režim korištenja prometnica kako bi se promet opasnim tvarima maksimalno koncentrirao na za to određene prometnice. U tom smislu ključnu ulogu može i mora odigrati stručna služba Policijske uprave Primorsko-goranske zadužena za kontrolu i regulaciju prometa. Obzirom na učestalost najopterećeniji su cestovni pravci koji povezuju rafineriju Urinj s unutrašnjosti (prometnica Rijeka-Zagreb) i sa susjednom Slovenijom (prometnica Rijeka - Rupa). Nešto manje prijevoza opasnih tvari prisutno je na prometnici u pravcu Dalmacije.

Vatrogasne formacije duž navedenih pravaca uglavnom su spremne za intervencije na transportnim sredstvima s opasnim teretima, ali je upitno funkcioniranje struktura jedinica lokalne uprave i samouprave u tim situacijama pri čemu se konkretno misli na pripremljenost za evakuaciju i zbrinjavanje osoba s određenih područja u slučaju potrebe kao i na poduzimanje drugih mjera (eliminiranje eventualnih onečišćenja i sl). U cilju podizanja tog problema na odgovarajući nivo predlaže se organiziranje stručnog seminara za čelnike Općina i Gradova kako bi isti bili upoznati sa stvarnim opasnostima koje proizlaze iz domene prijevoza opasnih tvari. Stručni tim u tom smislu predlaže angažiranje stručnih službi rafinerije i petrokemije, a koje imaju u računarskoj tehnici detaljno razrađene simulacije nepovoljnih situacija.

Glede prijevoza opasnih tvari u željezničkom prometu na našem području za sada nije bilo značajnijih događaja, ali se mora istaknuti činjenica da nikada nije realiziran projekt izrade specijalnih šinskih vozila namjenjenih gašenju požara i spašavanju na željezničkim prugama.

Prijevoz opasnih tvari plovilima podlježe posebnim propisima o čemu stalnu brigu vodi stručna služba Lučke kapetanije Rijeka, a značajna su sredstva izdvojena i za opremanje remorkera s opremom za gašenje požara na brodovima.

MIŠLJENJE O OPASNOSTIMA NA INSTALACIJAMA ZA DISTRIBUCIJU PLINA I ELEKTRIČNE ENERGIJE

Distribucija plina

Kao što je već navedeno na području Županije, su trenutno u uporabi dvije vrste plinskog goriva i to prirodni plin putem plinske distribucijske mreže u gradovima Rijeka i Bakar i općinama Viškovo, Kostrena i Čavle, ukapljeni naftni plin putem plinske mreže u Kraljevici, te

ukapljeni naftni plin (propan - butan) u čeličnim bocama i namjenskim spremnicima. Distribuciju prirodnog plina na području županije obavlja komunalno poduzeće Energo d.o.o., kao ovlašteni koncesionar, a ukapljenog naftnog plina Energo d.o.o., na području Kraljevice i INA d.d. Proplin, Crodux plin d.o.o., Butan plin d.o.o. i Petrol Jadran plin d.o.o. u čeličnim bocama i namjenskim spremnicima. U tijeku je širenje mreže za distribuciju prirodnog plina u priobalju županije.

Distributeri UNP-a (propan - butan) INA d.d. Proplin, Crodux plin d.o.o., Butan plin d.o.o. i Petrol d.o.o. u čeličnim bocama i namjenskim spremnicima koji boce od 7,5, 10 i 35 kg pune u svojim proizvodnim pogonima. Na području županije smješten je pogon za punjenje boca u Šoićima na području općine Kostrena. Boce plina najčešće se koriste u stambenoj oblasti kako za grijanje tako i za kuhanje, te u ugostiteljskoj djelatnosti. U pogonima za punjenje boca, na proizvodnim linijama ugrađen je sutav za kontrolu boca plina na nepropusnost. Kako se tom segmentu pridaje odgovarajuća briga može se konstatirati da je broj događaja uzrokovan propuštanjem plinskih boca sveden na minimum.

Distribucija plina na terenu odvija se putem mreže prodajnih mjesta i razvoženjem plina namjenskim cisternama do spremnika plina na terenu. Prodajna mjesta za prodaju plina u bocama, postavljanje spremnika na terenu i razvoženje plina u autocisternama je u duhu pozitivnih zakonskih propisa.

Analiza požara odnosno eksplozija u kojima sudjeluju plinske boce uglavnom ukazuju na manjkavosti kod rukovanja krajnjeg korisnika ili na nepridržavanje propisanih mjera zaštite kod instaliranja boce na trošilo.

Na prometnicama je prisutan i značajan broj motornih vozila koji imaju ugrađene namjenske spramnike za autoplin (ukapljeni naftni plin). Ugradnja spremnika u vozila je pod nadzorom odgovarajućih službi i sukladna je važećim propisima.

Komunalno poduzeće Energo d.o.o., distributer je koji putem plinovodne mreže snabdjeva dio županije s prirodnim ili ukapljenim naftnim plinom. Svi plinovodi u u funkciji su srednje ili niskotlačni distribucijski cjevovodi. Plinovodi se izvode od crnih čeličnih cijevi spajanih zavarivanjem ili od namjenskih PEHD cijevi. Na taj način bitno je povećana sigurnost sustava.

U cilju što efikasnijeg djelovanja u slučaju propuštanja plina (sa ili bez negativnih popratnih pojava kao što su eksplozija i/ili požar) u poduzeću je organizirano stalno dežurstvo od 0-24 sata. Dežurni djelatnik ima na raspolaganju vozilo opremljeno svim potrebnim alatima za zatvaranje plina i isključenje plinskih naprava.

Elektroenergetski sustav

Pregledom objekata i akata poduzeća koja čine sastavni dio sistema HEP-a, a bave se proizvodnjom, prijenosom i distribucijom el. energije utvrđuje se da se u globalu poštuju propisane norme zaštite od požara.

Iz domene proizvodnje na području Županije nalaze se termoelektrana »Rijeka 1«, hidroelektrane »Vinodol«, »Rijeka« i »Zeleni Vir«, CHE »Vrelo« i RHE »Lepenica«. Svaki od tih subjekata predstavlja zaokruženu tehnološku sa stručnom službom koja permanentno prati problematiku zaštite od požara pogona. U tom smislu na nivou DP-a u sastavu HEP-a izrađena je procjena požarne ugroženosti objekata s kojom su obuhvaćeni svi elementi relevantni za siguran rad pogona.

Prijenos električne energije je rješen putem zračne kablovske mreže s nizom postrojenja i dalekovoda 400/ 220/110 kV naponskog nivoa, u sustavu kojim gospodari Prijenosno područje Rijeka - »Elektroprijenos« Opatija.

Distribucija je rješena putem zračne i kablovske mreže te nizom 35 kV i 10/0,4 kV trafostanica koje su razmještene tako da pokrivaju određeno potrošačko područje, a s kojima gospodari DP »Elektroprimorje« Rijeka.

Navedena poduzeća održavaju sistem u funkciji bez izraženih poremečaja iz domene zaštite od požara. U cilju efikasnog djelovanja sve stručne službe HEP-a funkcionalno su povezane posebnim sustavom veze na nivou dispečerskih centara. Pored toga u funkciji je i sustav kojeg koristi Centar daljinskog upravljanja. Tim je sustavom stavljen u funkciju mehanizam daljinskog upravljanja s vitalnim postrojenjima elektro-energetskog sustava bilo da se radi o prijenosu, bilo da se radi o distribuciji električne energije.

Ističe se da zbog specifičnih uvjeta (opasnost po život gasitelja) kod požara i/ili poremećaja na nekom od navedenih postrojenja intervenciji predhodi manevar dežurnog dispečera HEP-a, a tek potom mogu nastupiti ekipe za gašenje. Taj sustav pored opisanog postupka za slučaj izbijanja požara omogućava i stalno praćenje stanja postrojenja i pripadajuće mreže u pogonu.

Kao što je već spomenuto kod planiranja intervencije i mjera zaštite u svezi provođenja iste mora se voditi računa o nemogućnosti interveniranja na elektro-postrojenjima bez znanja i prisustva stalnih dežurnih službi HEP-a (dispečera i interventne ekipe dežurne službe s vozilom sa permanentnim aktivnim dežurstvom 0-24h). Pored toga dispečerski centar i stalna dežurna služba imaju na raspolaganju sistem javne i interne telefonske mreže te sustav bezžične mreže kojima su međusobno povezani. Veza s vatrogasnom postajom moguća je ili putem telefona ili putem stola za miksanje veze Centra 112. Iz razloga što nije moguć ulaz gasitelja u sam objekt i rad u istom dok se ne provedu određene predradnje iz domene distribucije ili prijenosa električne energije. Samoj akciji gašenja eventualnog požara predhodi intervencija ekipe dežurne službe HEP-a. Iz navedenih razloga nemogućnosti samostalnog ulaska gasitelja u objekte gradskih transformatorskih stanica isti nisu opremljeni s aparatima za gašenje požara već se oprema za gašenje požara nalazi u vozilima dežurne ekipe HEP-a koja izlazi na mjesto događaja. Izuzetak su postrojenja velike snage koja imaju ugrađene vlastite sustave za indikaciju i gašenje požara.

O ispravnosti tih sustava stalnu brigu vode stručne službe HEP-a.

Pored toga, isključivo u funkciji zaštite od požara, u sustavu distribucije električne energije u starim gradskim jezgrama predviđeno je korištenje suhih umjesto uljnih transformatora čime se bitno smanjuje ugroženost susjednih objekata i prostora ukoliko dođe do požara na postrojenju.

Ukoliko se izuzme stalna skrb oko izrađivanja i održavanja prosjeka kod zračnih vodova svih navedenih naponskih nivoa u djelatnosti prijenosa i distribucije el. energije nema novih momenata koje bi trebalo posebno tretirati, a što se odnosi i na sektor proizvodnje. U sustavu HEP-a, proizvodnje, prijenosa i distribucije nužno je, dakle, zadržati kontinuitet u provođenju mjera zaštite od požara.

MIŠLJENJE O OPASNOSTIMA KOJE PROIZLAZE IZ DOTRAJALOSTI GRAĐEVINA, TEHNOLOGIJA ILI INSTALACIJA ZA RAZVOD ENERGENATA

Kao što je spomenuto glavni distributer plina za grad Rijeku je Komunalno poduzeće »Energo« d.o.o. koje je svoju dotrajalu plinsku mrežu potpuno zamjenilo s novim

kvalitetnim cjevovodom pa je s tog naslova praktično otklonjena opasnost od nekontroliranog istjecanja plina iz sustava.

Glede razvoda energenata unutar naftnih i petrokemijskih postrojenja o ispravnosti istih se vodi stalna skrb pošto o ispravnim instalacijama ovisi cjelokupni tehnološki postupak.

MIŠLJENJE O OPASNOSTIMA ZBOG NEIZGRAĐENOSTI PUTOVA ILI NJIHOVE NEDOVOLJNE ŠIRINE ZA GAŠENJE POŽARA VATROGASNIM VOZILIMA

Ranije je spominjan problem pristupa objektima unutar starih gradskih jezgri u priobalju i na otocima. Tu je evidentna opasnost da će intervencija gašenja nastalog požara biti otežana, a što proizlazi iz činjenice da u svim situacijama vatrogasna vozila ne mogu prići požarom zahvaćenom objektu. Kako se u tim sredinama ne mogu poduzimati nikakve druge mjere (u smislu proširivanja pristupnih puteva) vatrogasne postrojbe tih sredina sagledale su taj problem i prilagodile taktiku gašenja tih, za vozila, nedostupnih objekata. Dosadašnja praksa je pokazala da su vatrogasci svoj dio posla kvalitetno odradili, a stručni tim smatra da je još ostalo dovoljno prostora na planu dodatne edukacije stanovnika i korisnika takvih objekata u cilju eliminacije uzroka požara.

MIŠLJENJE O FUNKCIONALNOSTI SUSTAVA VEZA ZA OPAŽANJE I GAŠENJE POŽARA

Efikasnost sustava osmatranja i uključivanja vatrogasnih postrojbi u akciju gašenja požara temelji se na sustavu dojave požara.

Dojava požara vrši se pozivom na telefon javne telefonske mreže na brojeve:

- 193 Javna vatrogasna postrojba

- 112 Centar 112

- 192 stalno Operativno dežurstvo Policijske uprave Primorsko-goranske

Učinkovito osmatranje i dojava požara osigurava se primjenom:

- javne telefonske mreže za građanstvo

- sustavom bežične veze za korisnike takvih sustava i to:

- sve organizacione jedinice Policijske uprave Primorsko-goranske

- sve vatrogasne postrojbe u gospodarstvu

- sva dobrovoljna vatrogasna društva Vatrogasne zajednice P-G Županije

- osmatači područnih Šumarija

- osoblje zrakoplova, tijekom avio izviđanja

- posade plovnih objekata

- osoblje specijaliziranih poduzeća za čuvanje objekata

- putem ugrađenih sustava za indikaciju i dojavu požara.

Na većem dijelu područuja Županije djeluje učinkovit sustav veza za opažanje i gašenje požara.

Mora se naglasiti da postoje pojedine zone u kojima se radio veza odvija s poteškoćama, a na frekvencijama koje koriste Javne vatrogasne postrojbe i Dobrovoljna vatrogasna društva u priobalju i na otocima stalne smetnje izazivaju ribari i drugi korisnici radio uređaja s područja susjedne Italije.

Glede sustava radio veze još uvjek nisu sva vatrogasna društva opremljena s odgovarajućim brojem radio uređaja, a tamo gdje jesu postoji potreba za modernizacijom.

MIŠLJENJE O PRIJEVOZU SNAGA ZA GAŠENJE POŽARA

Sve Javne vatrogasne postrojbe rješile su pitanje prijevoza snaga za gašenje požara.

MIŠLJENJE O DJELOTVORNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE GASITELJA NA VEĆIM POŽARIMA

Odaziv djelatnika zdravstvene zaštite na akcije gašenja većih požara na području Županije do sada je besprijekoran.

Prehrana (osiguravanja hrane i napitaka za gasitelje) gasitelja rješava se Planovima zaštite od požara Općina i Gradova.

MIŠLJENJE O BROJU PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH POSTROJBA

Upogledu broja Javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava može se reći da njihov broj zadovoljava.

Stručni tim je mišljenja da dobrovoljna vatrogasna društava koja iz objektivnih razloga nemaju dovoljan broj vatrogasaca za operativnu postrojbu, operativno pripoje susjednom društvu kako bi se zadržala sposobnost zaštite od požara u udaljenim mjestima.

D) PRIJEDLOG TEHNIČKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJU MOGUĆU RAZINU

Zaštitu od požara prostora Županije potrebito je uvijek i iznova razmatrati jer je to živa materija koja se razvija usporedno sa razvojem gospodarskih i drugih potencijala.

I Problematiku zaštite od požara starih gradova i objekata sagrađenih do 1965. godine rješavati na taj način da se ne dozvole adaptacije postojećih objekata ili izgradnja novih, ukoliko bi se na taj način povećalo ukupno postojeće požarno opterećenje, odnosno zone kao cjeline. Uz tu mjeru planski pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima u stambenim blokovima sa ciljem smanjenja požarnih opasnosti.

II Pristupe objektima riješiti kroz Planove zaštite od požara i Odluke o zaštiti od požara Općina i Gradova tako da se osiguraju stalno prohodni putevi za interventna vozila. Pristup požarom ugroženim objektima osigurati na taj način da se onemogući parkiranje većeg broja vozila od broja uređenih parkirnih mjesta te da po Odluci zaštite od požara vozila za odvoz krivo parkiranih vozila (pauk) mogu odvoziti i tako parkirana vozila. Prepreke moraju biti tako izvedene da se u slučaju potrebe tijekom intervencije mogu ručno ukloniti (graničnici, ukrasne vaze i sl).

III Režim ponašanja u stambenim objektima sa ciljem poduzimanja preventivnih i represivnih mjera zaštite od požara regulirati i Planovima o zaštiti od požara Gradova i Općina i u tom smislu obnoviti Odluke o kućnom redu, te upozoriti Upravitelje višestambenih zgrada o Zakonskoj obavezi provedbe mjera zaštite od požara za svaku građevinu zasebno kojom upravljaju. Pored toga elemente zaštite od požara ugraditi i u druge Planove i odluke, npr. Prostorni plan, Odluka o dimnjačarskoj službi, Odluka o komunalnom redu i dr.

IV Na nivou Gradova i Općina iznaći tehničko rješenje da se onemogući parkiranje vozila na akumulacionim prostorima ispred ulaza/izlaza iz javnih objekata, ispred trafostanica i na podzemnim hidrantima. U tu svrhu podzemne hidrante potrebito je ponovo označiti kako bi vozači mogli

uočiti mjesta gdje se isti nalaze jer su stare oznake podzemnih hidranata nestale. Za vozila parkirana na podzemnim hidrantima postupati kako je to navedeno u točci II.

V Problem zaštite od požara zelenih površina rješavati kroz planiranje sredstava na nivou Uprava šuma Delnice, Buzet i Senj, te Gradova i Općina za održavanje lokaliteta kojim te jedinice lokalne uprave i samouprave gospodare.

U vrijeme visoke opasnosti za nastajanje šumskih požara uvesti osmatračke službe i ophodnje za ugroženo područje.

VI Vlasnike odnosno korisnike sportsko-rekreacijskih zona uz morsku obalu i objekata lociranih u tim zonama obavezati potrebom uređenja pristupnih puteva i platoa radi vodozahvata iz mora. Na tim mjestima izvesti crpilišta za zahvat mora.

VII Problem učestalih požara otvorenog prostora uz željezničku prugu rješavati putem Sekcije za održavanje pruga HŽ-a i to tako da se pružni pojas tretira najmanje jednom godišnje (najkasnije do petog mjeseca tekuće godine) kemijskim sredstvima za uništavanje korova, a ostatak gorivog materijala uništiti spaljivanjem.

Navedene radnje najkvalitetnije je izvoditi (kako je to praksa i pokazala) putem Vatrogasne zajednice odnosno DVD-a.

VIII Kod izrade procjena ugroženosti objekata od požara koji se nalaze ili se planiraju graditi na području Županije primjenjivati:

a) Temeljem metode TRVB

- stambeni objekti do 25 metara visine

- pretežno stambeni objekti sa lokalima i manjim radionicama u svom sastavu i bez etaža ispod zemlje, ako iste nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom

b) Temeljem metode GRETENER

- visoki objekti

- ostali stambeni objekti koji nisu obuhvaćeni pod »a)«

c) Temeljem metode TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM,

- poslovni objekti razne namjene i veličine

- pretežno poslovni objekti

- ustanove i drugi objekti u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

d) Temeljem metode DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM

- industrijski objekti

- lučka skladišta

- ostali gospodarski objekti

e) Temeljem metode DOW

- procesna kemijska industrija i objekti u kojima se koriste ili uskladištavaju pripadajući proizvodi

Primjenom navedenih metoda na način kako je predloženo postigla bi se veća unificiranost u odabiru primijenjenih mjera zaštite od požara, a što bi se direktno reflektiralo na izradu operativnih planova gašenja objekata i uspješnog provođenja akcije gašenja i spašavanja po tako izrađenim planovima.

IX Donijeti odluku o daljnjem razvoju automatske dojave požara na nivou Gradova i Općina gdje postoji stalno dežurstvo u vatrogasnoj postrojbi, a poglavito na nivou Gradova Rijeka i Opatija.

Kako je učinkovitost vatrogasne intervencije direktno ovisna o vremenu dolaska na mjesto intervencije i početak gašenja i spašavanja, a pojedini objekti zahtijevaju temeljem procjene njihove ugroženosti vatrodojavu (objekti u kojima boravi veći broj osoba, objekti u kojima borave slabo pokretne ili nemoćne osobe i djeca; svi ostali objekti kojima je temeljem njihove procjene ugroženosti neophodna direktna vatrodojava u cilju zaštite imovine i ljudi kao što su banke, muzeji , skladišta, poslovni objekti i dr.) radna grupa za izradu procjene i plana zaštite od požara preporuča izvedbu novog direktnog vatrodojavnog sustava korisnika sa vatrogasnim dežurstvom, uz učešće Upravitelja, vlasnika, korisnika prostora i osiguravatelja, budući će se na taj način kvalitetnije zaštititi životi i imovina građana.

XII Dobrovoljna vatrogasna društva opremiti neophodnom i propisanom vatrogasnom opremom koja nedostaje po Pravilniku o minimumu opreme i sredstava (NN - 93

Poduzimati radnje na povećanju broja dobrovoljaca, pogotovo mladih i stručno ih osposobljavati.

E) ZAKLJUČAK

Svakodnevne gospodarske aktivnosti, uz sve češće izrazite klimatske promjene i razne druge nepredvidive rizične faktore, u ovoj složenoj materiji, teško mogu definirati prihvatljive rizike te time i zadovoljavajući nivo zaštite od požara. Promatrajući dosadašnje aktivnosti i postignute rezultate u zaštiti od požara, uz moguće predvidive ugroze, može se stanje zaštite od požara ocijeniti općom procjenom stanja uz moguća odstupanja.

Slijedom iznesenog, možemo zaključiti da je stanje zaštite od požara na području Primorsko-goranske županije na zadovoljavajućoj razini, a poduzimanjem propisanih i naloženih mjera zaštite od požara, te predloženih mjera na razini Gradova i Općina s područja Primorsko-goranske županije može se postići još učinkovitiji sustav kako u pogledu poduzimanja preventivnih mjera, tako i u sustavu represivnog djelovanja.

Klasa: 021-04/18-01/8

Ur. broj: 2170/1-01-01/4-18-28

Rijeka, 15. studenoga 2018.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština

Predsjednik

Erik Fabijanić, v. r.