59.

Na temelju odredbe članka 109. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13 i 65/17) i odredbe članka 19. Statuta Općine Čavle (Službene novine PGŽ broj 20/14, 26/14, 27/15), Općinsko vijeće Općine Čavle, na svojoj sjednici održanoj 25. listopada 2017. godine, donijelo je

ODLUKU
o Izmjeni i dopuni
Urbanističkog plana uređenja UPU 11
- Sportski centar Platak R6₂

Članak 1.

Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja UPU 11 - Sportski centar Platak R6₂ (Službene novine PGŽ broj 9/11 i 16/16 - ispravak) (u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Plana).

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat »Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja UPU 11

- Sportski centar Platak R6₂, koji se sastoji od:

A. TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA

1.1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE KORIŠTENJA POVRŠINA ZA JAVNE I DRUGE NAMJENE

1.2. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

1.2.1. Površine gospodarske namjene-ugostiteljsko
turističke

1.2.2. Površine sportsko rekreacijske namjene

1.2.3. Prometne površine

1.2.4. Linijska infrastruktura

1.2.5. Akumulacije

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

2.1. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke namjene - T1

2.2. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke namjene - T3

2.3. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke namjene - T4-a, T4-b

_Toc284493217

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I SPORTSKO REKRACIJSKIH GRAĐEVINA I POVRŠINA

3.1. UVJETI UREĐENJA POVRŠINA I SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UNUTAR PODRUČJA SPORTA I REKREACIJE (Ra)

3.1.1. Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za upravu skijališta (Ra-1)

3.1.2. Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za upravu Hrvatskih šuma (Ra-2)

3.1.3. Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za gorsku službu spašavanja (Ra-3)

3.1.4. Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine centra za posjetitelje (Ra-4)

3.1.5. Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za kolibu skijaša (Ra-5)

3.2. UVJETI UREĐENJA POVRŠINA I SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UNUTAR PODRUČJA SPORTA I REKREACIJE (Rb)

3.3. UVJETI UREĐENJA POVRŠINA I SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UNUTAR PODRUČJA SPORTA I REKREACIJE (Rc)

3.3.1. Uvjeti uređenja površina sportskih igrališta(Rc-1)

3.3.2. Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za gorsku službu spašavanja (Rc-2)

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

5.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Odvodnja sanitarnih i oborinskih voda

5.3.2. Vodoopskrba

5.3.3. Plinoopskrba

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

9.4. Zaštita od prekomjerne buke

9.5. Mjere posebne zaštite

9.5.1. Sklanjanje ljudi

9.5.2. Zaštita od potresa

9.5.3. Zaštita od rušenja

9.5.4. Zaštita od požara

9.5.5. Zaštita od ostalih prirodnih uzroka

9.5.6. Mjere zaštite u slučaju snježnih oborina i poledica

9.5.7. Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških nesreća u stacionarnim objektima i prometu

9.5.8. Mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (kritična infrastruktura)

9.5.9. Mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite

9.5.10. Mjere zaštite od epidemija i epizotija

10. MJERE PROVEDBE PLANA

II GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA

MREŽA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

2.2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

2.3. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

2.4. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROOPSKRBA. . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

2.5. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ENERGETSKI SUSTAV - PLINOOPSKRBA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

3.1. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA - ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

3.2. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

3.3 UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA - MJERE POSEBNE ZAŠTITE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE . . . . . . mj. 1:5.000

4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

4.3. NAČIN I UVJETI GRADNJE - LJETNI PERIOD.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . mj. 1:5.000

OBVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANA

I.OBRAZLOŽENJE PLANA II. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA

III. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI

IV.EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA IZMJENA I DOPINA PLANA

Članak 3.

U glavi B. »Odredbe za provođenje« članci 5. do 105. zamjenjuju se novim člancima 5. do 92. koji glase:

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA

1.1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE KORIŠTENJA POVRŠINA ZA JAVNE I DRUGE NAMJENE

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:

.temeljna obilježja prostora i ciljevi uređenja,

.valorizacija postojeće prirodne i izgrađene strukture,

.održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša,

.planirani broj korisnika (skijaša, izletnika).

1.2. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

Članak 6.

Razgraničenje prostora/površina prema namjeni i korištenju prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:5000, a određeno je za površine sljedećih namjena:

-gospodarska namjena - ugostiteljsko turistička namjena:

-smještajni kapaciteti - planska oznaka T1, T3,

-planinarski domovi - planska oznaka T4-a i T4-b,

-sportsko rekreacijska namjena - sport i rekreacija:

-područje Radeševa i Tešnja - planska oznaka Ra,

-područje Jasenovica - planska oznaka Rb,

-područje Malog i Velikog Pribeniša - planska oznaka Rc,

-prometne površine:

-površine prometnica, pristupnih i pješačkih putova planskih oznaka GM-1, S-1, O-1, O-2, O-3, O-4, O-5, KPP-1, KPP-2, KPP3;

-površine parkirališta planskih oznaka Pa, Pb, Pc, Pd

-površina u funkciji zračnog prometa za smještaj helidroma;

-linijska infrastruktura - skijaške žičare i kabinska žičara;

-akumulacija - planske oznake »A«

1.2.1.Površine gospodarske namjene -ugostiteljsko turističke

Članak 7.

Na površinama gospodarske namjene- ugostiteljsko turističke, osim građevina namijenjenih smještaju i prehrani, mogu se planirati i svi prateći sadržaji - sportski, rekreacijski, zabavni i uslužni.

Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Planom obuhvaćaju:

a) hotele s pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene (T1)

b) kamp - autokamp (T3)

c) planinarske domove (T4-a), (T4-b)

1.2.2. Površine sportsko rekreacijske namjene

Članak 8.

Ovim Planom određene su površine sportsko rekreacijske namjene koje su podijeljene na 3 veće zone označene planskim oznakama Ra (Radeševo, Snježnik, Veliko Tešnje), Rb (Jasenovica), Rc (Mali i Veliki Pribeniš) na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Na površinama sportsko rekreacijske namjene s obzirom na razdoblje korištenja određeno je uređenje i gradnja sadržaja za ljetne i zimske sportove i rekreaciju.

1.2.3. Prometne površine

Članak 9.

Površine prometnica i ostalih prometnih površina određene su na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMETNA MREŽA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE.

Na području obuhvata Plana razgraničene su slijedeće površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina:

-Površine prometnica (GMU, SU, OU) su površine na kojima se grade i rekonstruiraju javne prometnice koje su u okviru ulične mreže kategorizirane kao glavna mjesna, sabirne, ostale ulice.

-Površine pristupnih putova su površine na kojima se grade i rekonstruiraju kolno-pješački putovi (KPP).

-Površina parkirališta razgraničena je površina namijenjena izgradnji parkirne površine sa sljedećim kapacitetima za: Pa 700 PM, Pb 80 PM, Pc 100 PM, Pd 100 PM.

-Ovim Planom određena je površina u funkciji zračnog prometa za smještaj helidroma.

1.2.4. Linijska infrastruktura

Članak 10.

Trase skijaških žičara i kabinske žičare iz smjera Grobnik određene su na kartografskom prikazu br. 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«.

S ciljem poboljšavanja prometnog povezivanja i unapređenja turističke ponude područja sportsko-rekreacijske namjene, planom šireg područja predviđena je nova kabinska žičara iz smjera Grobnika, u koridoru širine 40 metara.

Planom su određene trase skijaških žičara sa planskim koridorom 12 m.

1.2.5. Akumulacije

Članak 11.

Ovim Planom određena je izgradnja vodnih akumulacija označenih planskom oznakom A na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Voda iz akumulacija planira se koristiti za zasnježenje skijaških staza te za sanitarne i tehnološke potrebe.

2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 12.

Ovim Planom određene su površine za građevine gospodarskih djelatnosti - ugostiteljsko turističke namjene označene planskom oznakom T1, T3, T4-a i T4-b na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

2.1.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke namjene - T1

Članak 13.

Ovim Planom određena je zona ugostiteljsko turističke namjene za smještajne kapacitete s pratećim sadržajima označena planskim oznakama T1 na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Smještajni kapacitet zone iznosi 550 ležaja.

1. Vrsta radova

Gradnja građevina.

2. Lokacija zahvata u prostoru

Područje planske oznake T1

3. Namjena građevine

Na građevnim česticama ove namjene mogu se graditi ugostiteljsko - turističke namjene s oznakom T1 -iz skupine hoteli, u kojima će se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, a mogu se pružati i druge usluge u funkciji turističke potrošnje.

Ugostiteljske smještajne građevine moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli posebnog standarda: Hotel ski, Hotel bike, Hotel Family, i dr.

Osim navedenih smještajnih građevina, moguća je i gradnja ostalih građevina koje moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata koji se odnose na skupine ugostiteljskih objekata »restorani« i »barovi« kao i pratećih sadržaja.

Prateći sadržaji su sportsko-rekreacijski, poslovni uslužni, ugostiteljski, zabavni, kulturni i slični sadržaji za druge djelatnosti koje su kompatibilne i u funkciji su osnovne namjene. Kao prateći sadržaj može se planirati i stambena namjena (stambeni dio za potrebe stanovanja vlasnika/uposlenih djelatnika).

Prateći sadržaji mogu se smjestiti unutar građevine osnovne namjene ili u drugim građevinama.

Uz građevinu osnovne namjene odnosno građevine pratećih sadržaja na građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine: rekreacijski tereni, bazeni, terase, nadstrešnice i trjemovi, prometno manipulativne površine i parkirališta, potporni zidovi, komunalni objekti i uređaji, spremišta, kotlovnice i sl.

4. Veličina građevine

Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,8. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice je 3,6.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi građevina osnovne namjene, građevine pratećih sadržaja i pomoćne građevine.

Najveći dopušteni broj etaža građevine osnovne namjene je četiri etaže, pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 14,0 m.

Najveći dopušteni broj etaža građevina pratećih sadržaja i pomoćnih građevina je tri etaže, pri čemu je najveća dopuštena visina građevine 11,0 m.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovne, prateće i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Oblik i nagib krovišta građevina treba biti u skladu s usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena.

Zabranjena je primjena neodgovarajućih oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata.

Prilikom projektiranja građevina nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćenja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda) te postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

6.Oblik i veličina građevne čestice i/ili zahvata u prostoru

Oblik i veličina građevnih čestica i/ili obuhvata zahvata u prostoru odredit će se odgovarajućim aktom kojim se odobrava građenje.

Zona za građenje određena je na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

U ovoj zoni ugostiteljsko turističke namjene može se formirati više građevnih čestica za gradnju smještajnih kapaciteta s pratećim sadržajima, pri čemu treba osigurati min. 50 m² površine građevne čestice po ležaju:

- minimalna veličina građevne čestice je 2.700 m²;

- najveća dopuštena veličina građevne čestice je 6.000m².

Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti gradnju građevine osnovne namjene, pratećih sadržaja i pomoćnih građevina koje zajedno čine cjelinu.

7.Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

Gradivi dio čestice određen je minimalnim udaljenostima građevina od regulacijske linije i od međa susjednih građevnih čestica.

Unutar gradivog dijela čestice mogu se graditi građevine osnovne namjene, građevine pratećih sadržaja i pomoćne građevine.

Minimalna udaljenost građevina od regulacijske linije cesta iznosi 6,0 m. Minimalna udaljenost građevina od međa susjednih građevnih čestica je 4,0 m.

Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se izvoditi ograde, podzidi, prometne površine - kolni pristupi i parkirališta s nadstrešnicama, priključci i vodovi komunalne infrastrukture te uređivati površine zelenila.

8.Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti uređeno kao prirodno zelenilo, pri čemu se kao uređene površine zelenila mogu računati samo oni prostori za rekreaciju odnosno igrališta koji su izvedeni kao prirodni teren.

Ograde se mogu izvoditi prema svim međama maksimalne visine 1,2 m.

Zadovoljenje parkirališno-garažnih potreba treba organizirati isključivo na vlastitoj čestici. Obavezan minimalni broj parkirališno-garažnih mjesta propisan je ovim Odredbama prema namjeni građevina.

9.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Svi javni dijelovi hotela moraju se projektirati i graditi tako da su dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

10.Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

Priključci građevnih čestica odnosno građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup (minimalne širine kolnika 5,5 m) na javnu prometnu površinu odnosno priključak na komunalnu infrastrukturu što podrazumijeva priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže.

11.Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom

Tijekom izgradnje potrebno je u što većoj mjeri sačuvati zatečenu prirodnu vegetaciju, i druge vrijednosti prostora. U hortikulturi upotrebljavati samo sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana u RH i koja su propisno pakirana i označena.

Odvojeno prikupljanje svih vrsta otpada na lokaciji. Odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada na lokaciji. Izgraditi poseban ograđeni prostor sa spremnicima i kontejnerima za odvojeno prikupljanje i privremeno skladištenje svih vrsta otpada.

Pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj sukladno odredbama poglavlja 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina, 8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš i ostalih odredbi ovog Plana.

2.2.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke namjene - T3

Članak 14.

Određuju se slijedeći uvjeti za korištenje, zaštitu i građenje kampa:

1.Vrsta radova

Gradnja građevina.

2.Lokacija zahvata u prostoru

Područje kampa planske oznake T3.

3.Namjena građevine

Namjena građevine je kamp ukupnog kapaciteta 300 ležajeva. Kamp se sastoji od uređenog prostora na otvorenom, namijenjenog za pružanje usluga smještaja na otvorenom

(kampiranje), i pomoćnih građevina namijenjenih za druge potrebe korisnika. Osim smještajnih jedinica i građevina namijenjenih prehrani, na prostoru kampa mogu se uređivati sportski i rekreacijski sadržaji (bez čvrstih objekata), zabavni i uslužni sadržaji, te zelene površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje.

Građevina kampa mora odgovarati uvjetima Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine »kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj«.

4.Veličina građevine

Veličina građevine određuje se temeljem sljedećih kriterija:

-ukupna izgrađenost ne smije biti veća od 10% površine kampa,

-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 1.000 m²

-najveći dopušteni broj etaža su dvije etaže.

Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Pomoćne građevine mogu se graditi kao jednoetažne. One se grade uz uvjet da visina od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine ne prelazi visinu od 4,5 metra.

5.Uvjeti oblikovanja građevina

Oblikovanje građevina uskladiti sa njihovom namjenom uz postizanje funkcionalnosti, racionalnosti i fleksibilnosti a prema načelima suvremenog arhitektonskog izraza primjenom kvalitetnih i postojanih materijala prilagođavajući se lokalnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala.

Na krovnu plohu mogu se postaviti samostalni fotonaponski sustavi iskorištavanja sunčeve energije.

6.Oblik i veličina građevne čestice i/ili zahvata u prostoru

Površina kampa predstavlja jednu jedinstvenu građevnu česticu. Oblik i maksimalna veličina građevne čestice kampa definirana je područjem obuhvata ugostiteljsko - turističke namjene (planske oznake T3) utvrđene na kartografskom prikazu br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i na kartografskom prikazu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

7.Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5,0 metara. Najmanja udaljenost između građevina na građevnoj čestici definira se h1+h2/2, pri čemu su h1 i h2 visine susjednih građevina.

Unutar površine kampa smještajne jedinice nisu povezane s tlom na čvrsti način.

8.Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

Kamp mora biti ograđen prirodnom ili drugom ogradom. Najmanje 30% površine građevne čestice kampa mora biti uređeno kao prirodno zelenilo. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

Prometnice unutar kampa moraju omogućiti pristup pješacima do smještajnih jedinica i građevina u kojima su sanitarni čvorovi i do građevina u kojima su ugostiteljski sadržaji za usluživanje hrane, pića i napitaka i ostali sadržaji koji se nude korisnicima.

9.Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Svi javni dijelovi kampa moraju se projektirati i graditi tako da su dostupni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

10.Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

Način priključenja građevne čestica na prometnu površinu, komunalnu i dugu infrastrukturu, određen je na kartografskim prikazima br.1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i br. 4.1 NAČIN I UVJETI GRADNJE i u poglavlju 5. Odredbi za provođenje - Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama.

Do izgradnje sustava odvodnje za kamp, obavezna je izgradnja nepropusne sabirne jame u skladu s higijensko- tehničkim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda.

11.Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom

2.3.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko turističke namjene - T4-a, T4-b

Članak 15.

Ovim Planom određene su površine ugostiteljsko turističke namjene za smještaj zgrada planinarskih domova označene planskim oznakama T4-a i T4-b na kartografskom prikazu br.

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Članak 16.

Planinarski domovi Platak i Sušak planskih oznaka T4-a i T4-b rekonstruiraju se neposrednom provedbom PPU Općine Čavle.

3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I SPORTSKO REKREACIJSKIH GRAĐEVINA I POVRŠINA

Članak 17.

Unutar zona sportsko rekreacijske namjene, označenih planskim oznakama Ra, Rb i Rc, određena je gradnja i uređenje skijaških staza i žičara, gradnja i uređenje biciklističkih i planinarskih staza. Sve staze, osim osnovnih funkcija, koristit će se kao pristupni putovi za građevine i uređaje komunalne infrastrukture.

Na površinama sportsko rekreacijske namjene s obzirom na razdoblje korištenja određeno je uređenje i gradnja sadržaja za ljetne i zimske sportove i rekreaciju te su označeni simbolima odvojeno na kartografskim prikazima br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD i 4.3. NAČIN I UVJETI GRADNJE - LJETNI PERIOD.

Ovim Planom trase žičara, staza i lokacije sadržaja za sport i rekreaciju prikazane su načelno, a izradom daljnje projektne dokumentacije odredit će se točne trase i lokacije, a u skladu s terenskim uvjetima i zahtjevima struke, primjenjujući važeće zakone i podzakonske propise iz te oblasti, a sve unutar zona sportsko rekreacijske namjene.

Ovim Planom omogućuje se gradnja i uređenje dodatnih skijaških, biciklističkih i planinarskih staza koje nisu prikazane u kartografskim prikazima br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD i 4.3. NAČIN I UVJETI GRADNJE - LJETNI PERIOD na dijelovima povoljne konfiguracije terena, a unutar zona sportsko rekreacijske namjene.

Žičare se u ljetnom periodu koriste u svrhe prijevoza biciklista i izletnika.

Uvjeti uređenja skijaških staza

Članak 18.

Ovim Planom predviđeno je uređenje postojećih skijaških staza i uređenje novih skijaških staza s ciljem podizanja razine kvalitete i povećanje kapaciteta skijališta.

Skijaške staze prikazane su načelno na kartografskom prikazu br. 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD. Ukoliko se ukaže potreba za drugačijom organizacijom skijaških staza unutar pojedine zone sportsko- rekreacijske namjene moguća je njihova izmjena, a na temelju projektne dokumentacije.

Prilikom prosijecanja novih skijaških staza potrebno je što prije zatraviti posječene površine radi umanjenja erozije tla.

Skijaške staze moraju se projektirati u skladu s propisima kojima se uređuje sigurnost na uređenim skijalištima.

Uz rub skijaških staza dozvoljeno je postavljanje zaštitnih ograda koje će se uklanjati u ljetnom razdoblju.

Dijelovi staza mogu se povremeno natkrivati ili zatvarati isključivo montažno demontažnim konstrukcijama.

Uza sve skijaške staze postavlja se razvod interne rasvjete na način da nema negativni utjecaj na sigurnost i nesmetano kretanje skijaša odnosno pješaka (van skijaške sezone) na stazi. Mreža rasvjete skijaških staza načelno je prikazana na kartografskom prikazu br. 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROOPSKRBA, a točna lokacija odredit će se na temelju projektne dokumentacije kojom će se detaljnije definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti. Izvan skijaških staza se uz njihove bočne granice mogu izgraditi korita jaraka za internu odvodnju oborinskih voda te otopljenog snijega. Voda iz jaraka treba u što većoj mjeri otjecati u akumulacije smještene uz skijaške staze.

3.1UVJETI UREĐENJA POVRŠINA I SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UNUTAR PODRUČJA SPORTA I REKREACIJE (Ra)

Članak 19.

Unutar područja sportsko rekreacijske namjene (Ra) predviđeno je uređenje i gradnja skijaških staza (oznake 1 - 14) i žičara, gradnja i uređenje biciklističkih (oznake 1 - 4) i planinarskih staza (oznake 1 - 4), uređenje adrenalinskog parka, uređenje i označavanje pješačkih putova te postavljanje edukacijskih ploča u funkciji posjećivanja.

Sve staze, osim osnovnih funkcija, koristit će se kao pristupni putovi za građevine i uređaje komunalne infrastrukture.

Unutar područja sportsko rekreacijske namjene Ra moguća je gradnja i uređenje staza koje nisu prikazane na kartografskim prikazima. Pri trasiranju istih valja voditi računa da su u skladu sa zimskim i ljetnim sadržajima zone Ra.

Unutar dijela područja označenog kao zabavni park na kartografskim prikazima br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE i 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD određena je gradnja i uređenje zimskog zabavnog parka unutar kojeg su određene staze za rekreacijsko sanjkanje, klizalište i staza za vožnju motornih sanjki. U ljetnom periodu staze će se koristiti za rolanje, za quad (manja vozila na četiri kotača) i poligon za skatere.

Unutar dijela područja označenog planskom oznakom RS na kartografskom prikazu 4.3. NAČIN I UVJETI GRADNJE - LJETNI PERIOD, planira se organizirati »robinzonski smještaj«, a na prostoru planske oznake SC skautski centar.

»Robinzonski smještaj« je smještaj u prirodnom okruženju, u kojem se gostima pružaju usluge smještaja u neobičnim okolnostima. Prostor za smještaj, šatori i sl. izrađeni su od lokalnog i prirodnog materijala i nemaju priključak na infrastrukturu (struju, vodu, kanalizaciju, plin, telefon i sl.).

Skautski centar SC je prostor namijenjen za rad s djecom u prirodi, školskim ekskurzijama i sl. s organiziranim smještajem u šatorima.

Unutar područja odmora i rekreacije (Ra) ovim Planom određene su površine na kojima se predviđa gradnja zgrada:

- uprave skijališta (Ra-1),

- šumarije (Ra-2),

-Hrvatske gorske službe spašavanja- Stanica Rijeka (Ra-3)

- centra za posjetitelje (Ra-4)

- kolibe skijaša (Ra-5).

3.1.1.Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za upravu skijališta (Ra-1)

Članak 20.

Uvjeti uređenja površine i smještaja zgrada za upravu skijališta (Ra-1) unutar površine gradnje definirane kartografskim prikazom br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE su sljedeći:

1. Vrsta radova

Moguća je rekonstrukcija postojećih, odnosno gradnja novih zgrada.

2. Namjena građevina

Građevina osnovne namjene je zgrada uprave skijališta (Ra-1) s manjom ambulantom, prostorom za najam opreme, prostorom za pružanje ugostiteljskih usluga i sanitarijama.

Uz građevinu osnovne namjene na građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine: nadstrešnice i trjemovi, prometno manipulativne površine i parkirališta, potporni zidovi, komunalni objekti i uređaji, spremišta, kotlovnice i sl.

Pod pojmom pomoćnih građevina moguće je graditi i građevine za potrebe skijališta - garaže za strojeve, natkrivene skladišne prostore za opremu, strojeve i alate za održavanje staza, topove za snijeg i sl. Realizacija navedenih sadržaja moguća je uz uvjet osiguranja sigurnosti.

3. Veličina građevina

Najveća dopuštena tlocrtna površina zgrade unutar površine gradnje iznosi 300 m², najveća dopuštena ukupna građevinska (bruto) površina iznosi 900 m². Najveća dopuštena visina do vijenca, mjereći od najniže točke uređenog terena iznosi 11,0 m. Najveći dopušteni broj etaža su tri etaže.

4. Oblikovanje građevina

Gradnju treba planirati tako da se postigne funkcionalna i oblikovna prostorna cjelina.

Treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora, u prvom redu drvo i kamen. Ostavlja se mogućnost korištenja i drugih materijala, uz uvjet očuvanja oblikovnih i ambijentalnih kvaliteta i krajobrazno funkcionalnih osobitosti područja.

Gradnju je potrebno oblikovati na način da bude energetski učinkovita te oblikovno i funkcionalno u skladu s obilježjima prostora.

U pravilu treba predvidjeti kosa krovišta nagiba 35-45^o, s pokrovom od prirodnih materijala, a u slučajevima kad se predviđa terasa (npr. sunčalište), moguća je kombinacija s ravnim krovom. Moguće je postavljanje sunčanih kolektora na krovu, vodeći računa o izgledu građevine i ukupnom ambijentu.

5. Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru odredit će se odgovarajućim aktom kojim se odobrava građenje.

6. Smještaj građevina

Smještaj zgrada moguć je unutar površine gradnje zgrada, i to jedne zgrade osnovne namjene i dvije pomoćne građevine.

Smještaj i funkcionalnu organizaciju zgrada potrebno je planirati na način da se ostvari skladan i funkcionalan međuodnos gabarita unutar površine za gradnju.

7. Uređenje zelenih i parkirališnih površina

Parkirališne površine nisu predviđene unutar površine Ra-1.

Za hortikulturno uređenje i sanaciju vegetacije obavezno je koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje.

8.Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Prostor treba urediti tako da bude pristupačan za sve građane bez obzira na spol, dob i vrstu dodatne potrebe u kretanju, pri čemu će se primjenjivati propisi, normativi i europska iskustva u svrhu otklanjanja postojećih i sprječavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.

9.Način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Priključci planirane namjenske površine odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevina mora imati izravni kolni i pješački pristup minimalne širine 3,0 m na javnu prometnu površinu.

Priključenje na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ceste s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji. Građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbu, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže, a do izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. nepropusnu sabirnu jamu u skladu s higijensko- tehničkim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda).

10.Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Gradnja i rekonstrukcija zgrada moguća je uz uvažavanje mjera energetske učinkovitosti. Tijekom izgradnje i pri korištenju zgrada posebnu pažnju treba posvetiti sprječavanju onečišćenja okoliša (tlo, voda, zrak), ugrožavanja biološke raznolikosti i estetskog narušavanja krajobraza prostora neprimjerenim oblikovanjem zgrada te načinom njihove izvedbe.

Potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine, ali vizualno ne izloženo mjesto.

3.1.2.Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za upravu Hrvatskih šuma (Ra-2)

Članak 21.

Uvjeti uređenja površine i smještaja zgrada za upravu Hrvatskih šuma (Ra-2) unutar površine gradnje definirane kartografskim prikazom br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE su sljedeći:

1. Vrsta radova

Moguća je rekonstrukcija postojećih, odnosno gradnja novih zgrada.

2. Namjena građevina

Građevina osnovne namjene je zgrada uprave Hrvatskih šuma (Ra-2) s trgovačkim i ugostiteljskim sadržajima.

Uz dvije građevine osnovne namjene na građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine: nadstrešnice i trjemovi, prometno manipulativne površine i parkirališta, potporni zidovi, komunalni objekti i uređaji, spremišta, kotlovnice i sl.

3. Veličina građevina

Najveća dopuštena tlocrtna površina zgrada unutar površine gradnje iznosi 400 m², najveća dopuštena ukupna građevinska (bruto) površina iznosi 800 m². Najveća dopuštena visina do vijenca, mjereći od najniže točke uređenog terena iznosi 7,0 m Najveći dopušteni broj etaža su dvije etaže.

4. Oblikovanje građevina

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, a kod svih elemenata sklopa (osnovnih i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Građevine treba graditi od kamena i drva, iznimno od opeke ili betona bijelo ožbukane. Oblik i nagib krovišta građevina treba biti u skladu s usvojenom tehnologijom građenja, a vrsta pokrova nije određena.

Zabranjena je primjena neodgovarajućih oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata.

5. Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Oblik i veličina građevnih čestica i/ili obuhvata zahvata u prostoru odredit će se odgovarajućim aktom kojim se odobrava građenje.

6. Smještaj građevina

Smještaj zgrada moguć je unutar površine gradnje zgrada, i to dvije zgrade osnovne namjene i dvije pomoćne građevine.

Smještaj i funkcionalnu organizaciju zgrada potrebno je planirati na način da se ostvari skladan i funkcionalan međuodnos oblika unutar površine za gradnju.

7. Uređenje zelenih i parkirališnih površina

Parkirališne površine nisu predviđene unutar površine Ra-2.

Za hortikulturno uređenje i sanaciju vegetacije obavezno je koristiti autohtone biljne

vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje.

8. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

9. Način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Priključci planirane namjenske površine odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevina mora imati izravni kolni i pješački pristup minimalne širine 3,0 m na javnu prometnu površinu.

10. Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine, ali vizualno ne izloženo mjesto.

3.1.3.Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za gorsku službu spašavanja (Ra-3)

Članak 22.

Uvjeti uređenja površine i smještaja zgrada za gorsku službu spašavanja (R-a3) unutar površine gradnje definirane kartografskim prikazom br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE su sljedeći:

1. Vrsta radova

Moguća je rekonstrukcija postojećih, odnosno gradnja novih zgrada.

2. Namjena građevina

Građevina osnovne namjene je zgrada gorske službe spašavanja (Ra-3).

3. Veličina građevina

Najveća dopuštena tlocrtna površina zgrada unutar površine gradnje iznosi 150 m², najveća dopuštena ukupna građevinska (bruto) površina iznosi 300 m². Najveća dopuštena visina do vijenca, mjereći od najniže točke uređenog terena iznosi 7,0 m. Najveći dopušteni broj etaža su dvije etaže.

4. Oblikovanje građevina

Za interventnu bazu Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanica Rijeka moguće je koristit montažne građevine pri čemu treba primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade kao kod okolne izgradnje.

Zabranjena je primjena neodgovarajućih oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata.

5. Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Oblik i veličina građevnih čestica i/ili obuhvata zahvata u prostoru odredit će se odgovarajućim aktom kojim se odobrava građenje.

6. Smještaj građevina

Smještaj zgrada moguć je unutar površine gradnje zgrada, i to jedne zgrade osnovne namjene i dvije pomoćne građevine.

Smještaj i funkcionalnu organizaciju zgrada potrebno je planirati na način da se ostvari skladan i funkcionalan međuodnos oblika unutar površine za gradnju.

7. Uređenje zelenih i parkirališnih površina

Parkirališne površine nisu predviđene unutar površine Ra-3.

8. Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Preporuča se predvidjeti pristup osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

9. Način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Priključci planirane namjenske površine odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevina mora imati izravni kolni i pješački pristup minimalne širine 3,0 m na javnu prometnu površinu.

Priključenje na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ceste s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji. Građevnoj čestici mora biti osiguran priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže, a do izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. nepropusnu sabirnu jamu u skladu s higijensko-tehničkim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda).

10. Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine, ali vizualno ne izloženo mjesto.

3.1.4.Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine centra za posjetitelje (Ra-4)

Članak 23.

Uvjeti uređenja površine i smještaja zgrada centra za posjetitelje (Ra-4) unutar površine gradnje definirane kartografskim prikazom br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE su sljedeći:

1. Vrsta radova

Gradnja novih zgrada.

2. Namjena građevina

Građevina osnovne namjene, zgrada posjetiteljskog- informacijsko edukacijskog centra namijenjena je interpretaciji prirodnih vrijednosti (Ra-4) s recepcijom, prostorom za upravu, kabinete i laboratorije, dvoranom za predavanja, izložbenim prostorom i sanitarijama.

Uz građevinu osnovne namjene na građevnoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine: spremišta, prometno manipulativne površine i parkirališta, komunalni objekti i uređaji, kotlovnice i sl.

3. Veličina građevina

Najveća dopuštena tlocrtna površina zgrada unutar površine gradnje iznosi 200 m², najveća dopuštena ukupna građevinska (bruto) površina iznosi 400 m². Najveća dopuštena visina do vijenca osnovne građevine, mjereći od najniže točke uređenog terena iznosi 7,0 m, a najveći dopušteni broj etaža su dvije etaže.

Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih građevina je jedna etaža, a najveća dopuštena visina je 4,5 m.

4. Oblikovanje građevina

Gradnju treba planirati tako da se postigne funkcionalna i oblikovna prostorna cjelina.

Gradnju je potrebno oblikovati na način da bude energetski učinkovita te oblikovno i funkcionalno u skladu s obilježjima prostora.

5. Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru odredit će se odgovarajućim aktom kojim se odobrava građenje.

6. Smještaj građevina

Smještaj zgrada moguć je unutar površine gradnje zgrada, i to jedne zgrade osnovne namjene i dvije pomoćne građevine.

Smještaj i funkcionalnu organizaciju zgrada potrebno je planirati na način da se ostvari skladan i funkcionalan međuodnos gabarita unutar površine za gradnju.

7. Uređenje zelenih i parkirališnih površina

8.Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

9.Način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Priključci planirane namjenske površine odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevina mora imati izravni kolni i pješački pristup minimalne širine 3,0 m na javnu prometnu površinu.

10.Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine, ali vizualno ne izloženo mjesto.

3.1.5.Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za kolibu skijaša (Ra-5)

Članak 24.

Uvjeti uređenja površine i smještaja zgrada kolibe skijaša (Ra-5) unutar površine gradnje definirane kartografskim prikazom br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE su sljedeći:

1. Vrsta radova

Gradnja novih zgrada.

2. Namjena građevina

Građevina osnovne namjene je ugostiteljsko turistička zgrada namijenjena ugostiteljskoj djelatnosti s manjim smještajnim kapacitetom od cca 15 ležajeva, prostorima za skijaške klubove i škole skijanja.

3. Veličina građevina

Najveća dopuštena tlocrtna površina zgrada unutar površine gradnje iznosi 800 m², najveća dopuštena ukupna građevinska (bruto) površina iznosi 1600 m². Najveća dopuštena visina do vijenca, mjereći od najniže točke uređenog terena iznosi 5,0 m, a ukupna visina 11,0 m. Najveći dopušteni broj etaža su dvije nadzemne etaže i to prizemlje i potkrovlje.

4. Oblikovanje građevina

Oblikovanja zgrade treba biti u skladu s okolnim prostorom i krajobrazom, odnosno potrebno je koristiti građevinske elemente i materijale koji su primjereni za prostor Platka, a osiguravaju racionalno korištenje energije.

5. Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru odredit će se odgovarajućim aktom kojim se odobrava građenje.

6. Smještaj građevina

Smještaj i funkcionalnu organizaciju zgrada potrebno je planirati na način da se ostvari skladan i funkcionalan međuodnos gabarita unutar površine za gradnju.

7. Uređenje zelenih i parkirališnih površina

Teren se nakon gradnje zadržava u prirodnim nagibima s obaveznim zatravnjenjem kako bi se spriječila erozija tla, a u zimskom periodu omogućio pristup skijašima neposredno do objekta. Okoliš je potrebno održavati na način da se ne narušavaju krajobrazne vrijednosti prirodnog prostora.

Na građevnoj čestici nisu predviđena parkirna mjesta. Prostor se ne ograđuje, osim eventualno sigurnosnim ogradama.

Zadovoljenje parkirališnih potreba organizirano je na javnom parkiralištu udaljenom cca. 200 m od ulaza u zgradu.

8.Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Prostor treba urediti tako da bude pristupačan za sve građane bez obzira na spol, dob i vrstu dodatne potrebe u kretanju, pri čemu će se primjenjivati propisi, normativi i europska iskustva u svrhu otklanjanja postojećih i sprječa vanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.

9.Način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Uvjeti i kriteriji priključenja građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određeni su u točki 5. »Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama«, ovih odredbi za provođenje i prikazani na kartografskim prikazima br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMETNA MREŽA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE i br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE, NAČIN GRADNJE.

Građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbu, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže, a do izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (npr. cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. nepropusnu sabirnu jamu u skladu s higijensko-tehničkim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda).

10.Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Tijekom izgradnje i pri korištenju zgrada posebnu pažnju treba posvetiti sprječavanju onečišćenja okoliša (tlo, voda, zrak), ugrožavanja biološke raznolikosti i estetskog narušavanja krajobraza prostora neprimjerenim oblikovanjem zgrada te načinom njihove izvedbe.

Potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine, ali vizualno ne izloženo mjesto.

3.2UVJETI UREĐENJA POVRŠINA I SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UNUTAR PODRUČJA SPORTA I REKREACIJE (Rb)

Članak 25.

Unutar područja sportsko rekreacijske namjene Jasenovica (Rb) određena je gradnja i uređenje skijaških staza (oznake 18 - 20) i žičara, biciklističkih staza (oznake 5 i 6) i planinarskih staze (oznaka 7). Sve staze, osim osnovnih funkcija, koristit će se kao pristupni putovi za građevine i uređaje komunalne infrastrukture.

Na južnom dijelu određena je gradnja i uređenje dijela staze za nordijsko skijanje - skijaško trčanje (biatlon) koje se nastavljaju na površine sportsko rekreacijske zone Rc. Uz predmetnu stazu određeno je uređenje strelišta biatlona. Staze biatlona prikazane su načelno na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE i 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD.

Strelište biatlona u ljetnom periodu koristit će se kao streljana ili strelište.

3.3UVJETI UREĐENJA POVRŠINA I SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UNUTAR PODRUČJA SPORTA I REKREACIJE (Rc)

Članak 26.

Unutar zone sportsko rekreacijske namjene Malog i Velikog Pribeniša Rc određena je gradnja i uređenje skijaških staza (oznake 15 - 17, te dijelovi staza 1 - 5) i žičara, gradnja i uređenje biciklističkih (oznake 5 i 7), trim staze i planinarske staze (oznake 5 i 6). Sve će se staze osim osnovnih funkcija koristiti kao pristupni putovi za građevine i uređaje komunalne infrastrukture.

Na sjevernom i zapadnom dijelu zone određena je gradnja i uređenje staza za nordijsko skijanje - skijaško trčanje (biatlon) koje se nastavljaju na površine sportsko rekreacijske zone Rb. Uz predmetnu stazu određeno je uređenje strelišta biatlona. Staze biatlona prikazane su načelno na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE i 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - ZIMSKI PERIOD.

Na dijelu zone Rc uređen je piknik prostor (PP), označenom na kartografskom prikazu br. 4.3. NAČIN I UVJETI GRADNJE - LJETNI PERIOD, namijenjen za odmor i rekreaciju na otvorenom. Piknik prostor je opremljen roštiljima, stolovima i klupama za odmor te boćalištem.

Korištenje i uređivanje piknik prostora (PP) provodit će se primjenom mjera zaštite kojima se čuvaju osobitosti krajolika tako da se prostor uređuje i oprema sadržajima za razonodu i igru odraslih i djece na otvorenom. Omogućuje se natkrivanje prostora roštilja nadstrešnicama najveće pojedinačne površine do 15 m² i visine max. 4,5 m. U oblikovanju nadstrešnica potrebno je koristiti autohtone materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora.

U južnom dijelu zone Rc uz sabirnu prometnicu, planirana je postava meteorološke postaje

(MP) označene na kartografskom prikazu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Na sjevernom dijelu zone u šumama Velikog Pribeniša određena je organizacija jahanja. Unutar područja odmora i rekreacije (Rc) ovim Planom određene su površine na kojima se predviđa gradnja:

-sportskih igrališta (Rc-1),

-Hrvatske gorske službe spašavanja- Stanica Rijeka (Rc-2).

3.3.1. Uvjeti uređenja površina sportskih igrališta

Članak 27.

Unutar područja sporta i rekreacije (Rc) unutar površine gradnje (Rc-1) definirane kartografskim prikazom br. 4.1 NAČIN I UVJETI GRADNJE omogućava se gradnja teniskih terena i drugih otvorenih sportskih igrališta s tribinama na travnatim terenima (nogomet, odbojka, badminton, mini golf i dr.). Moguća je gradnja pratećih sadržaja (klupske prostorije, garderobe i svlačionice, tuševi, sanitarni čvor, spremište rekvizita, caffe bar i sl.).

Utvrđuju se uvjeti gradnje građevine za prateće sadržaje sportsko-rekreacijskoj namjeni u okviru površine označene s (Rc-1):

-građevinska bruto površina iznosi najviše 250 m².

-najveći broj nadzemnih etaža građevine iznosi 1etaža,

-najveća visina građevine iznosi 4 m, pri čemu kota najnižeg zaravnatog terena uz građevinu može biti najviše 1 m iznad kote prirodnog terena,

-građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,

-krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa ili ravna.

3.3.2.Uvjeti uređenja površina i smještaja zgrada unutar površine za gorsku službu spašavanja (Rc-2)

Članak 28.

Uvjeti uređenja površine i smještaja zgrada za gorsku službu spašavanja (Rc-2) unutar površine gradnje defini rane kartografskim prikazom br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE su sljedeći:

1. Vrsta radova

Moguća je rekonstrukcija postojećih, odnosno gradnja novih zgrada

2. Namjena građevina

Građevina osnovne namjene je zgrada gorske službe spašavanja (Rc-2).

3. Veličina građevina

Najveća dopuštena tlocrtna površina zgrada unutar površine gradnje iznosi 150 m², najveća dopuštena ukupna građevinska (bruto) površina iznosi 450 m². Najveća dopuštena visina do vijenca, mjereći od najniže točke uređenog terena iznosi 7,0 m Najveći dopušteni broj etaža su jedna podzemna i dvije nadzemne etaže.

4. Oblikovanje građevina

Zabranjena je primjena neodgovarajućih oblika i materijala, kao i primjena stilski neprimjerenih elemenata.

5. Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Oblik i veličina građevnih čestica i/ili obuhvata zahvata u prostoru odredit će se odgovarajućim aktom kojim se odobrava građenje.

6. Smještaj građevina

Smještaj zgrada moguć je unutar površine gradnje zgrada, i to jedne zgrade osnovne namjene i dvije pomoćne građevine.

Smještaj i funkcionalnu organizaciju zgrada potrebno je planirati na način da se ostvari skladan i funkcionalan međuodnos oblika unutar površine za gradnju.

7. Uređenje zelenih i parkirališnih površina

Parkirališne površine nisu predviđene unutar površine Rc-2.

8.Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

9.Način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Priključci planirane namjenske površine odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu načelno su prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Građevina mora imati izravni kolni i pješački pristup minimalne širine 3,0 m na javnu prometnu površinu.

Priključenje na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu ceste s kojom građevna čestica ima među na regulacijskoj liniji. Građevnoj čestici mora biti osiguran priključak vodoopskrbe, rješenje odvodnje, elektroopskrbe i elektroničke komunikacijske mreže, a do izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (npr. Cisternom) i odvodnju otpadnih voda (npr. nepropusnu sabirnu jamu u skladu s higijensko-tehničkim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda).

10.Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine, ali vizualno ne izloženo mjesto.

4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 29.

Unutar obuhvata ovog Plana nije dopuštena gradnja zgrada namijenjenih stanovanju. U dijelu zgrada mogu se planirati prostori za smještaj osoblja za čuvanje i održavanje, u funkciji osnovne namjene.

5.UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Cestovni promet

Članak 30.

Cestovnu mrežu čine trase postojećih i planiranih cesta planskih oznaka GM-1, S-1, O-1, O-2, O-3, O-4 i O-5 te kolno pješačkih pristupa (KPP-1, KPP-2, KPP-3). Navedene cestovne trase određene su širinama konstruktivnih koridora koji su prikazani na kartografskom prikazu br. 2.1

PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA MREŽA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE.

Unutar planiranih širina konstruktivnih koridora treba izvesti sve prometno-tehničke elemente prometnice, izgraditi kolnik, pješački hodnik, potporne zidove, urediti površinsku odvodnju, rasvijetliti, postaviti zaštitne ograde, označiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i sl.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori postojeće županijske ceste širine 40,0 m i planirane lokalne ceste širine 30,0 m označeni na kartografskom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA unutar kojeg je moguća gradnja uz prethodnu suglasnost i posebne uvjete građenja nadležne uprave ceste.

Glavna mjesna cesta planske oznake GM-1 je određena s minimalnim prometnim profilom od 12,0 m kojeg čine dvosmjerni kolnik širine 7,0 m, obostrani pješački nogostupi širine 2,50 m i to do parkirališta planske oznake Pa s konstruktivnom širinom koridora od 18,0 m, a kroz parkiralište planske oznake Pa s konstruktivnom širinom koridora od 15,0 m sa obostranim pješačkim nogostupima širine 4,0 i dvosmjernim kolnikom širine 7,0 m. Nakon prolaska kroz parkiralište planske oznake Pa ta cesta ostaje glavna mjesna, ali se mijenja njena kategorija te se planira kao lokalna s užim prometnim profilom od 8,5 m kojeg čine dvosmjerni kolnik širine 5,5 m, obostrani pješački nogostupi pojedinačne širine 1,50 m s konstruktivnom širinom koridora od 12,0 m i to nakon križanja s ostalom cestom O-3.

Sabirna cesta planske oznake S-1 određena je s minimalnim prometnim profilom od 9,75 m kojeg čine dvosmjerni kolnik širine 6,0 m, obostrani denivelirani pješački nogostupi širine 2,5 i 1,25 m s konstruktivnom širinom koridora od 12,0 m. U nastavku prema sjeveru kolnik se sužava na 5,5 m, a jednostrani nogostup je širine 1,25 m. Širina koridora ostaje 12,0 m.

Uz glavnu mjesnu i sabirnu cestu planske oznake GM-1 i S-1 Planom je moguća i izgradnja staza širine 4,0 m koje bi izvan zimskog perioda služile biciklizmu i rolanju, a u zimskom periodu nordijskom skijanju.

Ostale ceste planskih oznaka O-1, O-2, O-3, O-4 i O-5 određene su s jednostranim kolnikom širine 5,5 m. S obostranim pješačkim nogostupima širine 1,50 su ceste O-2 i O-3 i s konstruktivnom širinom koridora od 12,0 m odnosno 15,0 m za cestu O-3. Cesta O-5 ima jednostrani nogostup širine 1,50 m i širinu konstruktivnog koridora od 12,0 m.

Planom su određene površine pristupnih putova. Pristupni putovi su kolnopješački pristupi/ulice planskih oznaka KPP-1, KPP-2 I KPP-3. Minimalna širina kolnog- pješačkog pristupa za jednosmjerni promet je 4,5 m te 5,5m za dvosmjeran promet.

Križanja cesta unutar obuhvata Plana su u jednoj razini.

Križanja cestovnog prometa i skijaških staza na cestama GM-1, S-1 i O-3 mogu biti u dvije razine. Svijetla visina automobilskog prolaza treba biti osigurana u skladu s prometnim propisima.

Maksimalni uzdužni nagib prometnica može biti 12%, osim opravdano veći samo na kratkim potezima.

U situativnom i visinskom smislu ceste treba u što je moguće većoj mjeri polagati u poluzasjeku. Sve ceste moraju imati prometno tehničke elemente za računsku brzinu 40 km/sat te kolnik dimenzioniran za teretna vozila s osovinskim pritiskom od min. 100 kN. Radijusi u križanjima trebaju biti usklađeni sa širinama kolnika.

S obzirom da moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila mora biti izveden od nosivog sloja zbijenog kamenog materijala, gornjeg bitumeniziranog nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona. Ceste moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar svojeg pojasa sa slobodnim otjecanjem bez stvaranja bujičnih tokova te javnu rasvjetu.

Površinsku odvodnju kolničkih površina parkirališta kapaciteta 15 i više vozila treba odvesti u cestovne slivnike s taložnicama i odvesti u kanalsku mrežu individualnog sustava oborinske odvodnje te putem separatora ispuštati u upojne kanale i upojne bunare. Cjelokupni sustav cestovne odvodnje treba biti izveden vodonepropusno.

Samostalno vođene pješačke putove, staze, stube, prolaze i sl. treba izvoditi minimalne širine 3,0 m, osim iznimno u opravdanim situacijama 2,00 m. Samostalno vođene pješačke puteve i staze nije potrebno rasvjetljavati.

Građevne čestice građevina komunalne infrastrukture, žičara na skijalištima mogu imati kolni pristup preko skijaških, biciklističkih, planinarskih i drugih staza. Na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE grafički su određeni uvjeti priključenja planiranih površina, odnosno zahvata u prostoru (unutar kojih se predviđa gradnja građevina) na prometnu mrežu.

Sve pješačke staze potrebno je planirati isključivo kao prirodne zemljane putove, bez popločavanja, asfaltiranja i sl. Sve pješačke staze mogu sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje - drvene klupe, nadstrešnice, vidikovci i sl.

Članak 31.

Ostala cesta planske oznake O-3 pristupna cesta za dom Platak može se izgraditi neposrednom provedbom PPUO-a.

Članak 32.

Ovim Planom omogućena je izgradnja i uređenje i drugih kolnih i pješačkih površina osim onih prometnih površina - cesta planskih oznaka GM-1, S-1, O-1, O-2, O- 3, O-4 i O-5 određenih i prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Sve javne prometne površine moraju u svemu biti usklađene s odredbama Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.

Željeznički promet

Članak 33.

Ovim Planom su određene trase za gradnju prometnih sustava željezničkog prometa - kabinske i skijaških žičara prikazanih na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

Koridori kabinske i skijaških žičara označeni na kartografskom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA služe za izgradnju, funkcioniranje i održavanje žičara i potrebne komunalne infrastrukture s pripadajućim uređajima i postrojenjima.

Širina koridora kabinske žičare je 20,0 m, a skijaških žičara 12,0 m.

Unutar koridora žičara smiju se graditi pripadajući nadzemni međusobno funkcionalno i gradbeno povezani pojedinačni objekti, postrojenja i uređaji neophodni za korištenje skijaških žičara kao i građevine u funkciji skijaša i boljeg funkcioniranja skijališta propisane ovim Odredbama.

Površinu tla unutar koridora žičara treba zatravniti uz trajnu košnju izboja grmlja ili drveća.

Članak 34.

Ovim Planom određen je koridor kabinske žičare Grobnik - Platak, a točna lokacija stupova, eventualno potrebne međustanice i stanice, kapacitet i ostalo odredit će se idejnim projektom nakon prihvaćanja prethodne prometne studije.

Uvjeti uređenja površine i smještaja zgrada unutar površine gornje stanice kabinske žičare iz smjera Grobnika (Rc-P) koji je prikazan na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE su sljedeći:

1. Vrsta radova

Unutar površine gornje stanice kabinske žičare iz smjera Grobnika (Rc-P) moguć je smještaj gornje stanice kabinske žičare, čija je trasa utvrđena Prostornim planom uređenja Općine Čavle.

2. Namjena građevina

Namjena zgrade je gornja stanica kabinske žičare koja je sastavni dio infrastrukture žičare iz pravca Grobničkog polja, a sadrži zgradu s tehničkom opremom (postrojenje žičare), te otvorene, poluotvorene i zatvorene prostore za posjetitelje (peron-gat, čekaonica, sustav odlaznih i prilaznih koridora i rampi te sanitarne čvorove). U sklopu zgrade gornje stanice kabinske žičare moguć je smještaj komercijalnih sadržaja.

3. Veličina građevina

Najveća dopuštena tlocrtna površina gornje stanice žičare iznosi 400 m². Najveća dopuštena ukupna visina iznosi 9,0 m. Najveći dopušteni broj etaža su dvije podzemne (potpuno ukopane ili djelomično ukopane) i jedna nadzemna etaža (E= 2Po/Su+P).

4. Oblikovanje građevina

Pri oblikovanju treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora.

5. Oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Površina (Rc-P) predstavlja jedinstveni obuhvat zahvata u prostoru za uređenje površina i gradnju zgrade gornje stanice žičare unutar koridora.

6.Smještaj jedne ili više građevina unutar obuhvata zahvata u prostoru

Zgradu gornje stanice žičare moguće je smjestiti unutar površine (Rc-P) na mjestu i na način koji je najprimjereniji s obzirom na vizualnu izloženost, kao i na tehničke i tehnološke zahtjeve infrastrukture žičare.

7. Uređenje zelenih i parkirališnih površina

Parkirališne površine nisu predviđene unutar površine (Rc-P).

8.Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Prostor treba urediti tako da građevina te okolne javne površine budu pristupačna za sve građane bez obzira na spol, dob i dodatne potrebe u kretanju, pri čemu će se primjenjivati propisi, normativi i europska iskustva u svrhu otklanjanja postojećih i sprječavanja nastajanja novih urbanističko arhitektonskih barijera.

9.Način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Uvjeti i kriteriji priključenja građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu određeni su u točki 5. »Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama« i prikazani na kartografskim prikazima br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, PROMETNA MREŽA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE i br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

10.Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Tijekom izgradnje i pri korištenju gornje stanice žičare posebnu pažnju treba posvetiti sprječavanju onečišćenja okoliša (tlo, voda, zrak), ugrožavanja biološke raznolikosti i estetskog narušavanja krajobraza prostoru neprimjerenim oblikovanjem gornje stanice žičare te načinom njene izvedbe.

Potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine, ali vizualno ne izloženo mjesto.

Članak 35.

Koridori skijaških žičara obuhvaćaju građevinske dijelove žičare i obostrane zaštitne pojaseve.

Obuhvat građevinskog dijela skijaške žičare čine izgrađeni prostori za prihvat i otpremu putnika, pogonski prostori, prostori za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarni čvorovi, čekaonice i druge pomoćne prostorije, sve u gornjoj i donjoj postaji površine koje su označene na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE kao površine pratećih sadržaja žičare.

Određuju se sljedeći uvjeti smještaja pratećih sadržaja skijaških žičara :

-najveća dopuštena tlocrtna izgrađenost građevine iznosi 300 m²,

-najveći dopušteni broj etaža je jedna podzemna (potpuno ili djelomično ukopana) te jedna nadzemna etaža (E=Po/Su+P),pri čemu je najveća dopuštena visina 5,0 m,

-arhitektonsko oblikovanje je u skladu sa zahtjevima tehnologije skijaške žičare.

Ovim Planom određena je obvezna izgradnja stalnih sanitarnih čvorova na donjim stanicama žičara uz mogućnost izgradnje i na gornjim, a broj im se određuje s obzirom na kapacitet žičare.

Ovim Planom omogućuje se postava montažnih građevina ugostiteljsko-turističke namjene na površinama pratećih sadržaja žičare građevinske bruto površine do 30 m² u svrhu pružanja usluga skijašima.

Predprostor ulaza/izlaza u donju postaju i izlazni/ulazni prostor iz gornje postaje trebaju biti bez prepreka u kretanju putnika (skijaša), površine koja omogućava manipulaciju skijaškom opremom i kraće zadržavanje.

Zračni promet

Članak 36.

Ovim Planom određena je površina za gradnju prometne površine zračnog prometa - helidroma prikazana na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Građevna čestica za gradnju helidroma odrediti će se pri izradi projektne dokumentacije u sklopu ishođenja akta za gradnju. Određena je Minimalna veličina građevne čestice za smještaj prometne površine zračnog prometa - helidroma je 50,0 6 50,0 m odnosno zaštitna površina dimenzije 100 x 100 m s posebnim režimom korištenja.

Određena je gradnja helidroma klase D propisane dužine sletne staze do 15 m, širine najmanje 1,2 dužine propelera helikoptera dok sa svake strane poletno-sletne staze treba predvidjeti osnovnu stazu dužine 1,2 dužine propelera helikoptera.

Plan omogućava postavu ograde oko helidroma kao zaštitne žičane ograde minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

Plato helidroma treba biti opremljen rasvjetom za korištenje u noćnim uvjetima slijetanja i polijetanja te treba imati direktni kolni priključak na prometnu površinu - ostalu cestu O-5. Minimalna komunalna opremljenost obuhvaća telefon, nadzemni hidrant, površinsku odvodnju poletno-sletne platforme, separator i upojni bunar.

Članak 37.

Na kartografskom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA označena je poletno-sletna površina veličine 50 6 50 m.

Unutar zone helidroma moguća je isključivo površinska i podzemna gradnja uz prethodnu suglasnost i posebne uvjete građenja nadležne uprave uz zračni promet.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 38.

Ovim Planom određena je izgradnja i uređenje glavnog javnog parkirališta planske oznake Pa s istočne i zapadne strane uz glavnu mjesnu cestu GM-1 te ostalih javnih parkirališta sljedećih planskih oznaka:

-Pb neposredno smještenog uz spomenuto glavno javno parkiralište planske oznake Pa,

- Pc uz sabirnu cestu S-1,

- Pd uz ostalu cestu O-5.

Javna parkirališta označena su na kartografskim prikazima br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA te br. 2.1 PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA MREŽA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE.

Parkiralište planske oznake Pa je određeno urediti za cca 700 parkirališnih mjesta, a parkiralište planske oznake Pb za cca 80 parkirališnih mjesta (od čega minimalno 3% od sveukupnog broja za autobuse i interventna vozila) pri čemu parkirališne površine treba odvojiti od ceste pješačkom komunikacijom, a parkirališne površine završno obraditi asfaltom te usmjeriti na centre zbivanja označenim pješačkim komunikacijama. Parkirališta planskih oznaka Pc i Pd planiraju se sa minimalnim kapacitetom po 100 parkirališnih mjesta.

Članak 39.

Glavno javno parkiralište planske oznake Pa može se rekonstruirati neposrednom provedbom PPUO-a.

Članak 40.

Ovim Planom omogućava se na asfaltiranim dijelovima parkirališta koji se ne koriste ljeti predvidjeti uređenje igrališta za razne sportove i to postavom pokretnih rekvizita.

Omogućava se postava montažnih šatora ili sl. za sportske i/ili sajamske aktivnosti te montažne ograde kako bi se igrališta zaštitila od prometa.

Članak 41.

Parkirališne i garažne potrebe za pojedine sadržaje treba rješavati na vlastitim građevnim česticama, a za određene sadržaje određene ovim Planom i dijelom na javnom parkiralištu. Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a određuje se u skladu s normativima određenim Izmjena i dopunama PPUO Čavle te odredbama ovog Plana, prema sljedećim tablicama:

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Minimalne dimenzije parkirališnih mjesta za parkiranje osobnih vozila su 2,5 m 6 5,0 m.

Na svim parkiralištima koja će se izvoditi za potrebe planiranih sadržaja potrebno je osigurati min 5% sveukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta odnosno najmanje 1 parkirališno mjesto za potrebe osoba s invaliditetom na svakom parkiralištu.

Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta za parkiranje osobnih vozila invalida je 3,7 6 5,0 m. Provozna parkirališna stajališta za autobuse su širine 4,0 m i dubine 12,0 m mjereno okomiti na glavnu os prilaznog kolnika.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 42.

Ovim Planom nisu predviđeni trgovi ni druge veće pješačke površine.

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 43.

Na kartografskom prikazu br. 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA MREŽA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE ucrtana je mreža elektroničkih komunikacija.

U cestama, u pješačkim hodnicima osigurani su pojasevi za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK).

5.2.1. Elektroničke komunikacije u nepokretnoj mreži

Članak 44.

Elektroničke komunikacije unutar obuhvata Plana ostvaruju se izgradnjom mreže unutar pojaseva prometnica isključivo izvan kolničkih površina i putem priključivanja na udaljeni pretplatnički multiplekser UPM Platak.

U obuhvatu Plana treba usporedno s izgradnjom planskih cesta izgraditi distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju u profilu cesta u pojasu određenom za tu vrstu infrastrukture.

Kod projektiranja i gradnje elektroničke komunikacijske mreže treba primjenjivati tipske zdence i povezivati ih putem PVC cijevi profila f 110 mm. Pored potrebnih kapaciteta za elektroničke komunikacije dodatno treba postavljati jednu cijev za prijenos RTV signala i jednu rezervnu cijev.

Na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Prema propozicijama DIN EN 1998 i hrvatskim smjernicama za izgradnju DEKK tipskim zdencima najmanja širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 0,6 m, a dubina 0,8 m.

Članak 45.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori DEKK širine 1,0 m koji prolaze kroz zone sportsko rekreacijske i drugih planskih namjena, a služe za njihovo održavanje.

Unutar zaštitnih koridora mogu se uređivati površine i izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

5.2.2. Elektroničke komunikacije u pokretnoj mreži

Članak 46.

Ovim Planom nije dozvoljena izgradnja i postavljanje slobodnostojećih antenskih stupova. Unutar obuhvata Plana dozvoljena je gradnja antenskih krovnih prihvata osnovnih stanica pokretnih komunikacija prema sljedećim uvjetima:

-moraju biti projektirani i građeni za smještaj uređaja i korištenje više operatera;

-visine maksimalno do 2,0 m i od nehrđajućeg materijala.

Objekta za smještaj telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 47.

Unutar područja obuhvata u cestama je osiguran prostor za polaganje vodova komunalne infrastrukture.

Načelni položaj pojaseva vodova komunalne infrastrukture prikazan je na poprečnim presjecima cesta informativno dok će se detaljni položaj vodova, koji može odstupati od Planom prikazanog, odrediti kroz idejna projekte u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za prometnice, za pojedinačne vodove komunalne infrastrukture i sl.

Planom su prikazane načelne pozicije planiranih građevina komunalne infrastrukture dok će se točne lokacije određivati kroz idejne projekte u postupku izdavanja lokacijskih dozvola. Položaj vodova komunalne infrastrukture unutar pojasa prometnica treba uskladiti s propozicijama prema DIN EN 1998 i važećim hrvatskim propisima prema pojedinim vrstama vodova komunalne infrastrukture.

Sve poprečne prijelaze vodova komunalne infrastrukture treba fizički zaštititi na odgovarajući tehnički ispravan način (zaštitne cijevi i slično) i to se smatra obvezom prilikom izgradnje ili rekonstrukcije bilo prometnih površina bilo infrastrukture.

Kod križanja vodova komunalne infrastrukture trebaju se horizontalni i vertikalni razmaci izvesti u skladu s tehničkim propisima.

5.3.1. Odvodnja sanitarnih i oborinskih voda

Članak 48.

Sustav odvodnje otpadnih voda SC Platak treba izvesti u skladu s odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda na prostoru obuhvata Plana treba se rješavati na slijedeći način:

.Primijeniti razdjelni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih i oborinskih voda.

.Odvodnju sanitarnih otpadnih voda objekata treba rješavati nepropusnim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem otpadnih voda i neizravnim ispuštanjem efluenta u podzemne vode procjeđivanjem kroz zemlju i podpovršinske slojeve putem upojnog bunara.

.Primijeniti stupanj pročišćavanja sanitarnih otpadnih i onečišćenih oborinskih voda u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda na području aglomeracije Rijeka te prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području.

.Prije izrade idejnog projekta odvodnje treba ispitati upojnost predviđenih mjesta upoja pročišćene sanitarne otpadne i oborinske vode.

.Izgradnju kanalizacijskog sustava treba prilagoditi etapnosti izgradnje planiranih objekata. To podrazu mijeva i izgradnju uređaja za pročišćavanje usklađenu sa stvarnim opterećenjem otpadnim vodama.

.Uz izgradnju svakog pojedinog objekta nužna je izgradnja internog sustava odvodnje sanitarne otpadne vode i oborinske vode u skladu s rješenjima postavljenim ovim Planom za odvodnju, pročišćavanja i ispuštanja ovih voda u prijemnik.

.Saniranje odvodnje sanitarnih otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda postojećih objekata treba provesti u okviru rekonstrukcije planinarskih domova i glavnog parkirališta.

Određena je lokacija za izgradnju dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda čiji ukupan kapacitet za konačnu fazu izgrađenosti treba iznositi minimalno 3000 ES. Kako će se SC Platak graditi u fazama, dimenzioniranje uređaja treba, na osnovi hidrauličkog proračuna iz Idejnog projekta, uskladiti s fazama izgradnje.

Idejnim projektima bit će određeni i profili te nivelete kanalizacijskih cjevovoda, te način priključenja na glavni kolektor.

Onečišćene oborinske vode s parkirališta kapaciteta petnaest ili više parkirališnih mjesta moraju se prije neizravnog ispuštanja u podzemne vode putem upojnih bunara ili drenažnih kanala bunara pročistiti na separatoru ulja i masti s taložnicom na vlastitoj građevnoj čestici. Sve oborinske vode s krovova (uvjetno čiste oborinske vode) treba upustiti u tlo na mjestu nastajanja (lokalni mali upojni bunari).

Sve planirane cjevovode u funkciji odvodnje mora se polagati u koridorima cesta, prometnih površina ili zelenila na način da cjevovodi podsustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda budu položeni u nižoj, a cjevovodi odvodnje oborinskih voda u višoj podzemnoj razini mjereno od uređene površine ceste.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama cesta treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika. Interna odvodnja mora se izvoditi i koristiti u skladu s posebnim propisima.

Cijevi koje budu korištene kod polaganja cjevovoda obvezno moraju imati provjereno dobra mehanička svojstva: vodonepropusnost, trajnost, nepropusne spojeve, jednostavnu i brzu montažu i ugradnju i sl.

Članak 49.

Uvjeti i način gradnje uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda su:

-građevna čestica za gradnju uređaja za pročišćavanje može se formirati na površini svih planskih namjena ili prometnih površina (koridora cesta).

-minimalna veličina građevne čestice za uređaj za pročišćavanje je 20,0 x 15,0 m odnosno 300 m²;

-najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

-neizgrađen prostor treba zatravniti;

-ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

-građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

-priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

-uređaji za pročišćavanje trebaju biti izgrađeni tako da mogu preuzeti u kraćem vremenu pročišćavanje otpadnih voda susjednog pročistača kada je on u kvaru ili na redovnom održavanju.

-zakonski vlasnik uređaja za pročišćavanje morat će sklopiti ugovor o održavanju s isporučiteljom usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 50.

Ovim Planom određena je gradnja precrpne stanice za podizanje sanitarnih otpadnih voda na višu razinu.

Uvjeti i način gradnje precrpne stanice su:

-građevna čestica za gradnju precrpne stanice može se formirati na površini svih planskih namjena ili prometnih površina (koridora cesta).

-minimalna veličina građevne čestice precrpne stanice je 20 m²;

-najveća etažnost građevine je dvije etaže - podrum i prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 3,5 m;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

-neizgrađen prostor treba zatravniti;

-ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

-građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

-priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

-precrpne stanice potrebno je opremiti sigurnosnim preljevom za slučaj prestanka rada crpki, a može se kao sigurnost u slučaju prestanka rada crpki predvidjeti mogućnost korištenja dizel agregata (stabilnog ili mobilnog) ili retencijskog bazena koji će prikupiti otpadnu vodu za vrijeme koje je potrebno za popravak kvara.

-zakonski vlasnik precrpne stanice morat će sklopiti ugovor o održavanju s isporučiteljom usluge javne odvodnje ili drugim ovlaštenim osobama.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 51.

Ovim Planom određena je gradnja ispusta i upojnih bunara individualnog sustava odvodnje za evakuaciju pročišćenih sanitarnih i oborinskih otpadnih voda.

Uvjeti i način gradnje ispusta i upojnih bunara:

-građevna čestica za gradnju ispusta i upojnih bunara može se formirati na površini svih planskih namjena ili prometnih površina (koridora cesta).

-minimalna veličina građevne čestice ispusta i upojnih bunara je 100 m²;

-najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 2,5 m;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

-neizgrađen prostor treba zatravniti;

-ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

-građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

-priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 52.

Uvjeti i način gradnje separatora ulja i masti su:

-građevna čestica za gradnju separatora može se formirati na površini svih planskih namjena ili prometnih površina (koridora cesta).

-minimalna veličina građevne čestice za separator ulja i masti s taložnicom je 12,0 x 5,0 m odnosno 60 m²;.

-najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

-neizgrađen prostor treba zatravniti;

-ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

-građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

-priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 53.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori kolektora individualnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda širine 1,2 m koji prolaze kroz zone sportsko rekreacijske i drugih planskih namjena, a služe za njihovo održavanje.

Unutar zaštitnih koridora mogu se uređivati površine i izvoditi građevine samo uz suglasnost vlasnika.

5.3.2. Vodoopskrba

Članak 54.

Izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda određena je na kartografskom prikazu
br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA.

Vodoopskrbnim sustavom SC Platak treba osigurati dovoljne količine vode za sanitarne i protupožarne potrebe te za zasnježenje.

Gradnja vodoopskrbnog sustava SC Platak treba biti usklađena s Vodoopskrbnim planom

Primorsko-goranske županije i uvjetima koje propisuje nadležno komunalno društvo (Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka).

U postupku izgradnje i uređenja cesta i drugih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

Prema propozicijama DIN EN 1998 najmanja širina pojasa za polaganje vodovoda je 0,90 m. Vodoopskrba sanitarnom i protupožarnom vodom predviđa se iz vodoopskrbnog sustava Rijeke, ali se omogućava i iz nekog drugog vodoopskrbnog sustava uz neophodnu izgradnju vodospreme Platak i transportnog cjevovoda.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dozvoljena udaljenost između pojedinih hidranata je 150 m.

Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s posebnim propisima. Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od ? 100 mm. Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe pitkom vodom treba polagati unutar koridora javnih prometnih površina.

Gdje to uslijed određenih okolnosti nije moguće cjevovod treba položiti ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom.

Trase cjevovoda unutar koridora cesta i prometnih površina (staze, putovi, zelenilo i sl.) potrebno je uskladiti s ostalim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih vlasnika.

Članak 55.

Ovim Planom određena je gradnja crpnih stanica s prekidnim komorama za podizanje voda na višu razinu.

Uvjeti i način gradnje crpnih stanica su:

-građevna čestica za gradnju crpne stanice može se formirati na površini svih planskih namjena ili prometnih površina (koridora cesta).

-minimalna veličina građevne čestice za crpne stanice je 20 m²;.

-najveća etažnost građevine je dvije etaže - podrum i prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

-neizgrađen prostor treba zatravniti;

-ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

-građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

-priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 56.

Ovim Planom određena je gradnja vodospreme Platak maksimalnog kapaciteta 3.000 m³ koja će se napajati tlačnim transportnim cjevovodima profila f 300 mm i f 250 mm iz planirane vodospreme Kovačevo 1, a Plan dozvoljava i drugačiji način napajanja.

Uvjeti i način gradnje vodospreme su:

-građevna čestica za gradnju vodospreme može se formirati na površini svih planskih namjena.

-maksimalna veličina građevne čestice za vodospremu je 65 x 65 m odnosno 4.225 m²;.

-najveća etažnost građevine je dvije etaže - podrum i prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 7,0 m;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

-vodosprema treba biti izgrađena iz vodonepropusnog betona s kotom preljeva 1160/1155 m n.m.

- neizgrađen prostor treba zatravniti;

-ograde se moraju izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda minimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

-građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

-priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 57.

Ovim Planom određena je izgradnja vodnih akumulacija označenih planskom oznakom A na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA.

U tu svrhu treba osigurati njihovu vodonepropusnost te ih povezati sustavom dovodnih i odvodnih cjevovoda što je prikazano na kartografskom prikazu br. 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA.

Dovođenje vode moguće je iz vodospreme Platak ili od topljenja snijega.

Crpljenje vode i transport do snježnih topova treba osigurati cjevovodima i crpnim stanicama.

Članak 58.

Ovim Planom određeno je održavanje vodosprema kišnice.

Održavanje vodosprema određeno je njihovim ograđivanjem i sprječavanjem neovlaštenog korištenja i zagađenja.

Članak 59.

Ovim Planom određen je koridor transportnih tlačnih vodoopskrbnih cjevovoda profila f 300 mm i profila f 250 mm (širine 10 m) prikazan na kartografskom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.

Unutar koridora za vodoopskrbne cjevovode profila f 300 mm i profila f 250 mm mogu se uređivati površine i izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

Članak 60.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori vodoopskrbnih cjevovoda širine 1,0 m koji prolaze kroz zone sportsko rekreacijske i drugih planskih namjena, a služe za njihovo održavanje. Unutar zaštitnih koridora mogu se uređivati površine izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 61.

Uvjeti gradnje srednjetlačne mreže prirodnog plina određeni su kartografskim prikazom br. 2.5. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - PLINOOPSKRBA.

Ovim Planom određena je izgradnja srednjetlačne plinske mreže unutar planiranih cesta. Priključenje plinske mreže bit će na VT regulacijsku stanicu (plinska mjerno regulacijska stanica) koja je visokotlačnim plinovodom spojena na plinoopskrbnu mrežu Općine Čavle. Srednjetlačni polietilenski plinovod treba projektirati iz polietilenskih cijevi visoke gustoće

(PEHD), a visokotlačni plinovod (radnog tlaka do 10 bara) iz čeličnih cijevi i s katodnom zaštitom te izvesti prema pravilima i normama DVGW i DIN EN.

Projektiranje i izgradnju plinovoda osim toga treba provesti i uz sljedeće uvjete:

-Plinovod mora biti izveden iz atestiranih cijevi i postavljen u zemlju tako da prosječna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi 1,0 - 1,5 m

-Dubina polaganja ne smije prijeći 1,5 m.

Plinovodnu mrežu treba polagati u skladu s rasporedom vodova komunalne infrastrukture u poprečnom presjeku.

Minimalna horizontalna udaljenost plinovoda od drugih usporedno položenih vodova mora biti na svijetlom razmaku od 1,0 m, a pri križanju s drugim infrastrukturnim vodovima minimalna svijetla udaljenost iznosi 0,5 m. U skučenim prostornim uvjetima potonji svijetli razmaci mogu biti i manji uz primjenu zaštitnih mjera (zaštitne cijevi, ekrani, polucijevi i dr.).

Svaka građevina mora imati zasebni srednjetlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim u ormariću na fasadi građevine.

Do izgradnje plinoopskrbne mreže moguće je korištenje:

-ukapljenog plina gradnjom podzemnih ili nadzemnih spremnika na vlastitoj građevnoj čestici ili

-lož ulja gradnjom spremnika za lož ulje za grijanje koji moraju biti izvedeni s mjerama zaštite voda (dvostijenski s indikatorom za propuštanje goriva ili u betonskoj tankvani).

Članak 62.

Uvjeti i način gradnje plinske mjerne regulacijske stanice su:

-građevna čestica za gradnju plinske mjerne regulacijske stanice može se formirati na površini zaštitnih zelenih površina ili prometnih površina (koridora cesta).

-minimalna veličina građevne čestice za plinsku stanicu je 12,0 6 12,0 m odnosno 144 m²;

-najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

-neizgrađen prostor treba zatravniti;

-ograde se mogu izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

-građevna čestica mora imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu;

-priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti u pojasu pristupne ceste.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 63.

Ovim Planom određen je koridor VT plinovoda (širine 20,0 m) prikazan na kartografskom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.

Unutar koridora za VT plinovod mogu se uređivati površine izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 64.

Uvjeti gradnje elektroenergetske mreže, uređaja i postrojenja određeni su kartografskim prikazom br. 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROPSKRBA

Ovim Planom određena je izgradnja podzemnih elektroenergetskih srednjenaponskih i niskonaponskih vodova i vodova javne rasvjete te trafostanica.

Elektroenergetska opskrba područja obuhvata Plana osigurat će se napajanjem srednjenaponskim kabelom iz TS 35/10 kV Grobnik u čiju svrhu je potrebno postojeći vod zamijeniti podzemnim 20 kV kabelskim vodom. Za napajanje planirane zone ovog UPU-a i napajanja budućih crpnih stanica u sklopu novog podsustava za transport vode na Platak predviđena je izgradnja dva nova 20 kV kabela iz smjera napojne TS 35/20 kV Grobnik do predmetne zone.

U svrhu osiguranja rezerve u napajanju bit će potrebno zadržati i postojeći nadzemni vod uz njegovu adekvatnu rekonstrukciju ili uz polaganje još jednog 10(20) kV kabelskog voda, a što će sve ovisiti o dinamici i intenzitetu izgradnje građevina predviđenih ovim Planom.

Ovim Planom predviđena je rekonstrukcija ili zamjena postojećih trafostanica te izgradnja više novih trafostanica kojih su načelne lokacije određene na kartografskom prikazom br. 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROOPSKRBA. Mikrolokacije trafostanica odredit će se detaljnijom projektnom dokumentacijom u postupku ishođenja odgovarajućih akata kojima se odobrava građenje. Ovim Planom omogućava se izgradnja i dodatnih trafostanica koje nisu ucrtane na kartografskom prikazu, ako se za njih ukaže potreba.

Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

U kabelskoj trasi polaganja vodova 10(20) kV naponskog nivoa obavezno polagati najmanje 1 zaštitnu PVC cijev promjera 50 mm u cilju polaganja komunikacijskih optičkih kabela.

10 kV dalekovod unutar obuhvata Plana zamijenit će se podzemnim kabelskim vodom.

10(20) kV kabel TS Platak 2 - RS 3 - RS 2 - RS 1 - TS Guslica (koji jednim dijelom prolazi kroz obuhvat ovog Plana) i 10(20) kV rasklopnica RS 3 zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas.

Trase niskonaponske mreže prikazane su načelno na kartografskom prikazom br. 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ENERGETSKI SUSTAV - ELEKTROOPSRKBA, točne trese određivat će se i izvoditi prema zasebnim projektima.

Niskonaponska mreža će se izvoditi prije svega kao podzemna, a samo iznimno kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta prometnica, skijaških i pješačkih staza riješit će se zasebnim projektima. Isti će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

Članak 65.

Trafostanice se mogu graditi kao samostojeće građevine ili kao ugrađene u građevini. Uvjeti i način gradnje samostojeće trafostanice su:

-građevna čestica za gradnju trafostanice može se formirati na površini svih planskih namjena ili prometnih površina (koridora cesta).

-minimalna veličina građevne čestice za trafostanicu je 7,0 6 5,0 m odnosno 30 m²;

-najveća etažnost građevine je jedna etaža - ili podrum ili prizemlje odnosno najveća dopuštena visina građevina je 5,0 m;

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) građevne čestice je 0,8;

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice je 0,8;

-minimalna udaljenost trafostanice od međa susjednih građevnih čestica je 1,0 m.

-neizgrađen prostor treba zatravniti;

-ograde se mogu izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice ili ukrasne crnogorice;

-građevna čestica mora imati kolni pristup na prometnu površinu ili skijašku, biciklističku, planinarsku ili sl. stazu;

-priključenje građevne čestice na vodove komunalne infrastrukture treba obaviti posredno ili neposredno u pojasu planskih cesta.

Uvjete i način gradnje ugrađene trafostanice (mikrolokaciju trafostanice unutar građevine, potreban prostor za nju i njen kapacitet) investitor buduće građevine, u sklopu koje je predviđena izgradnja ugrađene trafostanice 10(20)/ 0,4 kV, dužan je dogovoriti s nadležnom elektrodistribucijom prije izrade Idejnih projekata za ishođenje lokacijske dozvole.

Uvjeti i način gradnje građevina komunalne infrastrukture su određeni na kartografskom prikazu br. 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 66.

Ovim Planom određeni su zaštitni koridori kabela širine 1,0 m koji prolaze kroz zone sportsko rekreacijske i drugih planskih namjena, a služe za njihovo održavanje.

Unutar zaštitnih koridora mogu se uređivati površine izvoditi građevine samo uz suglasnost nadležnog poduzeća.

6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA

Članak 67.

Područje obuhvata Plana određeno kao područje sporta i rekreacije Ra, Rb i Rc, te ovim Planom nisu zasebno razgraničene javne zelene površine.

7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 68.

Unutar obuhvata Plana ne nalaze se zaštićena područja temeljem Zakona o zaštiti prirode, nema zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti.

Članak 69.

Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i staništima, obuhvat Plana nalazi se unutar područja ekološke mreže značajnog za vrste i stanišne tipove HR5000019 - Gorski kotar i sjeverna Lika i područja ekološke mreže značajnog za ptice HR1000019 - Gorski kotar i sjeverna Lika.

Utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-Voditi računa da izgradnja građevinskih područja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti;

-Prilikom planiranja i uređenja građevinskih zona koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj infrastrukturi;

-Pri odabiru trasa infrastrukturnih koridora, skijaških staza i trasa žičara voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i /ili ugroženih vrsta flore i faune te za planirane sadržaje prvenstveno koristiti postojeće prometnice i ostalu šumsku infrastrukturu;

-Sve površine na kojima se zbog izvedbe planiranih staza i aktivnosti mora ukloniti postojeća vegetacija ili iskrčiti šuma, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri ponovo zazeleniti autohtonim biljem i vegetacijom tipičnom za podneblje područja predmetnog Plana;

-Kod izgradnje ugostiteljskih i turističkih objekata izbjegavati raspršenu izgradnju;

-Čvrste objekte unutar kampa dozvoliti samo za potrebe pratećih sadržaja kampa (recepcija, sanitarni čvor i dr.) a smještajne jedinice izvesti u obliku šatora i mobilnih kućica;

-Sve zahvate vezane za izgradnju žičare i skijališta planirati na način da se spriječi mogućnost negativnog utjecaja na područje ekološke mreže i zaštićeno područje Nacionalnog parka Risnjak te na način da ne ugrožavaju opstanak prirodnih staništa i uz njih vezanih vrsta,

-Ne dozvoliti izgradnju ili uređenje sadržaja u funkciji turizma i skijanja u blizini granice Nacionalnog parka Risnjak;

-Osigurati da zahvati vezani uz planiranje sportsko rekreacijske namjene (piknik odmorišta, skautski centar, sportska igrališta, adrenalinski sportovi, sportovi pustolovnog turizma i dr.) u najmanjoj mogućoj mjeri uzrokuju prenamjenu površina ili fragmentaciju staništa;

-Ne dozvoliti da planirani zahvati u prostoru negativno utječu na krajobrazne vrijednosti područja;

-Očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom i biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste;

-Prilikom ozelenjivanja područja koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje,

-Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma te izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava;

-Postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, očuvati šumske čistine i šumske rubove;

-Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

-Planirani zahvati mogli bi dovesti do negativnog učinka na prirodu pojavom erozije i naleta vjetra zbog otvaranja šumskog sklopa (izgradnjom trasa za skijalište i žičaru) te do gubitka općekorisne funkcije šume i pripadajućih šumskih staništa stoga je potrebno naglasak staviti na što manju promjenu postojeće slike krajobraza te krčenje i sječu šuma svesti na minimum;

-Štititi speleološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;

- Broj akumulacija svesti na minimum;

- Osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda.

Članak 70.

Područje travnjaka Velikog i Malog Pribineša je iznimno zanimljivo zbog brojnih i poučnih ostataka djelovanja nekadašnjih ledenjaka te se Planom predlaže njihova zaštita. Na ovom području je i najviše vrijednih mikrostaništa rijetke flore, vegetacije i faune.

Na Velikom je Pribenišu nekoliko mikrolokaliteta vrlo vrijednih krških i hidroloških pojava: lokva, izvor, odvirak izvora s malim bazofilnim cretom, ponorom i nekoliko malih ponikava - mrazišta unutar mrazišta s fragmentima mrazišne flore i vegetacije.

Ovim Planom predlaže se da se vrijedna lokalna prirodna baština i ostaci ledenjaka sačuvaju i prezentiraju na otvorenom (putem poučne geološke staze) i edukativnom izložbom ili »muzejom ledenjaka« u sklopu centra za posjetitelje.

Članak 71.

Ukoliko se tijekom izvođenja zemljanih radova naiđe na pokretnu i nepokretnu arheološku građu potrebno je obustaviti daljnje radove te obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel. Po završetku zemljanih radova potrebno je predmetni okoliš maksimalno vratiti u izvorno stanje.

Članak 72.

Ovim Planom predlaže se valorizacija i zaštita vizura s vrha Radeševo.

Članak 73.

Kvalitetno visoko zelenilo označeno grafičkom oznakom - očuvanje kvalitetnog visokog zelenila na stazi na kartografskom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA mora se prilikom uređenja skijaških staza i skijaških žičara očuvati. Površine predviđene za uređenje skijaških staza i skijaške žičare označenih grafičkom oznakom - zatravnjenje skijaških staza i koridora žičara na grafičkom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA potrebno je zatravniti radi sprječavanja ispiranja tla bujicama.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 74.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom mora biti u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom te relevantnih propisa i pravilnika.

Zbrinjavanje otpada bit će organiziranim odvozom, koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća i njegovim odvozom istog na predviđeno odlagalište.

Otpad je potrebno prikupljati odvojeno po vrstama u odgovarajućim kontejnerima.

Spremnici i kontejneri za prikupljanje i sortiranje otpada moraju biti smješteni tako da imaju direktan pristup na kolnu površinu.

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad prikuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine i buke.

Građevni otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom odvozom na predviđeni deponij.

9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 75.

Pri odabiru sadržaja koje će se realizirati u obuhvatu Plana mogući su samo oni koji ne onečišćuju okoliš odnosno oni kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

9.1. Zaštita tla

Članak 76.

Zaštitu šuma i šumskog zemljišta provoditi održavanjem šuma putem očuvanja i pravilnog gospodarenja što uključuje i zaštitu od požara, nametnika i drugih negativnih utjecaja.

Pravilnim održavanjem i gospodarenjem treba očuvati šume, odnosno gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takvi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža.

Zaštitu od erozije treba provoditi putem odgovarajućih mjera koje u prvom redu obuhvaćaju sanaciju ogoljelih površina, ozelenjavanje pokosa usjeka i nasipa, kao i ozelenjavanje privremeno ili trajno odloženog zemljanog materijala.

Unutar obuhvata Plana tlo je svrstano u dvije geotehničke kategorije, I. i I.a. geotehničku kategoriju (zonu golog i zonu pokrivenog krša) čime je teren u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje speleoloških pojava, rasjednih zona te vrlo strmih padina.

Prilikom izvođenja skijaških staza, žičara i sličnog potrebno je:

-sječu izvoditi pažljivo kako bi se što više sačuvao tanki površinski sloj zemlje,

-paralelno sa sječom zaravnati teren, uz nanošenje zemlje po potrebi,

- riješiti lateralnu odvodnju,

-posebnu pažnju u toku radova i poslije posvetiti rubnoj šumskoj vegetaciji, u toku sječe sačuvati postojeći pomladak, a nakon toga što prije sadnju stablašica s ciljem smanjenja negativnih utjecaja vjetra i zaštite skijaških staza,

-neophodna miniranja obavljati plitko i malim punjenjima, jer je obrušavanje, s obzirom na nagib terena, veliko,

- za tlo koje presijecaju skijaške staze primijeniti odgovarajuće mjere konzervacije.

9.2. Zaštita zraka

Članak 77.

Na prostoru obuhvata Plana zaštita zraka provodit će se smanjivanjem emisije onečiščujućih tvari u zrak i to ograničavanjem emisije i propisivanjem tehničkih standarda u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

Na području obuhvata Plana nije dozvoljena gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka.

9.3. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 78.

Područje obuhvat Plana se prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području nalazi u IV. zoni sanitarne zaštite izvora u Bakarskom zaljevu što je prikazano na kartografskom prikazu br. 3.2. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

U svrhu zaštite voda građenje i obavljanje djelatnosti na području obuhvata Plana mora biti u skladu s odredbama važećih zakonskih propisa iz domene zaštite voda (Zakon o vodama i podzakonski propisi), s odredbama navedene Odluke.

Najznačajnija mjera zaštite voda je izgradnja sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda i onečišćenih oborinskih voda u skladu s uvjetima definiranim u poglavlju 5.3.1. ove Odluke. Postojeći ukopani jednostijenski spremnik naftnog goriva planinarskog doma Platak potrebno je rekonstruirati uz mjere zaštite podzemnih voda. Za postojeću trafostanicu Platak 1 izvesti nepropusnu uljnu jamu.

Zaštita tla od erozije nastala bujičnim djelovanjem oborinskih voda spriječit će se bujičarskim radovima (uređenje te sadnja trave na prostoru skijaških staza) i postavljanjem bujičarskih građevina (ograde od pruća).

Potrebno je već kod izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih objekata predvidjeti potrebne protuerozijske radove (biološke i građevinske) radi sprječavanja erozije u slivu.

9.4. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 79.

Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke ili se njena razina smanjiti na dopuštenu razinu, a sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke te podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona

Donošenjem Odluke o zaštiti od buke, na području Općine, kojom se regulira dozvoljeni nivo buke ovisno o namjeni prostora unutar obuhvata Plana primjenjivat će se odredbe te odluke.

9.5. Mjere posebne zaštite

9.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 80.

Za prostor obuhvata Plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje zaposlenika i korisnika na prostoru obuhvata Plana rješava se Planom zaštite i spašavanja Općine.

Objekti pogodni za sklanjanje ljudi su naročito oni s izgrađenim podrumskim prostorijama i poluukopanim suterenima. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Evakuacijski putovi, zborna mjesta te mjesta evakuacije u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti definirani su kartografskim prikazom br. 3.3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, MJERE POSEBNE ZAŠTITE.

9.5.2. Zaštita od potresa

Članak 81.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar VIII zone intenziteta potresa prema MCS ljestvici. U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije građevina uskladiti sa zakonskim i posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu (kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost ili protupotresno inženjerstvo sukladno posebnim propisima).

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja. Građevine ugrožene potresom jačeg intenziteta su planinarski dom »Platak« i planinarski dom

»Sušak« te planirane građevine u kojima se može okupiti više ljudi.

9.5.3. Zaštita od rušenja

Članak 82.

Planirane prometnice moraju se projektirati u skladu s posebnim propisima i na način da ih eventualno rušenje građevina ne blokira, te da bude omogućena nesmetana evakuacija ljudi i pristup interventnih vozila.

Prilikom gradnje građevina potrebno je posebno voditi računa o međusobnoj udaljenosti građevina i udaljenosti od ruba prometnice, kako bi se štete od mogućeg rušenja svele na najmanju moguću mjeru i osigurao nesmetan pristup žurnim službama.

9.5.4. Zaštita od požara

Članak 83.

Mjere zaštite od požara organiziraju se i provode u skladu s važećim propisima vezanim za vatrogasne pristupe i hidrantsku mrežu za gašenje požara.

U cilju zaštite od požara potrebno je graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti i protupožarne zidove, izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen po posebnom propisu. Projektiranje građevina provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara te pravila struke.

Pri projektiranju građevina prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB 100, Euralarm, Gretener, DOW Indeks.

Sve planske ceste s dvije dvosmjerne vozne trake Planom su određene s najmanjom širinom kolnika od 5,5 m time su osigurani vatrogasni pristupi do svake građevne čestice,

Kod projektiranja planskih cesta kao i internih prometnica obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja.

Sve ceste sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku i slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište, a slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obvezna je izgradnja hidrantskog razvoda i postava nadzemnih hidranata.

Za sve zahvate primjenjuju se odredbe Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe i Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Za objekte turističke namjene primjenjuju se odredbe Pravilnika o zaštiti ugostiteljskih objekata.

U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko- dojavne službe, osiguranje prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište te zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.

Protupožarne prosjeke treba planirati, projektirati i izraditi u skladu s važećim propisima vezanim za zaštitu šuma od požara.

Prilikom projektiranja izgradnje podzemnih garaža primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TRVB N 106.

Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina zone skijališta uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja. Na svim površinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost.

9.5.5 Zaštita od ostalih prirodnih uzroka

Članak 84.

Područje Platka ugroženo je od pojave snježnih oborina, poledice i olujnog nevremena, dok ga poplave, pojave suše i tuče ne ugrožavaju u većoj mjeri.

Na promatranom području nisu evidentirana klizišta. Zaštita tla od erozije nastala bujičnim djelovanjem oborinskih voda spriječit će se bujičarskim radovima (uređenje te sadnja trave na prostoru skijaških staza) i postavljanjem bujičarskih građevina (ograde od pruća).

9.5.6Mjere zaštite u slučaju snježnih oborina i poledica

Članak 85.

Snijeg je česta pojava promatranog područja i ta je meteorološka pojava uglavnom povezana s jakim istočnim i sjevernim vjetrovima. Snježni zapusi na prometnicama prema Platku mogu svojom visinom ugroziti i onemogućiti odvijanje prometa. Snježne oborine mogu prouzročiti velike štete na građevinama, a najvećim dijelom to se odnosi na krovne konstrukcije, koje trebaju biti projektirane prema normama za opterećenje snijegom sukladno području u kojem se grade kako bi izdržala opterećenja od snijega i poledice.

Na području Platka najkritičniji mjeseci za pojavu poledice su prosinac, siječanj i veljača i za posljedicu ima otežano odvijanje prometa, opskrbu posjetitelja i rad gospodarskih subjekata.

Preventivne mjere za pojavu poledica uključuju prognozu te izvještavanje o tome odgovarajućih nadležnih službi koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti i prohodnosti prometne infrastrukture.

9.5.7Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških nesreća u stacionarnim objektima i prometu

Članak 86.

Na promatranom području ne postoje gospodarski objekti koji koriste, skladište opasne tvari, po količinama koje pokriva SEVESO II direktiva, a prijevoz opasnih tvari cestama na području Općine Čavle nije dozvoljen.

9.5.8Mjere koje omogućuju opskrbu vodom i energijom u izvanrednim uvjetima katastrofa ili nesreća (kritična infrastruktura)

Članak 87.

Planom je omogućena opskrba vodom gradnjom vodoopskrbnog sustava SC Platak, gradnjom vodospreme Platak max. kapaciteta 3.000 m³, izgradnjom vodnih akumulacija te održavanjem vodosprema kišnice.

Planom je omogućena opskrba energijom izgradnjom podzemnih elektroenergetskih srednjenaponskih i niskonaponskih vodova i vodova javne rasvjete te trafostanica. U svrhu osiguranja rezerve u napajanju bit će potrebno zadržati i postojeći nadzemni vod uz njegovu adekvatnu rekonstrukciju ili uz polaganje još jednog 10(20) kV kabelskog voda, a što će sve ovisiti o dinamici i intenzitetu izgradnje građevina predviđenih Planom.

Planom su određene površine ugostiteljsko-turističke namjene gdje se može osigurati prehrana, a to su: hoteli s pratećim sadržajima (T1), kamp - autokamp (T3), planinarski domovi (T4-a), (T4-b).

9.5.9Mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite

Članak 88.

Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te turistički objekti (hoteli, autokampovi) i drugi prostori u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

9.5.10. Mjere zaštite od epidemija i epizotija

Članak 89.

Na promatranom području ne nalazi se odlagalište otpada, kao ni divlja odlagališta otpada.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 90.

Pri odabiru sadržaja koje će se realizirati u obuhvatu Plana mogući su samo oni koji ne onečišćuju okoliš odnosno oni kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Članak 91.

Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš određeni su zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Također, za planove i programe čija provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode obvezno se provodi ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu odnosno za zahvat za koji je potreba procjene utvrđena u postupku ocjene o potrebi procjene, glavna ocjena o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u odnosu na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obavlja se u okviru obveznog postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Članak 92.

S obzirom da je dio Plana unutar obuhvata šumskogospodarskog područja kojim gospodare

Hrvatske šume d.o.o. Šumarija Rijeka prilikom provedbe potrebno je poštivati odredbe Čl. 37., 51., 52., 55., 57. i 58. Zakona o šumama.«

Članak 4.

Izmjene i dopune Plana izrađene su u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom i potpisom predsjednika Općinskog vijeća, te ovjerenih pečatom i potpisom tijela i osobe odgovorne za provođenje javne rasprave.

Izvornici Izmjene i dopune Plana čuvaju se u pismohrani Općine Čavle, u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko- goranske županije, te u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko- goranske županije«.

KLASA:021-05/17-01/14

URBROJ:2170-03-17-01-2

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ČAVLE

Predsjednik:
Norbert Mavrinac, v.r.