33.

Na temelju članka 21. Odluke o osnivanju i načinu rada radnih tijela Općinskog vijeća Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 38/09) Odbor za statut, poslovnik i normativnu djelatnost Općinskog vijeća Općine Matulji, na sjednici održanoj 10. ožujka 2017. godine utvrdio je pročišćeni tekst Prostornog plana ure­enja Općine Matulji.

Pročišćeni tekst Prostornog plana ure­đenja Općine Matulji obuhvaća tekst Prostornog plana ure­enja Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 36/08), Izmjene i dopune Prostornog plana ure­enja Općine Matulji »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11) i II. Izmjene i dopune Prostornog plana ure­enja Općine Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16), u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

PROSTORNI PLAN
UREĐENJA OPĆINE MATULJI
(pročišćeni tekst)

0. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Prostornim planom ure­enja Općine Matulji utvr­uju se uvjeti za ure­enje područja Općine, svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija gra­evinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode.

(Napomena: Izmjena članka 1. stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 27/16)

Prostorni plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređ­enja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i ure­ivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine.

Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su granice područja Općine Matulji određ­ene zakonom.

Članak 2.

Ovaj Prostorni plan sadržan je u elaboratu »Prostorni plan ure­đenja Općine Matulji«, koji sadrži dva dijela: A. Tekstualni dio i B. Grafički dio. Tekstualni dio se sastoji od I. Obrazloženja i II. Odredbi za provo­enje. Elaborat plana sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustav županije i države

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.3. Naselja

1.2.4. Sadržaji javnih funkcija

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.7. Gospodarenje otpadom

1.2.8. Zaštita prostora

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ure­enja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ure­enja šireg područja

1.4.2. Ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog ure­enja naselja na području Općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđ­ivanje gra­đevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađ­enost, iskorištenost i gustoću izgrađ­enosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređ­enje uređ­enja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Matulji u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

3.2.2. Razvoj i ure­đenje površina naselja

3.2.3. Površine za izdvojene namjene

3.2.4. Kriteriji za gra­đenje izvan gra­đevinskog područja

3.2.5. Namjena i korištenje ostalih površina

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, ure­enja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.2. Uvjeti ure­đenja prostora

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Sustav prometa

3.5.2. Sustav telekomunikacija i pošte

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.4. Energetski sustav

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zašita zraka

3.7.3. Zašita voda

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

3.8. Mjere posebne zaštite

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. OPĆE ODREDBE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA

1.1. Površine naselja

1.2. Površine za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. šumske površine

1.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Gra­đevine od važnosti za Državu i Primorsko- goransku županiju

2.2. Gra­đevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe i kriteriji za korištenje izgrađ­enog i neizgra­đenog dijela područja

2.2.2. Stambene i stambeno poslovne gra­đevine

2.2.3. Gra­đevine društvene namjene

2.2.4. Građ­evine gospodarske namjene

2.2.4.1. Građevine poslovne namjene

2.2.4.2. Gra­đevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.4.3. Poljoprivredne gospodarske gra­đevine

2.2.5. Građ­evine infrastrukturne i komunalne namjene

2.2.6. Montažne građ­evine - kiosci, štandovi, reklamni panoi

2.3. Izgrađ­ene strukture izvan naselja

2.3.1. Gra­eđvinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.1.1.Površine gospodarske - poslovne namjene

2.3.1.2.Površine sportsko-rekreacijske namjene

2.3.1.3.Površine infrastrukturne namjene

2.3.1.4.Površine groblja

2.3.1.5.Površine ostalih namjena

2.3.2. Gra­đenje izvan gra­đevinskih područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometni sustav

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Željeznički promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

5.3. Vodnogospodarski sustav

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja

5.3.3. Ure­đenje vodotoka i voda

5.4. Energetski sustav

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Plinoopskrba

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Ograničenja, rekonstrukcija, premještanje i prekid rizičnih zahvata i zahvata koji imaju značajne emisije u okoliš

8.2. Zaštita tla

8.3. Zaštita i unaprje­enje kakvoće zraka

8.4. Zaštita od buke

8.5. Zaštita voda

8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zaštita od potresa i rušenja

8.6.3. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3. Rekonstrukcija gra­evina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25000

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - 1:25000

Energetika i sustav veza

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - 1:25000

Vodnogospodarski sustav

3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 1:25000

Uvjeti korištenja

3.2. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 1:25000

Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA (4.1. - 4.19.) 1:5 000

4.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA BRDCE

4.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA BREGI

4.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA MALI BRGUD, VELI BRGUD

4.4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA JURDANI

4.5 GRAĐEVINSKA PODRUČJA JUšIćI

4.6. GRAđEVINSKA PODRUčJA KUćELI

4.7. GRAđEVINSKA PODRUčJA LIPA

4.8. GRAđEVINSKA PODRUčJA MALE MUNE, VELE MUNE

4.9. GRAđEVINSKA PODRUčJA PASJAK

4.10. GRAđEVINSKA PODRUčJA MATULJI, MIHOTIćI

4.11. GRAđEVINSKA PODRUčJA BREšCA, MUčIćI, PERMANI, RUŽIćI, ZALUKI

4.12. GRAđEVINSKA PODRUčJA RUKAVAC

4.13. GRAđEVINSKA PODRUčJA RUPA

4.14. GRAđEVINSKA PODRUčJA šAPJANE

4.15. GRAđEVINSKA PODRUčJA ZVONEćA

4.16. GRAđEVINSKA PODRUčJA ŽEJANE

4.17. GRAđEVINSKA PODRUčJA BRGUD - POSLOVNE ZONE

4.18. GRAđEVINSKA PODRUčJA šAPJANE, RUPA - SRC

4.19. GRAđEVINSKA PODRUčJA LISINA - RC

Članak 3.

Izrazi upotrijebljeni u Prostornom planu Općine Matulji, osim ako istim Planom nije drugačije odre­eno, imaju slijedeće značenje:

naselje je postojeća i planirana organizirana fizička struktura stambenih, gospodarskih, društvenih i ostalih pratećih funkcija ovisno o njegovoj veličini i značaju, odre­eno u sklopu površine statističkog naselja

gusto gra­ene jezgre su dijelovi naselja starije gradnje pretežito ruralnog tipa, specifične po strukturi, načinu gradnje i oblikovanju gra­evina, koje u većoj ili manjoj mjeri predstavljaju kulturnu baštinu - tradicijsku gradnju

granica gra­evinskog područja je granica izme­u površina naselja odnosno površina za izdvojene namjene i ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice gra­evinskih područja utvr­ene su u pravilu granicama katastarskih čestica, a iznimno i dijeljenjem katastarskih čestica na način da se na dijelu uključenom u gra­evinsko područje može formirati gra­evna čestica

gra­evinsko područje naselja je izgra­eni i ure­eni dio naselja i neizgra­eni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje

izdvojeni dio gra­evinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega gra­evinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja

izdvojeno gra­evinsko područje izvan naselja je izgra­ena i/ili neizgra­ena prostorna cjelina izvan gra­evinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja

gra­evna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgra­ena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti

gra­evine ugostiteljsko-turističke namjene jesu:

- hotel, pansion, prenoćište, hostel i slično - iz skupine »Hoteli« definirani su u Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hotel i slično,

(Napomena: Izmjena članka 3. stavka 1. točke 8. alineje 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

- gra­evine seoskog turizma su gra­evine koje se grade unutar ruralnih naselja u okviru obiteljskog gospodarstva, a realiziraju se kroz rekonstrukciju ili prenamjenu postojeće gra­evine odnosno izgradnjom nove gra­evine za potrebe ugostiteljsko - turističke djelatnosti, kuće za odmor i slično,

(Napomena: Izmjena članka 3. stavka 1. točke 8. alineje 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

- kamp-odmorište je gra­evina ugostiteljsko-turističke namjene u kojoj se gostima pružaju usluge kampiranja za noćenje i kraći odmor, isključivo u vlastitoj pokretnoj opremi za kampiranje, planiraju se u cilju razvoja tranzitnog i izletničkog turizma i u pravilu se smještaju uz prometnice i na drugim prometno dostupnim lokacijama, smještaju se izvan gra­evinskog područja u koridoru cesta, unutar gra­evinskog područja naselja, izdvojenog gra­evinskog područja izvan naselja poslovne i sportsko- rekreacijske namjene te u okviru seoskog turizma,

(Napomena: Izmjena članka 3. stavka 1. točke 8. dodavanjem 9. alineje stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

gra­evina osnovne namjene (osnovna gra­evina) je gra­evina na gra­evnoj čestici iste namjene koja je predvi­ena Prostornim planom

pomoćne gra­evine su gra­evine koje svojom namjenom upotpunjuju gra­evinu osnovne namjene i služe redovnoj uporabi gra­evine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, manje infrastrukturne gra­evine i sl.)

manje poslovne gra­evine jesu gra­evine (u sklopu gra­evne čestice stambene namjene) s pretežno zanatskim - obrtničkim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim gra­evnim česticama

poljoprivredne gospodarske gra­evine bez izvora zaga­enja jesu sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata i strojeva, sušare i sl.

poljoprivredne gospodarske gra­evine s izvorima zaga­enja jesu staje, obori, svinjci, peradarnici, kunićnjaci, prostori za uzgoj ostalih životinja, vinski podrum, manja klaonica, i sl.

(Napomena: Izmjena članka 3. stavka 1. točke 13. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

samostojeća gra­evina je gra­evina koja sa svih strana pripadajuće gra­evne čestice ima neizgra­eni prostor ili javnu površinu

dvojna gra­evina je gra­evina kojoj se jedna strana nalazi na granici pripadajuće gra­evne čestice i prislanja se na gra­evinu na susjednoj gra­evnoj čestici a s drugih strana ima neizgra­eni prostor ili javnu površinu

skupna gra­evina je gra­evina kojoj se dvije strane nalaze na granici pripadajuće gra­evne čestice i prislanjaju se na gra­evine na susjednim gra­evnim česticama, a s drugih strana ima neizgra­eni prostor ili javnu površinu

gradivi dio čestice - dio gra­evne čestice odre­en udaljenostima od granica gra­evne čestice i regulacijskog pravca na kojem je dozvoljena gradnja gra­evina osnovne namjene, pomoćnih i ostalih gra­evina prema Odredbama Prostornog plana

regulacijski pravac je granica izme­u gra­evne čestice i javne prometne ili druge javne površine

gra­evni pravac odre­uje udaljenost vertikalne projekcije najistaknutijeg dijela pročelja prema regulacijskom pravcu

nadstrešnica je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada se postavlja uz osnovnu gra­evinu) a namijenjen je u pravilu za natkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor

izgra­ena površina je vertikalna projekcija svih zatvorenih, natkrivenih i otvorenih konstruktivnih dijelova gra­evine na gra­evnu česticu, osim balkona, uključujući i terase u prizemlju gra­evine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgra­enu površinu gra­evne čestice ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične gra­evine kada su ukopane u teren i obra­ene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m, površine parkirališta, bazeni do 24 m²

koeficijent izgra­enosti (k_ig) je odnos izgra­ene površine zemljišta pod gra­evinom i ukupne površine gra­evne čestice

gra­evinska bruto površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lo­e, balkone i terase, odre­enih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,

koeficijent iskorištenosti (k_is) je odnos gra­evinske bruto površine gra­evine i površine gra­evne čestice;

podrum (Po) je potpuno ukopani dio gra­evine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena;

nadzemne etaže su suteren (S), prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje (Pk),

suteren (S) je dio gra­evine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno ure­eni i zaravnani teren uz pročelje gra­evine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena,

prizemlje (P) je dio gra­evine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno ure­enog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje gra­evine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova),

kat (K) je dio gra­evine čiji se prostor nalazi izme­u dva poda iznad prizemlja,

potkrovlje (Pk) je dio gra­evine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog krova, čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m,

tavan (T) je vrsta potkrovlja kod kojeg visina nadozida iznosi od 0 do 0,4 m (mjereno (od gornjeg ruba stropne konstrukcije do presjecišta unutarnjih ploha zida pročelja i krovne konstrukcije), a ukupna visina mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije do sljemena krova iznosi najviše 2,5 m,

visina gra­evine mjeri se od konačno zaravnatog i ure­enog terena uz pročelje gra­evine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja,

ukupna visina gra­evine mjeri se od konačno zaravnatog i ure­enog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje gra­evine do najviše točke krova (sljemena),

lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne, tipologija i morfologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.):

- reljef, zelenilo;

- posebno vrijedne gra­evine i područja prirodne i kulturne baštine;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijentalne vrijednosti;

- veličina i izgra­enost gra­evnih čestica;

- način gradnje, te visina i površina izgra­enih gra­evina;

- komunalna opremljenost;

- druge vrijednosti i posebnosti.

otvorima se ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom, maksimalne površine 2,5 m² i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.

infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj gra­evina i instalacija (vodova) infrastrukturnih sustava unutar ili izvan gra­evinskog područja.

samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen stanovanju ili poslovnoj djelatnosti s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu gra­evinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.

Kategorije ure­enosti gra­evinskog zemljišta:

I. kategorija ure­enosti podrazumijeva minimalno ure­eno gra­evinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko- pravnu pripremu, pristupni put i elektroopskrbu

II. kategorija ure­enosti podrazumijeva optimalno ure­eno gra­evinsko zemljište koje obuhvaća imovinsko- pravnu pripremu, pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i propisani broj parkirnih mjesta,

rekonstrukcija gra­evine je izvedba gra­evinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću gra­evinu i/ili kojima se mijenja uskla­enost postojeće gra­evine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgra­ena (dogra­ivanje, nadogra­ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra­evine, izvo­enje radova radi promjene namjene gra­evine ili tehnološkog procesa i sl.),

interpolacija je gradnja na gra­evnoj čestici u sklopu izgra­enog dijela gra­evinskog područja

plan užeg područja je urbanistički plan ure­enja ili detaljni plan ure­enja čija je izrada propisana ovim Prostornim planom.

Članak 4.

Dio prostora Općine Matulji obuhvaćen je zaštićenim obalnim područjem mora. Granica zaštićenog obalnog područja mora, odnosno pojas u širini 1000 m od obalne crte prikazan je u svim kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000.

1. UVJETI ZA ODREđIVANJE NAMJENA POVRšINA

Članak 5.

Osnovna namjena i korištenje površina odre­eni ovim Prostornim planom prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000.

Prostor Općine Matulji podijeljen je na sljedeće osnovne namjene:

površine naselja,

površine za izdvojene namjene,

poljoprivredne površine,

šumske površine,

ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

vodne površine (bujični vodotoci)

Članak 6.

Površine namijenjene razvoju i ure­enju prostora odre­ene su primarno gra­evinskim područjima, a dijelom i izvan gra­evinskog područja, i to:

- gra­evinska područja naselja i gra­evinska područja za izdvojene namjene.

- područja i gra­evine izvan gra­evinskog područja za gra­evine infrastrukture (prometa i veza, energetske, vodnogospodarske, komunalne itd.), rekreacijske gra­evine, gospodarske poljoprivredne gra­evine i gra­evine u funkciji gospodarenja šumama.

GRAđEVINSKA PODRUčJA

Članak 7.

Ovim prostornim planom odre­ena su gra­evinska područja naselja i zona izdvojenih namjena.

Gra­evinska područja iz stavka (1) ovoga članka odre­ena su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000 i br. 4. »Gra­evinska područja«, u mjerilu 1:5000.

Gra­evinska područja odre­ena su granicama gra­evinskog područja, u pravilu granicama gra­evnih čestica.

Gra­evinska područja razgraničena su na izgra­eni i neizgra­eni dio, uvažavajući kriterije Prostornog plana Primorsko-goranske županije, odnosno za gra­evinska područja u zaštićenom obalnom području mora Zakona o prostornom ure­enju i gradnji.

Članak 8.

Gra­enje i korištenje površina gra­evinskih područja provodi se neposrednom provedbom odredbi ovog Prostornog plana, odnosno planovima užeg područja propisanih u članku 292 ovih Odredbi.

1.1. POVRšINE NASELJA

Članak 9.

Naselja se razvijaju unutar granica gra­evinskih područja na kojim se predvi­a ure­enje postojećih površina naselja i njihovo proširenje.

Unutar granica naselja organiziraju se, uz stanovanje, i sve potrebne i sa stanovanjem spojive funkcije sukladne značaju i obilježju naselja, kao što su: javne i društvene namjene, ugostiteljsko-turistička namjena, gospodarska namjena (poslovna, proizvodna, poljoprivredna), sportsko - rekreacijska namjena, površine prometnica i infrastrukturnih sustava, groblja, te javne površine (trgovi, parkovi, javno zelenilo i sl.).

Za naselja s obvezom izrade plana užeg područja, detaljna namjena površina se odre­uje tim planom.

Članak 10.

Naselja, odnosno dijelovi naselja u zaštićenom obalnom području mora u Općini Matulji su NA 10₁ - dijelom, NA 10₂ i NA 10₃ (Matulji), NA 11₃ (Mihotići) i NA 2₁ - dijelom (Bregi).

Za ta naselja primjenjuju se odredbe Zakona o prostornom ure­enju i gradnji (članci 48. - 52.), i to posebno obzirom na minimalnu razinu komunalne opremljenosti zemljišta, planiranje ugostiteljsko turističke namjene i obvezu izrade urbanističkog plana ure­enja.

Članak 11.

Ovim Prostornim planom odre­ena su sljedeća gra­evinska područja naselja:

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

(Napomena: Izmjena članka 11. (tablica) stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

1.2. POVRšINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 12.

Ovim Prostornim planom odre­ena su slijedeća gra­evinska područja izdvojenih namjena koje svojim strukturama, veličinom, djelatnošću i načinom korištenja nisu spojive s naseljem:

1.gospodarska namjena:
- K poslovna namjena

2.sportsko-rekreacijska namjena:
- R1 sportsko-rekreacijski centri
- R2 rekreacijski centri

3.infrastrukturna namjena:
- IS ranžirni kolodvori

4.ostala namjena:
- O1 poligon za obuku vatrogasaca
- O2 vikend naselje

5.groblja:
- (G) groblja (izdvojena iz naselja)

(Napomena: Izmjena članka 12. brisanjem stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 13.

U gra­evinskim područjima izdvojenih namjena gradi se temeljem plana užeg područja, u načelu urbanističkog plana ure­enja (ili detaljnog plana ure­enja za zone za koje je taj plan donesen).

U gra­evinskim područjima izdvojenih namjena nisu dopušteni sadržaji stanovanja.

1.2.1. POVRšINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NAMJENE

Članak 14.

Ovim Prostornim planom odre­ene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja poslovne namjene i to:

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

(Napomena: Izmjena članka 14. (tablica) stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 15.

Izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene su zone za smještaj čiste i relativno tihe prera­ivačke industrije, većih pogona proizvodnog obrta, skladišta, servisa i uslužnih djelatnosti, trgovačkih i veletrgovačkih sadržaja, komunalno servisnih sadržaja, prometnih terminala i slobodnih carinskih zona (proizvodna namjena, trgovačka- veletrgovačka namjena, skladišna namjena, uslužna namjena, komunalno-servisna namjena) i drugih odgovarajućih gospodarskih djelatnosti.

(Napomena: Izmjena članka 15. stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Pored navedenih djelatnosti dopuštene su i druge namjene koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti, prateće ili posredno u funkciji osnovnih djelatnosti (javne, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i prometne namjene).

(Napomena: Izmjena članka 15. brisanjem dosadašnjeg stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

1.2.2. POVRšINE SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R)

Članak 16.

Izdvojene zone sportsko rekreacijske namjene odre­ene su obzirom na planirane sadržaje i uvjete korištenja kao sportsko-rekreacijski centri i rekreacijski centri.

Površine sportsko-rekreacijske namjene obuhvaćaju:

sportsko - rekreacijske centre (R 1) i

rekreacijske centre (R 2).

a/ Sportsko- rekreacijski centri - R 1

Članak 17.

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Općine Matulji, odre­ene kao sportsko-rekreacijski centar (R1), jesu:

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 18.

U sklopu površine sportsko-rekreacijske namjene - sportskog centra (R1) se prema konkretnom programu i ovisno o uvjetima na odre­enoj lokaciji, može predvidjeti izgradnja zatvorenih, otvorenih i natkrivenih igrališta za nogomet, rukomet, košarku, odbojku, tenis, boćanje i druge sportove, streljana, kuglana, izgradnja zatvorenih i otvorenih bazena, autokros staza, staza za karting, skeit, rolanje i sl. te pratećih i ugostiteljskih sadržaja.

U sklopu sportsko-rekreacijskog centra može se organizirati: više sadržaja ili pojedinačni sadržaj.

U sklopu zone R11 (SRC šapjane- Rupa) moguća je gradnja gra­evina pratećih sadržaja zabavne, trgovačke, ugostiteljske, uslužne i slične namjene te kamp odmorišta kao pratećih gra­evina u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene, ukupne površine gra­evnih čestica do 25.000 m².

(Napomena: Izmjena članka 18. stavka 3. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

b/ Rekreacijski centri (R2)

Članak 19.

Gra­evinska područja rekreacijske namjene - rekreacijski centri (R2) utvr­ena su za površine na kojima se planira ure­enje rekreacijskih sadržaja i izgradnja pratećih gra­evina. Rekreacijski centri ure­uju se s većim slobodnim prirodnim zelenim površinama.

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Općine Matulji, odre­ene kao rekreacijski centri jesu:

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

(Napomena: Izmjena članka 19. (tablica) stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 20.

U sklopu površine rekreacijskog centra se, prema obilježjima prirodnog vrijednog prostora, može predvidjeti izgradnja rekreacijskih i sportskih igrališta i drugih sadržaja, izgradnja pratećih gra­evina, ure­enje šetnica, trim staza, biciklističkih staza, dječjih igrališta, vidikovaca, postava parkovne i rekreacijske opreme, paviljona, odmorišta i sl.

U sklopu površina rekreacijskog centra nije dopuštena izgradnja smještajnih turističkih, stambenih ili sličnih gra­evina ni zatvorenih ili natkrivenih igrališta. Dopuštena je u manjem opsegu gradnja pratećih i ugostiteljskih sadržaja te kamp odmorišta kao pratećih gra­evina u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene.

(Napomena: Izmjena članka 20. stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

1.2.3. INFRASTRUKTURNE NAMJENE

RANŽIRNI KOLODVORI (IS)

Članak 21.

Izdvojene zone infrastrukturne namjene obuhvaćaju postojeće i planirane sadržaje ranžirnih kolodvora u šapjanama i Jurdanima.

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 22.

Zone su namijenjene primarno ure­enju željezničke infrastrukture (rasporednih - ranžirnih kolosjeka i pratećih ure­aja i gra­evina).

U sklopu zona mogu se organizirati i gra­evne čestice poslovne, pretežito skladišne namjene i druge prateće djelatnosti (carina, špedicija, agencije i sl).

1.2.4. GROBLJA (G)

Članak 23.

Površine groblja u Općini Matulji su za sva naselja utvr­ena izvan gra­evinskog područja naselja, izuzev groblja u Matuljima koje se utvr­uje u sklopu naselja.

Kao površine izdvojene namjene odre­ena su sljedeća groblja:

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Groblje Matulji odre­uje se urbanističkim planom ure­enja u sklopu površine naselja Matulji, ukupne površine 2,07 ha, od čega je 1,21 ha izgra­eni dio.

Članak 24.

Na grobljima se mogu izvoditi zemljani radovi, ure­ivati grobna mjesta i graditi prateće gra­evine (kapele, mrtvačnice, tehnički prostori) u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog odgovarajućeg akta Općine.

1.2.5. OSTALE NAMJENE (O)

Centar za obuku vatrogasaca (O1)

Članak 25.

Centar za obuku vatrogasaca organiziran je u sklopu kompleksa bivše vojarne »šapjane«. Obuhvaća površinu od 15,75 ha.

Namijenjen je smještaju i obuci vatrogasaca korištenjem kapaciteta i površina bivše vojarne, uz potrebnu dopunu sadržajima i kapacitetima obzirom na planiranu funkciju.

Vikend naselje (O2)

Članak 26.

Na području Općine Matulji odre­eno je gra­evinsko područje vikend naselja na Lisini.

Gra­evinsko područje vikend naselja obuhvaća ukupno 1,34 ha; od toga je 0,62 ha izgra­eno i 0,72 ha neizgra­eno.

Vikend naselje je namijenjeno gradnji manjih gra­evina za povremeno stanovanje.

OSTALE POVRšINE (NEGRAđEVINSKA PODRUčJA)

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRšINE

Članak 27.

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina odre­eno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvr­enih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na:

- vrijedno obradivo tlo (P2) i

- ostala obradiva tla (P3).

Članak 28.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene u kategoriji P2 - vrijedno obradivo tlo štiti se od svake izgradnje, osim infrastrukturnih gra­evina i spremišta veličine do 6 m².

Poljoprivredno tlo osnovne namjene u kategoriji P3 - ostala obradiva tla štiti se od svake izgradnje, osim infrastrukturnih gra­evina i poljoprivrednih gospodarskih gra­evina.

1.4. šUMSKE POVRšINE

Članak 29.

šumske površine odre­ene su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000.

šumske površine razgraničene su na gospodarske šume (š1), zaštitne šume (š2) i šume posebne namjene (š3).

Članak 30.

Gospodarske šume (š1) pored općekorisnih funkcija imaju gospodarsku vrijednost i namijenjene su za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorijede.

Zaštitne šume (š2) su prije svega namijenjene zaštiti zemljišta i zaštiti od erozije. Zaštitne šume odre­uju se i u sklopu gušće naseljenog dijela Općine, kao zeleni pojasevi izme­u pojedinih naselja - dijelova naselja. U zaštitnim šumama se osigurava održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma uz isključivo sanitarnu sječu.

šume posebne namjene š3 na području Općine Matulji su šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode i šume koje predstavljaju posebne rijetkosti i ljepotu , a namijenjene su znanstvenim istraživanjima, rekreaciji, turizmu i sl. šume posebne namjene su i sjemenske šume.

šumske površine osnovne namjene (š1, š2, š3) štite se od svake izgradnje koja nije u funkciji korištenja šuma (i rekreacije), osim infrastrukturnih gra­evina.

1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, šUME I šUMSKO ZEMLJIšTE

Članak 31.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (Pš) su pašnjaci, šikare, neobra­ena tla i goleti, a Prostornim planom su odre­ene na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.

Članak 32.

Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo je prostor na kojem se može koristiti prostor na način predvi­en za šumsko ili poljoprivredno tlo, a graditi se mogu sve vrste gra­evina za koje je ovim Planom dopuštena gradnja izvan gra­evinskog područja.

Mjerama razvoja stočarstva potrebno je spriječiti daljnju prirodnu progresiju šume na pašnjačke površine.

2. UVJETI ZA UREđENJE PROSTORA

Članak 33.

Lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima gra­enja može se izdati neposrednom provedbom ovog plana za:

- gra­evinska područja naselja za koja nije utvr­ena obveza izrade plana užeg područja,

- za iznimke odre­ene člankom 293 ovih Odredbi, u gra­evinskim područjima za koja je utvr­ena obveza izrade plana užeg područja

- za gra­evine izvan gra­evinskog područja prema odredbama za gra­enje izvan gra­evinskog područja,

- za rekonstrukciju postojećih gra­evina (legalnih) izvan gra­evinskog područja,

- za gra­evine infrastrukture

Članak 34.

Graditi se može samo na komunalno opremljenom gra­evinskom zemljištu.

II. kategorija ure­enosti gra­evinskog zemljišta odre­uje se za:

- gra­evinska područja stambenih i stambeno-poslovnih naselja,

- gra­evinska područja zona izdvojenih namjena,

- sva gra­evinska područja u ZOP-u.

I. kategorija ure­enosti gra­evinskog zemljišta odre­uje se za ostala naselja (i za pojedine gra­evine izvan gra­evinskog područja).

II. kategorija ure­enosti gra­evinskog zemljišta obvezna je i za sve gra­evine društvene i gospodarske namjene u gra­evinskim područjima svih naselja.

2.1. GRAđEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 35.

Gra­evine od važnosti za državu odre­ene su prema značenju zahvata u prostoru (veličina, obuhvat, zaštita prostora), a sukladno posebnom propisu.

Gra­evine od važnosti za Županiju odre­ene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije.

2.1.1. GRAđEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU

Članak 36.

Na prostoru Općine Matulji su kao gra­evine od značaja za Državu odre­ene:

Prometne gra­evine s pripadajućim objektima, ure­ajima i instalacijama:

a/ Željezničke gra­evine:

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik,

- Željeznička pruga za me­unarodni promet Rijeka - šapjane - Ilirska Bistrica u Republici Sloveniji (I. reda),

(Napomena: Izmjena članka 36. točke a) druge alineje stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

- granični željeznički prijelaz me­unarodnog značenja šapjane (I. kategorije)

b/ Cestovne gra­evine:

Autoceste:

- Jadranska autocesta (Trst) / (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split

- I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac i

- II. etapa u dionici sa čvorovima Rupa-Permani- Viškovo-Dražice-Grobničko polje-Mali Svib-Križišće- Jadranovo-Crikvenica (Selce)-Novi Vinodolski (Bribir) - Novi Vinodolski-Senj-Žuta Lokva, u »koridoru u istraživanju« od Permana do Križišća

- čvor Matulji - tunel Učka (s vezama na luku Rašica- Bršica, Pazin i Buzet).

- I. etapa postojeća trasa čvor Matulji - tunel Učka,

- II. etapa u dionici: tunel Učka sa čvorovima - Veprinac- Jušići i/ili Jurdani-Permani, u »koridoru u istraživanju« od čvora Veprinac do spoja na autocestu Rijeka-Rupa.

Granični cestovni prijelazi me­unarodnog značenja:

- Pasjak - Starod I. kategorije,

- šapjane - Ilirska Bistrica I. kategorije (planirani).

(Napomena: Izmjena članka 36. točke b) stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

c/ Poštanske i telekomunikacijske gra­evine:

Telekomunikacijske gra­evine me­unarodne razine:

- radijski koridor Učka - Nanos (R. Slovenija),

- me­unarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Umag - (Italija); Rijeka - Labin; alternativni Rijeka - (R. Slovenija).

Vodne gra­evine s pripadajućim objektima, ure­ajima i instalacijama:

a/ Gra­evine sustava vodoopskrbe:

- regionalni vodoopskrbni sustav.

b/ Gra­evine sustava odvodnje:

- Sustav Rijeka,

- Sustav Opatija (Ika / Ičići).

Energetske gra­evine s pripadajućim objektima, ure­ajima i instalacijama:

a/ Elektroenergetske gra­evine:

Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:

- Prijenosni dalekovod 2 ž 220 kV : Pehlin - TE Plomin,

- Prijenosni dalekovodi 220 kV: Pehlin - Divača,

- EVP: šapjane (planirani).

b/ Gra­evine za proizvodnju i transport nafte i plina:

Plinovodi:

- magistralni plinovod za me­unarodni transport DN 500 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - Karlovac

2.1.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU

Članak 37.

Na prostoru Općine Matulji su kao gra­evine od značaja za Županiju odre­ene:

Cestovne gra­evine s pripadajućim objektima, ure­ajima i instalacijama:

a/ Ostale državne ceste:

- Pula - M. Draga (postojeća dionica) i Opatija - čvor Matulji (planirana dionica).

b/ Osnovne županijske ceste:

- (državna granica) Pasjak - Rupa (raskrižje) - Marčelji - Viškovo - čvor Rujevica - Vukovarska ulica u Rijeci,

- Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka,

- Rupa (granica Slovenije) - Rupa (raskrižje) - Permani - Jušići - Matulji - čvor Matulji,

- Vodice (državna granica) - Mune - Permani - Breza.

c/ Granični cestovni prijelazi II kategorije:

- Rupa - Jelšane.

d/ Granični cestovni prijelazi za pogranični promet:

- Vele Mune - Starod,

- Lipa - Novokračine.

Poštanske i telekomunikacijske gra­evine s pripadajućim objektima, ure­ajima i instalacijama:

a/ Telekomunikacijske gra­evine:

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka - Pazin; Rijeka - Labin.

b/ Poštanske gra­evine:

- postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka (Matulji, Vele Mune, Jurdani i šapjane)

Elektroenergetske gra­evine s pripadajućim objektima, ure­ajima i instalacijama:

a/ Transformacijske stanice:

- Matulji 110/10(20) kV.

b/ Distribucijski dalekovodi 110 kV:

- Pehlin - Matulji,

- Matulji - Ilirska Bistrica,

- Matulji - Lovran - TE Plomin.

Gra­evine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, ure­ajima i instalacijama:

a/ županijska plinska mreža.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. OPĆE ODREDBE I KRITERIJI ZA KORIŠTENJE IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 38.

Ovim Prostornim planom odre­ena su gra­evinska područja slijedećih naselja na području Općine Matulji: Brdce, Bregi, Brešca, Jurdani, Jušići, Kućeli, Lipa, Male Mune, Mali Brgud, Matulji, Mihotići, Mučići, Pasjak, Permani, Rukavac, Rupa, Ružići, šapjane, Vele Mune, Veli Brgud, Zaluki, Zvoneća i Žejane.

U sklopu gra­evinskih područja naselja gradi se u skladu s odredbama ovoga Prostornog plana i zakona, odnosno temeljem planova užeg područja propisanih člankom 292 ovih Odredbi.

Uvjeti gradnje i ure­enja odre­uju se po pojedinim tipovima naselja specifičnim po položaju, funkcijama, gra­enim strukturama i razvojnim ciljevima. Tipovi naselja su:

a/ Stambena naselja: Bregi, Rukavac, Kućeli, Matulji, Mihotići, Jušići, Jurdani

b/ Stambeno-poslovna naselja: Mučići, Permani, Ružići, Brešca, Veli Brgud, Mali Brgud, Rupa, šapjane

c/ Mješovito-ruralna naselja: Vele Mune, Male Mune, Žejane, Zvoneća, Zaluki, Lipa, Pasjak, Brdce

Članak 39.

Granice gusto gra­enih jezgri odre­ene su za pojedine dijelove naselja na kartografskim prikazima 4. »Granice gra­evinskih područja« u mjerilu 1:5000.

Gusto gra­ene jezgre su dijelovi naselja starije gradnje specifičnih fizičkih struktura za koje se odre­uju posebni uvjeti gradnje.

Gusto gra­ene jezgre odre­ene su za dijelove naselja: Brdce, Veli Brgud, Mali Brgud, Korensko (Jurdani), Jurdanići (Jurdani), Principi (Jurdani), Obadi (Jurdani), Brajani (Jurdani), Kućeli, Ivanići (Kućeli), Biškupi (Kućeli), Crnčići (Kućeli), Mihelići (Kućeli), Rošići (Kućeli), Lipa, Male Mune, Vele Mune, Pasjak, Ružići, Poljane (Ružići), Permani, Puži (Mučići), Zaluki, Rukavac Donji (Rukavac), Rukavac Gornji (Rukavac), Sušnji (Rukavac), Andreići (Rukavac), Mulji (Rukavac), Rupa, šapjane, Zvoneća, škrapna (Zvoneća), Sušnji (Zvoneća), Gašpari (Zvoneća), Perka (Zvoneća) i Žejane.

Jezgre starih manjih naselja: Frančići, Mihotići, Slavići, Perinovo, Trtni, Osojnaki, Radetići, »Stari Grad« - Matulji, Popovići i Frlanija odre­ene su/ili se odre­uju UPU-om Matulji.

Članak 40.

Naselja Matulji i Rupa kao centralna naselja odre­ena su Županijskim planom s obvezom izrade urbanističkog plana ure­enja.

Za naselja, odnosno dijelove naselja koji su registrirani (ili predloženi za registraciju) kao povijesne graditeljske cjeline (I. stupanj zaštite) gra­enje je moguće temeljem plana užeg područja.

Za naselja odnosno dijelove naselja koja su evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline (II. stupanj zaštite) gra­evne aktivnosti u smislu nove izgradnje, prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovoga Prostornog plana.

Članak 41.

Gra­evinsko područje naselja sastoji se od izgra­enog dijela i neizgra­enog dijela planiranog za ure­enje zemljišta i gradnju.

Izgra­eni i neizgra­eni dijelovi gra­evinskog područja naselja ure­uju se i koriste na način propisan ovim Prostornim planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br. 4. (4.1. - 4.19.) »Gra­evinska područja« u mjerilu 1:5000.

Članak 42.

Izgradnja unutar gra­evinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane lokalne i nerazvrstane prometnice.

Gra­evna čestica mora imati osiguran pristup na izgra­enu javno prometnu površinu ili za čiju izgradnju je izdana pravomoćna gra­evna dozvola. Uvjeti priključenja gra­evne čestice na javnoprometnu površinu i odre­ivanje regulacijskog pravca prema javnoprometnoj površini odre­eni su člancima 182 - 186 ovih Odredbi.

Udaljenost gra­evine od regulacijskog pravca nerazvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 metara.

Udaljenost gra­evine od regulacijskog pravca javne ceste ne može biti manja od 6,0 metara za županijske i lokalne, odnosno 10,0 m za državne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama, ali isključivo za infrastrukturne gra­evine.

Izuzetno, u slučaju rekonstrukcije i interpolacije u izgra­enim dijelovima naselja, moguće su i manje udaljenosti od stavaka 3. i 4. ovog članka ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih institucija.

U tom slučaju rekonstrukcijom se ne može smanjivati udaljenost od regulacijskog pravca, a gra­evni pravac kod interpolacija odre­uje se na način da se poklapa s gra­evnim pravcem susjedne gra­evine koja ima veću udaljenost od regulacijskog pravca.

Izuzetno u gusto gra­enim jezgrama može se prema nerazvrstanoj cesti dopustiti rekonstrukcija i interpolacija i na regulacijskom pravcu, uz suglasnost jedinice lokalne samouprave.

Članak 43.

Oblik i veličina gra­evne čestice utvr­uje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj planiranih gra­evina i udaljenosti gra­evina do granica čestice.

Članak 44.

Unutar gra­evinskog područja naselja mogu se graditi gra­evine:

stambene namjene,

društvene namjene,

gospodarske namjene,

ugostiteljsko-turističke namjene,

infrastrukturne i komunalne namjene,

montažne gra­evine - štandovi, kiosci.

2.2.2. STAMBENE I STAMBENO-POSLOVNE GRAĐEVINE

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

NOVA GRADNJA

Članak 45.

Neposrednom provedbom plana u gra­evinskim područjima naselja za koja nije odre­ena obveza izrade plana užeg područja mogu se graditi:

- stambene gra­evine, koje sadrže najviše 3 stana (samostalne uporabne cjeline)

- stambeno - poslovne gra­evine, koje sadrže najviše 2 stana i 1 poslovni prostor (samostalne uporabne cjeline)

Stambeno-poslovne gra­evine mogu imati poslovnu namjenu tihih i čistih djelatnosti kompatibilnu stambenoj namjeni. Te djelatnosti ne smiju ugrožavati okolinu bukom i ne smiju uzrokovati zaga­enje zraka, voda i tla, prema posebnim zakonima i propisima.

Članak 46.

Poslovna namjena može se organizirati u sklopu osnovne gra­evine ili kao izdvojena manja poslovna gra­evina na gra­evnoj čestici.

Uvjeti i ograničenja namjene poslovnih sadržaja odre­eni su uvjetima za poslovne gra­evine u članku 76 ovih Odredbi, i/ili posebnom Odlukom Općine.

Uvjeti i ograničenja namjene gospodarskih sadržaja poljoprivredne namjene odre­eni su uvjetima za poljoprivredne gospodarske gra­evine u članku 97 ovih Odredbi i/ili posebnom Odlukom Općine.

Gospodarske gra­evine poljoprivredne namjene mogu se graditi na gra­evnoj čestici stambene namjene pod uvjetima odre­enim za poljoprivredne gospodarske gra­evine na izdvojenim gra­evnim česticama.

Članak 47.

Način gradnje novih gra­evina je samostojeći. Nije dopuštena gradnja novih dvojnih i skupnih gra­evina, uz izuzetke odre­ene za interpolacije u članku 60 ovih Odredbi.

Članak 48.

Najmanja dopuštena širina gra­evne čestice za samostojeće gra­evine mjereno uz gra­evni pravac iznosi 15 m.

Omjer širine i dužine gra­evne čestice može iznositi najviše 1/3.

Najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je za:

- stambena naselja 800 m²

- stambeno-poslovna naselja 800 m²

- mješovito-ruralna naselja 600 m²

Najveća dopuštena veličina gra­evne čestice je za:

- stambena naselja 1400 m²

- stambeno-poslovna naselja 2000 m²

- mješovito-ruralna naselja - nije ograničena

Veličina i površina gra­evine

Članak 49.

Najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) gra­evne čestice je za:

- stambena naselja 0,25

- stambeno-poslovna naselja 0,25

- mješovito-ruralna naselja 0,30

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) gra­evne čestice je za:

- stambena naselja 0,5 / 0,75 ako se gradi podrum i/ili tavan

- stambeno-poslovna naselja 0,5 / 0,75 ako se gradi podrum i/ili tavan

- mješovito-ruralna naselja 0,6 / 0,9 ako se gradi podrum i/ili tavan

Članak 50.

Uz osnovnu gra­evinu na gra­evnoj čestici mogu se, ovisno o tipu naselja iz članka 38 ovih Odredbi, graditi i :

pomoćne gra­evine

manja izdvojena poslovna gra­evina

gospodarska poljoprivredna gra­evina

Pomoćne, manje izdvojene poslovne gra­evine i poljoprivredne gospodarske gra­evine mogu imati ukupnu tlocrtnu (izgra­enu) površinu do 60% tlocrtne (izgra­ene) površine osnovne gra­evine.

Pomoćne, manje izdvojene poslovne i poljoprivredne gospodarske gra­evine uračunavaju se u izgra­enu i gra­evinsku bruto površinu.

Članak 51.

Najveća izgra­ena površina svih gra­evina na gra­evnoj čestici je 300 m².

Najveća gra­evinska bruto površina svih gra­evina na gra­evnoj čestici je 600 m².

Najmanja izgra­ena površina osnovne gra­evine je 64 m².

Članak 52.

Najveći dopušteni broj etaža osnovne gra­evine je za:

- stambena naselja: podrum + 3 nadzemne etaže + tavan

- stambeno-poslovna naselja: podrum + 3 nadzemne etaže + tavan

- izdvojene dijelove naselja Jurdani: 4₃ do 4₈ (Korensko, Mavrići, Obadi, Brajani, Principi, Franići), naselja Kućeli: 6₁ do 6₄ (Kućeli, Ivanići, Biškupi, Crnčići), naselja Rukavac: 152 (Perčići) i naselja Mučići 122 (škalniško): podrum + 2 nadzemne etaže + tavan

- mješovito-ruralna naselja: podrum + 2 nadzemne etaže + tavan

Najveći dopušteni broj etaža za pomoćne, manje izdvojene poslovne i gospodarske poljoprivredne gra­evine je: 1 nadzemna etaža + tavan.

Najveća dopuštena visina osnovne gra­evine s 3 nadzemne etaže je 9 metara, a ukupna visina 12 m.

Najveća dopuštena visina osnovne gra­evine s 2 nadzemne etaže je 7 metara, a ukupna visina 10 m.

Najveća dopuštena visina pomoćne gra­evine je 3 metra, a ukupna visina 4,5 m.

Najveća dopuštena visina manje poslovne i poljoprivredne gospodarske gra­evine je 4 metra, a ukupna visina 6 m.

Smještaj gra­evina na gra­evnoj čestici

Članak 53.

Na jednoj gra­evnoj čestici može biti smještena jedna gra­evina osnovne namjene i najviše 2 ostale gra­evine.

Gra­evni pravac svih gra­evina na gra­evnoj čestici mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m.

Granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je najmanje 3 m od granice gra­evne čestice za gra­evine do 2 nadzemne etaže, odnosno 4 m s za gra­evine s 3 nadzemne etaže.

Odrednice za minimalne udaljenosti od granica gra­evne čestice primjenjuju se i na septičke taložnice i pomoćne gra­evine, a manje poslovne gra­evine moraju biti udaljene najmanje 5,5 m od granice gra­evne čestice.

Za pomoćne gra­evine izuzetno se, uz izričitu suglasnost susjeda, može utvrditi i manja udaljenost od granice gra­evne čestice, ali ne manje od 1 m i bez otvora na graničnom pročelju.

Oblikovanje gra­evina

Članak 54.

Gra­evine se oblikovno uskla­uju s elementima mikrolokacije uz uvažavanje definiranih oblikovno-morfoloških parametara stambenih dijelova naselja. Uvjeti oblikovanja se odnose na gra­enje novih i rekonstrukciju postojećih gra­evina. Osnovne i pomoćne gra­evine se oblikuju primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja.

Krovovi kosi, nagiba do 25^o. Pokrov može biti kupa kanalica, mediteran crijep ili sličan pokrov. Na krov je dopušteno ugraditi elemente za prirodno osvjetljavanje i kolektore sunčeve energije.

Pročelja se mogu izvesti žbukom u svijetlim pastelnim tonovima, kamenom ili kombinacijom ovih materijala. Otvori na pročeljima trebaju u pravilu biti visine veće od širine. Ograde na gra­evinama (balkoni, logie, vanjska stubišta, terase) kvalitetno oblikovati i izvesti kao pune kamene, betonske, kao korita za cvijeće ili transparentne metalne.

Članak 55.

Pri rekonstrukcijama i interpolacijama u gusto gra­enim jezgrama moraju se uvažavati morfološke osobitosti i arhitektonski izraz autohtonih stambenih kuća. Pri rekonstrukciji treba primjeniti tradicionalne obrasce i način gra­enja te karakteristične arhitektonske elemente; tip, pokrov i nagib krova, obradu pročelja, dimnjake, vanjska stubišta, krovne vijence, zaštitu na otvorima i drugo.

Krov gra­evina mora biti kosi, u pravilu dvostrešni, pokriven kupom kanalicom. Otvori trebaju biti pravokutni, visine veće od širine uokvireni kamenim gredama (erte) ili naglašeni žbukom, simetrično raspore­eni na pročeljima. Kao zaštitu otvora predvidjeti grilje ili škure. Ne dozvoljava se postava sunčanih kolektora ni drugih ure­aja na krovnim površinama niti na pročeljima.

Rekonstrukciju gra­evina koje su zaštićene ili evidentirane kao gra­evine etnološke vrijednosti ili su u sklopu zaštićene cjeline potrebno je izvesti uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Ure­enje gra­evnih čestica

Članak 56.

Dio gra­evne čestice prema javnoj prometnoj površini mora biti hortikulturno ure­en. Najmanja veličina ure­ene zelene površine u sklopu gra­evne čestice je 30 % površine gra­evne čestice. Izuzetno u gusto gra­enim jezgrama ta površina može biti i manja.

Prostor okućnice se treba urediti tako da doprinese izgledu naselja. Potporni zidovi, terase i nepropusne površine trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i gra­evina.

Postojeće vrijedno raslinje na gra­evnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u novo ure­enje zelenih površina na gra­enoj čestici.

Članak 57.

Ograde se izgra­uju od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m.

Visina podzida može iznositi do 1,5 m, a izuzetno visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom širine najmanje 2,0 m.

Članak 58.

Najmanji broj parkirnih i/ili garažnih mjesta odre­en je u članku 190 ovih Odredbi, a osigurava se u sklopu gra­evne čestice.

Priključenje na prometnu i komunalnu infrastrukturu

Članak 59.

Način i uvjeti priključenja gra­evne čestice na javnoprometnu površinu odre­eni su člancima 182-186 ovih Odredbi.

Gra­evine se priključuju na komunalnu infrastrukturu naselja. Priključak se utvr­uje na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

INTERPOLACIJA

a/ interpolacije u izgra­enom dijelu gra­evinskog područja

Članak 60.

Interpolacije u izgra­enom dijelu gra­evinskog područja naselja dopuštene su prema uvjetima za nove gra­evine, uz slijedeće posebne odrednice:

a) Za slobodnostojeću gra­evinu:

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 600 m²

b/ Za dvojnu gra­evinu, kada je na susjednoj gra­evnoj čestici izgra­ena ili je izdana gra­evna dozvola za jedinicu dvojne gra­evine:

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 400 m²

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) je 0,35, do ukupno 200 m² izgra­ene površine

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,70, do ukupno 400 m² gra­evinske bruto površine

Članak 61.

Gra­evni pravac se kod interpolacija može odrediti i na udaljenosti manjoj od 6 m od regulacijskog pravca, na način da udaljenost iznosi najmanje kao kod susjedne gra­evine koja ima veću udaljenost od regulacijskog pravca.

b/ interpolacije u gusto gra­enim jezgrama

Članak 62.

Interpolacije u gusto gra­enim jezgrama moguće su prema uvjetima za nove gra­evine, uz slijedeće posebne odrednice:

- dopuštena je interpolacija samostojećih, dvojnih i skupnih gra­evina

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 250 m²

- najveća dopuštena veličina gra­evne čestice je 500 m²

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) je 0,5, do ukupno 200 m² izgra­ene površine

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 1,0, do ukupno 400 m² gra­evinske bruto površine

- najveća dopuštena visina gra­evine odre­uje se u skladu s visinom susjednih gra­evina i iznosi najviše 7 m, a ukupna visina najviše 9 m

- najmanja izgra­ena površina gra­evine je 64 m²

- na gra­evnoj čestici može biti smještena jedna gra­evina osnovne namjene i jedna pomoćna gra­evina

- gra­evni pravac može se odrediti, obzirom na susjedne gra­evine, i na regulacijskom pravcu.

- potrebni broj parkirnih mjesta može se osigurati izvan površine gra­evne čestice, na izdvojenoj čestici, na udaljenosti do 100 m od gra­evne čestice.

- oblikovanje gra­evina odre­eno je člankom 55 ovih Odredbi.

Interpolacije novih gra­evina nisu dopuštene u jezgrama naselja koja su u I. kategoriji zaštite kulturnog dobra.

REKONSTRUKCIJA

Članak 63.

Postojeće gra­evine rekonstruiraju se prema odrednicama za nove gra­evine.

Postojeće višestambene gra­evine s 4 ili više stanova mogu se rekonstruirati unutar postojećih gabarita, bez povećanja izgra­ene i gra­evinske bruto površine i broja stambenih jedinica.

Postojeće gra­evine na gra­evnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju mogu se rekonstruirati prema ostalim odrednicama za nove gra­evine.

Ako su postojeći koeficijenti izgra­enosti i/ili iskorištenosti gra­evne čestice veći od dopuštenih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.

Ako je postojeća visina i broj etaža gra­evine veći od dopuštenih, može se zadržati ali se ne smije povećavati.

Ako je postojeća udaljenost od granica gra­evne čestice manja od dopuštenih, može se zadržati ali se ne smije smanjivati.

Postojeće obrtničke-zanatske djelatnosti stambeno poslovnih gra­evina moraju se uskladiti s odredbama sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

Članak 64.

Rekonstrukcija postojećih dvojnih i skupnih gra­evina dopuštena je, bez obzira na veličinu gra­evne čestice, sa slijedećim najvećim koeficijentima:

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) je 0,35, do ukupno 200 m² izgra­ene površine

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,70, do ukupno 400 m² gra­evinske bruto površine

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Članak 65.

Uvjeti za gradnju stambenih i stambeno-poslovnih gra­evina odgovarajuće se primjenjuju i za područja s obveznom izradom plana užeg područja, uz slijedeće posebnosti:

- posrednom provedbom plana mogu se obzirom na lokalne uvjete odrediti i stroži uvjeti gradnje (namjena, koeficijenti izgra­enosti i iskorištenosti, broj etaža, visina, prateće gospodarske djelatnosti)

- posrednom provedbom plana mogu se odrediti i druge tipologije gradnje (vile, atrijske kuće, i sl.)

- izuzetno se može odrediti područje s mogućnošću gradnje stambenih gra­evina s najviše 4 stana - samostalne uporabne cjeline, uz primjenu ostalih odrednica za stambene gra­evine (POS)

- najmanja površina gra­evne čestice je 400 m²

- koeficijenti izgra­enosti (k_ig) može biti do 0,3

- koeficijent iskorištenosti (k_is) može biti do 0,9 (uključujući i podrum i tavan)

- potrebni broj parkirnih mjesta može se osigurati i u sklopu izdvojenih javnih parkirališta/garaža

2.2.3. GRAĐEVINE DRUŠTVENE NAMJENE

Članak 66.

Gra­evine društvene namjene grade se u načelu temeljem planova užeg područja odre­enih ovim Prostornim planom za centralna naselja, a dijelom i u ostalim naseljima za koje nije propisana izrada plana užeg područja.

Neposrednom provedbom plana u gra­evinskim područjima naselja za koja nije propisana izrada plana užeg područja mogu se graditi gra­evine društvene namjene najveće dopuštene izgra­ene površine 400 m² i gra­evinske bruto površine 800 m² i najvećeg dopuštenog broja etaža: podrum + 2 nadzemne etaže + tavan.

U gusto gra­enim jezgrama gra­evine društvene namjene mogu se graditi prema odrednicama za stambene i stambeno poslovne gra­evine (Članak 62 ovih Odredbi).

U gusto gra­enim jezgrama ne mogu se graditi sportsko- rekreacijske gra­evine.

Gra­evine društvene namjene grade se u pravilu na istaknutim i prometno dostupnim lokacijama u naselju.

Članak 67.

Za gra­evine društvene namjene odre­uju se slijedeći uvjeti gra­enja:

- gra­evni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m.

- granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je najmanje 4 m, a izuzetno u mješovito ruralnim naseljima 3 m.

- gra­evine javne i društvene namjene se oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu javnih gra­evina, uz visoku kakvoću izvedbe. Pored funkcionalnih karakteristika pojedine namjene potrebno je uvažavati osobitosti mikrolokacije kao i arhitektonski izraz postojećih vrijednih javnih gra­evina u naselju.

- pročelja gra­evina treba u pravilu izvoditi glatkom žbukom i kamenom ali se kvalitetni suvremeni materijali ne isključuju. Otvori na pročeljima trebaju u pravilu biti visine veće od širine, a glavne ulaze u zgradu treba naglasiti.

- dio gra­evne čestice prema javnoj prometnoj površini u načelu se ne ogra­uje. Ostale granice gra­evne čestice mogu imati ogradu od kamena visine do 1,2 m, zelenila i metala visine do 1,5 m.

- najmanje 30% površine gra­evne čestice treba biti ure­ena zelena površina, izuzev za gusto gra­enim jezgrama i centralnim dijelovima naselja

- postojeće kvalitetno visoko zelenilo na gra­evnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u ure­ene zelene površine.

- parkiranje se u pravilu rješava u sklopu gra­evnih čestica ili na planiranim javnim parkiralištima koja je potrebno graditi istovremeno s gra­evinom, a prema uvjetima iz članka 190 ovih Odredbi.

- gra­evna čestica mora imati izravni ili posredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu prema člancima 182-186 ovih Odredbi.

- gra­evna čestica mora imati II kategoriju ure­enosti gra­evinskog zemljišta. Ako nije izgra­en javni sustav odvodnje otpadnih voda, potrebna je izgradnja zasebnog ure­aja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.). Iznimno se može dozvoliti i nepropusna septička taložnica za sadržaj opterećenja manjeg od 10 ES.

Članak 68.

Za predškolske i školske ustanove posebno se odre­uju slijedeći uvjeti:

- u gra­evinskom području naselja mogu se graditi gra­evine namijenjene sadržajima osnovnih i područnih škola, dječjih vrtića i jaslica

- veličinu gra­evne čestice planirati s normativom od 30 m² po učeniku - djetetu,

- u sklopu gra­evne čestice osigurati površine za odmor i rekreaciju, sportske terene, igrališta, zelene površine i dr.;

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je1500 m²

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) gra­evne čestice je 0,3.

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) gra­evne čestice je 0,6 / 0,9 ako se gradi podrum i/ili tavan.

- najveći dopušteni broj etaža je: podrum + 2 nadzemne etaže + tavan.

- najveća dopuštena ukupna visina gra­evine je 12 m.

- neposrednom provedbom plana može se graditi dječji vrtić kapaciteta do 40 djece

Članak 69.

Za gra­evine zdravstva, socijalne skrbi i kulture posebno se odre­uju slijedeći uvjeti:

- u gra­evinskom području naselja mogu se graditi gra­evine namijenjene sadržajima zdravstva (ambulante, specijalističke klinike, ljekarne i sl.), socijalne skrbi (dom za starije osobe) i kulture (knjižnica i čitaonica, kino, muzej, galerija, društveni dom)

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 400 m².

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) gra­evne čestice je 0,4.

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) gra­evne čestice je 1,0, / 1,3 ako se gradi podrum i/ili tavan.

- izuzetno, kod interpolacija u centralnim zonama naselja, najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) je 0,8, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 2,4.

- najveći dopušteni broj etaža je: podrum + 3 nadzemne etaže + tavan.

- najveća dopuštena ukupna visina gra­evine je 12 m.

- domovi za starije osobe mogu se graditi kapaciteta do 200 osoba, a izuzetno neposrednom provedbom plana kapaciteta do 30 osoba, površine gra­evne čestice od najmanje 45 m² po korisniku

Članak 70.

Za gra­evine sporta i rekreacije posebno se odre­uju slijedeći uvjeti:

- u gra­evinskom području naselja mogu se graditi zatvorene sportsko rekreacijske gra­evine, otvoreni bazeni, sportska igrališta i dječja igrališta

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 1000 m², a izuzetno za otvorena sportska igrališta i dječja igrališta najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice se ne odre­uje

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) gra­evne čestice je 0,4, a za otvorena sportska igrališta bez pomoćnih gra­evina i tribina i dječja igrališta najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) je 0,8.

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) gra­evne čestice je 0,8, / 1,2 ako se gradi podrum i/ili tavan.

- najveći dopušteni broj etaža je: podrum + 2 nadzemne etaže + tavan.

- najveća dopuštena ukupna visina gra­evine je 12 m.

- otvorena sportska igrališta i dječja igrališta bez pratećeg objekta i bez gledališta mogu imati kolno pješački pristup najmanje širine 3 m.

- izuzetno se za sportsku (školsku) dvoranu u centru Matulja mogu planom užeg područja odrediti veći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) i koeficijent iskorištenosti (k_is), veći broj etaža i ukupna visina gra­evine.

- zatvorene sportsko rekreacijske gra­evine mogu imati i sadržaje trgovačko-uslužne i ugostiteljsko-turističke namjene.

Članak 71.

Za vjerske gra­evine posebno se odre­uju slijedeći uvjeti:

- u gra­evinskom području naselja mogu se graditi crkve, pastoralni centri, škole i dr.

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 800 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) gra­evne čestice je 0,35.

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) gra­evne čestice je 0,7, / 1,05 ako se gradi podrum i/ili tavan.

- najveći dopušteni broj etaža je: podrum + 2 nadzemne etaže + tavan.

- najveća dopuštena ukupna visina gra­evine je 12 m.

- izuzetno dio gra­evine (zvonik) može biti do 50% viši od najveće dopuštene visine gra­evine.

REKONSTRUKCIJA

Članak 72.

Rekonstrukcija postojećih gra­evina društvene namjene (škole, dječji vrtići, društveni domovi i drugo) vrši se prema odredbama za nove gra­evine, uz sljedeće izuzetke - posebnosti:

- ako su postojeća izgra­enost i iskorištenost gra­evne čestice veći od dopuštenih, mogu se zbog osiguranja uvjeta rada odre­enih posebnim propisima povećati za 10 %.

- za postojeće škole i dječje vrtiće neophodan otvoreni prostor može se osigurati i na izdvojenoj gra­evnoj čestici, udaljenoj najviše 100 m od osnovne gra­evne čestice.

Izuzetno se za pojedine gra­evine društvenih domova odre­uju sljedeći uvjeti rekonstrukcije:

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

(Napomena: Izmjena članka 72. stavka 2. (tablica) stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

U sklopu društvenih domova mogu se, uz društvene namjene (klupske, kulturne, zabavne, rekreacijske i dr.) organizirati i pojedine prateće ugostiteljske, trgovačke i uslužne namjene u sklopu gra­evine i vanjskog otvorenog ili natkrivenog prostora.

(Napomena: Izmjena članka 72. stavka 3. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

U sklopu gra­evne čestice doma Permani organizira se natkrivena pozornica. Gra­evine mogu imati najveću visinu 5 m i ukupnu izgra­enu površinu do 300 m². U Domu Permani je moguće zadržati stambenu namjenu u postojećem opsegu.

(Napomena: Izmjena članka 72. stavka 4. i brisanje stavka 5. stupilo na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

2.2.4. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Članak 73.

U sklopu gra­evinskih područja naselja mogu se graditi gra­evine gospodarske namjene na pojedinačnim gra­evnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zaga­ivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), odnosno isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim gra­evnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

Članak 74.

Zatečene gra­evine zanatske ili poslovne namjene u izgra­enim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

U gra­evinskim područjima naselja zabranjena je organizacija kamionskih parkirališta, autootpada, suhih marina, skladištenje i prodaja gra­evinskog materijala, obrada kamena i sl. sadržaja na otvorenom prostoru.

Članak 75.

Ovim planom odre­uju se slijedeće vrste gra­evina gospodarske namjene:

- gra­evine poslovne namjene,

- gra­evine ugostiteljsko-turističke namjene,

- gra­evine gospodarske poljoprivredne namjene.

2.2.4.1. GRAĐEVINE POSLOVNE NAMJENE

Članak 76.

Neposrednom provedbom plana mogu se na izdvojenim gra­evnim česticama u gra­evinskim područjima pojedinih naselja, pod uvjetom da se djelatnost u pravilu obavlja u zatvorenom prostoru, graditi slijedeće vrste poslovnih gra­evina:

- poslovne gra­evine s uredskim i sličnim prostorima i sadržajima kao što su banke, intelektualne usluge, zdravstvene usluge, zastupanja i posredništva, biroi, sjedišta tvrtki i sl., a koje u prizemnoj etaži mogu imati i djelatnosti iz alineje 2.

- poslovne gra­evine s djelatnostima u funkciji naselja - stanovništva kao što su trgovine, ugostiteljski sadržaji, uslužne djelatnosti i servisi, manje radionice tihog i čistog obrta i slične,

- gra­evine proizvodnog obrta, većih servisa, komunalnih, veleprodajnih i sličnih djelatnosti.

(Napomena: Izmjena članka 76. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 27/16)

Članak 77.

Gra­evina se može namijeniti poslovnoj djelatnosti kojom se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja unutar gra­evinskog područja naselja.

Gra­evine iz članka 76. alineje 1. mogu se graditi u svim naseljima prema odrednicama za stambene i stambeno poslovne gra­evine.

Gra­evine iz članka 76. alineje 2. mogu se graditi u svim naseljima veličine do 250 m² gra­evinske bruto površine nadzemnog dijela gra­evine, a izuzetno u neizgra­enim dijelovima gra­evinskih područja stambeno poslovnih i mješovito ruralnih naselja kao i u izgra­enim dijelovima stambeno-poslovnih naselja uz uvjet da su udaljene najmanje 100 m od gusto gra­ene jezgre, veličine do 500 m² gra­evinske bruto površine nadzemnog dijela gra­evine.

(Napomena: Izmjena članka 77. stavka 3. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Gra­evine iz članka 76. alineje 3. mogu se graditi u neizgra­enim dijelovima gra­evinskih područja stambeno poslovnih i mješovito ruralnih naselja veličine do 500 m² gra­evinske bruto površine nadzemnog dijela gra­evine, uz uvjet da su udaljene najmanje 100 m od gusto gra­ene jezgre.

(Napomena: Izmjena članka 77. stavka 4. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

NOVA GRADNJA

Članak 78.

Gra­evine iz alineje 1. grade se prema odrednicama za stambene i stambeno-poslovne gra­evine (članci 47-59).

Gra­evine iz alineje 2. i 3. grade se prema slijedećim odrednicama:

Oblik i veličina gra­evnih čestica

Članak 79.

Najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je za:

- stambena naselja 400 m²

- stambeno-poslovna naselja 600 m²

- mješovito-ruralna naselja 600 m².

Najveća dopuštena veličina gra­evne čestice je za:

- stambena naselja 1000 m²

- gra­evinska područja stambeno-poslovnih naselja 2000 m²

- gra­evinska područja mješovito-ruralnih naselja 2000 m².

(Napomena: Izmjena članka 79. stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Veličina i površina gra­evina

Članak 80.

Najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) gra­evne čestice je 0,25.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) gra­evne čestice je 0,25, / 0,5 ako se gradi podrum i/ili tavan.

Najmanji dopušteni koeficijent izgra­enosti je 0,15.

Članak 81.

Najveći dopušteni broj etaža je: podrum + 1 nadzemna etaža + tavan.

Najveća dopuštena visina gra­evine je 6 metara, a ukupna visina 8 m.

Najveća dopuštena visina gra­evine na mjestu kolnog ulaza u podrumsku etažu gra­evine može iznositi do 9 m, a ukupna visina do 11 m.

širina kolnog ulaza u podrumsku etažu gra­evine može iznositi do 6 m.

(Napomena: Izmjena članka 81. dodavanjem stavaka 3. i 4. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Smještaj gra­evina na gra­evnoj čestici

Članak 82.

Na jednoj gra­evnoj čestici može biti smještena jedna ili više gra­evina vezanih u tehnološki proces.

Gra­evni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m, a od državne ili županijske ceste najmanje 10 m.

Granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je najmanje 5,5 m od granice gra­evne čestice.

Oblikovanje gra­evina

Članak 83.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje gra­evina, u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, prilago­avaju se okolnim gra­evinama, naselju kao cjelini i tipologiji krajolika. Unutar gusto gra­enih jezgri uvjetuje se upotreba tradicionalnih materijala i načina gradnje, mjerila zgrade i otvora, nagib krova i pokrov.

Gra­evine gospodarske - poslovne namjene iz članka 76, alineje 3, mogu se oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih gra­evina, uključujući i montažnu gradnju i primjenu suvremenih kvalitetnih materijala.

Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

Ure­enje gra­evnih čestica

Članak 84.

Dio gra­evne čestice prema javnoj prometnoj površini mora biti hortikulturno ure­en. Najmanja veličina ure­ene zelene površine u sklopu gra­evne čestice je 20 % površine gra­evne čestice.

Ograde se izgra­uju od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m.

Radi očuvanja izgleda padina na kosim gra­evinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m. Veće visinske razlike savladavaju se gradnjom terasa.

U sklopu gra­evne čestice mora se osigurati najmanji broj parkirnih i/ili garažnih mjesta prema uvjetima iz članka 190 ovih Odredbi.

Priključenje gra­evne čestice na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Članak 85.

Gra­evna čestica mora imati izravni ili posredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu odre­en člancima 182-186 ovih Odredbi.

Gra­evine iz članka 76, alineje 3, moraju biti priključene na javnu cestu ili nerazvrstanu cestu izgra­enu u punom profilu odre­enom za nove nerazvrstane ceste.

Članak 86.

Gra­evna čestica mora imati II kategoriju ure­enosti gra­evinskog zemljišta. Ako nije izgra­en javni sustav odvodnje otpadnih voda, potrebna je izgradnja zasebnog ure­aja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.). Iznimno se može dozvoliti i nepropusna septička taložnica za sadržaj opterećenja manjeg od 10 ES.

INTERPOLACIJA

Članak 87.

Interpolacija poslovnih gra­evina u izgra­enim dijelovima naselja, i posebno u gusto gra­enim jezgrama, dopuštena je samo za gra­evine iz članka 76, alineje 1 i 2.

Članak 88.

Interpolacija u gusto gra­enim jezgrama za gra­evine iz članka 76, alineje 2. dopuštena je prema odrednicama za stambene i stambeno-poslovne gra­evine, uz sljedeće posebne odrednice:

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 250 m²

- najveća dopuštena veličina gra­evne čestice je 500 m²

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) je 0,5, do ukupno 200 m² izgra­ene površine

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,5 / 1,0 ako se gradi tavan

- najveći dopušteni broj etaža je: 1 nadzemna etaža + tavan

- najveća dopuštena visina gra­evine je 4 m, a ukupna visina 6 m

REKONSTRUKCIJA

Članak 89.

Rekonstrukcija postojećih poslovnih gra­evina, bez obzira na namjenu i veličinu gra­evine i gra­evne čestice, moguća je u svim naseljima prema ostalim odrednicama za novu gradnju (članci 78 - 86 ovih Odredbi).

Postojeći pogoni obrtničkih proizvodnih djelatnosti moraju se uskladiti s odredbama sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

Ako su postojeći koeficijenti izgra­enosti i/ili iskorištenosti gra­evne čestice veći od dopuštenih, oni se mogu zadržati, ali se ne smiju povećavati.

Ako je postojeća visina i broj etaža gra­evine veći od dopuštenih, može se zadržati ali se ne smije povećavati.

Dozvoljena je promjena namjene postojećih gospodarskih i pomoćnih gra­evina u naselju u stambenu namjenu, uključujući i gra­evine na čestici gra­evine stambene i stambeno-poslovne namjene, sukladno ovim Odredbama, uz uvjet da ukupan broj stanova u sklopu predmetne gra­evine, odnosno svih gra­evina na predmetnoj gra­evnoj čestici ne prelazi, prema ovim Odredbama maksimalno dozvoljen broj stanova.

(Napomena: Izmjena članka 89. dodavanjem stavka 5. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Članak 90.

U zonama mješovite namjene uvjeti gradnje poslovnih gra­evina utvr­uju se prema odrednicama za neposrednu provedbu plana (članci 78-86).

Članak 91.

U zonama poslovne namjene ili mješovite -pretežito poslovne namjene odre­uju se slijedeći uvjeti gradnje:

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 1000 m²,

- najveća dopuštena veličina gra­evne čestice ne odre­uje se,

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) gra­evne čestice je 0,4,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) gra­evne čestice uključujući i podrum je 1,0 / 1,25 ako se gradi tavan,

- najveći dopušteni broj etaža je: podrum + 3 nadzemne etaže + tavan,

- najveća dopuštena visina gra­evine je 10,0 m,

- gra­evni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 6 m,

- najmanja veličina ure­ene zelene površine u sklopu gra­evne čestice je 15 % površine gra­evne čestice.

Članak 92

Izuzetno se za interpolacije i rekonstrukcije gra­evina poslovne i mješovite namjene u centralnim zonama naselja Matulji mogu odrediti uvjeti gradnje u skladu s zatečenom gra­enom strukturom, odnosno:

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) gra­evne čestice je 1,0;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) gra­evne čestice je 2,5 / 3,0 ako se gradi tavan.

2.2.4.2. GRAĐEVINE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE

Članak 93.

U gra­evinskim područjima naselja mogu se graditi ugostiteljsko-turističke gra­evine za smještaj i prehranu kao:

- gra­evina za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu,

- manji hotel (obiteljski), pansion, kuća za odmor, hostel i slično,

- kamp odmorište.

(Napomena: Izmjena članka 93. stavka 1. alineje 2. i 3. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

U sklopu ugostiteljsko-turističke gra­evine za smještaj i prehranu tipa manji hotel, pansion, hostel i slično, moguće je predvidjeti jedan stan.

(Napomena: Izmjena članka 93. brisanjem 2. i 3. stavka te dodavanjem novog stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Ugostiteljske gra­evine za prehranu bez smještajnih kapaciteta (restorani, kavane, catering, gostionice i drugo) mogu se graditi prema odrednicama za poslovne gra­evine.

NEPOSREDNA PROVEDBA PLANA

Gra­evina za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu

Članak 94.

Gra­evine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu grade se prema odrednicama za stambene i stambeno poslovne gra­evine u skladu s Pravilnikom o pružanju usluga u seljačkom domaćinstvu.

Najveći dopušteni kapacitet je 15 kreveta.

Manji hotel, pansion, kuća za odmor, hostel i slično

(Napomena: Izmjena naslova nakon članka 94. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 95.

Najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 1000 m².

Najveća dopuštena veličina gra­evne čestice nije ograničena.

(Napomena: Izmjena članka 95. stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Namjena gra­evine, odnosno planirani sadržaji i način korištenja moraju biti u skladu s Zakonom i Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli, a kapacitet je najmanje 10 kreveta odnosno 5 smještajnih jedinica i najviše 40 kreveta odnosno 20 smještajnih jedinica.

Najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) gra­evne čestice je 0,25.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) gra­evne čestice je 0,75/ 1,0 ako se gradi podrum i/ili tavan.

Najveća tlocrtna površina svih gra­evina na gra­evnoj čestici je 500 m².

(Napomena: Izmjena članka 95. stavka 5. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Najmanja tlocrtna veličina osnovne gra­evine je 150 m².

Najveći dopušteni broj etaža je: podrum + 3 nadzemne etaže + tavan.

Najveća dopuštena visina osnovne gra­evine je 10 metara, a ukupna visina 12 m.

(Napomena: Izmjena članka 95. stavka 8. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Na jednoj gra­evnoj čestici može biti smještena jedna gra­evina osnovne namjene i dvije pomoćne gra­evine.

(Napomena: Izmjena članka 95. stavka 9. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Gra­evni pravac mora biti udaljen od regulacijskog pravca najmanje 6 m. Prilikom rekonstrukcije dozvoljeno je zadržati postojeći gra­evni pravac.

(Napomena: Izmjena članka 95. stavka 10. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Granica gradivog dijela čestice prema susjednim česticama udaljena je najmanje 5 m od granice gra­evne čestice.

Oblikovanje gra­evina u skladu s uvjetima oblikovanja za stambene i stambeno poslovne gra­evine u članku 54 ovih Odredbi.

Dio gra­evne čestice prema javnoj prometnoj površini mora biti hortikulturno ure­en. Najmanja veličina ure­ene zelene površine u sklopu gra­evne čestice je 30 % površine gra­evne čestice.

(Napomena: Izmjena članka 95. stavka 13. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Ograde se izgra­uju od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m.

Visina podzida može iznositi do 1,5 m, a izuzetno visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom širine najmanje 2,0 m.

U sklopu gra­evne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji mogu zauzeti najviše 20% površine gra­evne čestice i ne uključuju se u izgra­enu površinu.

U sklopu gra­evne čestice mora se osigurati potrebni broj parkirnih/garažnih mjesta u skladu s prometnim uvjetima.

Gra­evna čestica mora imati izravni ili posredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu u skladu s prometnim uvjetima.

Posredni pristup na javnu ili nerazvrstanu cestu osigurava se pristupnim putem najmanje širine 6 m i najveće dužine 50 m.

Gra­evna čestica mora imati II kategoriju ure­enosti gra­evinskog zemljišta. Ako nije izgra­en javni sustav odvodnje otpadnih voda, potrebna je izgradnja zasebnog ure­aja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.).

Kamp odmorište

(Napomena: Izmjena Prostornog plana dodavanjem podnaslova nakon članka 95. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 95.a

Kamp odmorište se gradi neposrednom provedbom ovog Plana temeljem sljedećih uvjeta gradnje:

- najveći dozvoljeni kapacitet iznosi 15 kamp mjesta/ kamp parcela,

- smještaj se osigurava na kamp mjestima ili kamp parcelama minimalne površine 50 m² (5 m širine uz prometnicu i 10 m dubine),

- dozvoljena je gradnja gra­evine sanitarnog čvora, recepcije, pratećeg ugostiteljskog sadržaja za pripremu hrane i pića te pružanje drugih uslužnih djelatnosti (trgovačkih, informacijskih i promotivnih, servisnih i sl.),

- najmanja površina gra­evne čestice (zemljišta) je 600 m²,

- najveća površina gra­evne čestice (zemljišta) je 3.000 m²,

- koeficijent izgra­enosti (k_ig) je najviše 0,2 do ukupno 150 m² izgra­ene površine,

- koeficijent iskorištenosti (k_is) je najviše 0,2,

- najveći broj etaža gra­evine je 2 etaže, od kojih je jedna podrum ili suteren,

- ukupna visina gra­evine je najviše 4 m; ako se gradi suteren je najviše 7 m,

- udaljenost kamp mjesta/kamp parcela i gra­evina od regulacijskog pravca (prometnice) je najmanje 6 m,

- udaljenost kamp mjesta/kamp parcela i gra­evina od ruba gra­evne čestice (zemljišta) je najmanje 4 m,

- oblikovanje gra­evina suvremeno ili u skladu s tradicijskim načinom gradnje naselja,

- osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu, na koju se priključuje na najviše dva mjesta, odnosno najviše na jednom mjestu kad se to odre­uje posebnim uvjetima,

- osigurana opskrba pitkom vodom,

- osigurana elektroopskrba i vanjska rasvjeta,

- osigurana odvodnja oborinskih voda,

- osigurano izljevno mjesta za pražnjenje prenosivih kemijskih zahoda izdvojeno od smještajnih jedinica i pražnjenje kemijskih zahoda iz vozila,

- potreban broj parkirališnih mjesta prema članku 190. ovih Odredbi,

- ograda gra­evne čestice (zemljišta) ili njenog dijela može biti od kamena visine do 1,2 m, zelenila ili metala visine do 1,5 m,

- visina podzida može iznositi do 1,5 m, izuzetno visine do 2,0 m i u terasama sa zelenilom širine najmanje 2,0 m.

- neizgra­ene površine se hortikulturno ure­uju uz očuvanje prirodnog zelenila, od prometnice i susjedne čestice stambene namjene se odvaja zelenilom,

- planira se opremanje urbanom i opremom vizualnih komunikacija.

(Napomena: Izmjena Prostornog plana dodavanjem novog članka 95. a stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

POSREDNA PROVEDBA PLANA

Članak 96.

Posrednom provedbom plana mogu se planirati gra­evine ugostiteljsko-turističke namjene pod istim uvjetima kao i za neposrednu provedbu plana.

Izuzetno se planovima užeg područja može odrediti gradnja većeg hotela, uz slijedeće uvjete:

- najveći dopušteni kapacitet je 100 kreveta (50 smještajnih jedinica);

- gustoća korištenja ne može biti veća od 100 kreveta/ha;

- koeficijent izgra­enosti (k_ig) ne može biti veći od 0,3;

- koeficijent iskorištenosti (k_is) ne može biti veći od 0,8/ 1,0 ako se gradi podrum i/ili tavan.

2.2.4.3. POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE GRAĐEVINE

Članak 97.

U pojedinim gra­evinskim područjima naselja dopušteno je neposrednom provedbom plana na izdvojenoj gra­evnoj čestici graditi gra­evine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.

Gra­evina svojom namjenom ne smije narušavati uvjete života i rada u naselju, odnosno ugrožavati higijenske uvjete korištenja susjednih gra­evnih čestica.

Poljoprivredne gra­evine s izvorima zaga­enja ne mogu se graditi u naseljima u kojima nije dozvoljen uzgoj životinja, prema odluci nadležnog tijela Općine Matulji kojom se ure­uje komunalno gospodarstvo.

(Napomena: Izmjena članka 97. stavka 3. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Postojeći vinski podrumi se mogu rekonstruirati u svim naseljima.

(Napomena: Izmjena članka 97. dodavanjem stavka 4. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

NOVA GRADNJA

Članak 98.

Poljoprivredne gospodarske gra­evine s izvorom zaga­enja su najvećeg dopuštenog kapaciteta za uzgoj :

- goveda i konja do 4 grla,

- tovnih teladi i junadi do 6 grla,

- svinja do 6 komada,

- ovaca ili koza do 20 komada,

- kunića i sl. do 50 komada,

- peradi do 150 komada,

- kapacitet za uzgoj ostalih životinja odre­uje se odlukom nadležnog tijela Općine Matulji prema propisima kojima se ure­uje komunalno gospodarstvo.

(Napomena: Izmjena članka 98. dodavanjem 7. alineje stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 99.

Utvr­uju se slijedeće odrednice za gradnju poljoprivrednih gospodarskih gra­evina:

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 300 m²;

- najveća dopuštena veličina gra­evne čestice je 1500 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) je 0,3, odnosno 0,6 za staklenike i plastenike;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,3 / 0,6 ako se gradi podrum i/ili tavan.

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) za staklenike i plastenike je 0,6;

- najveća dopuštena izgra­ena površina iznosi 120 m²;

- najveći dopušteni broj etaža je: podrum + 1 nadzemna etaža + tavan;

- najveća dopuštena visina gra­evine je 4 metra, a ukupna visina 6 m.

Najmanja udaljenost gra­evine od regulacijskog pravca iznosi za:

- gra­evine bez izvora zaga­enja : 6 m;

- gra­evine s izvorom zaga­enja: 12 m.

Najmanja udaljenost gra­evine od granica gra­evne čestice iznosi za:

- gra­evine bez izvora zaga­enja: 3 m;

- gra­evine s izvorom zaga­enja: 6 m.

Najmanja udaljenost gra­evine s izvorom zaga­enja od susjedne stambene ili poslovne gra­evine iznosi 12 m. Ta udaljenost odgovarajuće se primjenjuje i na gnojišta, sabirne jame i sl.

Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje gra­evina utvr­uju se u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uvažavajući lokalne osobitosti i tradicionalni način gradnje.

Gra­evna čestica se priključuje izravno na javnu prometnu površinu ili kolnim pristupom do javne površine najmanje širine 3 metra.

Članak 100.

Posebnim uvjetima nadležnih institucija, ovisno o vrsti djelatnosti i tehnološkom procesu, odre­uju se mjere zaštite okoliša (udaljenost od gra­evina vodoopskrbe, obrada i zbrinjavanje otpadnih tvari, udaljenost od ostalih gra­evina i drugo).

Za gra­evine s izvorom zaga­enja potrebni su sanitarni i vodopravni uvjeti.

Općinskom Odlukom može se propisati manji dopušteni kapacitet poljoprivrednih gospodarskih gra­evina s izvorima zaga­enja i odrediti naselja u kojima nije dopuštena gradnja takvih gra­evina.

REKONSTRUKCIJA

Članak 101.

Odrednice za nove gra­evine odgovarajuće se primjenjuju i na rekonstrukciju postojećih gra­evina.

Postojeće gra­evine koje ne zadovoljavaju uvjete za nove gra­evine, mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima i s postojećim kapacitetima, uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite okoliša.

2.2.5. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURNE I KOMUNALNE NAMJENE

Članak 102.

Gra­evine infrastrukturne i komunalne namjene koje se grade u sklopu naselja su prometnice, infrastrukturni objekti i ure­aji, komunalne gra­evine, ure­aji i sl., a grade se neposrednom provedbom plana temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i temeljem uvjeta iz točke 5. odredbi za provo­enje plana.

2.2.6. MONTAŽNE GRAĐEVINE - KIOSCI, ŠTANDOVI, REKLAMNI PANOI

Članak 103.

Kiosci su prefabricirani, tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i za druge trgovačke djelatnosti na malo koje se obavljaju izvan prodavaonice, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

(Napomena: Izmjena članka 103. stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Kiosci i druge gra­evine gotove konstrukcije gra­evinske (bruto) površine do 15 m² se postavljaju u skladu s odlukom nadležnog tijela Općine Matulji prema propisima kojima se ure­uje komunalno gospodarstvo.

(Napomena: Izmjena članka 103. stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Ovisno o namjeni, moraju imati odgovarajuće priključke na komunalnu infrastrukturu.

Kiosci se mogu postavljati samo na javnim površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine i smještajem ne smiju ometati kretanje vozila i pješaka.

(Napomena: Izmjena članka 103. stavka 4. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Iznimno za prodaju vlastitih proizvoda, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima se mogu postavljati kiosci i druge gra­evine gotove konstrukcije površine do 15 m² uz slijedeće uvjete:

- udaljenost od ruba gra­evne čestice je najmanje 3 m,

- udaljenost od regulacijskog pravca - prometnice je najmanje 6 m,

- visina iznosi do 3,0 m,

- mora imati osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu i

- potreban broj parkirališnih mjesta prema članku 190. ovih Odredbi.

(Napomena: Izmjena članka 103. dodavanjem stavka 5. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 104.

Pokretne naprave i štandovi se mogu postavljati na ure­enim površinama koje imaju osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu, a u skladu s odlukom nadležnog tijela Općine Matulji.

(Napomena: Izmjena članka 104. dodavanjem novog stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Izvan gra­evinskog područja mogu se postavljati pokretne naprave i štandovi samo na ure­enim i propisno označenim odmorištima površine (gra­evne čestice) javne ceste.

Članak 105.

Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, pročelja, potporne i obložne zidove, unutar gra­evinskih područja i van gra­evinskih područja, uz javne i nerazvrstane ceste.

Reklamni panoi oglasne površine do 12 m² se postavljaju u skladu s odlukom nadležnog tijela Općine Matulji prema propisima kojima se ure­uje komunalno gospodarstvo.

Neposrednom provedbom plana može se odobriti postava reklamnog panoa:

- u sklopu gra­evinskog područja oglasne površine do 6 m²;

- izvan gra­evinskog područja oglasne površine do 12 m².

Iznimno se u koridoru javne ceste, izvan gra­evinskog područja naselja može odobriti postava reklamnog panoa veće površine, u skladu s odlukom nadležnog tijela Općine Matulji o reklamiranju i plakatiranju.

(Napomena: Izmjena članka 105. dodavanjem novog stavka 4. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Panoi uz javne ceste postavljaju se prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

Kada se pano postavlja na zelenu površinu - izdvojenu gra­evnu česticu, mora zadovoljiti slijedeće uvjete:

- udaljenost panoa od ruba gra­evne čestice je najmanje 3 m;

- udaljenost panoa od regulacijskog pravca - prometnice je najmanje 6 m;

- gra­evna čestica mora imati osiguran neposredni pristup na javno-prometnu površinu.

Reklamni panoi ne mogu se postavljati u gusto gra­enim jezgrama.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

2.3.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 106.

Izgra­ene strukture van naselja su gra­evinska područja izdvojenih namjena gospodarske - poslovne, sportsko- rekreacijske, infrastrukturne namjene, groblja i ostale namjene.

Za sva gra­evinska područja izdvojenih namjena, osim proširenja postojećih groblja, utvr­uje se obveza izrade plana užeg područja.

U gra­evinskim područjima izdvojenih namjena ne može se planirati nova stambena gradnja. Izuzetno se za vikend naselje na Lisini planiraju dodatni kapaciteti povremenog stanovanja.

2.3.1.1. POVRŠINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NAMJENE

Članak 107.

Nova gradnja na površinama gospodarske-poslovne namjene se odre­uje urbanističkim planom ure­enja ili detaljnim planom ure­enja za zone za koje je izra­en.

Članak 108.

Za izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene propisuje se optimalno ure­eno gra­evinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, propisani broj parkirnih mjesta, vodoopskrbu, odvodnju (vlasiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu) i električnu energiju na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća (II kategorija ure­enosti gra­evinskog zemljišta).

Gra­evne čestice u zoni poslovne namjene moraju biti udaljene od gra­evinskih područja naselja najmanje 30 m i odijeljene zelenim pojasom, javnom prometnom površinom, parkiralištem ili sl. Proizvodne gra­evine, kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati djelatnosti koje u izvjesnoj mjeri utječu na okoliš (buka, veća frekvencija kolnog prometa) moraju biti udaljene od gra­evinskih područja naselja najmanje 50 m.

Javne i nerazvrstane ceste koje prolaze kroz poslovne zone, a nisu samo u funkciji te zone, definiraju se sa obveznim obostranim pojasom zelenila, minimalne širine 6 m.

Članak 109.

Za izradu plana užeg područja gra­evinskog područja gospodarske - poslovne namjene propisuju se slijedeći uvjeti smještaja i gradnje gra­evina:

Oblik i veličina gra­evne čestice treba omogućiti smještaj gra­evina na gra­evnoj čestici ovisno o namjeni gra­evine i organizaciji tehnološkog procesa, neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.

Najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice je 2000 m². Izuzetno se u dijelovima pojedinih zona dopušta formiranje gra­evnih čestica manjih pogona površine najmanje 500 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) je 0,4.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,8 / 1,2 ako se gradi podrum i/ili tavan.

Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) je 0,2.

Izuzetno se za pojedine zone odre­uje veći koeficijent izgra­enosti i iskorištenosti, i to za:

- K₆ k_ig = 0,60 k_is = 1,80

- K3 k_ig = 0,50 k_is = 1,00 / 1,5 ako se gradi podrum i/ili tavan.

Najveći dopušteni broj etaža je: podrum + 2 nadzemne etaže + tavan, a izuzetno se mogu planirati 3 nadzemne etaže za uredske, trgovačke, pomoćne i prateće sadržaje.

Najveća dopuštena ukupna visina gra­evine je 12 metara.

Izuzetno u poslovnim zonama K2, K3, K9, K10 i K11 najveća dopuštena ukupna visina gra­evina je 9 m.

Dijelovi gra­evina mogu biti do 50% viši od najveće dopuštene visine gra­evina. Najveća dopuštena površina viših dijelova gra­evine je 10% izgra­ene površine gra­evine.

Do podruma se može urediti kolni pristup najveće dopuštene širine 8 m.

Gra­evni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 8,0 m. Izuzetno se može odrediti i manja udaljenost prema internoj prometnici zone, ali ne manje od pola dopuštene visine gra­evine.

Granica gradivog dijela čestice udaljena je od ostalih granica gra­evne čestice najmanje pola najveće dopuštene visine gra­evine.

Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina do 5,0 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina gra­evne čestice ili izvedbom platoa u više razina.

Gra­evne čestice mogu se ogra­ivati ogradom visine do 2 m. Ograde se izvode od kamena, metala ili prefabriciranih betonskih elemenata.

Uz osnovne gra­evine unutar gradivog dijela gra­evne čestice mogu se graditi i ostale gra­evine: nadstrešnice, trjemovi, gra­evine prema zahtjevima tehnološkog procesa i sl.

Izvan gradivog dijela gra­evne čestice se mogu graditi i ure­ivati: prometnice, prostori za parkiranje i manipulaciju, komunalne gra­evine i ure­aji, potporni zidovi i sl.

Gra­evine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih gra­evina, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu. Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primjenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

Sklop gra­evina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu uskla­enih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale gra­evine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Krovište gra­evine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predvi­a usvojena tehnologija gra­enja. Vrsta pokrova se ne odre­uje. Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.

Najmanje 15 % površine gra­evne čestice ure­uje se kao zelena površina, u pravilu uz rubove gra­evne čestice.

Parkirališta se na površinama poslovne namjene rješavaju u pravilu unutar gra­evne čestice. Najmanji broj parkirnih i/ili garažnih mjesta u sklopu gra­evne čestice odre­uje se prema potrebama tehnološkog procesa, a najmanje prema prometnim uvjetima.

Parkirališta se ure­uju sadnjom visokog zelenila ili laganim nadstrešnicama.

2.3.1.2. POVRŠINE SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE

Sportsko-rekreacijski centri - R 1

Članak 110.

Za površine sportsko-rekreacijske namjene, sportski centar - R1, obvezna je izrada urbanističkog plana ure­enja.

R1-1 SRC ŠAPJANE - RUPA

Članak 111.

Potencijalni sadržaji sportsko rekreacijskog centra šapjane-Rupa uključuju sportsko-automobilističke sadržaje, bazene s pratećim sadržajima, teniske terene i ostala igrališta za male sportove, konjičke sportove, lovne sadržaje i streljačke sportove i sl.

Najmanje 50 % površine treba sačuvati u prirodnom obliku kao javnu ili zaštitnu zelenu površinu, uvažavajući postojeće vrijedno zelenilo i krajolik.

Naglašava se potreba prethodnih detaljnijih istraživanja, prije svega izrade analize prostornih mogućnosti i programa centra, kao i izrade studije utjecaja na okoliš.

Manji dio površine sportsko-rekreacijskog centra, neposredno uz planirano čvorište Rupa, već se koristi za sadržaje sporta i rekreacije kao autokros staza. Površina od cca 3,0 ha obuhvaća katastarske čestice 841, 842/1 i 842/ 2, k.o. Rupa. Do izrade Urbanističkog plana ure­enja za taj obuhvat dopušta se utvrditi lokacijsku dozvolu za nove sadržaje sporta i rekreacije.

Članak 112.

U sklopu SRC-a šapjane-Rupa moguća je gradnja gra­evina pratećih sadržaja zabavne, trgovačke, ugostiteljske, uslužne i slične namjene te kamp odmorišta kao prateće gra­evine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene, ukupne površine gra­evnih čestica do 25.000 m².

(Napomena: Izmjena članka 112. stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Ti sadržaji planiraju se prema odrednicama za poslovne gra­evine u sklopu naselja, isključujući veličinu gra­evne čestice i najveću izgra­enu površinu.

Kamp odmorišta se planiraju sukladno članku 95.a ovih odredbi.

(Napomena: Izmjena članka 112. dodavanjem stavka 3. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 113.

Ostale prateće gra­evine su prizemne, visine do 4,0 m, oblikovanje suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture i uklapanja u okolni krajolik.

Najveća površina ostalih pratećih gra­evina odrediti će se planom užeg područja ovisno o preciznije odre­enoj namjeni centra i lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje moguće osigurati viši standard usluge (sanitarni čvor, spremište za rekvizite, ugostiteljski sadržaj, garderobe i sl.)

R1-2 SRC TRTNI

Članak 114.

U sklopu SRC Trtni planirani su Urbanističkim planom ure­enja Matulji: sportska dvorana, bazen, kuglana, streljana, otvorena sportska igrališta (rukomet, košarka, odbojka, tenis i sl.), prateći rekreacijski, ugostiteljski i prometni sadržaji.

Sportska dvorana, uz osnovnu namjenu uključuje i sadržaje gledališta, garderobe, sanitarije, trim kabinet, saunu, teretanu, kuglanu, ugostiteljstvo i trgovinu.

Gradnja u sklopu SRC-a Trtni planira se - odre­uje u skladu s odrednicama UPU-a Matulji.

R1-3 SRC MUČIĆI

Članak 115.

SRC Mučići namijenjen je ure­enju nogometnog igrališta i /ili drugih sadržaja sporta i rekreacije.

Na najviše 10 % površine dozvoljena izgradnja pomoćnih gra­evina s klupskim prostorijama, tribinama, svlačionicama i sanitarijama, spremištima opreme.

Rekreacijski centri (R2)

Članak 116.

U rekreacijskim centrima može se graditi temeljem plana užeg područja.

U okviru površina rekreacijskog centra - R2 nije dozvoljena izgradnja zatvorenih ili poluotvorenih igrališta, kao ni izgradnja smještajnih turističkih, stambenih ili sličnih sadržaja, dok se planira izgradnja kamp odmorišta kao prateće gra­evine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene.

(Napomena: Izmjena članka 116. stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Pri ure­enju rekreacijskog centra treba u najvećem dijelu sačuvati postojeće vrijedno zelenilo.

Površine za rekreaciju ure­uju se u najvećoj mjeri kao prirodne slobodne površine.

R2-3 RC Bregi

(Napomena: Izmjena podnaslova nakon članka 116. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 117.

U sklopu rekreacijskog centra Bregi mogu se ure­ivati parkovne površine, šetnice, vidikovci, trim staze, biciklističke staze, slobodno penjanje, slobodne travnate površine za rekreaciju, dječja igrališta i sl. te kamp odmorišta kao prateće gra­evine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene koja se grade sukladno članku 95.a ovih odredbi.

(Napomena: Izmjena članka 117. stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Najmanje 75 % površine treba zadržati u prirodnom obliku.

(Napomena: Izmjena Prostornog plana brisanjem podnaslova nakon članka 117. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 118.

(Briše se)

(Napomena: Izmjena Prostornog plana brisanjem članka 118. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

R2-2 Rekreacijski centar Lisina

(Napomena: Izmjena podnaslova nakon članka 118. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 119.

Namijenjen je izletničkom turizmu i ure­enju slobodnih travnatih površina za rekreaciju, dječjih igrališta, manjim dijelom i ure­enih sportskih igrališta i sl. te kamp odmorišta kao prateće gra­evine u funkciji osnovne sportsko- rekreacijske namjene koja se grade sukladno članku 95.a ovih odredbi.

(Napomena: Izmjena članka 119. stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Moguća je gradnja gra­evina rekreacijske namjene prema odrednicama za gra­enje rekreacijskih gra­evina izvan gra­evinskog područja bez gradnje pratećih gra­evina.

Rekreacijski centar je u sklopu značajnog krajobraza Lisina. Potrebno je dopuštenje ili uvjeti zaštite prirode nadležne institucije za zaštitu prirodne baštine.

Rekreacijski centar uključuje i postojeći planinarski dom Lisina. Do donošenja plana užeg područja moguća je rekonstrukcija doma na grč. 214 i zč 3785/1 k.o. Zvoneća i dijelu zč 1/1 Rukavac Gornji, prema slijedećim uvjetima:

- u sklopu doma mogu se organizirati ugostiteljski sadržaj za prehranu i prostori za smještaj i boravak planinara;

- najveći dopušteni broj etaža gra­evine je: S+P+Pk (suteren + prizemlje + potkrovlje);

- najveća dopuštena visina gra­evine je 7,0 m, a ukupna visina gra­evine 11,5 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti iznosi 0,25, do ukupno 250 m² izgra­ene površine;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,6 do ukupno 600 m² gra­evinske bruto površine;

- gra­evna čestica ure­uje se na način da se poštuju funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza;

- krovište gra­evine mora biti koso dvostrešno, nagiba 35-45o, prekriveno tradicionalnim materijalima; koji se koriste za pokrove gra­evina u brdsko-planinskom području, potkrovlje sa završnom obradom u drvu

R2-4 Rekreacijski centar Rupa

Članak 120.

Namijenjen je organizaciji otvorenih sportskih igrališta, dječjih igrališta, parkovne površine, vidikovca s protupožarnom osmatračnicom i kućicom za odmor za osmatrače i lovce s ugostiteljskim sadržajem te kamp odmorišta kao prateće gra­evine u funkciji osnovne sportsko-rekreacijske namjene koja se grade sukladno članku 95.a ovih odredbi.

(Napomena: Izmjena članka 120. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 27/16)

Članak 121.

Prateće gra­evine rekreacijskih centara mogu se planirati prema slijedećim uvjetima:

- najveća ukupna površina pratećih gra­evina odrediti će se planom užeg područja ovisno o preciznije odre­enoj namjeni centra i lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje moguće osigurati viši standard usluge (sanitarni čvor, spremište za rekvizite, ugostiteljski sadržaj, garderobe i sl.);

- gra­evna čestica odre­uje se planom užeg područja;

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig): 0,25;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is): 0,25 / 0,5 ako se gradi tavan;

- najveća izgra­ena površina pojedine gra­evine: 150 m²;

- najveći broj etaža je: jedna nadzemna etaža + tavan;

- visina gra­evine: najviše 4 m, ukupna visina najviše 6 m;

- udaljenost od regulacijskog pravca: najmanje 6 m;

- udaljenosti od ruba gra­evne čestice: najmanje 3 m;

- oblikovanje: suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture i uklapanja u okolni krajolik.

2.3.1.3. POVRŠINE INFRASTRUKTURNE NAMJENE

Ranžirni kolodvori (IS)

Članak 122.

U izdvojenim zonama infrastrukturne namjene gradi se temeljem plana užeg područja.

Gra­evine poslovne namjene (skladišta, distributivni centri) planiraju se u skladu s odrednicama za izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene (članci 107-109 ovih Odredbi).

2.3.1.4. POVRŠINE GROBLJA (G)

Članak 123.

Groblja iz članka 23 ovih Odredbi mogu se proširivati neposrednom provedbom plana u sklopu površina odre­enih u kartografskim prikazima br. 4 »Gra­evinska područja« u mjerilu 1:5000.

Iznimno je za groblje u Rupi (G6) odre­ena obveza izrade detaljnog plana ure­enja.

Groblje potrebno ograditi a novi dio s postojećim treba činiti jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu.

Na grobljima se mogu izvoditi zemljani radovi, ure­ivati grobna mjesta i graditi prateće gra­evine (kapele, mrtvačnice, tehnički prostori) u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog odgovarajućeg akta Općine.

Ure­enje novih površina groblja treba uskladiti s postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem.

U sklopu površine groblja mogu se ure­ivati vanjske površine parkirališta, pristupnog trga i parkovne površine.

2.3.1.5. POVRŠINE OSTALIH NAMJENA (O)

Centar za obuku vatrogasaca (O1)

Članak 124.

Bivša vojarna šapjane namjenjuje se ure­enju centra za obuku vatrogasaca.

Ure­enje centra odrediti će se posebnim programom (poligon, naprave, sportski objekti i sl.)

Vikend naselje (O2)

Članak 125.

Na području Općine Matulji odre­eno je gra­evinsko područje vikend naselja na Lisini.

Vikend naselje je namijenjeno gradnji manjih gra­evina za povremeno stanovanje.

Vikend naselje nalazi se u značajnom krajobrazu Lisina.

Za područje vikend naselja (O2) obavezna je izrada plana užeg područja (UPU zajedno s rekreacijskim centrom Lisina i planinarskim domom)

Članak 126.

Gra­evine u sklopu vikend naselja grade se prema sljedećim odrednicama:

- najmanja dopuštena veličina gra­evne čestice iznosi 250 m²;

- najveća dopuštena veličina gra­evne čestice nije ograničena;

- najmanja dopuštena tlocrtna površina gra­evine iznosi 40 m²;

- najveća dopuštena tlocrtna površina gra­evine iznosi 80 m²;

- najveći dopušteni broj etaža gra­evine su 2 etaže;

- najveća dopuštena ukupna visina gra­evine je 7,0 m;

- najmanja dopuštena udaljenost osnovne gra­evine od granica gra­evne čestice iznosi 4 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) iznosi 0,2;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,4;

- nije dopuštena gradnja pomoćnih gra­evina;

- gra­evna čestica ure­uje se na način da se poštuju funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza;

- najmanje 50% gra­evne čestice mora biti ozelenjeno autohtonim biljnim vrstama;

- ograde se izvode iz autohtonih materijala (drveta, kamena ili od punog zelenila), visine do 1,0 m;

- krovišta gra­evina moraju biti kosa dvostrešna, nagiba 35-45o, prekrivena tradicionalnim materijalima koji se koriste za pokrove gra­evina u brdsko-planinskom području;

- pristup gra­evnoj čestici treba osigurati pristupnim putem najmanje širine 3 m, ili iznimno pješačkim putem maksimalne dužine 50 m;

- do izgradnje vodoopskrbnog sustava opskrbu vodom treba riješiti gradnjom cisterne na gra­evnoj čestici;

- do izgradnje sustava otpadnih voda odvodnju treba riješiti gradnjom septičke taložnice.

2.3.2. GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Članak 127.

Ovim Prostornim planom odre­ena je mogućnost gradnje izvan gra­evinskih područja gra­evina infrastrukture, gospodarskih gra­evina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, rekreacijskih gra­evina i gra­evina u funkciji gospodarenja šumama, kao i rekonstrukcije postojećih legalnih gra­evina izvan gra­evinskog područja.

Izvan gra­evinskog područja može se planirati gradnja:

- gra­evina infrastrukture: vodovi i gra­evine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, vodnogospodarskog sustava i sustava energetike;

- gospodarskih gra­evina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti: spremišta, gra­evine za stočarsku proizvodnju, gra­evine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, staklenici, plastenici;

- gra­evine rekreacije: izletišta, pješačke staze, odmorišta, biciklističke staze i sl.;

- gra­evina u funkciji gospodarenja šumama: lugarnice, lovačke kuće i sl.;

U zaštićenom obalnom području mora nije dopuštena gradnja izvan gra­evinskog područja, osim gra­evina infrastrukture.

Članak 128.

Izgradnja izvan gra­evinskog područja odnosi se na gradnju ili ure­enje pojedinačne gra­evine i/ili zahvata. Pojedinačne gra­evine ne mogu biti mješovite namjene i odre­ene su jednom gra­evnom česticom.

Kriteriji kojima se odre­uje vrsta, veličina i namjena gra­evine i zahvata u prostoru jesu:

- gra­evina mora biti u funkciji korištenja prostora odre­enog u kartografskom prikazu br.1. »Namjena i korištenje površina«;

- gra­evinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva;

- od gra­enja se štite vrijedni prostori: poljoprivredno tlo i dijelovi prostora koji predstavljaju zaštićenu prirodnu baštinu - osim ako su u funkciji tog prostora;

- gra­evina, ovisno o namjeni, mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.).

Mogućnost gradnje gra­evine u funkciji gospodarenja šumama i gospodarskih gra­evina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, odre­uje se i obzirom na odre­enu katastarsku kulturu katastarskih čestica.

Gra­evine koje se grade izvan gra­evinskog područja lociraju se i koriste na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju te korištenje drugih gra­evina izvan gra­evinskog područja, tako da ne narušavaju vrijednosti krajolika i okoliša općenito.

Izvan gra­evinskog područja nije dozvoljeno izvoditi radove iskopa i nasipavanja vrtača i dolaca (općenito preoblikovanje terena u funkciji parkirališta i sl.), izuzev nužnih zahvata pri izvo­enju radova na izgradnji infrastrukture.

Iznimno se dozvoljava izmjena topografije, uz obvezu sanacije, prostora koji graniči ili je unutar infrastrukturnih koridora, te prostora koji neposredno graniče s gra­evinskim područjem naselja i gra­evinskim područjem za izdvojene namjene.

2.3.2.1. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE

Članak 129.

Gra­evine infrastrukture su vodovi i gra­evine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, vodnogospodarskog sustava i sustava energetike, koje su smještene u infrastrukturne koridore.

Uvjeti utvr­ivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava odre­uju su točkom 5. »Uvjeti utvr­ivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava« ovih Odredbi.

Članak 130.

U koridoru - zaštitnom pojasu ceste, moguća je i gradnja pratećih gra­evina i sadržaja u funkciji prometa (benzinskih postaja, pratećih uslužnih objekata, odmorišta, kamp odmorišta kao pomoćne gra­evine u funkciji gra­evine osnovne namjene i sl.) prema posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste.

(Napomena: Izmjena članka 130. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 27/16)

Članak 131.

Na području »Pliševica«, izme­u Lipe i škalnice, odre­uje se površina potencijalne gradnje vjetroelektrana (vjetroparka).

2.3.2.2. GOSPODARSKE GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

Članak 132.

Izvan gra­evinskih područja mogu se graditi gospodarske gra­evine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i to:

- spremišta alata, poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda;

- gra­evine za stočarsku proizvodnju (farme, tovilišta, staje, peradarnici i sl.) ;

- gra­evine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda;

- staklenici i plastenici.

Pčelinjaci se mogu postavljati na poljoprivrednom i šumskom tlu.

Gra­evine se mogu graditi na ostalom obradivom tlu (P3) i ostalom poljoprivrednom i šumskom tlu (Pš), odre­enim na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25 000.

Izuzetno, na vrijednom obradivom tlu (P2) mogu se graditi spremišta veličine do 6 m².

Gra­evine, izuzev spremišta, može graditi samo investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti.

Članak 133.

Gospodarske gra­evine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti ne mogu se graditi u zaštićenom obalnom području mora (prostoru udaljenom manje od 1000 m od obalne crte).

Gospodarske gra­evine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti ne mogu se graditi u žaštićenim i evidentiranim vrijednim dijelovima prirode. Izuzetno se mogu graditi spremišta, uz posebne uvjete i suglasnost nadležne institucije.

Gospodarske gra­evine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti s izvorima zaga­enja mogu se graditi na najmanjoj udaljenosti 200 m od gra­evinskog područja (naselja ili izdvojene namjene) i 100 m od državne ili županijske ceste, a gra­evine bez izvora zaga­enja, na najmanjoj udaljenosti 100 m od gra­evinskog područja i 30 m od državne ili županijske ceste.

Gospodarske gra­evine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti s izvorima zaga­enja ne mogu se graditi na površinama (statističkih) naselja: Matulji, Mihotići, Rukavac, Bregi i Jušići i/ili odre­enih općinskom Odlukom.

Gra­evine moraju imati osiguran kolni pristup najmanje širine 3 m, izuzev spremišta koja mogu imati samo pješački pristup.

Nije dopuštena prenamjena gospodarskih gra­evina u gra­evine stambene ili poslovne namjene.

Spremišta alata, poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda

Članak 134.

Na katastarskim česticama većim od 1.000 m², mogu se graditi spremišta alata najveće dopuštene površine do 6 m².

Na katastarskim česticama vinograda, voćnjaka i povrtnjaka, površine veće od 3.000 m², i na ostalim poljoprivrednim katastarskim česticama većim od 10.000 m² mogu se graditi spremišta najveće dopuštene površine do 20 m².

Spremišta se mogu graditi pod slijedećim uvjetima:

- najmanja udaljenost gra­evine od regulacijskog pravca iznosi 6 m;

- najmanja udaljenost od granice gra­evne čestice iznosi 3 m;

- najveća dopuštena ukupna visina gra­evine iznosi 3 m;

- najveći dopušteni broj etaža je 1;

- oblikovanje gra­evina u skladu s tradicijskom gradnjom.

Gra­evine za stočarsku proizvodnju

Članak 135.

Farme, tovilišta, staje, peradarnici i slične gra­evine mogu se graditi prema slijedećim uvjetima:

- najmanji broj uvjetnih grla je 10;

- najmanja dopuštena površina čestice iznosi 5000 m² ;

- najmanja udaljenost gra­evine od regulacijskog pravca iznosi 20 m;

- najmanja udaljenost od granice gra­evne čestice iznosi 10 m;

- najveća dopuštena ukupna visina gra­evine iznosi 6 m;

- najveći dopušteni broj etaža je:1 nadzemna etaža + tavan;

- na jednoj čestici dopuštena je izgradnja više gra­evina;

- najveća dopuštena izgra­ena površina gra­evine iznosi 500 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) iznosi 0,1;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,1/ / 0,2 ako se gradi tavan;

- oblikovanje gra­evina u skladu s tehnološkim procesom i tradicijskom gradnjom;

- krovovi kosi, dvostrešni, nagiba do 250, pokriveni kupom kanalicom ili mediteran crijepom.

Lokacijskom dozvolom za gradnju gra­evine za stočarsku proizvodnju moraju se odrediti uvjeti:

- za opskrbu vodom;

- za prikupljanje, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda;

- za postupanje s otpadom;

- za prostor za boravak ljudi;

- za zaštitu okoliša.

Gra­evine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda

Članak 136.

Gra­evine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda (vinski podrum, sušara, pakirnica i sl.) mogu se graditi na poljoprivrednim česticama:

- vinograda najmanje površine 4.000 m²

- voćnjaka najmanje površine 5.000 m²

- površina za biljnu proizvodnju najmanje površine 10.000 m²

Najmanje 80 % površine čestice mora biti pod odre­enom kulturom.

Gra­evine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda mogu se graditi prema uvjetima za gra­evine za stočarsku proizvodnju, uz slijedeće posebne odrednice:

- najveća dopuštena izgra­ena površina iznosi 300 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) iznosi 0,05;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,05 / 0,1 ako se gradi tavan.

Izuzetno najveći dopušteni broj etaža za vinski podrum je: podrum + 1 nadzemna etaža + tavan.

Staklenici i plastenici

Članak 137.

Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća, cvijeća i sl.

Gra­evine se mogu graditi prema slijedećim uvjetima:

- najmanja površina gra­evne čestice je 400 m²;

- na jednoj čestici dopuštena je izgradnja više gra­evina;

- najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 6 m;

- najmanja dopuštena udaljenost od granice čestice iznosi 2,0 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgra­enosti (k_ig) je 0,6, do najviše 4000 m² izgra­ene površine;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 0,6;

- najveća dopuštena visina gra­evine iznosi 4,0 m.

Ako se u sklopu čestice gradi i gra­evina za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, ona može zauzeti najviše 10 % ukupne izgra­ene površine, a gradi se prema uvjetima za gra­evine za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda.

REKONSTRUKCIJA

Članak 138.

Postojeće gra­evine rekonstruiraju se prema odredbama za nove gra­evine, a ako nisu u skladu s tim odredbama, u postojećim gabaritima i kapacitetima, uz primjenu mjera zaštite okoliša.

2.3.2.3. REKREACIJSKE GRAĐEVINE

Članak 139.

Rekreacijske gra­evine mogu se graditi na šumskom zemljištu (gospodarske šume i šume posebne namjene) ili ostalom poljoprivrednom i šumskom tlu (Pš), u sklopu rekreacijskih područja odre­enih u kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite« u mjerilu 1:25 000.

Gra­evine su funkcionalno vezane na specifična obilježja područja (ljepota krajolika, prirodni resursi, i sl.).

Najmanja udaljenost od gra­evinskog područja naselja je 500 m, a me­usobna udaljenost 1000 m.

Rekreacijske gra­evine smještaju se u prostore prirodnog okoliša koji se koriste i ure­uju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma.

U takvim se prostorima, sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, mogu izvoditi samo zahvati koji su primjereni odre­enoj lokaciji ili području.

Gra­evine se lociraju primarno na polaznim točkama i križanjima mreže pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza i uz odredišta izletničkog turizma.

Ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu oznaka P2 i P3.

Kao rekreacijska područja se mogu koristiti prostori koji su za to pogodni, a da se vrijednosti istog i okolnog prostora time ne umanjuju. Kao rekreacijska područja su istaknuti prostori zaštićenog krajolika Lisina i područja oko Muna i Žejana.

Za područje Lisine potrebna je suglasnost nadležne uprave za zaštitu prirodne baštine.

Na izdvojenoj gra­evnoj čestici dopušta se ure­ivati pješačke staze, biciklističke staze, jahaće i trim staze i travnate površine za rekreaciju, dječja igrališta i parkirališta, natkrivena ložišta i sl.

Članak 140.

Graditi se može prateća gra­evina isključivo sa sadržajima prehrane i usluživanja napitaka, sanitarijama i spremištem za rekvizite, zakloništem i sl., u funkciji dnevnog izletničkog turizma (bez smještajnih kapaciteta i stanovanja), i to uz slijedeće uvjete:

- najmanja površina gra­evne čestice je 5000 m² ;

- ukupna izgra­ena površina gra­evine može biti najviše 120 m², s terasom za najviše 40 mjesta koja može biti natkrivena;

- gra­evina može imati jednu nadzemnu etažu + tavan;

- visina gra­evine može biti najviše 3,0 m, a ukupna visina 4,5 m;

- udaljenost gra­evine od granice gra­evne čestice mora biti najmanje 10 m;

- oblikovanje gra­evina treba biti prilago­eno prirodnom ambijentu;

- najmanje 50% površine gra­evne čestice mora se ozeleniti visoko vrijednim zelenilom;

- pristup izuzetno može biti osiguran i pješačkim putem;

- gra­evina treba imati odgovarajuće riješenu vodoopskrbu i odvodnju i opskrbu električnom energijom (cisterna, ure­aj, agregat).

2.3.2.4. GRAĐEVINE U FUNKCIJI GOSPODARENJA ŠUMAMA

Članak 141.

Izvan gra­evinskog područja mogu se graditi gra­evine za sklanjanje planinara, planinarski domovi, lovački domovi i ostale gra­evine u funkciji lova, lugarnice i slične gra­evine.

Gra­evine imaju javnu namjenu i ne mogu se prenamijeniti u druge namjene.

Članak 142.

Gra­evine se grade temeljem sljedećih odrednica:

- veličina gra­evne čestice je najmanje 300 m²;

- koeficijent izgra­enosti (k_ig) je najviše 0,3 do ukupno 150 m² izgra­ene površine;

- koeficijent iskorištenosti (k_is) je najviše 0,6;

- broj etaža je najviše 2 etaže;

- ukupna visina gra­evine je najviše 8 m;

- udaljenost od regulacijskog pravca je najmanje 6 m;

- udaljenosti od ruba gra­evne čestice je najmanje 4 m;

- oblikovanje u skladu s tradicijskim načinom gradnje obzirom na namjenu gra­evine;

- gra­evna čestica se ne ogra­uje, a neizgra­ene površine zadržavaju se u prirodnom obliku;

- priključak na javno prometnu površinu - može se osigurati i pješačkim putem;

- priključak na komunalnu infrastrukturu (cisterna, septička taložnica, agregat).

2.3.2.5. POSTOJEĆE GRAĐEVINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 143.

Pojedinačne gra­evine i pripadajuće gra­evne čestice koje se nalaze izvan gra­evinskog područja, a izgra­ene su na temelju gra­evinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, ili je za njih izdana pravovaljana lokacijska ili gra­evna dozvola, imaju isti status kao da su u gra­evinskom području naselja.

Gra­evine se mogu rekonstruirati prema odredbama za gra­enje unutar gra­evinskog područja pripadajućeg naselja (granica naselja - statističkog označena je u kartografskom prikazu br 1.).

Gra­evine se mogu rekonstruirati bez povećanja postojeće gra­evne čestice.

Za postojeće gra­evine izvan gra­evinskih područja kada su u režimu zaštite prirodne baštine ili na vrijednom obradivom tlu (oznake P2), dozvoljava se samo rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, odre­enom člankom 298 ovih Odredbi.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Poljoprivreda

Članak 144.

Prirodni uvjeti za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje u Općini Matulji nisu povoljni. Glavne poljoprivredne grane su povrtlarstvo i voćarstvo.

Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu, pretežito kao dopunska djelatnost stanovništva.

U narednom razdoblju poljoprivreda dobiva sve veće značenje za opskrbu stanovništva zdravom hranom. Primjenom modernih agrotehničkih mjera, osiguranjem nužnih količina vode za minimalno navodnjavanje, većom stručnom pomoći i edukacijom zainteresiranih poljoprivrednika moguće je znatno povećati današnji opseg poljoprivredne proizvodnje.

Površine obradivog tla čuvati od nenamjenskog korištenja i koristiti primarno za uzgoj autohtonih sorti povrća i voća kao što su: kupus, krumpir, maruni, trešnje, vinova loza »Jarbola« i drugo.

Članak 145.

Prostori oko Zvoneća su pogodni za vinovu lozu, a na prostoru Brusan ima oko 15 ha zemljišta koje bi se moglo navodnjavati i privesti intenzivnoj poljoprivrednoj obradi. Područja oko Muna, Žejana, Pasjaka i Brdca imaju uvjeta za razvoj voćarstva.

Velike površine pašnjaka omogućuju razvoj sitnog stočarstva. Razvoj sitnog stočarstva (ovaca i koza) je potrebno obnoviti radi korištenja i očuvanja znatnih resursa i nu­enja zdrave hrane. Uvjete za razvoj sitnog stočarstva imaju područja oko Muna, Žejana, Pasjaka i Brdca.

Zarasle pašnjake i ostale poljoprivredne površine potrebno je krčenjem vratiti u prvobitnu namjenu, te zaustaviti daljnje širenje šumskih površina na pašnjake.

Od značaja za poljoprivrednu proizvodnju može biti i uvo­enje novih sorti voća (lješnjak, jabuka), uzgoj i sakupljanje ljekovitog i začinskog bilja, te šumskih i uzgojenih gljiva, kao i pčelarstvo.

U cilju obnove i razvitka poljoprivredne proizvodnje potrebno je zaštititi preostalo obradivo poljoprivredno zemljište, okrupnjavati posjede, osigurati poticaje za povećanje proizvodnje u brdsko-planinskim uvjetima, sufinancirati investicijska ulaganja za razvoj i unapre­enje programa proizvodnje zdrave hrane na državnoj i županijskoj razini, izraditi program razvoja poljoprivredne proizvodnje, definirati ograničenja i stvarati poticajno razvojno okruženje.

Članak 146.

Uvjeti gradnje i smještaja gospodarskih gra­evina poljoprivredne namjene u gra­evinskim područjima naselja odre­eni su člancima 97-101, a izvan gra­evinskih područja u člancima 132-138 ovih Odredbi.

Lovstvo

Članak 147.

Na prostoru Općine Matulji nalaze se u cjelini ili dijelom županijska lovišta »Permani«, »Matulji« i »Kastav«, kao i državno lovište »Kastavska šuma«. Granice lovišta i lovnih površina prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite « u mjerilu 1:25 000.

Postojeće lovno-gospodarske osnove potrebno je u elementu lovnih površina uskladiti s postojećim i planiranim gra­evinskim područjima, odnosno s interesima ostalih korisnika prostora.

U budućem razvoju lovstva treba povećati ekonomske koristi uz poštovanje obveza uzgoja i zaštite pojedinih vrsta divljači i očuvanje biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa pojedine vrste divljači. U tu svrhu treba povećati broj divljači i njihov prirast, osigurati im potrebnu hranu, povećati ulaganja u održavanje i proširenje lovno- tehničkih objekata, suzbijati krivolov i pretjerani ulov pojedinih vrsta divljači te racionalno organizirati lovni turizam.

šumarstvo

Članak 148.

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem od posebnog je društvenog interesa. Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja.

Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno slijedećim kriterijima:

- održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu k_isika;

- održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava;

- održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume;

- održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu;

- održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija šuma (posebno tla i vode);

- održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.

U budućem razvitku šumarstva potrebno je racionalizirati gospodarenje šumama, više valorizirati opće korisne funkcije šuma i više ih koristiti u razvoju turizma, sporta i rekreacije, a u iskorištavanju šuma primjenjivati nove tehnologije radi bolje zaštite tla i sastojina te više koristiti sporedne šumske proizvode (šumske plodove, gljive i dr.).

Tako­er je potrebno poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjivanja područja u sklopu i oko naselja zbog povoljnog utjecaja šuma na okoliš, koje se ogleda u pozitivnim estetskim, funkcionalnim i sanitarnim utjecajima na urbanizirana područja (izgled krajolika, zaštita od buke i zaga­enja, zaštita od utjecaja vjetra, mogućnosti korištenja za rekreaciju).

Razvoj šumarstva odre­uju Osnove gospodarenja državnim šumama, a Programom gospodarenja šumama propisane su smjernice gospodarenja, šumsko uzgojni radovi, etati i potrebna ulaganja u državne šume s ciljem održavanja šumskog fonda, podizanja kvalitete i racionalne eksploatacije šuma.

Za privatne šume, za koje to još nije učinjeno, potrebno je izraditi programe gospodarenja.

Prostor Lisine zadržava šumsko i lovno gospodarske karakteristike, ali će na tom prostoru trebati provoditi prvenstvenu funkciju zaštite, te sportsko-rekreativnu, turističku i edukativnu.

Članak 149.

Uvjeti smještaja gra­evina za korištenje šuma odre­eni su člancima 141-142, a uvjeti korištenja u rekreacijske svrhe člancima 139-140 ovih Odredbi.

Ugostiteljstvo i turizam

Članak 150.

Turizam je u Općini Matulji sekundarna gospodarska djelatnost, ali sa odre­enim komparativnim prednostima obzirom na blizinu značajnih receptivnih područja (Liburnijske rivijere), turistički prometni pravac, prirodne ljepote, očuvani krajobraz i kulturnu baštinu.

Glavni oblici i potencijali razvoja turizma su seoski (ruralni), lovni, planinarski, tranzitni i izletnički turizam.

Razvoj turizma u Općini Matulji treba poticati izradom konkretnih programa razvoja turizma, razvojem lovnog, seoskog, planinskog, tranzitnog i izletničkog turizma, zatim proširenjem obiteljskih pansiona i malih hotela, povećanjem privlačnih kulturnih, zabavnih, rekreacijskih i sportskih sadržaja.

Nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi u postojećim naseljima ili unutar granica proširenja naselja te u okviru postojećeg vikend naselja.

Turističku ponudu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna ponude susjednih područja, na način da se osiguraju prostori za nove i atraktivne sportsko-rekreativne, zabavno-kulturne i doživljajne sadržaje.

Razvojem turističkih kapaciteta u najvećoj mogućoj mjeri očuvati vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.

Obnovu poljoprivrede i stočarstva na području Muna, Žejana, Pasjaka, Brdca, šapjana, Zvoneća i Velog Brguda vezati na razvoj seoskog oblika turizma.

Iskoristiti prednosti za razvoj lovnog turizma. Lovačka društva imaju razvijenu lovnu infrastrukturu, tri županijska i jedno državno lovište te organiziranu ponudu lova inozemnim lovcima.

Za razvoj planinarskog i rekreativnog turizma uz postojeće, urediti nove biciklističke i pješačke staze, poučne staze, centre za jahanje, sportska igrališta, a prostor izme­u Rupe i šapjana odre­en za gradnju sportsko-rekreacijskog centra staviti u funkciju.

Članak 151.

Za razvoj tranzitnog turizma planirani su motel, odnosno manji hotel u naseljima Rupa i Matulji.

Prostornim planom ure­enja Općine Matulji ne planiraju se izdvojene zone ugostiteljsko turističke namjene. Postojeći i planirani smještajni kapaciteti organiziraju se u sklopu gra­evinskih područja naselja i to primarno u vidu seoskog turizma i manjih obiteljskih hotela i pansiona. Uvjeti gradnje i smještaja tih sadržaja odre­eni su člancima 93-96 ovih Odredbi.

U cilju razvoja tranzitnog i izletničkog turizma planiraju se kamp odmorišta.

(Napomena: Izmjena članka 151. dodavanjem stavka 3. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Ostale gospodarske djelatnosti

Članak 152.

Prera­ivačka industrija, gra­evinarstvo, trgovina, prijevoz, skladištenje i veze su djelatnosti primarnog značaja u gospodarskoj strukturi Općine Matulji.

Razvoj tih djelatnosti, obzirom na postojeću strukturu, tradiciju i komparativne prednosti Općine, treba poticati i osigurati prostorne i infrastrukturne uvjete za njihov razvoj.

Te gospodarske djelatnosti smještaju se u pravilu na izdvojenim površinama gospodarske namjene Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti poslovne namjene u gra­evinskim područjima za izdvojene namjene odre­eni su člancima 107-109 ovih Odredbi.

Manji kapaciteti proizvodnih, obrtničkih i uslužnih djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš, planiraju se i u sklopu gra­evinskih područja naselja. Vrste gra­evina i uvjeti smještaja i gradnje gra­evina gospodarskih djelatnosti koje se mogu graditi u gra­evinskim područjima pojedinih naselja odre­eni su člancima 76-92 ovih Odredbi.

Članak 153.

U gospodarske - poslovne zone lociraju se veći sadržaji koji strukturom odudaraju od naselja i/ili djelatnosti koje uvjetima zaštite okoliša ne spadaju u naselja.

Izgra­ene ili dijelom izgra­ene izdvojene zone treba racionalno koristiti i popunjavati, a izgradnju novih poslovnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i ure­enja zemljišta, mogućnosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i interesa i programa poduzetnika.

Poslovne zone K₁ i K₂ planirane su primarno za smještaj trgovačkih i veletrgovačkih sadržaja i uslužnih djelatnosti kao logistika turizmu i većim centrima.

Poslovne zone K₃, K₄, K₅ i K₆ su postojeće i planirane površine za razvoj, proširenje djelatnosti i organizaciju novih sadržaja prera­ivačke industrije i obrtništva, trgovine, servisa i komunalnih djelatnosti u okvirima gospodarskog potencijala Općine.

Poslovne zone K₇ i K₈ planirane su primarno za smještaj sadržaja vezanih na prometni tranzitni pravac i organizaciju terminala, prateće djelatnosti prerade i dorade i logističke centre i prelaze općinski značaj.

Poslovne zone K₉ i K₁₀ planirane su primarno za proizvodno i uslužno obrtništvo, kao poticajni elementi oživljavanja i razvoja stagnirajućih dijelova Općine.

Poslovna zona K₁₁ planirana je primarno za uslužno-servisne djelatnosti.

Poslovna zona K₁₂ planirana je primarno za komunalno- servisne djelatnosti.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 154.

Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, gra­evina kulture i sporta, vjerskih gra­evina te ostalih gra­evina od javnog interesa. Vrsta i broj gra­evina društvenih djelatnosti odre­uju se mrežom gra­evina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Mreža gra­evina društvenih djelatnosti odre­ena je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25000.

Osnovna mreža gra­evina društvenih djelatnosti odre­ena ovim Prostornim planom može se, obzirom na potrebe i razinu razvitka lokalne zajednice dopunjavati i drugim gra­evinama i/ili lokacijama.

Gra­evine društvenih djelatnosti grade se većim dijelom temeljem planova užeg područja, a za pojedina naselja i sadržaje dijelom i neposrednom provedbom Ovog Plana.

Uvjeti gradnje i smještaja neposrednom provedbom ovog Prostornog plana i smjernice za planiranje gra­evina društvene namjene u planovima užeg područja odre­eni su člancima 66-72 ovih Odredbi.

Članak 155.

Gra­evine društvenih djelatnosti planiraju se u pravilu u sklopu gra­evinskih područja naselja, ovisno o centralnoj funkciji koju naselje obnaša, dok se u izdvojenim zonama izvan naselja dijelom planiraju sadržaji sporta i rekreacije.

Mreža gra­evina društvenih djelatnosti temelji se najvećim dijelom na postojećoj mreži, uz nužne rekonstrukcije i povećanje kapaciteta u skladu s odre­enim normativima.

Prioriteti Općine Matulji u razvoju mreže društvenih djelatnosti su:

- novi centar primarne zdravstvene zaštite u Matuljima

- školska sportska dvorana osnovne škole u Matuljima

- dječji vrtić i jaslice u Brešcima

- obnova pojedinih društvenih domova

Predškolske i školske ustanove

Članak 156.

Mreža školskih ustanova Općine Matulji obuhvaća osnovne škole u Matuljima i Brešcima, i područne škole Jušići, Rukavac, Mune, Zvoneća, Veli Brgud, Rupa-Lipa i Pasjak.

Nije planirano proširenje mreže, a postojeću mrežu treba nastojati zadržati, bez obzira na probleme s manjkom učenika u pojedinim područnim školama.

Pri izradi planova užih područja ili neposrednom provedbom plana potrebno je osigurati odgovarajući prostor za potrebe širenja i podizanja standarda unutar postojeće ustanove:

- za osnovne škole planirati obuhvat od 10 % od planiranog broja stanovnika;

- bruto površinu gra­evina planirati sa 6 m² po učeniku;

- matične osnovne škole na postojećim lokacijama rekonstruirati u skladu s planiranim potrebama broja učenika i organizacije rada u jednoj smjeni;

- za matičnu osnovnu školu u Matuljima osigurati potrebni dvoranski prostor i otvorena igrališta;

- za područnu školu u Rupi (Rupa-Lipa) na postojećoj lokaciji osigurati prostorne uvjete za organizaciju osnovne škole;

- za manje područne škole osigurati sadržaje sporta i rekreacije zajedno s potrebama stanovništva.

Članak 157.

Mreža predškolskih ustanova Općine Matulji obuhvaća centralni vrtić i jaslice u Matuljima i područne dječje vrtiće u naseljima Rukavac, Jušići, Brešca, Brgud, Zvoneća, Mune i Rupa-Lipa.

Poželjno je nastojati zadržati postojeću mrežu vrtića bez obzira na manjak broja djece u pojedinim naseljima, ali uz uvjet zadovoljenja pedagoškog i tehničkog standarda.

Planirano je proširenje mreže gradnjom novog dječjeg vrtića i jaslica u Brešcima, kapaciteta 9 grupa (cca 180 djece), kao i organizacija centralnog vrtića na postojećoj lokaciji u Rupi.

Pri izradi planova užih područja ili neposrednom provedbom plana potrebno je osigurati odgovarajući prostor za potrebe gradnje nove odnosno širenja i podizanja standarda unutar postojeće ustanove:

- planirati postotak djece obuhvaćene predškolskim odgojem sa 6 % od planiranog broja stanovnika;

- uz gradnju novog vrtića u Brešcima, nove kapacitete osigurati rekonstrukcijom postojećih objekata i preraspodjelom djece;

- postojeće područne vrtiće u Jušićima, Brgudu, Zvoneći, Munama i Rupi rekonstruirati u skladu s tehničkim standardima;

- centralnom vrtiću u Matuljima i područnim vrtićima u Jušićima, Zvoneći i Munama osigurati dodatne vanjske površine - dječja igrališta;

- planirati površinu gra­evne čestice sa normativom od 30 - 40 m² po djetetu;

- dodatne kapacitete osigurati gradnjom manjih privatnih vrtića.

Zdravstvo i socijalna skrb

Članak 158.

Za potrebe organizacije zdravstvene zaštite u Općini planirana je nova gra­evina primarne zdravstvene zaštite u Matuljima, ukupne gra­evinske bruto površine cca 1600 m². Planiraju se i ambulante u Rupi i Permanima.

Urbanističkim planom ure­enja Matulja odre­ena je zona zdravstvenog centra u kojem je, uz postojeću specijalističku kliniku i planiranu gra­evinu primarne zdravstvene zaštite moguća organizacija drugih zdravstvenih sadržaja (specijalističke klinike i ambulante, rehabilitacija i druge djelatnosti posredno vezane na zdravstvo).

Gra­evina doma za starije osobe kapaciteta do 200 osoba planirana je u Matuljima, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma.

Dom za starije osobe može se planirati planom užeg područja i u drugim naseljima, a neposrednom provedbom plana moguća je gradnja manjeg doma kapaciteta do 30 korisnika.

Kultura

Članak 159.

U Općini Matulji naglašen je manjak objekata kulture i drugih prostora za kulturne, umjetničke i zabavne sadržaje i manifestacije.

Postojeću mrežu gra­evina kulture Općine Matulji čine čitaonica sa skromnih 85 m² prostora, prostor »Hangara« u Matuljima, Društveni dom u Permanima i muzej u Lipi.

Pojedini društveni domovi - prostorije još su u Jušićima, Rupi, Pasjaku, šapjanama, Velim Munama, Rukavcu, Bregima i Biškupima (Kućeli).

Članak 160.

Postojeća mreža gra­evina kulture nadopunjuje se minimalno novom knjižnicom i čitaonicom i kinom u naseljima Matulji i Rupa.

Pored toga potrebno je:

- u naselju Matulji osigurati rekonstrukciju kompleksa starog vrtića i »Hangara« s višestrukim sadržajima gradske knjižnice, kulturno-zabavnih programa, galerijskog prostora i sl.;

- planiranu sportsku - školsku dvoranu u centru Matulja koncipirati i za potrebe kulturnih zbivanja;

- urediti planiranu ljetnu pozornicu u sklopu Jankovićevog dolca (Matulji);

- valorizirati i obnoviti rad spomen muzeja u Lipi;

- stimulirati otvaranje galerija, izložbenih prostora, zavičajnih zbirki i muzeja, posebno u centralnim naseljima

Članak 161.

Posebno je značajno valorizirati postojeće društvene domove (i napuštenu školsku zgradu u Žejanama) kao jezgre socijalne agregacije pojedinih naselja, i uz ostale funkcije (trgovačke, ugostiteljske, uslužne) omogućiti organizaciju pojedinih kulturnih i drugih društvenih djelatnosti (kulturno-umjetnička društva, područna knjižnica, djelovanje mjesnih odbora, udruga gra­ana, političkih stranaka i sl.)

Rekonstrukcija društvenih domova provodi se temeljem članka 72 ovih Odredbi.

Sport i rekreacija

Članak 162.

Postojeću mrežu gra­evina sporta i rekreacije sačinjavaju školska sportska dvorana u Brešcima, otvorena sportska igrališta u Matuljima, Brešcima, Rukavcu, Rupi, Velom Brgudu, Jušićima, šapjanama, Pasjaku, Žejanama, Zvoneći, Lipi i Jurdanima, nogometno igralište u Velim Munama, tenis igrališta u Rukavcu, boćališta u Matuljima, Velim Munama, Velom Brgudu, Jušićima i Permanima i autokros staza u Rupi.

U skladu s obvezama i normativima, osnovna mreža dopunjuje se slijedećim gra­evinama:

- sportske dvorane: u Matuljima i SRC Trtni

- zatvoreni i otvoreni bazen: SRC Trtni

- nogometno igralište: SRC Mučići

- otvorena igrališta: uz područne škole Jušići, Pasjak, Rupa-Lipa, Veli Brgud; u naselju Mučići; u izdvojenim zonama sportsko-rekreacijske namjene

- streljane i kuglana: u izdvojenim zonama sportsko- rekreacijske namjene

- boćališta: rekonstrukcija postojećeg boćališta u Matuljima (»Hangar«) prema uvjetima za natjecateljski sport

Članak 163.

Za izgradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja planira se, osim površina u naselju, i ure­enje izdvojenih zona sportsko-rekreacijske namjene, u sklopu kojih se pored sadržaja namijenjenih stalnim stanovnicima planiraju i sadržaji namijenjeni turistima i ostalim korisnicima (SRC-a šapjane-Rupa i SRC Trtni, kao i rekreacijski centri Bregi, Lisina i Rupa).

(Napomena: Izmjena članka 163. stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Uvjeti gradnje gra­evina sporta i rekreacije u gra­evinskim područjima naselja odre­eni su u člancima 66, 67 i 70 ovih Odredbi, a u površinama za izdvojene namjene člancima 110-121 ovih Odredbi.

Izvan gra­evinskih područja se rekreacijska područja - sadržaji ure­uju prema člancima 139-140 ovih Odredbi.

Za stanovnike, turiste i goste izletnike planira se i ure­enje drugih sportsko-rekreativnih sadržaja: trim parkova, pješačkih šetnica i biciklističkih staza, jahaćih staza, izletišta i sl., valorizacijom prirodnih rekreacijskih područja.

Vjerske gra­evine

Članak 164.

Vjerske gra­evine (crkve, kapele, samostani, pastoralni centri, škole i dr.) grade se u gra­evinskim područjima naselja. Gradnja novih gra­evina moguća je pod uvjetima odre­enim člancima 66, 67 i 71 ovih Odredbi.

Planirane gra­evine pastoralnog centra u Matuljima i župne crkve u Rupi grade se temeljem plana užeg područja.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 165.

Ovim Prostornim planom osigurani su koridori, površine i lokacije infrastrukturnih gra­evina cestovnog, željezničkog i zračnog prometnog sustava, sustava telekomunikacija i pošte, energetskog sustava i vodnogospodarskog sustava.

Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskim prikazima br.1 »Korištenje i namjena površina«, br. 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Energetika¹ telekomunikacije i pošta« i br. 2.2. »Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav«, u mjerilu 1:25 000

Razvrstaj gra­evina infrastrukture državnog i županijskog značaja odre­en je u člancima 36 i 37 ovih Odredbi.

5.1. PROMETNI SUSTAV

Članak 166.

Ovim Prostornim planom na plansko - usmjeravajućoj razini odre­uju se osnove cestovnog, željezničkog i zračnog prometnog sustava. Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000.

5.1.1. CESTOVNI PROMET

Članak 167.

Cestovnu mrežu na području obuhvata ovog Plana čine javne ceste (autoceste, državne, županijske i lokalne ceste) i nerazvrstane ceste.

(Napomena: Izmjena članka 167. stavka 1. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Mreža državnih i osnovnih županijskih cesta odre­ena je sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije, uz korekcije uvjetovane izmjenom trase autoceste.

Izgradnja i rekonstrukcija javnih cesta se provodi neposrednom provedbom ovog plana.

Izgradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta se provodi neposrednom provedbom ovog plana, izuzev izgradnje novih cesta u neizgra­enim područjima kad je propisana obavezna izrada planova užeg područja.

(Napomena: Izmjena članka 167. dodavanjem stavaka 3. i 4. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Državne ceste

Članak 168.

Mrežu državnih cesta na području Općine Matulji čine ceste:

autocesta:

. Jadranska autocesta (Trst) / (Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split

- I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac i

- II. etapa - u dionici sa čvorovima Rupa-Permani- Viškovo-Dražice-Grobničko polje-Mali Svib-Križišće- Jadranovo-Crikvenica (Selce)-Novi Vinodolski (Bribir) - Novi Vinodolski-Senj-Žuta Lokva, u »koridoru u istraživanju« od Permana do Križišća

. čvor Matulji-tunel Učka (s vezama na luku Raša- Bršica, Pazin i Buzet)

- I. etapa postojeća trasa čvor Matulji - tunel Učka,

- II. etapa u dionici: tunel Učka sa čvorovima - Veprinac- Jušići i/ili Jurdani-Permani, u »koridoru u istraživanju« od čvora Veprinac do spoja na autocestu Rijeka-Rupa.

(Napomena: Izmjena članka 168. stavka 1. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Za postojeću autocestu se odre­uje koridor širine 105 m, a za planiranu koridor širine 200 m.

(Napomena: Izmjena članka 168. stavka 2. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

»Koridor u istraživanju« označen je u kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite«.

(Napomena: Izmjena članka 168. stavka 3. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Uz postojeće čvorove Matulji, Rupa i Jurdani planirani su čvorovi; Trinajstići i Miklavija kao veza na prometnu mrežu nižeg ranga.

(Napomena: Izmjena članka 168. stavka 4. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Rješenja planiranih čvorova Trinajstići i Miklavja prikazana unutar koridora autoceste, na kartografskim prikazima 4.10. Gra­evinska područja Matulji, Mihotići i 4.17. Gra­evinska područja Brgud - poslovne zone, su načelna i uskla­uju se s konačnim prometnim rješenjem čvora, uz uvjet da se na čvoru Miklavija zadrži koncepcija čvora kao ulazno-izlaznog iz oba smjera prometa na autocesti.

Za prometno povezivanje čvora na poslovnu zonu K₈ i na županijsku cestu (Ž3) planira se mogućnost izgradnje spojne ceste i naplatnih kućica unutar gra­evinskog područja gospodarske namjene (K₈) i na županijskoj cesti Ž3 izgradnja čvora u dvije razine.

(Napomena: Izmjena članka 168. dodavanjem novih stavaka 5. i 6. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Unutar zemljišnog tijela autoceste izgra­eni su ili su u realizaciji prateći uslužni objekt - PUO (benzinska crpka, odmorište, parkiralište, ugostiteljski sadržaj), cestarinski prolaz (naplata cestarine), centar za kontrolu prometa i baza za tehničko održavanje.

(Napomena: Izmjena članka 168. brisanjem dosadašnjih stavaka 6. i 7. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/ 11)

Na mjestu postojećeg priključka na cestu čvor Matulji - tunel Učka odre­uje se površina Infrastrukturnog sustava (IS3) za ure­enje čvora »Kuk« (čvor Matulji - zapad).

Na lokaciji »Frančići« planiran je čvor kao priključak planirane državne ceste Opatija - čvor Matulji (»Liburnijske obilaznice).

državna cesta

Pula - M. Draga (postojeća dionica) i Opatija - čvor Matulji (planirana dionica),

(»Liburnijska obilaznica«)

Dio planirane trase od teritorija Grada Opatije do spoja s cestom čvor Matulji - tunel Učka prolazi Općinom Matulji.

»Liburnijska obilaznica« je planirana na potezu Moščenička Draga - Lovran - Opatija - čvor Frančići kao sjeverna obilaznica Grada Opatije, a koridor je odre­en u Prostornom planu ure­enja Grada Opatija (u me­uvremenu je sporazumom izme­u Grada Opatija i Općine Matulji utvr­ena nova granica JLS).

Za planiranu državnu cestu utvr­uje se koridor širine 100 m.

Brza cesta čvor Rupa - granični prijelaz »Pasjak«

Na potezu od postojećeg čvora Rupa do graničnog prijelaza Pasjak (R. Slovenija), označena je u kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite« moguća trasa brze ceste - koridor u istraživanju, širine 150 m.

Članak 169.

Prijelazima u dvije razine potrebno je riješiti raskrižja trasa planiranih cesta s postojećom prometnom mrežom.

(Napomena: Izmjena članka 169. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Članak 170.

U područjima prolaza planiranih cesta (i rekonstrukcija) uz gra­evinska područja naselja potrebno je osigurati odgovarajuću zaštitu od buke.

Županijske i lokalne ceste

Članak 171.

Mrežu županijskih cesta na području Općine Matulji čine ceste:

- (državna granica) Pasjak - Rupa (raskrižje) - Marčelji - Viškovo - čvor Rujevica - Vukovarska ulica u Rijeci (Ž 1)

- Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka (Ž 2)

- Rupa (granica Slovenije) - Rupa (raskrižje) - Permani - Jušići - Matulji - čvor Matulji (Ž 3)

- Vodice (državna granica) - Mune - Permani - Breza (Ž 4)

Članak 172.

Važnije lokalne ceste na području Općine Matulji su:

LV 1 Veli Brgud - Ž 4

LV 2 Jušići (Ž3) - Spinčići - Kastav

LV 3 Rukavac - Matulji (Ž 2)

LV 4 Matulji (Ž 2) - Pobri - Opatija

Mrežu lokalnih cesta na području Općine Matulji čine i ceste:

L 1 Male Mune - Ž 4

L 2 Vele Mune - Ž 4

L 3 granica R. Slovenije - Vele Mune - Ž 4

L 4 Brdce - Ž 1

L 5 granica R. Slovenije - Ž 1

L 6 Ž 1 - Ž 1 (Lipa)

L 7 Mučići (Ž 3) - Brešca - Ž4

L 8 Jurdani (Ž 3) - Rukavac (Ž 7)

L 9 Jušići (Ž 3) - Matulji (Ž 2)

Predlažu se u kategoriji lokalnih cesta postojeće nerazvrstane ceste:

L 10 Rukavac (Ž 2) - Lisina - Žejane (Ž 4)

L 11 Jušići (L8) - Zdemer - Zvoneća (Ž 4)

L 12 Rupa križanje (Ž 1) - Rupa granica (post. D 202)

L 13 Rupa križanje - Ž 1 (dio stare trase D 8)

Predlažu se u kategoriji lokalnih cesta planirane ceste:

L 14 Mučići (Ž 3) - poslovne zone - Jurdani (Ž 3)

L 15 ŽP Brgud (Ž3) - Veli Brgud (Ž5) / Mali Brgud (Ž 4)

L 16 D 3 (»Liburnijska obilaznica«) - Benčinići

L 17 Rupa (Ž 3) - zona R11

L 18 Ž 3 - šmogori - želj. post. Matulji - Ž 2

L 19 Ž 3 (Matulji) - Ž 7 (Rukavac)

Članak 173.

Za postojeće županijske i lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja na pojedinim dionicama ili u cijelosti, uz poboljšanje tehničkih elemenata, ure­enje raskrižja horizontalne i vertikalne signalizacije.

Posebno se planira rekonstrukcija raskrižja Permani -za Mune i Ružiće (Ž3 - Ž4) i raskrižja Jušići (Ž3 - LV2).

(Napomena: Izmjena članka 173. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Članak 174.

Za gra­enje objekata i instalacija unutar zaštitnog pojasa javne ceste prethodno se moraju zatražiti uvjeti nadležne uprave za ceste. Zaštitni pojas ceste mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane:

40 m za autoceste i brze ceste

25 m za državne ceste

15 m za županijske ceste

10 m za lokalne ceste

(Napomena: Izmjena članka 174. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Članak 175.

Unutar sustava lokalnih cesta utvr­enih ovim Planom moguće su i promjene u kategoriji ceste. Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ne smatra se promjenom trase.

Ceste se planovima užih područja razvrstavaju na glavne mjesne ulice, sabirne ulice i ostale ulice.

(Napomena: Izmjena članka 175. stavka 2. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Članak 176.

Osnovni tehnički elementi za gradnju novih i rekonstrukciju postojećih županijskih i lokalnih cesta izvan naselja odre­eni su Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.

Izuzetno kod rekonstrukcije ceste unutar izgra­enog dijela naselja širina prometnog traka županijske ceste može iznositi minimalno 3,00 m, lokalne ceste 2,75 m a širina nogostupa 0,80-1,20 m.

(Napomena: Izmjena članka 176. brisanjem stavka dosadašnjeg stavka 2. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Prilikom zahvata u prostoru uz javne ceste potrebno je rješenje oborinske odvodnje izvesti na način da se oborinska voda ne izljeva na javne ceste (priključkom na javnu odvodnju ili rješenjem u sklopu gra­evne čestice).

Nerazvrstane ceste

Članak 177.

Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima odre­enim Zakonom o cestama i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste.

(Napomena: Izmjena članka 177. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Članak 178.

Postojeće nerazvrstane ceste neodgovarajućih tehničkih elemenata treba rekonstruirati u skladu s potrebama izgradnje novih sadržaja i sigurnosti prometa. Potrebno je urediti raskrižja i poboljšati horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.

(Napomena: Izmjena članka 178. stavka 1. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Posebno se planira rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta:

- ceste prema Obadima, Principima i Brajanima (IE 24, IE 26)

- cesta Jurdanići - Korensko (IE 18)

- cesta Jušići - Pičići - Žnjidari (IE 17)

- cesta Mihelići - štranjga (IE 15)

- ceste u Malom Brgudu (ID 64, ID 65, ID 66)

- cesta Zaluki (ID 62)

- ceste u naselju Brešca (ID 67, ID 68, ID 70)

Mreža novih nerazvrstanih cesta odre­uje se planovima užih područja, a kada nema obveze izrade plana, neposrednom provedbom ovog Plana.

Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je gradnja novih i rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta.

Za planirane nerazvrstane ceste odre­uje se koridor širine 15 m izvan gra­evinskog područja i 10 m u gra­evinskom području. Zaštitni pojas postojećih cesta je najmanje širine 7 m.

Članak 179.

Minimalni tehnički elementi za gradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta su:

- širina prometnog traka za odvijanje dvosmjernog prometa iznosi najmanje 2,75 m, a širina rubnog traka 0,20 m,

- najmanja dozvoljena širina kolnika jednosmjerne ceste ili kolnog pristupnog puta iznosi 4,5 m, uz uvjet da dužina kolnog pristupnog puta nije veća od 50 m,

- pješački nogostup, minimalno jednostrani, širine 1,50 m,

- najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 12 % (iznimno 16%) a poprečni 2,5% do 4,0%.

Izuzetno se u gusto gra­enim jezgrama i drugim definiranim strukturama izgra­enog dijela gra­evinskog područja gdje položaj postojećih gra­evina onemogućava obavezne širine, za rekonstrukciju postojeće nerazvrstane ceste može prometnim projektom, uvažavajući značaj ceste, namjenu okolnih površina i gustoću gradnje, frekvenciju prometa, požarne uvjete i sl., odrediti pristupni put slijedećih karakteristika:

- za jednosmjerni promet s prometnim trakom širine minimalno 3,0 m;

- za dvosmjerni promet s jednim trakom širine minimalno 3,0 m i ugibalištima za mimoilaženje svakih 100 m na preglednom i 50 m na nepreglednom dijelu puta;

- s nogostupom širine 0,80-1,20 m.

Članak 180.

Izuzetno se može planirati slijepa ulica dužine do 250 m. Slijepa ulica mora udovoljavati tehničkim elementima nerazvrstane ceste za dvosmjerni promet. Na završetku ceste je potrebno izgraditi okretište za komunalna i ostala vozila (odvoz smeća, vatrogasci, kamioni dopreme i sl.).

Nerazvrstana cesta treba udovoljavati propisima za odvijanje sigurnog stalnog i interventnog prometa, uključivo promet vatrogasnog vozila.

(Napomena: Izmjena članka 180. brisanjem stavka 3. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Članak 181.

Na prometnim površinama dozvoljena je gradnja i ure­enje:

- osnovne ulične mreže i trga,

- parkirališta.

- pješačke zone i pješačkog puta,

- biciklističke staze i trake,

- benzinske crpke,

- odmorišta s parkiralištem, uz mogućnost postave pokretne naprave ugostiteljske ili trgovačke djelatnosti, sanitarija, klupa i koševa za otpatke,

- kamp odmorišta,

(Napomena: Izmjena članka 181. stavka 1. dodavanjem nove alineje 7. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/ 16)

- drugih pratećih sadržaja u funkciji individualnog i javnog prometa (autobusnih stajališta s čekaonicama i sl.).

(Napomena: Izmjena članka 181. stavka 1. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Kamp odmorišta se grade sukladno članku 95.a ovih Odredbi.

(Napomena: Izmjena članka 181. dodavanjem stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Izgradnja gra­evina uz prometnice unutar gra­evinskog područja naselja - priključenje na javnu prometnu površinu

Članak 182.

U koridoru planirane ceste dopuštena je samo adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih gra­evina u postojećim gabaritima.

Gradnja unutar koridora planirane ceste se može dozvoliti nakon izgradnje ceste ili iznimno sukladno glavnom projektu i pravomoćnoj gra­evnoj dozvoli kada je trasa ceste i sve njene gra­evine iskolčena na terenu.

Članak 183.

Gradnja u zaštitnom pojasu postojeće državne, županijske i lokalne ceste i priključenje gra­evne čestice na cestu, moguća je uz posebne uvjete i suglasnost nadležne pravne osobe za upravljanje cestom.

Gradnja u zaštitnom pojasu postojeće nerazvrstane ceste i priključenje gra­evne čestice na cestu, moguća je uz posebne uvjete i suglasnost nadležnog tijela Općine Matulji.

(Napomena: Izmjena članka 183. brisanjem stavka 3. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Članak 184.

Priključak gra­evne čestice na javnoprometnu površinu (javnu ili nerazvrstanu cestu) mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. U slučaju kada se gra­evna čestica nalazi uz spoj cesta različite kategorije, prilaz se u pravilu ostvaruje preko ceste nižeg značaja.

Ako postojeća cesta širinom ne zadovoljava uvjete odre­ene člankom 179 ovih Odredbi, regulacijski pravac gra­evne čestice mora se utvrditi na način da omogući odgovarajuće širenje ceste, odnosno 1/2 propisane širine od osi postojeće ceste.

Nadležno tijelo može propisati obvezu izrade prometnog rješenja - projekta za rekonstrukciju postojeće ceste zbog odre­ivanja uvjeta priključenja gra­evne čestice na tu cestu.

Članak 185.

Kada gra­evna čestica nema mogućnost neposrednog kolnog pristupa na javnu prometnu površinu (javnu ili nerazvrstanu cestu) neposrednim pristupom smatra se i kolni pristup:

- za gra­evine stambene namjene u izgra­enom dijelu gra­evinskog područja stambenog i stambeno-poslovnog naselja: najmanje širine 3 m i najveće dužine 50 m;

- za gra­evine stambene namjene u neizgra­enom dijelu gra­evinskog područja stambenog i stambeno-poslovnog naselja: najmanje širine 4 m i najveće dužine 50 m;

- za gra­evine stambene namjene u gra­evinskom području mješovito-ruralnog naselja: najmanje širine 3 m i najveće dužine 100 m;

- za gra­evine poslovne, ugostiteljsko-turističke i društvene namjene u izgra­enom dijelu gra­evinskog područja najmanje širine 6 m i najveće dužine 50 m;

- za gra­evine poslovne, ugostiteljsko-turističke i društvene namjene u neizgra­enom dijelu gra­evinskog područja najmanje širine 7 m i najveće dužine 50 m;

- za gra­evine poljoprivredne gospodarske namjene najmanje širine 3 m i najveće dužine do 100 m.

Članak 186.

Kolni i pješački pristup gra­evinama i površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

Javni promet

Članak 187.

Za potrebe organizacije javnog autobusnog prometa u Općini Matulji odre­uje se lokacija terminala u Permanima uz postojeći društveni dom.

Terminal Permani gradi se neposrednom provedbom ovog Plana na dijelovima k.č. 1093, 1092/3 i 1090, k.o. Puži, minimalne površine 2200 m², a obuhvaća slijedeće sadržaje:

jedno stajalište za zglobni autobus,

dva stajališta za standardne autobuse,

parkiralište kapaciteta min. 40 vozila,

natkrivenu čekaonicu površine do 20 m² i mogućnost natkrivanja perona.

Potrebno je osigurati pješačku vezu s obližnjim željezničkim stajalištem.

Članak 188.

U koridoru - zaštitnom pojasu javnih cesta se odre­uju autobusna stajališta u slijedećim naseljima - lokacijama: Matulji, Mihotići, Rukavac, Bregi, Jušići, Jurdani, Mučići, Permani, Ružići, Brešca - Mali Brgud, V. Brgud, Zaluki, Zvoneća, Žejane, Vele Mune, Male Mune, Rupa, Lipa, šapjane, Pasjak i Brdce.

Prostorni raspored osnovnih autobusnih stajališta odre­en je u kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite«, u mjerilu 1:25.000.

Tehnički elementi autobusnih stajališta trebaju biti u skladu sa zakonskim propisima.

Uz stajališta se planira natkrivena čekaonica površine do 12 m².

Pješačke i biciklističke staze

Članak 189.

Izvan gra­evinskih područja neposrednom provedbom ovog Plana dopušteno je ure­ivati i graditi pješačke, biciklističke, trim staze, staze za jahanje i poučne staze, namijenjene aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu.

Pri tome je potrebno koristiti primarno postojeće putove i staze, a samo izuzetno graditi nove.

Trase novih pješačkih komunikacija treba postaviti prema principima pejzažnog oblikovanja zasijecanjem u teren sa što manje nasipavanja. Hodnu površinu izvesti na tradicionalan način kao zemljani ili makadamski put. širinu puta i nagib prilagoditi uvjetima na lokaciji.

Prostore iz ovog članka dopušteno je opremiti urbanom opremom (klupe, koševi za smeće, zaštitne ograde, informativni panoi, orijentacijske oznake i sl.)

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 190.

Potrebni broj parkirnih/garažnih mjesta se mora osigurati u sklopu svake gra­evne čestice, i to ovisno o namjeni najmanje:

stanovanje:

1 PM po gra­evnoj čestici, i dodatno

1 PM po stambenoj jedinici do 80 m² neto površine

2 PM po stambenoj jedinici preko 80 m² neto površine

poslovne djelatnosti:

1 PM na 3 zaposlena i dodatno

trgovina i uslužne djelatnosti:

1 PM na 25 m² gra­evinske bruto površine

restorani i kavane:

1 PM na 4 sjedeća mjesta

hoteli, pansioni, moteli:

1 PM na smještajnu jedinicu + 1 PM za autobus

veletrgovina:

1 PM na 60 m² gra­evinske bruto površine

društveni sadržaji:

1 PM na 5 zaposlenih i dodatno

sportske gra­evine:

1 PM na 10 sjed. mjesta

+ 1 PM za autobus na 120 sjed. mjesta

škole, predškolske ustanove:

1 PM na učionicu-grupu

dvorane, vjerski sadržaji:

1 PM na 10 sjed. mjesta

ostali društveni sadržaji:

1 PM na 50 m² gra­evinske bruto površine

U gra­evinsku bruto površinu gra­evina iz prethodnog stavka ne uračunavaju se površine garaža.

Iznimno se planom užeg područja, obzirom na karakteristike postojeće izgradnje i planirane fizičke strukture mogu odrediti drugi normativi, a potrebni kapaciteti osigurati i u sklopu javnih parkirališta/garaža udaljenim do 200 m od gra­evne čestice.

Iznimno se sklopu gusto gra­enih jezgri naselja potrebni parkirališni prostor može osigurati izvan gra­evne čestice, na izdvojenoj gra­evnoj čestici ili javnom parkiralištu.

Članak 191.

Javne garaže se u načelu planiraju u centralnim naseljima (posebno naselju Matulji) u sklopu gra­evina društvene i poslovne namjene, s najviše dvije etaže i mogućnošću parkiranja na krovnoj površini. Uvjeti smještaja i gradnje javnih garaža odre­uju se planom užeg područja.

Članak 192.

Na javnim parkiralištima/garažama potrebno je za vozila invalida osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno mjesto na parkiralištima kapaciteta manjeg od 20 mjesta.

Članak 193.

U sklopu gra­evinskog područja naselja mogu se neposrednom provedbom plana graditi skupne garaže na izdvojenoj gra­evnoj čestici površine do 300 m². Najmanji broj garaža je 3, ukupna visina gra­evine do 3 m, koeficijent izgra­enosti (u koji je uključena i ure­ena prometna površina) je najviše 0,5, a udaljenost od ruba gra­evne čestice najmanje 3 m i od regulacijskog pravca 6 m.

U sklopu gra­evinskog područja naselja mogu se neposrednom provedbom plana graditi parkirališta na izdvojenoj gra­evnoj čestici površine do 600 m². Koeficijent izgra­enosti (k_ig) je najviše 0,8, a neizgra­eni dio gra­evne čestice potrebno je urediti kao zelenu površinu i na 4 parkirna mjesta zasaditi najmanje 1 stablo.

Priključenje parkirališta ili garaže na javnu prometnu površinu mora biti u skladu s uvjetima priključenja gra­evne čestice iz Članaka 182-186 ovih Odredbi.

Ostale gra­evine u funkciji cestovnog prometa

Članak 194.

U Općini Matulji su me­udržavni granični cestovni prijelazi I. kategorije Pasjak i Rupa (autocestovni) i granični cestovni prijelazi za pogranični promet Lipa i Mune.

Postojeći granični prijelazi zadržavaju svoju kategoriju. Moguće je otvaranje novih graničnih prijelaza i promjena kategorije postojećih.

Rekonstrukcija postojećih i gra­enje novih gra­evina na graničnim prijelazima vrši se neposrednom provedbom uz isho­enje posebnih uvjeta gra­enja nadležnih institucija.

Članak 195.

Kamionski terminal odre­en je u sklopu zone poslovne namjene K₇.

5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

Članak 196.

Postojeća željeznička pruga od značaja za me­unarodni promet M203 Rijeka - šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionica IV: Jurdani-šapjane, planira se za rekonstrukciju s izgradnjom drugog kolosijeka pruge.

Za rekonstrukciju željezničke pruge iz stavka prvog ovog članka koridor se utvr­uje sukladno idejnom rješenju iz Studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge škrljevo-Rijeka-šapjane.

Zahvat rekonstrukcije se planira unutar utvr­enog koridora sukladno lokacijskim uvjetima ako slijedi:

1. vrsta radova

U sklopu zahvata u prostoru rekonstrukcije željezničke pruge od značaja za me­unarodni promet M203 Rijeka - šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dijela koji se nalazi na području Općine Matulji i koji uključuje dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionicu IV: Jurdani- šapjane, odnosno željezničkog čvora Rijeka unutar željezničkog sustava Republike Hrvatske, planira se rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka pruge s rekonstrukcijom, uklanjanjem, odnosno zamjenom postojećih i izgradnjom novih pratećih gra­evina i isto tako rekonstrukcijom, uklanjanjem, odnosno zamjenom postojećih i izgradnjom novih prometnih i infrastrukturnih gra­evina u koridoru pruge te uklanjanjem postojećih zgrada i gra­evina drugih namjena na trasi pruge, sve sukladno ovim Odredbama.

2. lokacija zahvata u prostoru

Zahvat rekonstrukcije željezničke pruge od značaja za me­unarodni promet M203 Rijeka - šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dijela koji se nalazi na području Općine Matulji i uključuje dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionicu IV: Jurdani-šapjane planira se u okviru pripadajućeg koridora koji je odre­en i prikazan u grafičkom dijelu plana, na kartografskim prikazima br.: 1. Korištenje i namjena površina, 4.4. Gra­evinsko područje Jurdani, 4.5. Gra­evinsko područje Jušići, 4.6. Gra­evinsko područje Kućeli, 4.10. Gra­evinsko područje Matulji-Mihotići, 4.11. Gra­evinsko područje Brešca, Mučići, Permani, Ružići, Zaluki, 4.12. Gra­evinsko područje Rukavac, 4.14. Gra­evinsko područje šapjane i 4.17. Gra­evinsko područje Brgud - poslovne zone.

3. namjena gra­evine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline i/ili funkcionalnih jedinica

Planirani zahvat u prostoru predstavlja sklop gra­evina željezničke infrastrukture navedenog dijela željezničke pruge od značaja za me­unarodni promet M203.

Predmetna željeznička pruga namijenjena je željezničkom prometu putnika i roba na me­unarodnoj razini, te prometu putnika na gradskoj i prigradskoj razini na dijelu trase od Matulja do Jurdana.

Uz osnovnu namjenu, promet, planiraju se prateći sadržaji, kao što su ugostiteljstvo, trgovina i slično uz kolodvore, kao i nužna infrastruktura i ure­aji (objekti za odvijanje kolnog i pješačkog prometa, elektroenergetska postrojenja, signalno sigurnosni ure­aji, telekomunikacije, sustavi za informiranje te drugi sustavi, ure­aji i oprema u službi odvijanja prometa). U postojećim kolodvorskim zgradama, prostori koji nisu u kolodvorskoj funkciji koriste se za druge namjene, koje se zadržavaju ili prenamjenjuju (stambena, poslovna, ugostiteljsko turistička i druge), pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa.

U sklopu zahvata u prostoru planiraju se sljedeće gra­evine:

. rekonstrukcija postojećeg kolosijeka željezničke pruge,

. izgradnja drugog kolosijeka na dijelu trase od željezničkog kolodvora Opatija-Matulji do željezničkog kolodvora Jurdani,

. izgradnja druge cijevi tunela Rukavac,

. rekonstrukcija željezničkih kolodvora Opatija-Matulji, Jurdani i šapjane,

. rekonstrukcija stajališta Rukavac, Jušići, Permani,

. izgradnja stajališta Brgud,

. rekonstrukcija i izgradnja objekata na trasi i križanja s drugim prometnicama: Most Miklavić iznad autoceste Rijeka-Rupa, željeznički nadvožnjak iznad ceste E751, tunel Rukavac i drugi potrebni, cestovni nadvožnjaci i podvožnjaci te pješački nathodnici i pothodnici,

. rekonstrukcija zgrade elektrovučnog postrojenja u Matuljima,

. izgradnja zgrada za smještaj signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih ure­aja uz kolodvore Jurdani i šapjane kao i

. izgradnja drugih potrebnih pratećih, prometnih i infrastrukturnih gra­evina u funkciji zahvata kao i povezivanja i ure­enja u odnosu na kontaktna područja zahvata.

4. veličina gra­evine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela gra­evine te broj i vrsta etaža ako ih ima)

Veličina gra­evine željeznička pruge odre­ena je duljinom dijela dionice kroz područje Općine Matulji, te širinom dvaju kolosijeka i njihovim me­usobnim razmacima na pojedinim dijelovima trase, sve unutar utvr­enog koridora željezničke pruge.

Veličina gra­evina kolodvora i stajališta odre­ena je postojećim stanjem, planiranim obujmom prometa i raspoloživim prostorom unutar koridora željezničke pruge.

Na peronima je potrebno predvidjeti nadstrešnice odgovarajuće dužine.

Veličina gra­evina za smještaj SS i TK ure­aja odre­ena je tehnološkim zahtjevima, te se planira gra­evinska bruto površina približno 110 do 120 m².

Minimalni tehnički uvjeti za rekonstrukciju i izgradnju gra­evina biti će odre­eni projektnom dokumentacijom, u skladu s ovim Odredbama.

Pri rekonstrukciji postojećih gra­evina (zgrada) moguće je zadržavanje postojećeg broja etaža i postojeće visine, za zaštićene zgrade broj etaža i visinu odrediti sukladno posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

5. uvjeti za oblikovanje gra­evine

Oblikovanje trase željezničke pruge uskla­uje se s tehničkim zahtjevima prometa i izvedbe te s krajobraznim i ambijentalnim vrijednostima neposrednog okruženja.

Osobito kod izvedbe i rekonstrukcije usjeka i nasipa potrebno je postići vizualno uklapanje u okoliš. Gdje god je to moguće, vidljiva površina pokosa treba biti ozelenjena ili oblikovana kamenom (zidano, gabionima, upotrebom mreže na vidljivoj stijeni ili slično), u sklopu primjerenog sustava zaštite pokosa od erozije. Gdje je nužno pokos osigurati izvedbom armirano-betonske konstrukcije, potrebno je istu oblikovati obradom i raščlambom površine.

Željezničke tunele, osobito ulaze i izlaze iz tunela, potrebno je tako­er oblikovati upotrebom obrade površina, eventualnih nadstrešnica i rasvjete kako bi se intervencija uklopila u krajobraz. Oblikovanje novih ulaza u tunel potrebno je prilagoditi oblikovanju postojećih ulaza u tunel.

Oblikovanje zgrada i pješačkih površina vezanih uz željezničku prugu i deniveliranih prijelaza treba biti kvalitetno, u skladu sa suvremenim principima oblikovanja.

Oblikovanje postojećih gra­evina kolodvora je pri rekonstrukciji potrebno dodatno uskladiti s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

Postavljanje i oblikovanje barijera za zaštitu od buke potrebno je uskladiti s postojećim krajobrazom te obradom i raščlambom površina postići vizualno uklapanje u okoliš.

6. oblik i veličina obuhvata zahvata u prostoru

Veličina obuhvata zahvata u prostoru odre­ena je duljinom dijela dionice željezničke pruge kroz područje Općine Matulji, te širinom planskog koridora, kako je odre­eno i prikazano u grafičkom dijelu plana, na kartografskim prikazima br.: 1. Korištenje i namjena površina, 4.4. Gra­evinsko područje Jurdani, 4.5. Gra­evinsko područje Jušići, 4.6. Gra­evinsko područje Kućeli, 4.10. Gra­evinsko područje Matulji-Mihotići, 4.11. Gra­evinsko područje Brešca, Mučići, Permani, Ružići, Zaluki, 4.12. Gra­evinsko područje Rukavac, 4.14. Gra­evinsko područje šapjane i 4.17. Gra­evinsko područje Brgud - poslovne zone.

Obuhvat zahvata se u provedbi uskla­uje s parametrima koji slijede iz rezultata geotehničkih ispitivanja i u odnosu na elemente iz detaljnijih geodetskih podloga.

7. smještaj gra­evina unutar obuhvata zahvata u prostoru

Željeznička pruga s pratećim gra­evinama, kako je prethodno navedeno, smješta se unutar obuhvata zahvata u prostoru koji je utvr­en planskim koridorom.

Mikrolokacije objekata definirat će se projektnom dokumentacijom.

Trasa postojećeg kolosijeka se zadržava uz mogućnost korekcije pri rekonstrukciji. Novi kolosijek dodaje se uz postojeći, s desne strane, odnosno lijeve na manjim dijelovima trase, u skladu s tehničkim zahtjevima, konfiguracijom terena i ovim Odredbama.

Prateći objekti smještaju se uz trasu pruge, uvažavajući postojeću vrijednu izgradnju, u skladu s tehničkim zahtjevima, konfiguracijom terena i ovim Odredbama.

8. uvjeti za ure­enje gra­evne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

Površine unutar obuhvata zahvata koje nisu zauzete željezničkim gra­evinama, moraju se urediti na način da doprinesu kvaliteti okolnog prostora u skladu sa zahtjevima sigurnosti prometa. Van naselja površine je potrebno nakon gradnje sanirati i ozeleniti autohtonim visokim i niskim raslinjem.

Unutar naselja površine uz trasu potrebno je urediti hortikulturno, odnosno sanirati i ozeleniti autohtonim visokim i niskim raslinjem.

Površine vezane na kolodvore i stajališta te druge prateće gra­evine, ure­uju se krajobrazno, uključujući ure­enje pješačkih, zelenih te kolnih i parkirališnih površina.

Pješačke površine popločuju se primjerenom oblogom (kamen, opločnici ili slično).

Prostor se oprema primjerenim elementima urbane opreme, kao što su klupe, rasvjetna tijela, ograde, koševi za smeće i slično.

Hortikulturno ure­enje planira se prema raspoloživim prostornim mogućnostima. Postojeće zelene površine, osobito visoko raslinje, zadržavaju se gdje je to uklopivo u novo rješenje, te ure­uju sadnjom niskog i visokog raslinja autohtonih vrsta te po potrebi novih travnjaka.

Gdje god je moguće, odnosno gdje ima dovoljno raspoloživog prostora, preporuča se sadnja stabala u sklopu parkirališnih površina i uz pješačke i javne površine na kolodvorima i stajalištima.

Kolne površine izvode se dovoljnih dimenzija za potrebe predvi­enih manevara, te ure­uju primjerenom oblogom (asfalt, opločnici i slično).

Javna parkirališta se planiraju uz kolodvore i stajališta. Potreban broj parkirnih mjesta odre­uje se sukladno članku 190. ovih Odredbi i prema očekivanom prometu putnika.

Parkirališne površine ure­uju se primjerenom oblogom (asfalt, opločnici, travni elementi, makadam i slično). Osnovne dimenzije parkirnih mjesta za automobile iznose najmanje 2,5 ž 5,00 m za okomito i koso parkiranje, a 2,00 ž 6,00 m za uzdužno. Gdje postoji prostorna mogućnost, potrebno je predvidjeti i zaustavna mjesta (ugibalište) za vozila.

Ure­enje površina uz zaštićeni spomenik kulture, kolodvorsku zgradu Opatija-Matulji, potrebno je dodatno uskladiti s posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Potrebno je omogućiti pristupačnost prostora i funkcija kolodvora, stajališta i pješačkih prijelaza preko pruge osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti najmanje u mjeri i na način odre­en važećim propisima. Planira se propisani broj pristupačnih parkirališnih mjesta unutar parkirališnog prostora, pristupačne pješačke površine te pristupačni prostori ulaza, komunikacija, sanitarija i prijema u zgradama namijenjenim prihvatu putnika.

10. način i uvjeti priključenja gra­evine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

Sam zahvat u prostoru predstavlja prometnu željezničku infrastrukturu.

Duž trase planira se sustav oborinske odvodnje, u skladu s uvjetima zaštite okoliša.

Duž trase planiraju se elektroenergetski i telekomunikacijski kabeli i ure­aji u funkciji željezničkog prometa, s pripadajućim priključcima na mrežu.

Za prateće gra­evine - kolodvore i stajališta, planiraju se kolni i pješački priključci na javne prometne površine, te priključci na vodoopskrbnu mrežu, fekalnu i oborinsku odvodnju, te elektroenergestku i telekomunikacijsku mrežu, kao i javna, odnosno vanjska rasvjeta.

Za prateće gra­evine - denivalirane prijelaze, planira se odvodnja oborinskih voda, kao i javna, odnosno vanjska rasvjeta.

Sva javna, odnosno vanjska rasvjeta planira se u skladu s uvjetima zaštite okoliša.

Svi priključci uskla­uju se prema posebnim uvjetima nadležnih komunalnih, javnih i inspekcijskih službi.

11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu

Uz poštivanje općih mjera sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu danih ovim planom, planiraju se sljedeće dodatne mjere:

Javna i vanjska rasvjeta:

Planira se ekološka rasvjeta, tj. sustav ure­aja projektiranih na propisani način tako da omogućavaju najviše standarde zaštite okoliša i najviše sigurnosne standarde, uz upotrebu ekološki prihvatljivih i zasjenjenih svjetiljki s ciljem zaštite vrsta biljnog i životinjskog svijeta i njihovih staništa. U sustavu javne rasvjete moraju se primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije, uzimajući u obzir najučinkovitije raspoložive tehnike i tehnologije.

Zaštita od buke:

Planira se zaštita izgra­enih područja uz prugu od buke (osobito u dijelu trase od Jurdana do šapjana) primjenom barijera za zaštitu od buke u skladu s proračunom utjecaja ambijentalne buke.

Planira se zaštita objekata u naseljenim područjima u skladu s namjenom, prema projektu zaštite od vibracija i niskofrekventne buke, koji se obvezno izra­uje u sklopu projektne dokumentacije.

Moguće tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće na području zahvata:

Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Primorsko-goranske županije (2012.), željeznički promet predstavlja ugrozu prvenstveno zbog količina prevezenih opasnih tvari, odnosno mogućeg požara, kao i dospijeća opasnih tvari u tlo, vode ili zrak. Pri tome u željezničkom prometu ne postoji ograničenje u količinama opasnih tvari u prijevozu, nego isključivo ovisi o snazi lokomotive, veličini vagona, usponu pruge i sl.

Akcidentne situacije sprječavaju se primjenom potrebnih sigurnosnih mjera tijekom odvijanja prometa (u skladu sa zakonskom regulativom o prijevozu opasnih tvari), te poduzimanjem stalnih mjera prevencije izvanrednih doga­aja. U slučaju da ipak do­e do akcidenta, primjenom propisanih postupaka i pravovremenom intervencijom negativni utjecaji mogu se spriječiti ili značajno umanjiti.

Ugrožena/osjetljiva područja su željeznički kolodvori Opatija-Matulji, Jurdani i šapjane, željeznička stajališta Rukavac, Permani i Brgud te naselja Matulji, Rukavac, Jušići, Jurdani, Permani i šapjane.

Moguće katastrofe i velike nesreće na području zahvata uzrokovane prirodnim opasnostima - olujno ili orkansko nevrijeme:

S obzirom da na području planirane rekonstrukcije pruge puše vjetar velikih brzina - bura, dosežući olujnu do orkansku jačinu, i to u smjeru poprečnom na smjer pružanja pruge, odnosno gibanja vlakova, postoji rizik od prevrtanja vlakova koji prometuju trasom uslijed bočnih sila uzrokovanih vjetrom.

Ostali problemi vezani uz meteorološke uvjete uključuju probleme izazvane većim količinama snijega te zale­ivanje pruge, čijoj pojavi, uz niske temperature, doprinosi vjetar.

Planira se zaštita pruge od bure, izgradnjom gra­evina za zaštitu od udara vjetra - burobrana, prema projektima na temelju rezultata odgovarajućih ispitivanja.

Na potezima izvedbe (proširenja) visokih usjeka planira se izvedba zahvata kojima se osigurava sigurno odvijanje prometa za vrijeme izvo­enja radova (primjenom barijera za zaustavljanje odrona) sukladno geotehničkom elaboratu. Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost će trebati osigurati pretpostavljenim zaštitama pokosa usjeka sukladno geotehničkom elaboratu.

Na području iznad usjeka je potrebno osigurati sigurnost gra­evina izvedbom gra­evinskih zahvata na osnovu geotehničkog elaborata kao i sigurnost cestovnog prometa postavljanjem zaštitne barijere.

12. ostali uvjeti od utjecaja na zahvat u prostoru

U cilju povećanja sigurnosti i smanjenja broja nesreća, na pojedinim mjestima križanja željezničke pruge s cestovnim prometnicama izvesti će se denivelirani prijelazi za sve sudionike u prometu. Način rješenja pojedinih prijelaza definirat će se sukladno zakonskoj regulativi kojom se ure­uje željeznička infrastruktura, odnosno moguća je denivelacija, ukidanje i svo­enje i drugih prijelaza ukoliko se pokaže kroz projektno-tehničku dokumentaciju da za to postoje prostorne mogućnosti i ekonomska opravdanost.

Prilazi na sve perone u stajalištima i kolodvorima planiraju se preko pothodnika ili nathodnika. Iznimno, ukoliko denivelacija pješačkog prijelaza preko pruge nije opravdana, obvezno se postavlja osiguranje prijelaza postavljanjem automatsko/mehaničkih ure­aja (svjetlosno-zvučnih signala i polubranika).

Rekonstrukcija i ure­enje postojeće trase te izgradnja nove pruge planira se na način koji će onemogućiti zasipanje propusta kamenim materijalom, te obuhvatiti izvedbu novih hidrotehničkih objekata koji će kvalitetno prihvatiti, očistiti i otpustiti višak vode u recipijent, s ciljem poboljšanja protoka vodotoka, a time i smanjenja plavljenja pruge i okolnog područja.

Planira se izgradnja zatvorenog sustava odvodnje uz trasu, s kontroliranim ispuštanjem u prikladne recipijente, u skladu s prethodnim detaljnim istraživanjima.

13. dijelovi složene gra­evine za koje se izdaju gra­evinske dozvole u slučaju etapnog gra­enja i/ili dijelovi gra­evine za koje se izdaju gra­evinske dozvole u slučaju faznog gra­enja gra­evine

Planira se mogućnost etapnog i/ili faznog gra­enja, u skladu s razvojnim planovima željezničkog sustava.

14. posebni uvjeti

Za sve intervencije na i u neposrednoj blizini zaštićenih kulturnih dobara, osobito kolodvora Opatija-Matulji, te zgrade postrojenja Elektrovučne podstanice Matulji s pokretnim EVP, i blokova upravljanja skretnicama i signalima smještenim u kolodvorskim zgradama Jurdani i šapjane, mjerodavni su, uz ove Odredbe, posebni uvjeti nadležne konzervatorske službe.

Potrebno je obaviti detaljni terenski pregled kulturne baštine uz trasu pruge. Ukoliko se ustanovi prisutnost drugih objekata kulturne baštine koji su u direktnoj koliziji s trasom drugog kolosijeka koji se dogra­uje uz postojeći, uz obavezno istraživanje i dokumentaciju nalaza treba razmotriti mogućnosti izmještanja trase ili preseljenja kulturnog dobra. Za svaki objekt kulturne vrijednosti u neposrednoj blizini trase potrebno je ostvariti oblikovna rješenja koja primjereno interpoliraju spomenute objekte u planirani zahvat.

Tijekom izvo­enja radova potrebno je osigurati konzervatorski i arheološki nadzor radova u posebno osjetljivim područjima.

U širem području uz trasu pruge nalazi se Velika jama u Permanima, područje ekološke mreže NATURA 2000, oznake HR2000146, veličine približno 0,78 ha, te je obvezno na temelju Speleoloških i drugih istraživanja utvrditi mogućnost pojave negativnih utjecaja poput onečišćenja, mehaničkog oštećenja te promjena fizikalnih i kemijskih uvjeta u podzemlju kao posljedica rekonstrukcije pruge i korištenja.

15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru

Obvezno se uklanjaju zgrade koje se nalaze unutar minimalnog pružnog pojasa u naseljenom području širine 6m. Zgrade unutar pojasa širine 8 m uklanjaju se ukoliko je to nužno za potrebe manevarskih površina gradilišta. Za sve preostale zgrade u pružnom pojasu cca 8m u projektnoj dokumentaciji će se naći prikladna rješenja s potpornim zidovima i drugim zaštitnim gra­evinama, sve na način da se na najvećem dijelu pruge osigura pružni pojas u minimalnoj širini od 8m.

Obvezna je provedba geotehničkih istražnih radova i ispitivanja.

Obvezna je primjena projektnih tehničkih rješenja u skladu s rezultatima istražnih radova kako bi se izbjegla pojava klizišta i erozije tla.

Obvezno je prilikom svih zahvata na proširenju nasipa provesti dokazivanje stabilnosti postojećeg nasipa i osigurati stabilnost u svim fazama gradnje. Geotehničkim istražnim radovima treba utvrditi geološku uslojenost i fizikalno mehaničke karakteristike temeljnih slojeva tla, hidrogeološke odnose u podzemlju u zoni utjecaja postojećeg i novog nasipa, gra­u i fizikalno mehaničke karakteristike gradiva postojećeg nasipa.

Za eventualne radove iskopa miniranjem obvezno je izraditi projekt miniranja, na osnovu kvalitetnih projektnih parametara koje treba dobiti provedbom istražnih radova na terenu i u laboratoriju, a koji sadrži dodatne mjere zaštite i definiranje programa mjerenja utjecaja miniranja na okolne objekte, te kriterije dopuštenih utjecaja miniranja, odnosno parametre i tehnologiju miniranja vezane za zaštitu pojedinih okolnih gra­evina.

Pri izvedbi planiranog zahvata potrebno je za uklanjanje postojećih zgrada i gra­evina drugih namjena na trasi pruge, osigurati kompenzaciju sukladno važećim propisima.

Koridor željezničke pruge utvr­uje kontinuirano, izvan gra­evinskih područja kao i unutar gra­evinskih područja svih namjena, gdje se granice gra­evinskih područja ne prilago­avaju granici koridora, već se odre­uju uvjeti za realizaciju zahvata unutar planiranog koridora neposrednom provedbom PPUO Matulji.

Do isho­enja lokacijske dozvole za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka te pratećih gra­evina pruge, u koridoru se ne mogu utvr­ivati uvjeti za druge zahvate, izuzev prometnih gra­evina i zahvata za koje je HŽ Infrastruktura dala suglasnost..

Sukladno Pravilniku o općim uvjetima za gra­enje u zaštitnom pružnom pojasu (NN 93/10) planira se prostor namijenjen prvenstveno za rekonstrukciju i izgradnju pruge, čija širina od osi kolosijeka iznosi najmanje 10 m na svaku stranu (donosno ukupno najmanje 20 m).

(Napomena: Izmjena članka 196. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 27/16)

Članak 197.

(Napomena: Izmjena članka 197. brisanjem stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

U šapjanama je odre­en me­unarodni granični željeznički prijelaz (postojeći).

Ranžirni kolodvori odre­eni su u Jurdanima (IS1) i šapjanama (IS2). Rekonstrukcija i proširenje ranžirnih kolodvora odre­uje se planom užeg područja.

Intermodalni (kontejnerski) terminal odre­en je u sklopu zone poslovne namjene K₇.

Članak 198.

Ovim Prostornim planom odre­en je koridor nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik, širine 200 m.

Gradnja u koridoru nove željezničke pruge velikih učinkovitosti moguća je uz posebne uvjete i suglasnost HŽ-a.

U izgra­enim dijelovima gra­evinskog područja naselja unutar užeg koridora željezničke pruge velikih učinkovitosti širine 100 m, do utvr­ivanja točne trase pruge moguća je rekonstrukcija, adaptacija i održavanje gra­evina u postojećim gabaritima.

5.1.3. ZRAČNI PROMET

Članak 199.

Ovim Prostornim planom odre­en je smještaj heliodroma u sklopu zone poslovne namjene K₇ izme­u Permana i Rupe.

Veličina helidroma, uvjeti smještaja sadržaja i ure­enje površina odre­uju se planom užeg područja odre­enog za zonu poslovne namjene K₇.

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

Članak 200.

Osnovni vodovi i gra­evine telekomunikacijskog sustava i pošta prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Energetika, telekomunikacije i pošta«, u mjerilu 1:25.000.

Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih vodova i gra­evina telekomunikacijskog sustava vrši se neposrednom provedbom plana.

Povezivanje postojećih udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS) i planiranog UPS-a Pasjak na višu prometnu razinu (AŽE Opatija) realizira se optičkim kabelom. Planovima užih područja, posebno u sklopu većih poslovnih zona, mogu se planirati i drugi UPS-ovi.

Članak 201.

U sklopu planiranih zahvata na javnim površinama i radova na ostalim objektima komunalne infrastrukture, kao i gradnje novih prometnica, potrebno je predvidjeti i izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije na područjima gdje ona nije izgra­ena. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju, kada god je moguće, treba graditi s većim brojem PEHD cijevi malog promjera.

Za izgradnju TK mreže na pojedinim planiranim pravcima izgradnje novih prometnica treba osigurati koridor širine 40 - 45 cm.

Dimenzije rova su u prosjeku 0,4 ž 0,8 m, osim na prekopima prometnica gdje je dubina rova 1,0 m.

Pri projektiranju i izvo­enju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih vodova, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 202.

Priključak gra­evina na telekomunikacijsku mrežu utvr­uje se na osnovu uvjeta pružatelja telekomunikacijskih usluga, a obaveza je investitora kod izgradnje objekata polaganje cijevi od mjesta koncentracije telekomunikacijske instalacije u objektu do granice gra­evne čestice.

Članak 203.

Osnovne bazne postaje mobilne telefonije u pravilu se postavljaju sa samostojećim antenskim stupovima izvan gra­evinskih područja, na lokacijama s osiguranim kolnim prilazom. Udaljenost od gra­evinskog područja mora biti najmanje 100 m.

Unutar gra­evinskih područja se iznimno mogu postavljati na gra­evine poslovne ili javne namjene, s time da visinom ne nadmašuju gra­evinu za više od 5 m. (uz suglasnost lokalne samouprave).

Kod odabira lokacije potrebno je isključiti vizualno istaknute lokacije i vidikovce u djelu prema otvorenoj vizuri, vrijedno poljoprivredno zemljište (P2 i P3) kao i zone zaštite kulturnih dobara i zone zaštite prirode.

Iznimno, za postavljanje bazne postaje unutar zone zaštite kulturnih dobara ili u zonama zaštite prirode, potrebna su suglasnost i posebni uvjeti nadležnih tijela.

Broj antenskih stupova treba smanjiti korištenjem jednog mjesta za smještaj baznih postaja više operatera, a lokaciju odrediti uskla­ivanjem njihovih uvjeta. Visinu i profil stupa potrebno je reducirati, a stup oblikovati kao jednostavan nosač »iglu«.

Članak 204.

Na prostoru Općine Matulji planira se zadržavanje postojeće mreže poštanskih ureda u naseljima. Poštanski uredi će na postojećim lokacijama, raspore­eni po operativnoj jedinici u Opatiji djelovati organizirani u sklopu Središta pošta Rijeka.

5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 205.

Vodovi i gra­evine vodnogospodarskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.2. »Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav«, u mjerilu 1:25 000.

Sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda planiraju se na osnovi usvojenih koncepcija. Za Općinu Matulji planira se izrada novog vodoopskrbnog plana i plana odvodnje otpadnih voda.

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanje vodotoka i drugih voda, gra­evina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, gra­evina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica provodi se neposrednim provo­enjem plana

Svi zahvati u sklopu odre­ene zone sanitarne zaštite mogu se obavljati ako nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji i Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području.

Prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju pojedinih gra­evina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni gra­evine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122. Zakona o vodama (NN 107/95). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge odre­ene članom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96).

5.3.1. VODOOPSKRBA

Članak 206.

Vodoopskrba Općine Matulji osigurana je u sklopu sustava vodoopskrbe »Liburnijske rivijere«, a temelji se na dobavi vode iz vodoopskrbnog sustava Rijeka i vlastitih izvora na Učki.

Sustav vodoopskrbe obuhvaća tlačne, transportne i opskrbne cjevovode, prekidne komore, vodospreme i crpne stanice.

Elementi sustava dimenzioniraju se na planirani broj stanovnika, potrebe gospodarstva i protupožarne potrebe.

Članak 207.

Planira se izgradnja sljedećih osnovnih objekata vodoopskrbnog sustava:

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 208.

Vodovodna mreža se u pravilu polaže u javnim prometnim površinama (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), paralelno s kanalizacijskom mrežom (sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene strane na udaljenosti minimalno 0,5 m.

Planirani vodovod na području naselja Rupa - šapjane - Pasjak locira se izvan kolničke konstrukcije državne ceste.

Pri tome treba osigurati koridor minimalne širine za intervenciju na cjevovodu, kao i posebnim uvjetima nadležnih tijela odre­ene minimalne udaljenosti od drugih infrastrukturnih vodova,

Dubina na koju se polažu cijevi vodovodne mreže u trup prometnice iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Članak 209.

Vodospreme se grade kao podzemne betonske i armirano-betonske gra­evine koje se sastoje od dvije vodokomore i zasunske komore. Vodokomore moraju biti glatkih i nepropusnih stjenki s mogućnošću održavanja higijenske ispravnosti vode (prirodna ventilacija i redovito pranje).

Crpne stanice se mogu graditi u sklopu zasunske komore vodospreme ili kao samostalne nadzemne gra­evine čiji je izgled potrebno arhitektonski prilagoditi okolini.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je izvesti vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim me­usobnim razmacima (100-120 m).

Do izgradnje sustava vodoopskrba se može osigurati gradnjom cisterne / spremnika za vodu na gra­evnoj čestici.

5.3.2. ODVODNJA

Članak 210.

Odvodnja otpadnih voda područja obuhvata ovog plana planira se prema važećem idejnom rješenju »Kanalizacije Liburnijske obale i zale­a« i »Studiji kanalizacijskih sustava riječkog područja«.

Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata ovog Plana je odre­ena kao razdjelni sustav, s posebnim sustavom sanitarnih otpadnih voda i posebnim sustavom oborinskh otpadnih voda.

Planira se izgradnja slijedećih osnovnih objekata sustava odvodnje:

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

Članak 211.

Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) se u pravilu polaže javnim prometnim površinama, tako da se vodi sredinom kolnika na me­usobnoj udaljenosti minimalno 0,5 m od ostale infrastrukture. Pri tome treba osigurati koridor minimalne širine za intervenciju na cjevovodu, kao i posebnim uvjetima nadležnih tijela odre­ene minimalne udaljenosti od drugih infrastrukturnih vodova (u pravilu niže od vodovodne).

Dubina na koju se polažu cijevi kanalske mreže u trup prometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Crpne stanice mogu biti podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilago­ene okolini.

Ure­aji za pročišćavanje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda se grade u kao podzemne i nadzemne gra­evine (betonske i armirano-betonske).

Sabirna jama se može graditi na udaljenosti do 4,0 m od ruba gra­evne čestice, iznimno i na manjoj udaljenosti uz suglasnost susjeda. Može se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez teškoća. Mora biti vodonepropusna, zatvorena i odgovarajućeg kapaciteta, te treba udovoljavati sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima i drugim posebnim propisima.

Članak 212.

U naseljima i dijelovima naselja u zaštićenom obalnom području mora (ZOP) obvezno je priključenje na zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda (naselja Matulji i Mihotići). Do izgradnje javnog sustava dopušteno je, u izgra­enim dijelovima gra­evinskog područja naselja, gra­evine s kapacitetom do 10 ES priključiti na vodonepropusnu sabirnu jamu, a za gra­evine kapaciteta većeg od 10 ES uvjetuje se gradnja pojedinačnih bioloških ure­aja (Bio Disk, Bio Rol i sl.) prije upuštanja u tlo.

Izvan ZOP-a, za gra­evine kapaciteta do 15 ES dopušteno je i individualno zbrinjavanje trodijelnim septičkim taložnicama ili nepropusnim sabirnim jamama, a za gra­evine kapaciteta većeg od 15 ES obvezan je priključak na sustav javne odvodnje ili kad on nije izveden (ili nije planiran) treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih voda s obveznim pročišćavanjem izgradnjom samostalnih bioloških ure­aja ili na drugi način, sukladno Odlukama o zonama sanitarne zaštite, Pravilniku o utvr­ivanju zona sanitarne zaštite izvorišta i posebnim uvjetima.

Članak 213.

Pri upuštanju u javni sustav odvodnje efluent mora udovoljavati graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih člankom 2. Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99) i člankom 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 6/01).

Članak 214.

Otpadne vode s parkirnih i manipulativnih površina potrebno je prije upuštanja u javni sustav oborinske odvodnje ili u teren preko upojnog bunara pročistiti na separatoru masti i ulja. Iznimno je za površine do 200 m² dopušteno direktno upuštanje u teren raspršenom odvodnjom.

Članak 215.

Dopušteno je korištenje pročišćenih otpadnih voda u tehnološke svrhe i gradnja potrebnih ure­aja.

5.3.3. UREĐENJE VODOTOKA I VODA

Članak 216.

Sustav ure­enja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko Goranske županije. Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke (bujične tokove) Brusan i Lokvišća, te Lipovica, Tomaševac i Slatina - Vrutki (gornji dio toka).

širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgra­eno korito s obostranim pojasom širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba ure­ajne gra­evine.

Ovim Planom odre­uje se obveza gradnje, tehničkog i gospodarskog održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih gra­evina, tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i vodnog dobra te drugih radova kojima se omogućuje kontrolirani i neškodljivi protok voda odnosno potreba daljnjeg ure­enja bujičnih vodotoka u svrhu sprječavanja poplava bujičnim vodama.

Članak 217.

Radi preciznijeg utvr­ivanja koridora planira se za vodotoke utvr­ivanje inundacijskog pojasa, javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

Za utvr­ivanje plavljenih površina uz vodotoke - bujice planiraju se motrenja, mjerenja velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvr­ivanja poplavnih područja.

Do utvr­ivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prikazani na kartografskim prikazima br. 2.2. »Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav« i br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite«, u mjerilu 1:25000.

Članak 218.

Na površinama za održavanje i poboljšanje vodnog režima dopušteni su slijedeći zahvati:

- gradnja vodnih gra­evina i postavljanje ure­aja za ure­enje vodotoka i drugih voda,

- tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, obala, zaštitnih i regulacijskih vodnih gra­evina,

- provo­enje mjera zaštite od štetnog djelovanja voda.

Korištenje javnog vodnog dobra dozvoljeno je u gospodarsku svrhu, sukladno uvjetima propisanim ugovorom o koncesiji te za odmor i rekreaciju, na način i u opsegu propisanim općim aktom Općine Matulji, uz suglasnost Hrvatskih voda.

Članak 219.

Na površinama za održavanje i poboljšanje vodnog režima nisu dopušteni zahvati kojima se mogu oštetiti regulacijske, zaštitne i druge vodne gra­evine, pogoršati vodni režim i povećati rizici od poplave i drugih oblika štetnog djelovanja voda.

U ure­enom inundacijskom pojasu i do udaljenosti 20 m od vanjske nožice nasipa odnosno do 6 m od vanjskog ruba regulacijsko - zaštitne vodne gra­evine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) zabranjeno je podizati gra­evine, ograde i druge objekte, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih gra­evina.

Iznad natkrivenih vodotoka dopušta se gradnja i ure­enje isključivo javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

Na nasipima, regulacijskim i zaštitnim vodnim gra­evinama zabranjeno je kopanje i odlaganje zemlje, pijeska, šljunka, prelaženje i vožnja motornim vozilom (osim na mjestu na kojem je to izričito dopušteno) te obavljanje drugih radnji kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih gra­evina.

Iznimno, odstupanje od ovim člankom utvr­enih ograničenja mogu odobriti Hrvatske vode.

Korištenje voda

Članak 220.

Županijskim planom navodnjavanja odre­eno je navodnjavanje poljoprivredne površine polja Brusan s ciljem razvoja intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

Površina za navodnjavanje prikazana je u kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite«, u mjerilu 1:25 000.

Vodozahvat i dovod vode trebaju biti uskla­eni s tipom sustava natapanja na samoj poljoprivrednoj površini. Potrebni hidrotehnički zahvati i sustav za navodnjavanje će se odrediti detaljnijim projektom ovisno o karakteristikama kulture koja će se uzgajati, karakteristikama tla, veličini i obliku površine, konfiguraciji terena, klimatskim karakteristikama, vrsti i položaju izvora vode, količini i kakvoći vode, raspoloživoj radnoj snazi i drugo.

Članak 221.

U skladu s elaboratom »Idejni projekt sustava odvodnje i navodnjavanja polja Brusan« odre­uje se mogućnost regulacije potoka Brusan, izgradnje sustava odvodnje za zaštitu polja od plavljenja, ure­enje postojeće akumulacije »Funtana« i gradnja nove akumulacije kapaciteta do 40.000 m³ vode.

5.4. ENERGETSKI SUSTAV

5.4.1. ELEKTROOPSKRBA

Prijenosna 220 i 110 kV mreža

Članak 222.

Postojeći prijenosni dalekovodi, koji jednim dijelom prolaze područjem ovog plana, zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas. Izgradnja objekata ispod njega ili u njegovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda. Postojeći prijenosni dalekovodi na području plana su:

- DV 2ž220 kV TS 220/110/35 kV PEHLIN - TE PLOMIN,

- DV 220 KV TS 220/110/35 KV PEHLIN - TS 220/110 KV DIVAČA,

- DV 110 kV TS 110/20 kV MATULJI - TS 220/110/35 kV PEHLIN,

- DV 110 kV TS 110/20 kV MATULJI - TS 110/20 kV ILIRSKA BISTRICA,

- DV 110 kV TS 110/20 kV MATULJI - TS 110/20 kV LOVRAN - TE PLOMIN.

Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja gra­evina ograničena je posebnim tehničkim propisima (50 m).

Prema važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području plana predvi­ena je izgradnja novog 110 kV kabela TS 110/20 kV Matulji - TS 110/20 kV Zamet (trasa načelno prikazana u grafičkom dijelu plana).

Postojeći 20 kV nadzemni vod TS 110/20 kV Matulji - TS 20/0.4 kV Ciborica, izveden na željezno - rešetkastim stupovima paralelno sa 110 kV vodom, moguće je rekonstruirati za 110 kV naponski nivo i uključiti ga u prijenosnu mrežu.

Unutar granica plana, na području poslovne zone K₇ (RZ12), predvi­ena je izgradnja nove TS 110/20 kV s 110 kV priključkom (načelna lokacija je prikazana u grafičkom dijelu plana). Lokacija TS 110/20 kV definirana je planom nižeg reda.

Elektrodistributivna 20 kV mreža, niskonaponska mreža i javna rasvjeta

Članak 223.

Postojeća distributivna mreža 20 i 0.4 kV naponskog nivoa, te javna rasvjeta rekonstruirati će se i dogra­ivati prema tekstualnom dijela plana.

Iz TS 110/20 kV Matulji potrebo je u smjeru zaobilaznice i autoceste izgraditi nove podzemne vodove za kvalitetno napajanje potrošača na zaobilaznici i autocesti i napajanje ostalih budućih potrošača koji će se pojaviti u neposrednoj blizini zaobilaznice i autoceste. Novi podzemni vodovi iz ovog stavka mogu se graditi neposrednom provedbom ovog plana, a njihova trasa odredit će se projektnom dokumentacijom.

Ako se trafostanice grade kao samostojeće, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice prema susjednim česticama iznosi 1 m, a prema kolniku najmanje 2m, s osiguranim direktnim ili posrednim pristupom na javnu površinu.

(Napomena: Izmjena članka 223. dodavanjem novih stavaka 2. i 3. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Distributivni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 20 kV, niskonaponska mreža i javna rasvjeta mogu se graditi neposrednom provedbom ovog Plana.

(Napomena: Izmjena članka 223. dosadašnjeg stavka 2. (sadašnjeg stavka 4.) stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Unutar zaštićenog koridora 20 kV nadzemnih vodova TS 110/20 kV Matulji - TS RS 20 kV Opatija i TS 110/20 kV Matulji - TS 20/0.4 kV Ciborica izgradnja gra­evina ograničena je posebnim tehničkim propisima (30 m).

Unutar zaštićenog koridora nadzemnih 20 kV vodova izgradnja gra­evina ograničena je posebnim tehničkim propisima (10 m).

Niskonaponska mreža izvodit će se kao podzemna ili kao nadzemna s izoliranim kabelskim vodovima na betonskim ili željeznim stupovima.

Javna rasvjeta će se izvoditi kao samostalna ili će se dogra­ivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže.

5.4.2. PLINOOPSKRBA

Članak 224.

Za postojeći magistralni plinovod Pula - Karlovac odre­en je koridor - zaštitni pojas širine 60 m.

Članak 225.

Za opskrbu zemnim plinom priključak na opskrbni sustav Županije moguć je preko MRS »Rijeka-zapad«.

U ovom planskom razdoblju planira se definirati mogućnosti plinofikacije i gradnje plinske mreže na području općine Matulji. Pojedini rubni dijelovi Općine mogu se priključiti na opskrbnu mrežu susjednih područja Kastva i Opatije kada se ona izgradi.

Dozvoljava se gradnja plinovodne mreže i redukcijske stanice RS Matulji za priključivanje na sustav opskrbe zemnim plinom.

Članak 226.

Do priključenja na opskrbni sustav Županije treba poticati korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). Opskrba UNP-om obavlja se bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu odre­enog broja potrošača.

Lokalna stanica sa podzemnim spremnicima UNP-a i postrojenjem za isparavanje, te lokalnom srednjetlačnom mrežom, predvi­a se u zoni poslovne namjene K₇ (RZ12 - Miklavija).

5.4.3. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Članak 227.

U zadovoljenju energetskih potreba stanovništva i gospodarstva na području Općine Matulji potrebno je zbog gospodarskih i ekoloških učinaka težiti većem korištenju dopunskih i obnovljivih izvora energije. Dopunski izvori energije, prirodno obnovljivi, na ovom prostoru su prije svega sunce i vjetar.

Za korištenje sunčeve energije se planira primarno instaliranje samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do1000 kW.

Članak 228.

Potencijalna lokacija za gradnju vjetroelektrane odre­ena je u kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi - Energetika i sustav veza« na području Pliševica, izme­u Lipe i granice s Općinom Klana. Prije gradnje potrebno je provesti istraživanja vjetropotencijala na lokaciji i procjenu utjecaja na okoliš.

Vjetroelektrana se može graditi, nakon provedenih istraživanja i zakonskih postupaka, neposrednom provedbom plana pod slijedećim uvjetima:

- osiguranje pristupnog puta lokaciji prema elementima za nove nerazvrstane ceste;

- vjetroturbine klase 2 MW;

- visina glavnog vratila vjetroturbine: do 80 m;

- promjer lopatica rotora vjetroturbine: do 80 m;

- gradnja trafostanice - podstanice s polaganjem podzemnih kabela;

- ure­enje lokacije na način da se osigura u što većoj mjeri postojeći izgled i korištenje prostora;

- osiguranje vizualne jednolikosti vjetroturbina.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAšTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 229.

Zapadni i sjeverozapadni dio Općine Matulji značajan je po očuvanim prirodnim i krajobraznim vrijednostima.

U ovom prostoru se kao osobito vrijedan krajobraz, izvan prostora zaštićenih dijelova prirode, kao prirodni i kultivirani predjeli očuvanih jedinstvenih obilježja i osobitih krajobraznih vrijednosti i osjetljivosti ističu slijedeća područja:

- područje Zvoneća - Brgud (vrijedan tradicijski agrarni pejzaž)

- područje Žejane-Mune (otvoreni pejzaži s travnjacima i pašnjacima okruženi bujnim šumama)

Te prostore maksimalno očuvati zadržavanjem izvornog korištenja i namjene površina, smanjenjem gra­evinskih područja, poticanjem obnove poljodjelstva i osmišljenom valorizacijom izletničkih i rekreacijskih potencijala.

Područja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite«, u mjerilu 1:25 000.

Članak 230.

Prirodni i kultivirani krajobraz štiti se na način da se:

- očuvaju obilježja različitih prostornih cjelina, odnosno njihove prirodne karakteristike i kulturno - povijesna vrijednost,

- očuvaju i obnove estetske vrijednosti krajobraza - izgled izgra­enih i neizgra­enih površina, šuma, livada i travnjaka, poljoprivrednih površina, posebno dolaca i prezida, autohtone vegetacijske zajednice i vrijedne vizure,

- zaštiti vrijedno poljoprivredno zemljište od prenamjene,

- spriječi preoblikovanje terena izvan gra­evinskih područja, posebno nasipavanje dolaca,

- pri oblikovanju gra­evina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilago­ene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

- u autohtone šumske zajednice listača ne unašaju nove kulture četinjača,

- infrastrukturne gra­evine planiraju iznimno i na način da što manje promijene sliku krajobraza.

Prilikom izgradnje izvan gra­evinskih područja nije dozvoljeno nove gra­evine graditi ili povećavati visinu pri rekonstrukciji postojećih gra­evina na istaknutim lokacijama i vrhovima uzvisina, kad se takvim zahvatom mijenja obilježje i mjerilo prostora. Iznimno je, uz pažljivo i kvalitetno oblikovanje dozvoljeno ure­ivati vidikovce, spomen i vjerska obilježja i sl. zahvate koji neće narušiti izgled krajobraza. Od izgradnje se štite panoramski vrijedne vizure označene u kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite«.

Članak 230.a

Za gra­evine planiranih čvorova na autocesti, odre­uju se posebne mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti. Ure­enje krajobraza je potrebno temeljiti na očuvanju prirodnog i kultiviranog krajobraza što obuhvaća:

- maksimalnu zaštitu zatečenih vrijednosti u okolišu te

- obnovu i sanaciju zatečenog stanja narušenog gra­evinskim radovima.

Za svaki čvor treba izraditi projekt krajobraznog ure­enja uvažavajući slijedeće:

- projekt krajobraznog ure­enja izra­ivati i u idejnoj fazi, paralelno i uz usuglašavanje s prometnim i gra­evinskim projektom čvora,

- projekt izraditi na geodetskoj podlozi na kojoj su označeni postojeći vrtovi, vrtače, suhozidi, postojeće vrijedno zelenilo, rubovi šume i drugi važni krajobrazni elementi prostora,

- izvan gra­evinskog područja prostor oblikovati tako da se u cilju očuvanja prepoznatljivosti krajobraza slijedi izgled postojećeg krajobraza i konfiguracija postojećeg terena, u pravilu oblikovanjem terena izvedbom usjeka i nasipa blažeg nagiba uz vraćanje u prvobitno stanje svih važnih elemenata krajobraza,

- unutar gra­evinskog područja se, s ciljem uštede prostora, predvi­a izvedba potpornih zidova sa strukturiranom vidljivom plohom (obloga klesancima, beton sa strukturom, elementi sa zelenilom, sadnja penjačica i sl. rješenja),

- postojeće vrtače, vrtove, suhozide i raslinje koji se nalaze u koridoru gradnje, u vrijeme izvo­enja radova zaštititi ogra­ivanjem i drugim načinima, a rubne koji se ne mogu sačuvati predvidjeti za sanaciju,

- plodnu zemlju i suhozide, koji se nalaze pod površinom za gradnju čvora, deponirati na gradilištu i koristiti za radove krajobraznog ure­enja i dr.,

- prekinute postojeće staze kad je moguće povezati zamjenskim trasama,

- na mjestima prosjeka obnoviti šumski rub,

- usjeke i nasipe koji nisu stjenoviti predvidjeti što blažeg nagiba, zaobljenih rubova, ne smiju se stabilizirati betonom,

- predvidjeti korištenje autohtonih vrsta raslinja (pokrivača tla, penjačica, živice, grmlja i stablašica), alohtone vrste koristiti samo izuzetno,

- barijere za zaštitu od buke i vjetra predvidjeti kao transparentne panoe ili kao strukture izra­ene od prirodnih materijala (zelenilo, kamen, drvo),

- višak materijala iz iskopa odvoziti s lokacije a ne odlagati na okolne prostore,

- pri izvo­enju radova osigurati nadzor krajobraznog arhitekta.

(Napomena: Izmjena Prostornog plana dodavanjem članka 230.a stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/ 11)

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 231.

Zaštićeni i za zaštitu predloženi dijelovi prirode označeni su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - uvjeti korištenja«, u mjerilu 1:25 000.

Zaštićeni dijelovi prirode

Članak 232.

Zaštićeni dijelovi prirode u Općini Matulji su:

- Park prirode »Učka«

Park prirode »Učka« zaštićen je Zakonom o proglašenju Parka prirode »Učka« (NN 45/99). Park u općini Matulji obuhvaća prostor veličine cca 1 km², bez posebno istaknutih vrijednosti i posebnosti.

Organizacija prostora, način korištenja ure­enja i zaštite prostora, način upravljanja i ponašanja u zaštićenom području Park prirode Učka, propisani su Prostornim planom područja posebnih obilježja Parka prirode Učka, Pravilnikom o unutarnjem redu Parka prirode i Godišnjim programom zaštite, održavanja , očuvanja, promicanja i korištenja Parka prirode.

- Značajni krajobraz Lisina (proglašen zaštićenim krajolikom 1998. godine Odlukom županijske skupštine - SN PGŽ 23/98)

Kompleks Lisine izdvaja se kao posebno vrijedna cjelina. Svojim istaknutim položajem čini značajan element u krajobraznoj slici šireg područja. Odlikuje se raznovrsnošću biljnih zajednica i morfoloških oblika. Tradicionalno se koristi kao destinacija izletnika, planinara i lovaca.

Za značajni krajobraz Lisina potrebno je sukladno Zakonu o zaštiti prirode izraditi Plan upravljanja kojim će se odrediti razvojne smjernice , način izvo­enja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva.

U značajnom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja.

Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgra­enih i neizgra­enih površina, šuma, livada, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti.

Članak 233.

U sklopu značajnog krajobraza Lisina planiraju se slijedeći zahvati:

Ure­enje rekreacijskog centra R22 na širem prostoru oko planinarskog doma i vikend naselja sa sadržajima prihvata posjetilaca, odmora i rekreacije, sportskih aktivnosti, ugostiteljskih usluga i servisa. Za prostor se odre­uje obveza izrade urbanističkog plana ure­enja, uz mogućnost rekonstrukcije planinarskog doma prije donošenja plana.

Neposrednom provedbom plana moguće je na karakterističnim, izdvojenim lokacijama, označenim na kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite«, u mjerilu 1:25 000, urediti slijedeće sadržaje:

- lokacija Lepi: lovački dom (postojeći), izletište, poučna staza, ure­enje vidikovca na vrhu Lepi

- lokacija Vodice: ure­enje izvora, vidikovac na vodičkoj Griži, taborište

- lokacija Beljač: izletište, odmor i rekreacija, poučna staza, vidikovac, ugostiteljstvo, šetne staze

Ti sadržaji ure­uju se u skladu s odredbama za gradnju izvan gra­evinskih područja.

Svi zahvati u značajnom krajobrazu Lisina moraju biti u skladu s propisanim Mjerama zaštite, ure­enja i unaprje­enja i korištenja Zaštićenog krajolika Lisina (SN PGŽ 23/ 98) i posebnim uvjetima i suglasnošću nadležne ustanove za zaštitu prirodne baštine.

Članak 234.

Za gra­enje i izvo­enje radova, zahvata i radnji u zaštićenim područjima potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i / ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Dijelovi prirode predloženi za zaštitu

Članak 235.

Ovim Planom štite se i predlažu za zaštitu slijedeće prirodne vrijednosti:

Značajni krajobraz:

Zvonejske njive - predložene su za zaštitu kao kultivirani predjel velike krajobrazne i kulturno-povijesne vrijednosti, sa karakterističnom strukturom suhozida i poljodjelskih površina

Spomenik prirode:

Jama Nad Zasten kod Muna predložena je za zaštitu u kategoriji spomenika prirode kao locus typicus špiljskog kornjaša.

Botanički rezervat:

Ponikva Breški dol predložena je za zaštitu u kategoriji botaničkog rezervata zbog fenomena dubinske zonacije vegetacije, gdje je na razmjerno malom prostoru zastupljeno nekoliko različitih biljnih zajednica raspore­enih u ponikvi zavisno o prirodnim faktorima.

Članak 236.

Za područja predložena za zaštitu obvezna je izrada stručne podloge za pokretanje postupka zaštite. Do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i do donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja štite odredbama ovog plana.

Poglavarstvo Općine Matulji pokrenut će kod nadležnih županijskih tijela postupke s prijedlogom za registraciju vrijednih dijelova prirode odre­enih ovim člankom.

Mjere očuvanja prirode

Članak 237.

Zaštita prirode provodi se kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti (zaštićena područja , zaštićene svojte i zaštićeni minerali i fosili).

U cilju zaštite prirodne baštine potrebno je provoditi i sustavnija istraživanja flore i faune, zbog utvr­ivanja prisustva zaštićenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, zaštite njihovih staništa i očuvanja bioraznolikosti.

Ekološki vrijedna područja treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodno Novine 7/06).

Zaštitu stanišnih tipova provoditi slijedećim mjerama:

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohotnih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring).

Na području Općine Matulji utvr­ena su rijetka i ugrožena staništa (submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci C35, primorske termofilne šume i šikare medunca E35, Tirensko-jadranske vapnenačke stijene B14, / Ilirsko-jadranska primorska točila B22, Kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijene B141, Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva D12 i Zajednice češnjače i njišuće krabljice I1513) za koje treba provoditi slijedeće mjere očuvanja:

- spriječiti nestajanje suhih travnjaka (putem ispaše i košnjom, poticati ekstenzivan način stočarstva)

- pošumljavanje treba obavljati autohtonim vrstama drveća , a uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik.

Na području obuhvata ovog Plana nalazi se:

. područje očuvanja značajno za ptice (POP) :

- HR10000018 Učka i ćićarija,

. područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):

- HR2000601 Park prirode Učka,

- HR2000051 Jama nad Zasten,

- HR2000146 Velika špilja u Permanima i

- HR2001435 Snježnica pod Lisinom.

(Napomena: Izmjena članka 237. stavka 5. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN br. 15/14).

Svi planirani zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. Stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 80/13).

(Napomena: Izmjena članka 237. dodavanjem stavka 6. i 7. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 238.

U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu, područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja, potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

Radi zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti treba provoditi slijedeće mjere zaštite:

- zahvate u prirodu treba planirati na način da se oštećenja i poremećaji u prirodi izbjegnu ili svedu na najmanju mjeru;

- za planirani zahvat u prirodu, koji sam ili s drugim zahvatima može narušiti prirodnu ravnotežu, prije poduzimanja zahvata utvrditi njegov utjecaj i prihvatljivost za prirodu, a osobito moguće posljedice namjeravanog zahvata na zaštićenoj prirodnoj vrijednosti ili ekološki značajnom području u odnosu na propisane mjere zaštite;

- treba sprječavati prenamjenu poljoprivrednog zemljišta kojom se ugrožava ili mijenja stanišni tip; za krčenje šuma, za pošumljavanje i dr. na zaštićenim prirodnim vrijednostima i ekološki značajnim područjima;

- po završetku zahvata, u dijelu prirode koji je bio u zoni utjecaja zahvata, obvezno uspostaviti stanje istovjetno ili najbliže onom koje je bilo prije zahvata;

- prilikom zahvata na ure­enju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka, ukoliko je takav zahvat neophodan , korito obložiti grubo obra­enim kamenom;

- pri izvo­enju gra­evinskih i drugih zemljanih radova obveza je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili kra­e.

Ublažavanje štetnih posljedica nastalih zahvatima u prirodu ili korištenjem prirodnih dobara, treba provoditi primjenom slijedećih kompenzacijskih mjera:

- uspostavljanje kompenzacijskog područja, koji ima iste ili slične značajke oštećene prirode;

- uspostavljanje drugog područja značajnog za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, odnosno za zaštitu prirodnih vrijednosti;

- plaćanje novčanog iznosa u vrijednosti prouzročenog oštećenja prirode u slučaju da nije moguće provesti druge kompenzacijske uvjete.

Pri izboru kompenzacijskog uvjeta prednost treba dati mjerama nadokna­ivanja područjem koje ima iste ili slične značajke oštećene prirode za koju se provodi kompenzacija, a kojim se osigurava povezanost i cjelovitost ekološke mreže.

6.3. MJERE ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Članak 239.

Pregled registriranih, preventivno zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara temelji se na konzervatorskoj podlozi , te ona predstavlja sastavni dio ovog plana.

Zone zaštite, odre­ene kartografskim prikazima, uključuju povijesne prostore naselja u kojima je sačuvana povijesna matrica, parcelacija i izvorna arhitektura, te gra­evne sklopove i lokalitete izvan naseljenih područja.

Unutar kataloške obrade sviju cjelina i pojedinačnih lokaliteta i gra­evina predložen je način zaštite putem registracije ili kroz Prostorni plan (na temelju danih konzervatorskih smjernica). Povijesne cjeline posebne vrijednosti, istaknute su, te je naglašena potreba isho­enja posebnih uvjeta te prethodnog odobrenja od strane ove Uprave pri svakoj intervenciji unutar zone zaštite. Tako­er je istaknuta nužnost izradbe detaljnih planova.

Kulturna dobra označena su planskim znakom na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - uvjeti korištenja«, u mjerilu 1:25 000.

Arheološke zone i lokaliteti

Članak 240.

Ovim Planom štite se sljedeći evidentirani arheološki lokaliteti:

A/ PRAPOVIJESNA PEĆINSKA STANIŠTA

- Pećina na šaftici kod sela Zaluki

- Pećina na šternici kod Permana

- Pećina na Gradini kod Velih Laza

- Pećina Sparožina iznad sela Brajani

- Pećina Loza I iznad željezničke stanice šapjane

- Pećina Loza II

B/ GRADINE - PRAPOVIJESNA FORTIFICIRANA STANIŠTA

- Gračišće iznad Gornjeg Rukavca

- Gradina Vele Laze

- Gradinovo - Zvoneća

- Grad-Golopust iznad Velih Muna

- Koste kod Žejana

- Kavrani Breg iznad Lipe

- Gradišće iznad Velog Brguda

- Gradina Sv. Katarine iznad Rupe (veći dio u Republici Sloveniji)

- Gradina iznad šapjana

- Gradina nedaleko sela Pasjak

- Gradina Zala kod Kućela

C/ ANTIčKA UTVRDA

- Kastel (rimska fortifikacija) na gradini Pasjak

D/ PEĆINSKA REFUGIJALNA KASNOANTIČKA I SREDNJEVJEKOVNA STANIŠTA

- Loza I

- Pećina Lureja kod Žejana

- Dekleova pećina kod Permani

E/ SREDNJEVJEKOVNE OSMATRAČNICE I TABORI

- Grad na Golopustu (Mune)

- Ogradina (Žejane-Mune)

- Koste (Žejane)

- Strugulin grad (Male Mune)

- Taborina (Žejane)

- Gradinovo (Zvoneća)

Ovim se Prostornim planom predlažu za registraciju sljedeći evidentirani arheološki lokaliteti:

- Grad-Golopust iznad Velih Muna

- Kastel (rimska fortifikacija) na gradini Pasjak

Prema članku 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ako se pri izvo­enju gra­evinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, posebno na navedenim - evidentiranim lokacijama, nai­e na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odga­anja obavijestiti nadležno tijelo koje će, ako to ocijeni potrebnim, rješenjem odrediti mjere osiguranja i zaštite nalazišta i nalaza, a može donijeti i rješenje o privremenoj obustavi daljnjih radova.

Povijesne graditeljske cjeline

Članak 241.

Opći i tehnički uvjeti kao i dopušteni zahvati i tehničke mjere zaštite na kulturnim dobrima graditeljske baštine i njihovim dijelovima odre­eni su prema valorizaciji kulturnih dobara, ovisno o kategoriji kojoj pripadaju, te se provode za kulturno-povijesne (ruralne) cjeline kako slijedi:

NACIONALNI ZNAČAJ (1. kategorija): nacionalna ili viša regionalna vrijednost:

- Veli Brgud (391/2 - 1969)

- Andrejići (Rukavac) (BG-83/5 - 1972)

Zbog narušenih ambijentalnih vrijednosti Konzervatorski odjel u Rijeci provesti će neophodnu revalorizaciju i reviziju, kako bi se ustanovila daljnja opravdanost zaštite u granicama odre­enim registracijama. Do daljnjega mjere zaštite i očuvanja utvr­uje nadležno tijelo Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci. Popis mjera zaštite utvr­uje se posebnim uvjetima u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima gra­enja, a odobrava prethodnim odobrenjem u postupku izdavanja gra­evinske dozvole ili potvrde glavnog projekta.

Na području cjelina 1. kategorije potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite :

- ova kategorija zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu ruralne strukture i arhitekture,

- ne preporuča se promjena oblikovanja gra­evina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika,

- u potpunosti se štiti postojeće gra­evno tkivo (oblik, izgled, te u većoj mjeri funkcija i sadržaj) i njihova povijesna matrica,

- obnova svih vanjskih ploha gra­evina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i gra­evinskih materijala (kanalica, pravokutni otvori, zagla­ena žbuka, drvena fasadna stolarija). Ne dozvoljava se nova izgradnja, odnosno interpolacija.

- moguća je sanacija prema izvornim oblicima u izvornim materijalima i tehnikama, oštećenih dijelova ili dijelova koja su neznatno izgubila svoja izvorna obilježja. U manjoj mjeri moguća je rekonstrukcija uništenih dijelova ili obilježja, prema rezultatima istraživanja, arhivskoj gra­i i dokumentaciji, isključivo u izvornim materijalima i tehnikama.

- Prije izvo­enja planiranih zahvata potrebno je provesti sustavna istraživanja kao i detaljno dokumentiranje gra­evine. Projektna dokumentacija treba sadržavati i elaborat prezentacije, korištenja i održavanja gra­evine.

- Devastiranu povijesnu izgradnju potrebno je obnoviti vraćanjem u prvobitno stanje.

Planskim dokumentima niže razine potrebno je maksimalno zadržati i revitalizirati povijesnu matricu naselja i njezinih dijelova, te moraju sadržavati Konzervatorske podloge, odnosno analizu cjeline ili njezinih dijelova. Propisuje se izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se inventarizirati posebno vrijedne gra­evine i prostori, te valorizaciju prostorne i gra­evne strukture s propisanim uvjetima obnove i ure­enja.

REGIONALNI ZNAČAJ (2. kategorija): regionalna vrijednost.

U kulturna dobra 2. kategorije uvršteni su: Ivanići, Jurdanići, Korensko, Kućeli, Male Mune, Sušnji, Vele Mune i Zvoneća.

Do donošenja akta o registraciji štite se odredbama ovog Plana i Konzervatorske podloge.

Na području cjelina 2. kategorije potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

- preporuča se provo­enje mjera zaštite kao i za kulturna dobra nacionalnog značaja. Povijesne strukture koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno održavati,

- sanaciju oštećenih povijesnih stuktura moguće je provoditi isključivo prema izvorniku u povijesnim materijalima i tehnikama,

- rekonstrukciju uništenih povijesnih struktura moguće je provoditi prema povijesnim oblicima, povijesnim materijalima i tehnikama, te u suvremenim materijalima i tehnikama koje nisu u sukobu s izvornim strukturama,

- prije izvo­enja planiranog zahvata potrebno je provesti istraživanja dostatna za provo­enje istog. Projektna dokumentacija treba sadržavati i snimku postojećeg stanja cijele gra­evine,

- ne dozvoljava se širenje gra­evinskog područja prema kultiviranom prirodnom krajoliku, odnosno potrebno je zadržati odnos izgra­enog dijela ruralnih cjelina s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama,

- obnova ruševnih gra­evina vrši se tipološkom rekonstrukcijom, zadržavajući pravokutne tlocrtne dispozicije, katnost (P i P+1), oblik i nagib krovišta, te upotrebu tradicijskih materijala (kamene okvire-erte, drvenu stolariju, kanalicu, vapnenu žbuku), ali uz prilagodbu interijera suvremenom načinu života,

- ne dozvoljava se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih gra­evina.

Nova izgradnja moguća je tek u manjoj mjeri, a vrši se u skladu s neposrednom okolinom poštujući tipologiju i gabarite postojeće izgradnje, te zatečene gra­evinske linije i pravce izgradnje. Svaka nova izgradnja treba unaprijediti stanje u ambijentu i to na način da se koriste principi minimalizma. Nova izgradnja ne smije vizualno konkurirati povijesnom tkivu izgra­enih cjelina. Suvremena izgradnja treba zadržati gabarite i oblikovanje koje neće narušavati cjelovitost i prostorna obilježja zone odnosno neposredne okoline. Posebno treba kontrolirati uporabu suvremenih materijala i tehnika prilikom ure­enja pročelja, vanjske stolarije ili pokrova.

LOKALNI ZNAČAJ (3. kategorija): lokalna vrijednost

U ovu kategoriju uvršteni su: An­eli, Bartolići, Biškupi, Brajani, Brdce, Bregi, Brešca, Frančići, G. i D. Rukavac, Gašpari, Jurdani, Jušići, Kožuli, Kriva, Mali Brgud, Mihelići, Mihelići (Rošići), Mihotići, Mučići, Obadi.

Na području cjelina 3. kategorije potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

- u ovim je cjelinama moguća, osim obnove i rekonstrukcije postojeće gra­evne strukture, i nova izgradnja. Ista svojom unutarnjom dispozicijom prostora, gabaritima i namjenom, ne smije narušavati siluetu i osnovne vizure, već se mora uklopiti u postojeći ambijent,

- recentne strukture moguće je interpolirati prema obilježjima zone poštujući zatečenu organizaciju prostora, pravce izgradnje i postojeće gabarite neposredne okoline.

- oblikovanje gra­evine treba biti prema obrascima suvremene arhitekture.

- ambijentalno-arhitektonske strukture naselja potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na gra­evnu strukturu (stambene i gospodarske zgrade) i prostornu matricu, koju čini mreža putova (cesta) i pripadajuća parcelacija,

- proširenje gra­evinskih područja postojećih naselja, planirati na način kojim bi se zadržala homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija. Prilikom planiranja širenja gra­evinskog područja naselja njihovom dimenzioniranju i prostornom smještaju treba nastojati očuvati njihov karakter, s obzirom na tip (zbijeni ili longitudinalni) i karakter naselja (selo sa središnjim funkcijama, zaselak),

- povijesne strukture koje se nalaze u dobrom stanju potrebno je primjereno održavati. Sanaciju oštećenih povijesnih struktura moguće je provoditi prema povijesnim oblicima, prikladnim materijalima i tehnikama koje nisu u sukobu s izvornikom.

- rekonstrukciju uništenih dijelova i sklopova moguće je provoditi prema suvremenim oblicima koje čine skladnu cjelinu s povijesnim oblicima, u suvremenim materijalima i tehnikama, koje nisu u neposrednom sukobu s povijesnim strukturama.

Za te cjeline Konzervatorskom podlogom definiraju se smjernice zaštite koje se provode kroz ovaj Prostorni plan.

RURALNE CJELINE 4. KATEGORIJE: bez posebnih kulturno-povijesnih vrijednosti ili potpuno devastiran prostor gdje se ne mogu prepoznati izvorne osobitosti: črnčići, Frlanija, Grguci, Mavrići, Mohorići, Osojnaki, Perčići, Puhari, Rožinići, šmogori, Trtni, Zdemer.

Predlaže se izrada konzervatorske studije kojom bi se obuhvatila evidencija svih »dvora« na području Općine Matulji u cilju ubikacije i etnološke analize te pojave.

Povijesni sklop i gra­evina

Sakralne gra­evine

Članak 242.

Ovim Prostornim planom kao kulturno dobro štite se sljedeće sakralne gra­evine:

REGISTRIRANA KULTURNA DOBRA:

- crkva Sv. Luke, Rukavac (301/3 - 1969) kao dio memorijalne baštine značajan zbog doga­aja iz 2. svjetskog rata

- crkva Sv. Mihovila, Rubeši (broj reg: 277; UP-I-612-08/ 02-01/277 od 28.5.2002. g.),

- crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, Veli Brgud (broj reg: 572; UP-I-612-08/05-06/1006 od 28.4.2005. g.),

- crkva Sv. Nikole, Veli brgud (broj reg: 560; UP-I-612- 08/05-06/933 od 28.4.2005. g.),

- crkva S. Mihovila, Pasjak (broj reg: 619; UP-I-612-08/ 06-06/0153 od 23.3.2006. g.).

EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA:

- crkva Sv. Jelene Križarice, Lipa

- crkva Sv.Nikole, Rupa

- crkva Sv. Antuna, šapjane

- crkva Sv. Duha, Brdce

- crkva Sv. Antuna, Zvoneća

- crkva Krista Kralja, Matulji

- crkva Sv. Andrije, Žejane

- crkva Sv. Križa, Vele Mune

- crkva Sv. Marije Magdalene, Vele Mune

- crkva Sv. Josipa, Brešca

- crkva Sv. Mihovila na groblju u Matuljima

- crkva Sv. Roka na groblju u Rukavcu

- crkva Majke Božje od Zdravlja, Jušići

- poklonac u Permanima

Evidentirana kulturna dobra i to:

crkva Sv. Jelene Križarice, Lipa,

crkva Sv. Nikole, Rupa,

crkva Sv. Duha, Brdce,

crkva Sv. Antona, Zvoneća,

crkva Sv. Križa, Vele Mune,

crkva Krista Kralja, Matulji

crkva Sv. Mihovila na groblju u Matuljima

predlažu se za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2. kategorija.

Za sve gra­evinske intervencije na ovim sakralnim gra­evinama potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela.

Sakralne gra­evine podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode na temelju konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci. Gra­evne intervencije u neposrednoj blizini sakralne gra­evine ne smiju ugrožavati njezino izvorno stanje.

Posebno se štiti od izgradnje prostor oko župne crkve Sv. Luke u Rukavcu zbog očuvanja vizura.

Civilne i javne gra­evine

Članak 243.

Ovim planom se kao kulturno dobro štite sljedeće civilne i javne gra­evine:

EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA:

- željeznička postaja Matulji

- zgrada u Matuljima, Kastavska cesta 28

- željeznička postaja šapjane,

- željeznička postaja Jurdani.

Predlaže se evidentiranje niza stambenih gra­evina iznad ceste na potezu izme­u željezničkog podvožnjaka do željezničke postaje (od prvog »palacina« do restorana štacion).

U planu je zaštita užeg središta Matulja kao graditeljske cjeline (niz zgrada uz cestu od zgrade Općine i crkve do Bivia prema Kastvu i Opatiji) kao urbanističke cjeline (tzv. B-zona).

Evidentirana kulturna dobra iz stavka (1) ovog članka predlažu se za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, u kategoriji koju odredi nadležni Konzervatorski odjel.

Navedene civilne i javne gra­evine zahtijevaju dodatno istraživanje, dokumentiranje i zaštitu. Potrebno je zaštititi gra­evine u cjelini s pripadajućim površinama. Za svaki zahvat na navedenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.

Memorijalna baština

Članak 244.

Ovim planom se kao kulturno dobro štite sljedeća područja memorijalne baštine:

REGISTRIRANA KULTURNA DOBRA:

- prostor (brdo) oko kapele Sv. Mihovila (09-630/1-1971)

- memorijalno područje Lipa (46/2 - 1966) za koje se ovim planom predlaže primjena režima zaštite na razini pojedinih gra­evina (zgrada Spomen muzej Lipa, konzervirane ruševine posvećene holokaust tragediji mjesta Lipe, spomenik tragično stradalim 269 mještanima Lipe u holokaust tragediji 30.04.1944. i kapela Sv. Jelene Križarice u Lipi )

- crkva Sv. Luke u Rukavcu kao dio memorijalne baštine značajan zbog doga­aja iz 2. svjetskog rata.

Zaštita memorijalne baštine odnosi se na njihovo objektivno vrednovanje, uredno obilježavanje, redovito održavanje te uključivanje u edukacijske i kulturno-povijesne programe.

Za sve gra­evinske intervencije na ovim memorijalnim gra­evinama i cjelinama potrebno je utvrditi posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.

Etnološka baština

Članak 245.

Ovim Prostornim planom kao etnološko kulturno dobro štiti se:

EVIDENTIRANE ETNOLOŠKE CJELINE:

- podzidi oko Zvoneća

- oblikovane vrtače u Jurdanićima

- druge terasasto organizirane poljoprivredne površine

Mjere zaštite su:

- očuvati i unaprijediti održavanje i obnovu zapuštenih poljodjelskih površina uz zadržavanje tradicijskog načina korištenja i parcelacije, kao i povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza),

- zadržavanje i obnova kamenih suhozida kao zaštićenih dijelova tradicionalnog krajobraza, te očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz kulturno-povijesne cjeline i pojedinačne gra­evine i komplekse.

- očuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, kamenjara, terasastih vrtova i sl.,

- razvitak naselja smanjenjem kulturnog krajolika, usmjeravati na revitalizaciju postojeće gra­evne strukture,

- područja s posebnim humanizirano-pejsažnim kvalitetama zaštiti od bilo kakvih gra­evnih i inih neprimjerenih intervencija.

EVIDENTIRANE ETNOLOŠKE GRAĐEVINE PREDLOŽENE ZA ZAŠTITU:

- Mihotići - »Žanični«, Put Perinovo 18

- Jurdani - »Johanina kuća«, kbr. 89 (Obadi)

- Ružići - »Matićevi«

- Mali Brgud - »Jandretovi«, kbr. 13

- Veli Brgud - »Konšiljerovi«, kbr. 45

- Veli Brgud - »Onokranjčovi«, kbr. 21

- Veli Brgud - »šori«, kbr. 89

- Veli Brgud - »Pavičovi«, kbr. 64

- Zvoneća - »Majićevi«, kbr. 102 (škrapna)

- Pasjak - »Rejčovi«, kbr. 44

One predstavljaju tek manji broj gra­evina s izrazito dobro očuvanim ambijentalnim i arhitektonskim vrijednostima tradicionalnog graditeljskog fundusa na području Općine Matulji. Sve će one biti detaljno istaknute Konzervatorskom podlogom, a njihovo se očuvanje provodi mjerama zaštite propisanima ovim Planom i Konzervatorskom podlogom, do donošenja akta o registraciji.

Članak 246.

Aktivna zaštita i sanacija graditeljske baštine treba se provesti izradom detaljnih konzervatorskih kartona, koji uključuju podrobno evidentiranje postojećeg stanja i sastavljanje programa predvi­enih mjera za svaku gra­evinu posebno.

Za svaki zahvat na zaštićenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodna odobrenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci.

Ostala kulturna dobra štite se temeljem mjera zaštite Konzervatorske podloge i ovoga Plana.

Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na zaštićenim kulturnim dobrima uključujući i radove za koje se temeljem Pravilnika o jednostavnim gra­evinama i radovima ne izdaje akt kojim se odobrava gra­enje (rješenje o uvjetima gra­enja, potvr­eni glavni projekt i gra­evinska dozvola)

Za kulturna dobra nad kojima nije uspostavljena zaštita, a koja su ovim planom predložena za zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara - 2. kategorija (NN 69/99,151/03, 157/03) (preventivna zaštita, registracija), potrebno je pokrenuti postupak zaštite. Postupak će po službenoj dužnosti pokrenuti nadležno tijelo Ministarstva kulture (Konzervatorski odjel u Rijeci), odnosno vlasnik ili investitor prije poduzimanja planiranih zahvata. Do donošenja akta o registraciji potrebno je provoditi mjere zaštite kulturnog dobra predvi­ene Konzervatorskom podlogom koja je sastavni dio ovog Plana.

Zaštitu i očuvanje kulturnih dobara od lokalnog značaja provode tijela lokalne uprave i samouprave sukladno mjerama zaštite utvr­enim Konzervatorskom podlogom. Lokalna uprava i samouprava dužna je o planiranim zahvatima na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara lokalnog značaja obavijestiti nadležno tijelo Ministarstva kulture (Konzervatorski odjel u Rijeci), te postupati u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) Članak 17, te člankom 24 Pravilnika o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 37/01).

Za proglašenje kulturnim dobrom od lokalnog značaja razmatraju se, u dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom, kulturna dobra ocijenjena 3. kategorijom.

Članak 247.

Radi očuvanja kulturnog naslje­a i ambijenata pojedinih naselja / dijelova naselja, potrebno je prepoznati, dokumentirati i popularizirati karakteristike autohtone arhitekture i, posebno u gusto gra­enim jezgrama, potaknuti gradnju i rekonstrukciju gra­evina tipološki uskla­enih s tradicijskim načinom gradnje i oblicima karakterističnim za pojedino područje.

Pojedina naselja i kulturni krajolik oko njih predstavljaju jedinstvenu vrijednost, te ih je na taj način potrebno i štititi.

Lokalna samouprava će aktivno poticati istraživanja, na razne načine širiti svijest o vrijednostima kulturne baštine i sudjelovati u programima revitalizacije.

Poticajnim mjerama na razini lokalne zajednice poticati različitim subvencijama obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća.

Prilikom revitalizacije pojedinih zapuštenih/degradiranih dijelova naselja potrebno je poštivati naslije­ene elemente mjerila, strukture i tipologije gradnje, a planirane sadržaje odabrati pažljivo obzirom na namjenu i intenzitet korištenja.

Pravo izvo­enja radova na pojedinačno zaštićenim spomenicima kulture imaju tvrtke i obrti s licencom izdanom i ovjerenom u Ministarstvu kulture.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 248.

S otpadom koji nastaje na području Plana mora se postupati na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo onečišćenja: mora, voda, tla i zraka, pojava buke, pojava neugodnih mirisa, ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na područja kulturno povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, nastajanje eksplozije ili požara i sl.

Otpad i gospodarenje otpadom u smislu odredbi ovog Plana odnosi se isključivo na komunalni otpad i tehnološki inertan i neopasan otpad.

Zabranjuje se gospodarenje opasnim otpadom (skladištenje, obrada, zbrinjavanje, oporaba ili trajno odlaganje) na području Općine Matulji.

Iznimno, dozvoljava se skupljanje opasnog otpada na području Općine Matulji koji nastaje u tehnološkom procesu na lokacijama gra­evina u gra­evinskim područjima izvan naselja za izdvojenu gospodarsko-poslovnu namjenu uz obvezatni transport takvog opasnog otpada na definiranu lokaciju sustava za gospodarenje otpadom za čiju je uspostavu odgovorna Primorsko - goranska županija te sustava za spaljivanje otpada i gospodarenje opasnim otpadom kojeg ustrojava Republika Hrvatska.

Članak 249.

Mora se uspostaviti integralni sustav gospodarenja svim količinama i vrstama otpada koji nastaje na području Plana na način:

- da se potiče poduzimanje mjera sprječavanja nastajanja otpada, a kada to nije moguće, mjera za smanjivanje, količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,

- da je osigurano skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje otpada te drugih djelatnosti gospodarenja otpadom,

- da je osiguran nadzor nad korištenjem i utjecajem na okoliš postojećeg odlagališta,

- da je osigurana dugoročna skrb i kontrola utjecaja na okoliš postojećeg odlagališa kada se zatvori.

Članak 250.

S komunalnim, proizvodnim i posebnim kategorijama otpada (ambalažom i ambalažnim otpadom, otpadnim električkim i elektroničkim ure­ajima i opremom, vozilima kojima je istekao vijek trajanja, otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže odre­ene opasne tvari, otpadnim gumama, infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova, otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina i otpadnim uljima) mora se gospodariti sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04 i 111/06) i propisima donesenim temeljem njega, Strategijom gospodarenja otpadom (NN 130/ 05), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 - 2015 (NN 85/07), Planom gospodarenja otpadom u Primorsko - goranskoj županiji za razdoblje 2007 - 2015 (SN PGŽ 17/07) te općinskom planu gospodarenja komunalnim otpadom kojeg treba izraditi.

S ostalim kategorijama otpada (npr. radioaktivni otpad, otpadne vode, otpad životinjskog porijekla i drugi) potrebno je gospodariti sukladno posebnim pozitivnim propisima koji ih reguliraju.

Članak 251.

Sukladno Planu gospodarenja otpadom u Primorsko - goranskoj županiji za razdoblje 2007 - 2015 (SN PGŽ 17/ 07) i prostornim mogućnostima, ovim Planom utvr­uje se obveza da se na području Plana osiguraju uvjeti za odvojeno skupljanje komunalnog otpada, a ostali uvjeti se moraju osigurati u sklopu dijela sustava za gospodarenje otpadom za čiju je uspostavu odgovorna Primorsko - goranska županija te sustava za spaljivanje otpada i gospodarenje opasnim otpadom kojeg ustrojava Republika Hrvatska.

Članak 252.

Otpad koji nastaje na području obuhvata ovoga Plana dozvoljeno je skladištiti, uporabljivati i/ili zbrinjavati isključivo u gra­evinama i ure­ajima odre­enim za tu namjenu.

Općina Matulji utvr­uje lokacije za gospodarenje komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom kroz izradu planova užeg područja gra­evinskih područja gospodarske- poslovne namjene, a uz obvezatno ispunjenje propisanih uvjeta iz stavka 3. ovog članka i Članaka 250 i 251 ovih Odredbi.

Izuzetno, otpad je dozvoljeno skladištiti, uporabljivati i/ ili zbrinjavati i u postojećim procesnim gra­evinama i ure­ajima kojima to nije osnovna namjena, ako te gra­evine i ure­aji zadovoljavaju propisane tehničke uvjete za postupanje s takvim vrstama otpada te ako su za takvo gospodarenje otpadom i korištenje gra­evina izra­ene stručne podloge procjene utjecaja na okoliš te pribavljene propisane dozvole.

Otpad koji je odložen na površini koja nije odre­ena kao odlagalište otpada mora se ukloniti, onečišćenu površinu dovesti u stanje kakvo je bilo prije odlaganja otpada te istu površinu ograditi i nadzirati kako bi se spriječilo ponovno odlaganje otpada, a osobito na područjima zaštite izvorišta vode za piće i zaštićenih prirodnih vrijednosti (park prirode Učka, značajni krajobraz Lisina).

Ovim Planom odre­uje se obveza prioritetnog saniranja stanja na lokacijama koje su sukladno Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neure­enih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 34/04) označene kao Male Mune - Vodice (80 m³), Veli Brgud (1200 m³), Pasjak (12.000 m³), Perka (50m³), Žejane 1,2 (100 m³), šapjane (19.000 m³), Lipa (60 m³) i Permani-dep.Afro (180 m³).

Ovim Planom zabranjuje se gomilanje otpada u okućnicama a osobito opasnog i biorazgradivog otpada, otpadnih vozila i njihovih dijelova, gra­evinskog i glomaznog kućnog otpada te glomazne ambalaže.

Članak 253.

Na području Plana nije dopuštena gradnja odlagališta opasnog i neopasnog otpada, gra­evina namijenjenih za spaljivanje otpada - spalionice otpada te gra­evina za skupljanje skladištenje, obradu, zbrinjavanje, oporabu i trajno odlaganje opasnog otpada, osim komunalnog i tehnološki inertnog i neopasnog otpada.

Postojeće odlagalište komunalnog otpada mora se zatvoriti kada se otvori planirani županijski centar za gospodarenje otpadom, a najkasnije u roku 12 mjeseci.

Za prostor postojećeg odlagališta potrebno je izraditi rješenje sanacije i procjenu utjecaja na okoliš. Sanacijom odlagališta treba predvidjeti, uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša:

- izvedbu višeslojne prekrivke postojećeg dijela odlagališta

- ure­enje privremenog odlagališta do uključivanja u županijski sustav gospodarenja otpadom, kao odlagališta I kategorije

Gra­evine namijenjene skladištenju, oporabi i/ili zbrinjavanju otpada čija gradnja je dopuštena potrebno je planirati na način da se zadovolje potrebe na mjesnoj razini odnosno na razini planiranog (dogovorenog) područja nastajanja otpada.

Članak 254.

Na području svih naselja moraju se osigurati površine za smještaj gra­evina i ure­enje skupljališta za dnevno odlaganje i skupljanje komunalnog otpada.

Ure­enje dnevnih skupljališta komunalnog otpada dozvoljava se:

- na mjestu nastajanja otpada (u ulazima i posebnim prostorijama unutar gra­evina, u pomoćnim gra­evinama i okućnicama/poslovnim prostorima proizvo­ača otpada),

- na javnoj površini,

- u komunalnom reciklažnom dvorištu

- u drugoj gra­evini za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada.

Na području Plana dozvoljava se gradnja reciklažnog dvorišta za komunalni otpad u sklopu jedne od zona gospodarske - poslovne namjene, uz uvjet procjene utjecaja na okoliš.

Članak 255.

Komunalni otpad, odnosno otpad iz kućanstava i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima koja se ure­uju na javnim površinama s kolnim prilazom za komunalno vozilo.

U gušće gra­enim dijelovima naselja mogu se postavljati spremnici koji omogućuju odvojeno skupljanje otpada po svojstvima.

Posebni uvjeti smještaja i ure­enja skupljališta komunalnog otpada na javnim površinama mogu se odrediti planovima užih područja.

Članak 256.

Proizvodni otpad mora se razvrstavati, odvojeno skupljati, privremeno skladištiti i predati ovlaštenom skupljaču ili prijevozniku na mjestu njegova nastajanja odnosno na propisno ure­enim prostorima i gra­evinama unutar poslovnog prostora proizvo­ača otpada.

Ovim Planom odre­uju se posebni uvjeti koji se moraju poštivati prilikom odvojenog skupljanja i privremenog skladištenja proizvodnih ostataka i proizvodnog otpada unutar poslovnog prostora proizvo­ača otpada:

- sa proizvodnim ostacima koji nastaju obavljanjem djelatnosti do njihove interne oporabe treba postupati kao s otpadom,

- dozvoljeno je odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje isključivo otpada koji je nastao obavljanjem vlastite djelatnosti,

- dozvoljeno je odvojeno skupljanje i predobra­ivanje (kodicioniranje) proizvodnih ostataka od obavljanja vlastite djelatnosti radi oporabe u vlastitoj proizvodnji,

- proizvodni otpad smije se privremeno skladištiti unutar poslovnog prostora proizvo­ača otpada najduže 12 mjeseci, a samo iznimno 3 godine,

- držanje neopasnog otpada u količinama većim od 80 m³ odnosno 20 tona nije dozvoljeno,

- na otvorenim dijelovima poslovnog prostora nije dozvoljeno skupljanje i držanje otpada na način kojim bi se narušio izgled poslovnog prostora i njegovog urbanog okoliša.

Članak 257.

Na području Plana dopušteno je ure­enje neodre­enog broja reciklažnih dvorišta za proizvodni otpad.

Gradnja reciklažnih dvorišta za proizvodni otpad dozvoljava se unutar područja gospodarske - poslovne namjene, ako je to u skladu sa prostorno - funkcionalnim obilježjima tih zona, primarno za potrebe postupanja s proizvodnim otpadom koji nastaje obavljanjem gospodarske djelatnosti u tom području.

Veličina gra­evne čestice reciklažnog dvorišta odredit će se sukladno tehnološkim potrebama i prostornim mogućnostima.

Članak 258.

Ovisno o vrsti i uvjetima utvr­enim posebnim propisima preuzimanje i odvojeno skupljanje posebnih kategorija otpada dozvoljava se na mjestu nastajanja otpada, unutar poslovnog prostora prodavatelja ili u reciklažnim dvorištima za posebne kategorije otpada.

Dopušta se ure­enje reciklažnih dvorišta za posebne kategorije otpada unutar područja proizvodne namjene, ako je to u skladu sa prostorno - funkcionalnim obilježjima tih zona.

Veličina gra­evne čestice reciklažnog dvorišta odredit će se sukladno tehnološkim potrebama i prostornim mogućnostima.

Članak 259.

Opasni otpad mora se razvrstati, odvojeno skupljati, privremeno skladištiti i predati ovlaštenom skupljaču ili prijevozniku na mjestu njegova nastajanja odnosno na propisno ure­enim prostorima i gra­evinama unutar poslovnog prostora proizvo­ača otpada.

Odre­uju se posebni uvjeti koji se moraju poštivati kod odvojenog skupljanja i privremenog skladištenja opasnog otpada unutar poslovnog prostora proizvo­ača otpada te kod prijevoza kako slijedi:

- nije dozvoljeno držanje opasnog otpada u količinama od kojih prijeti ozbiljna opasnost po život i zdravlje ljudi i okoliš,

- odvojeno skupljanje i držanje opasnog otpada mora biti stručno nadzirano a prostor skupljališta zaštićen od provale,

- na prijevoz opasnog otpada treba primijeniti propise koji se odnose na prijevoz opasnih tvari,

- trase odvojenog skupljanja i prijevoza opasnog otpada moraju biti tako izabrane da u slučaju akcidenta nastane najmanja opasnost za živote, zdravlje i imovinu ljudi i okoliš.

Članak 260.

Inertni materijal gra­evinskog iskopa mora se u što većoj mjeri oporabiti na mjestu njegova nastajanja odnosno gradnje. Višak inertnog materijala gra­evinskog iskopa i njemu sličnog inertnog gra­evinskog otpada dozvoljeno je koristiti za ure­enje zemljišta samo u sklopu gra­evinskih područja.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. OGRANIČENJA, REKONSTRUKCIJA, PREMJEŠTANJE I PREKID RIZIČNIH ZAHVATA I ZAHVATA KOJI IMAJU ZNAČAJNE EMISIJE U OKOLIŠ

Članak 261.

Prije poduzimanja bilo kakvog zahvata u prostoru, potrebno je utvrditi moguće utjecaje zahvata na okoliš, mjere zaštite okoliša i program monitoringa, i to idejnim rješenjem ili idejnim projektom, stručnom podlogom za izdavanje lokacijske dozvole ili studijom utjecaja na okoliš.

Zahvati za koje treba izraditi stručnu podlogu odre­uju se Programom mjera Primorsko-goranske županije, a zahvati za koje treba provesti procjenu utjecaja na okoliš odre­eni su Zakonom o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/94,128/99), Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 59/00 i 136/04) i člankom 36. Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

Članak 262.

(Napomena: Izmjena članka 262. brisanjem stavaka 1., 2. i 3. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Rizični zahvati i zahvati koji imaju značajnije emisije u okoliš nisu dopušteni na područjima zaštite vrijednih i osjetljivih dijelova okoliša niti unutar gra­evinskog područja naselja, a gra­evinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) koja sadrže takve zahvate moraju biti na što većoj zaštitnoj udaljenosti od gra­evinskog područja naselja.

(Napomena: Izmjena članka 262. sadašnjeg stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Rizični zahvati i zahvati koji pojedinačno imaju značajne emisije u okoliš moraju koristiti isključivo najbolju raspoloživu tehnika (Best Available Technique - BAT).

Članak 263.

Zahvati koji su dopušteni ne smiju ispuštati u okoliš onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisija utvr­enih posebnim propisima.

Onečišćavanjem okoliša ne smije se niti dodijavati niti u kojem drugom obliku umanjivati kakvoću življenja stanovništva na području Plana.

Članak 264.

Potrebno je poticati rekonstrukcije zahvata kojima se smanjuju rizici od tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, povećava sigurnost na radu i sprječavaju nepovoljni utjecaji na okoliš odnosno osigurava zamjena postojećeg izvora onečišćavanja novim koji manje onečišćava.

Rekonstrukcija zahvata čiji rad nije uskla­en sa uvjetima sigurnosti i zaštite okoliša dopušta se uz uvjet rekonstrukcije u cilju uskla­enja sa tim uvjetima.

Članak 265.

Rizične zahvate, zahvate koji pojedinačno imaju značajni utjecaj na okoliš i zahvate koji unatoč poduzetim mjerama sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš na postojećoj lokaciji svoj rad ne uspijevaju uskladiti sa uvjetima sigurnosti i zaštite okoliša potrebno je izmjestiti u gra­evinska područja izvan naselja za izdvojene namjene gdje će takvo uskla­enje moći postići.

Zahvate za koje na području Plana nije moguće pronaći zamjensku lokaciju treba prekinuti.

Zahvati koji se moraju premjestiti ili prekinuti ne smiju povećavati proizvodni i energetski kapacitet, a rekonstrukcije zahvata izvedene u svrhu povećanja sigurnosti i sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš ne smiju se koristiti kao razlog za odgodu njihova premještanja ili prekida.

Članak 266.

U svrhu sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš potrebno je sprječavati gra­enje izvan gra­evinskog područja te gra­enje na površinama koje nisu opremljene komunalnom infrastrukturom osobito odvodnjom otpadnih voda.

8.2. ZAŠTITA TLA

Članak 267.

Potrebno je provoditi mjere zaštite tla od prenamjene u gra­evinsko zemljište i to:

- odabirom područja i površina za gra­enje prema stvarnim potrebama stanovništva, uz što manje korištenje tla dobre kakvoće, ranjivih tala i zona zaštićenih tala i dr.

- provedbom načela dobre prakse u gra­enju na način da se, gdje je to moguće, izbjegava trajno prekrivanje tla i onemogućavanje obnavljanja njegovih funkcija;

- osmišljenim gra­enjem uz štedljiv utrošak površina;

- gra­enjem uz uvažavanje racionalnog odnosa izme­u utroška površine i njenog korištenja

Tlo poljoprivrednog zemljišta

Članak 268.

Na površinama poljoprivrednog zemljišta koje se ne obra­uje potrebno je obnoviti poljoprivrednu proizvodnju.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište obra­ivati ne umanjujući njegovu vrijednost.

Kakvoću i proizvodnu sposobnost tla poljoprivrednog zemljišta potrebno je poboljšavati primjenom odgovarajućih mjera kao što su:

- provedba načela dobre poljoprivredne prakse;

- obrada tla u skladu s reljefnim i klimatskim značajkama;

- mjere očuvanja i poboljšanja strukture tla;

- izbjegavanje zbijanja tla;

- poštivanje odgovarajućeg plodoreda;

- očuvanje sadržaja humusa u tlu, svojstveno tom tlu i karakteristikama područja;

- uskla­ivanje prinosa s prirodnim proizvodnim mogućnostima tla

- kontrolirani unos tvari (gnojiva, sredstva za zaštitu bilja i dr. ) u skladu s potrebama biljke, ranjivosti tla i lokacije, kao i načina uzgoja;

- davanje prednosti ekološkoj ili drugim ekološki prihvatljivim načinima proizvodnje

Članak 269.

Zaštitu poljoprivrednih i šumskih zemljišta od erozije potrebno je provoditi slijedećim mjerama:

- na strminama sprječavati sječu šuma (izuzev nužne sanitarne sječe) te preoravanje livada, pašnjaka i neobra­enih površina u oranice s jednogodišnjim kulturama, a neobrasle površine potrebno je pošumiti ili zatravniti

- sprječavati sječu voćaka

- sprječavati skidanje i premještanje humusnog sloja odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog tla

- održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije

Članak 270.

Ovim Planom za poljoprivrednu proizvodnju štite se:

- vrijedno obradivo tlo polja Brusan, na terasama Zvoneća i manje površine smještene uz naselja

- ostalo obradivo tlo na području Muna, Brguda, Rupe, Rukavca i Frlanije

- veće površine te površine ostalog poljoprivrednog tla koje se nalaze u neposrednoj blizini naselja

Članak 271.

Na polju Brusan potrebno je osigurati navodnjavanje zemljišta, a na području Zvoneća potrebno je obnoviti suhozide terasa sa obradivim poljoprivrednim tlom.

Livade i pašnjake, osobito na području Lipe i Muna potrebno je štititi od zašumljavanja, po mogućnosti organiziranjem ispaše odnosno poticanjem razvoja stočarstva.

Tlo šumskog zemljišta

Članak 272.

Potrebno je provoditi mjere sprječavanja oštećivanja ekološke i proizvodne funkcije tla šumskog zemljišta i to:

- primjena dobre stručne prakse u šumarstvu;

- mjere za očuvanje prirodno stečene plodnosti i kakvoće tla;

- mjere za očuvanje količine i kakvoće humusa u tlu;

- mjere izbjegavanja zbijanja i erozije tla kod izvo­enja šumskih radova;

- sprječavanje ili ograničavanje unosa štetnih tvari u tlo i dr.

8.3. ZAŠTITA I UNAPRJEĐENJE KAKVOĆE ZRAKA

Članak 273.

Na području Plana nisu dozvoljeni zahvati koji ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisija.

Zahvatima na području Plana ne smije se narušiti postojeća ( I.) kategorija kakvoće zraka, odnosno prouzročiti prekoračenje propisanih graničnih vrijednosti onečišćenja zraka, a takvim narušavanjem treba smatrati i onečišćenje zraka spojevima intenzivnog i/ili neugodnog mirisa u koncentraciji koja smeta stanovništvu.

Novim zahvatom ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti porasta imisijskog opterećenja utvr­ene Prostornim planom Primorsko-goranske županije.

Članak 274.

Onečišćenje zraka na području Plana treba sprječavati:

- izbjegavanjem zahvata koji su veliki pojedinačni onečišćivači zraka

- zamjenom postojećeg, nezadovoljavajućeg zahvata novim, kojim se smanjuje onečišćenost zraka

- primjenom najboljih raspoloživih tehnika, tehničkih rješenja i mjera

- primjenom mjera zaštite zraka utvr­enih u aktu o procjeni utjecaja na okoliš ili dozvoli izdanoj po posebnom propisu za odre­eni zahvat, pri projektiranju, gradnji i uporabi izvora onečišćivanja zraka

- primjenom mjera zaštite zraka utvr­enih u dozvoli izdanoj prema posebnom propisu ako za odre­eni zahvat nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš,

- poticanjem primjene čistijih tehnologija i obnovljivih izvora energije,

- poticanjem uvo­enja mjera energetske učinkovitosti,

- provedbom mjera iz sanacijskih programa za pojedine izvore ili područja.

Članak 275.

štetni utjecaj cestovnog prometa treba smanjivati poticanjem na korištenje javnog prijevoza, a odvraćanjem od korištenja osobnih automobila, poticanjem alternativnih oblika prijevoza (uspinjače, bicikli i slično), uvo­enjem zona ograničenog i smirenog prometa te povećanjem pješačkih površina, povećanjem protočnosti prometa i sl.

U što većoj mjeri treba širiti korištenje plina i poticati na bolju toplinsku izolaciju gra­evina.

Postojeća biomasa šuma i ostalih zelenih površina ne smije se smanjivati, a posebnu pažnju treba posvetiti održavanju zelenila u zaštitnim pojasevima.

Članak 276.

U slučaju pogoršanja kakvoće zraka na zahvaćenom području mora se postaviti najmanje jedna mjerna postaja za trajno praćenje kakvoće zraka, te donijeti Plan mjera za smanjenje onečišćavanja, kako bi se postupno postigle granične vrijednosti onečišćenja zraka (GV).

8.4. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 277.

Zahvatima na području Plana ne smiju se prekoračiti najviše dopuštene razine buke.

Sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) za pojedine namjene u Planu utvr­uju se najviše dopuštene razine buke kako slijedi:

 

*Tablica se nalazi na kraju dokumenta*

 

* navedene vrijednosti odnose se na ukupnu razinu imisije buke od svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno.

Članak 278.

Nove željezničke pruge, državne ceste i županijske ceste u naseljima, koje dodiruju, odnosno presijecaju zone 1., 2., 3. i 4. iz tablice u prethodnom stavku, treba projektirati i graditi na način da razina buke na granici koridora prometnice ne prelazi ekvivalentnu razinu buke od 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A) noću. U slučaju rekonstrukcije ili adaptacije gra­evina prometne infrastrukture koje stvaraju buku iznad dopuštene razine, gra­evine prometne infrastrukture treba projektirati, odnosno rekonstruirati ili adaptirati na način da se razina buke smanji na dopuštenu razinu.

U područjima u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgra­enih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih gra­evina sa pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razine umanjene za 5 dB(A).

U područjima u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgra­enih, rekonstruiranih ili adaptiranih gra­evina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).

Članak 279.

Buku treba sprječavati predvi­anjem utjecaja zahvata na stanje buke u prostoru i propisivanjem mjera zaštite u postupku procjene utjecaja na okoliš prije poduzimanja zahvata, praćenjem provedbe mjera zaštite od buke tijekom korištenja zahvata te provo­enjem akustičkih mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke u prostoru.

Potrebno je izraditi strateške karte buke cestovnog i pružnog prometa, proizvodnih područja i drugih koja se smatraju značajnim izvorima buke, utvrditi područja ugrožena bukom te za njih izraditi akcijski plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu.

Otklanjanje i smanjivanje buke na dopuštenu razinu potrebno je provoditi slijedećim redoslijedom:

1. otkloniti i/ili smanjiti buku na izvoru,

2. širenje buke spriječiti akustičkim barijerama,

3. izvesti zvučnu izolaciju gra­evina.

Članak 280.

Mjere zaštite od buke za pojedina gra­evinska područja naselja odredit će se urbanističkim planovima ure­enja tih naselja.

8.5. ZAŠTITA VODA

Članak 281.

Zaga­enje površinskih i podzemnih voda potrebno je sprječavati:

- nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja,

- sprječavanjem, ograničavanjem zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšavanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda;

- uvjetovanjem i poticanjem korištenja »čišćih« tehnologija odnosno tehnologija bez ili sa malim količinama otpadnih voda;

- izgradnjom i/ili rekonstrukcijom i boljim održavanjem ure­aja za predobradu tehnoloških otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u kanalizaciju;

- povećanjem stupnja pokrivenosti područja javnim sustavom odvodnje i rekonstrukcijom propusnih dijelova postojećeg sustava

Kanalizacijske sustave potrebno je planirati istovremeno sa vodoopskrbnim gra­evinama i sustavima.

Članak 282.

Mjere sprječavanja zaga­enja voda na području Plana potrebno je provoditi sukladno Državnom i županijskom planu za zaštitu voda kojima se utvr­uje osobito: kategorizacija voda, potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće, mjere zaštite voda od onečišćavanja uključivo mjere za slučajeve izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda, planovi gra­enja objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u naseljima, potrebna financijska sredstva, izvori i način financiranja, osobe koje su dužne provoditi plan, te njihova ovlaštenja i odgovornosti.

Članak 283.

Na području Plana nije dopušteno:

- ispuštanje otpadnih voda, neovisno o stupnju čišćenja, u »vrlo osjetljiva područja« (površinske vode I. vrste, podzemne vode, posebno štićena područja: izvori vode za piće, posebno vrijedna područja i slično),

- ispuštanje u »osjetljiva područja« (vode II. i III. vrste) vrsta otpadne vode koje su lošije od onih koje se postižu nakon III. stupnja čišćenja,

- ispuštanje u »manje osjetljiva područja« (vode III. IV. i V. vrste) vrsta otpadne vode koje nisu pročišćene do stupnja ovisno o kategoriji vode recipijenta,

- ispuštanje u prirodni prijamnik otpadnih voda iz ure­aja za pročišćavanje koje sadrže opasne i druge tvari u koncentracijama većim od propisanih za odre­enu kategoriju prirodnog prijemnika,

Članak 284.

Posebnu zaštitu izvora vode za piće potrebno je provoditi tako da se kod planiranja i izvo­enja zahvata na područjima zona sanitarne zaštite vode za piće primijene mjere zabrane i ograničenja zahvata te mjere zaštite za dopuštene zahvate sukladno Pravilniku o uvjetima za utvr­ivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 66/11 i 47/13), Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (»Službene novine Istarske županije« broj 12/05 i 2/11) - IV zona, odnosno važećim propisima koji pokriva isto područje.

Unutar IV zone sanitarne zaštite dopušteni su svi zahvati u prostoru, koji nisu u suprotnosti s odredbama Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji, a mjere zaštite se provode sukladno navedenoj Odluci.

(Napomena: Izmjena članka 284. stavaka 1. i 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Sanaciju zahvata koji ugrožavaju izvorišta vode za piće potrebno je provoditi temeljem cjelovitog programa za slivno područje, a prioritete je potrebno odrediti na osnovi ocjene značaja izvorišta za vodoopskrbu, stupnja ugroženosti izvorišta (osjetljivosti područja i karakteristika zahvata) te ocjene učinka u odnosu na uložena sredstva.

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. SKLANJANJE LJUDI

Članak 285.

(Napomena: Izmjena članka 285. brisanjem stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

U naselju Matulji se sklanjanje stanovništva planira u postojećim skloništima te u podrumskim prostorijama u vlastitim kućama, kao i u odgovarajućim prostorima u kojima je moguće provesti osnovne radnje na hermetizaciji prostora i osigurati uvijete za kraći boravak.

(Napomena: Izmjena članka 285. novog stavka 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Sklanjanje ljudi osigurava se korištenjem prirodnih zaklona i prilago­avanjem podrumskih i drugih gra­evina pogodnih za sklanjanje ljudi u odre­enim zonama, što se utvr­uje planom zaštite i spašavanja za Općinu Matulji, odnosno posebnim planovima prilago­avanja i prenamjene koji se izra­uju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(Napomena: Izmjena članka 285. brisanjem stavka 4. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

8.6.2. ZAŠTITA OD POTRESA I RUŠENJA

Članak 286.

Protupotresno projektiranje, gra­enje i rekonstrukciju gra­evina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima, te uz to, za veće gra­evine društvene i poslovne namjene, energetske i sl. gra­evine, i prema geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.

Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

Maksimalni očekivani intenzitet potresa za povratni period od 500 godina uz 63 % vjerojatnosti, za ovo područje je 7 i 8Ê MSK- 64 ljestvice. 500 godina je propisano povratno razdoblje potresa u Eurokodu 8 kao i u kod nas važećem pravilniku.

Članak 287.

Urbanističkim i detaljnim planovima ure­enja za neizgra­ene dijelove gra­evinskog područja potrebno je defini rati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim cestama.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja gra­evina i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

Kod projektiranja prometnih čvorišta u dvije razine treba osigurati mogućnost odvijanja istog režima prometa u jednoj razini.

8.6.3. ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 288.

Na prostoru Općine Matulji planira se provedba mjera zaštite od požara koje se temelje na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

Za zaštitu od požara se na području obuhvata ovog plana primjenjuju slijedeće mjere:

1. Kod projektiranja planiranih gra­evina na području Općine Matulji, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti gra­evine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:

- austrijsku numeričku metodu TRVB 100 ili drugu općepriznatu metodu - za stambene gra­evine i pretežito stambene gra­evine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- austrijsku numeričku metodu TRVB N138 i N139 - za poslovne i pretežito poslovne gra­evine razne namjene i veličine, za specijalizirane trgovačke prostore, ustanove i druge javne gra­evine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske gra­evine, razna skladišta i ostale gospodarske gra­evine.

2. Kod odre­ivanja me­usobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski gra­evinski objekti, njihova me­usobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Me­usobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost me­u objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

3. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih cesta ili rekonstrukcije postojećih obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, i 142/03).

4. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

5. Za gradnju gra­evina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe iz članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN. br. 108/95 i 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

6. Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Matulji i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

7. Temeljem članka 27. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) izraditi elaborat zaštite od požara za zahtjevne gra­evine (gra­evine skupine 2).

8. Potrebno je ishoditi suglasnost, temeljem čl. 28. Zakona o zaštiti od požara (NN. br. 92/10), kojom se potvr­uje da su u glavnom projektu predvi­ene propisane i posebnim uvjetima gra­enja tražene mjere zaštite od požara.

9. Prilikom projektiranja i gradnje garaže, zbog nedostatka domaćih propisa, primijeniti austrijske smjernice TRVB N106.

(Napomena: Izmjena članka 288. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 27/16)

Članak 289.

Zaštita šuma od požara provodi se organizacijom osmatračko-dojavne službe, osiguranjem prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište, održavanjem prosjeka i zabranom loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.

8.6.4. MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOJE SE ODNOSE NA PREDMET II. IZMJENE I DOPUNE PPUO OPĆINE MATULJ

(Napomena: Izmjena Prostornog plana dodavanjem naslova nakon članka 289. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Članak 289.a

Postojeća željeznička pruge od značaja za me­unarodni promet M203 Rijeka - šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionica IV: Jurdani-šapjane - rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka te pratećih gra­evina, predstavlja ugroženu krupnu infrastrukturu.

Pruga je ugrožena od štetnog djelovanja voda, olujnog i orkanskog nevremena, destabilizacije terena potresa, požara i tehničko tehnoloških nesreća.

Mjere zaštite od potresa odre­uju se prema člancima 286. i 287. ovih odredbi.

Mjere zaštite od požara odre­uju se prema člancima 288. i 289. ovih odredbi.

Mjere zaštite od štetnog djelovanja voda

Rekonstrukciju i ure­enje postojećih objekata te izgradnju novog kolosijeka pruge potrebno je izvesti na način da se onemogućiti zasipanje propusta kamenim materijalom, te izvedbom novih hidrotehničkih objekata koji će kvalitetno prihvatiti, očistiti i otpustiti višak vode u recipijent, čime je potrebno osigurati poboljšanje protoka vodotoka, a time i smanjeno plavljenje pruge i okolnog područja.

Mjere zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta - vjetra

Pri planiranju i gradnji željeznice je potrebno na osnovu analize prostorne raspodjele smjera i brzine vjetra i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija na području planiranog zahvata te procijeniti rizik od prevrtanja vlakova uslijed djelovanja sila od bočnog udara vjetra. Sukladno tome potrebno je primijeniti mjere zaštite pruge od vjetra (bure) izgradnjom gra­evina za zaštitu od udara vjetra - burobrana, prema projektima izra­enim na temelju rezultata odgovarajućih ispitivanja, te ograničenjem brzine vlaka i drugim potrebnim preventivnim mjerama.

Mjere zaštite od destabilizacije terena

Prije izrade glavnog projekta potrebno je izvesti potrebne istražne radove i primijeniti potrebna tehnička rješenja kako bi se problem destabilizacije terena izbjegao.

Na potezima izvedbe (proširenja) visokih usjeka planira se izvedba zahvata kojima se osigurava sigurno odvijanje prometa za vrijeme izvo­enja radova (primjenom barijera za zaustavljanje odrona) sukladno geotehničkom elaboratu. Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost treba osigurati zaštitama pokosa usjeka sukladno geotehničkom elaboratu.

Na području iznad usjeka je potrebno osigurati sigurnost gra­evina izvedbom gra­evinskih zahvata na osnovu geotehničkog elaborata kao i sigurnost cestovnog prometa postavljanjem zaštitne barijere.

Mjere zaštite od tehničko-tehnološke nesreće u prometu

U fazi projektiranja željezničke infrastrukture potrebno je predvidjeti zahvate kojima se izravno se utječe na smanjenje broja nesreća na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge, odnosno broja nesreća s ljudskim žrtvama koje su uzrokovane vozilom u pokretu.

Pri tome se za rješavanje križanja željezničke pruge s drugim prometnicama u pravilu predvi­aju tehnička rješenja denivelacija ili svo­enja svih postojećih željezničko- cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge a na stajalištima / kolodvorima izgraditi perone s pothodnicima.

Vjerojatnost nastanka izvanrednih akcidentnih situacije kod prijevoza i skladištenja opasnih tvari potrebno je smanjiti primjenom potrebnih sigurnosnih mjera tijekom odvijanja prometa (u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07).

Za slučaj nastanka akcidenta prilikom prijevoza i/ili skladištenja opasnih tvari, potrebno je izraditi plan intervencija kako bi se primjenom propisanih postupaka i pravovremenom intervencijom, negativni utjecaji spriječili ili značajno umanjili, te kako bi se smanjio rizik od onečišćenja zraka, tla i voda, a eventualne posljedice svele na najmanju moguću mjeru.

Mjere upozoravanja i uzbunjivanja

U slučaju bilo koje vrste ugroza operateri koji prevoze opasne tvari dužni su o tome dostaviti podatke Županijskom centru 112.

Upozoravanje stanovništva slučaju neposredne opasnosti obavlja se propisanim jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje prema Uredbi o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje (Narodne novine Republike Hrvatske 13/06).

Priopćenja se emitiraju putem sirena (elektroničke sirene) koje se lociraju u naseljima, putem razglasnih ure­aja i elektroničkih medija.

(Napomena: Izmjena Prostornog plana dodavanjem članka 289.a stupila na snagu 30. listopada 2016. godine »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/ 16)

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 290.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provo­enje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užih područja koji su na snazi ili čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.

U koridoru postojeće željezničke pruge od značaja za me­unarodni promet M203 Rijeka - šapjane - državna granica (Ilirska Bistrica), dio poddionice III: Rijeka-Jurdani i poddionica IV: Jurdani-šapjane, do isho­enja lokacijske dozvole za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka te pratećih gra­evina, se ne mogu se utvr­ivati uvjeti za druge zahvate, izuzev prometnih gra­evina i zahvata za koje je HŽ Infrastruktura dala suglasnost.

(Napomena: Izmjena članka 290. dodavanjem stavka 2. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 291.

Ovim Planom se, u svrhu posrednog provo­enja, odre­uje obveza izrade slijedećih prostornih planova užih područja:

- urbanističkih planova ure­enja (UPU),

- detaljnih planova ure­enja (DPU).

Granice obuhvata prostornih planova užih područja odre­ene su u kartografskom prikazu 3.2. »Uvjeti za korištenje, ure­enje i zaštitu prostora - Posebna ograničenja u korištenju, mjere ure­enja i zaštite « u mjerilu 1:25000 i br.4 »Gra­evinska područja u mjerilu 1:5000.

Urbanističkim planom ure­enja mogu se odrediti područja obvezne izrade detaljnog plana ure­enja, ukoliko se ocijeni da za to postoje opravdani razlozi.

Članak 292.

Urbanistički plan ure­enja obvezan je za slijedeća naselja i područja za izdvojene namjene:

UPU 1 Matulji (NA10₁, NA10₂, NA10₃, NA111, NA11₂, R1₂, K₁, K₂) /donesen/

UPU 2 Mihotići - dio (NA11₃)

UPU 3 Rupa (NA16, NA7₂)

UPU 4 Mihelići (NA6₆)

UPU 5 Rukavac (NA15₁)

UPU 6 Bregi (NA2₁)

UPU 7 Bregi (NA2₂)

UPU 8 Bregi (NA2₃

UPU 9 Poslovna zona Jušići (K₃)

UPU 10 Poslovna zona Jurdani (K₄)

UPU 11 Poslovna zona Mučići I (K₅)

UPU 12 Poslovna zona Mučići II (K₆, R1₃)

UPU 13 Poslovna zona Brgud (K₇)

UPU 14 Poslovna zona Miklavija (K₈) /donesen pod nazivom UPU 4 radne zone RZ 12/

UPU 15 Poslovna zona Mune (K₉)

UPU 16 Poslovna zona Lipa (K₁₀)

UPU 17 SRC šapjane - Rupa (R1₁)

UPU 18 RC Lisina (R2₂, O₂)

UPU 19 RC Bregi (R2₃)

UPU 20 Ranžirni kolodvor Jurdani (IS1₁)

UPU 21 Ranžirni kolodvor šapjane (IS1₂)

UPU 22 Centar za obuku vatrogasaca šapjane (O1)

UPU 23 Poslovna zona Rupa (K₁₁)

UPU 24 Poslovna zona Permani (K₁₂)

UPU 25 RC Rupa (R2₄).

(Napomena: Izmjena članka 292. stavka 1. alineje 1. stupila na snagu 30. listopada 2016. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 27/16)

Detaljni plan ure­enja obvezan je za sljedeće dijelove naselja i područja za izdvojene namjene:

DPU 1 Groblje Rupa /donesen/

DPU 2 Zona poticajne stanogradnje Mučići

DPU 3 Zona društvenih sadržaja Brešca.

Članak 293.

Do donošenja prostornih planova užih područja iz članka 292 ovih Odredbi ne može se odobriti gradnja novih gra­evina ni ure­enje prostora.

Iznimno, do donošenja tih planova, dopuštena je:

- rekonstrukcija postojećih gra­evina temeljem odrednica za neposredno provo­enje Plana,

- izgradnja i rekonstrukcija gra­evina infrastrukturne namjene u izgra­enom dijelu gra­evinskog područja,

i posebno:

- u gra­evinskom području sportsko-rekreacijske namjene šapjane - Rupa (R1-1) izgradnja novih sadržaja sporta i rekreacije unutar izgra­enog dijela gra­evinskog područja,

- u gra­evinskim područjima infrastrukturne namjene - ranžirni kolodvori (IS) rekonstrukcija i dogradnja željezničke infrastrukture i rekonstrukcija postojećih gra­evina prema odrednicama za izdvojene zone gospodarske - poslovne namjene.

- u gra­evinskom području ostale namjene - Centar za obuku vatrogasaca (O1) rekonstrukcija postojećih gra­evina s povećanjem gra­evinske bruto površine za 10 %.

Iznimno postojeći detaljni planovi ure­enja iz članka 303 ovih Odredbi, u obuhvatu obvezne izrade urbanističkog plana ure­enja, primjenjuju se do donošenja tog urbanističkog plana ure­enja.

Članak 294.

Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš i Popisom zahvata, te Prostornim planom Primorsko - goranske županije odre­ene su gra­evine i zahvati u prostoru za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i izrada studije o utjecaju na okoliš.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 295.

Posebne razvojne i druge mjere koje treba poduzimati u cilju bržeg razvitka područja su:

- utvrditi mjere lokalne politike kojima će se poticati brži i uskla­eniji razvitak naselja, gospodarskih i društvenih djelatnosti, racionalnije korištenje prirodnih resursa i raspoloživog prostora te efikasniju zaštitu okoliša radi ostvarenja održivog razvitka cijelog područja.

- naselja u unutrašnjosti Općine koja depopuliraju potrebno je revitalizirati donošenjem poticajnih mjera za obnovu tradicijskog gospodarstva, razvoj specifičnih oblika turizma, poticanjem valorizacije i zaštite kulturne baštine, te opremanjem svom potrebnom infrastrukturom i osnovnim uslužnim sadržajima, a potrebe za novim stambenim prostorom osigurati primarno rekonstrukcijom postojećih gra­evina i interpolacijama u izgra­eni i komunalno opremljeni dio naselja

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privo­enje zemljišta planiranoj namjeni,

- predvidjeti programom mjera za unapre­enje stanja u prostoru uvo­enje komunalnog doprinosa za financiranje gra­enja gra­evina i ure­aja komunalne infrastrukture,

- predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenim dijelovima prostora,

- predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe Općine, kao što su izgradnja gra­evina društvenih djelatnosti, prometnica i sličnog putem izdavanja lokalnih obveznica, javno-privatnog partnerstva i sl.

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja odre­enih gospodarskih djelatnosti kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima (manja kamata, duži rok otplate i sl.), novčane poticaje za odre­enu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa poreza i doprinosa

- poticati obnovu poljoprivredne proizvodnje i razvoj seoskog i rekreacijskog turizma

- komunalnim opremanjem i drugim mjerama poticati realizaciju planiranih poslovnih zona

- utvrditi obvezu izrade nove, te izmjenu i dopunu postojeće prostorno planske dokumentacije, kao i sustavnog praćenja procesa u prostoru i stanja okoliša

- odrediti mjere za provedbu politike prostornog ure­enja (komunalni doprinos, razina ure­enosti gra­evinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.),

- prioritetno planirati gradnju gra­evina od županijskog značaja,

Članak 296.

Provo­enje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru vršiti sukladno odredbama Županijskog plana. Praćenjem obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću prirodne baštine, tla, zraka i vode.

Zaštitnim mjerama postići cjelovito osiguranje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka.

Članak 297.

U cilju provedbe planskih postavki prostornog, gospodarskog i društvenog razvoja Općine Matulji, a naročito provedbe mjera zaštite prostora, za svaki zahvat u prostoru, za koji tijelo državne uprave nadležno za provo­enje ovog Plana ocijeni da može imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice, može se zatražiti mišljenje Poglavarstva Općine.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI.

Članak 298.

Rekonstrukcija postojećih gra­evina izvan gra­evinskih područja odre­ena je člankom 143 ovih Odredbi.

Nije dopuštena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih gra­evina izvan gra­evinskih područja u gra­evine stambene namjene.

Članak 299.

Rekonstrukcija postojećih gra­evina u gra­evinskom području čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvr­enom ovim Planom moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada.

Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta smatraju se:

za stambene i stambeno-poslovne gra­evine:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova gra­evina u postojećim gabaritima, te zamjena dotrajalih instalacija

- dogradnja ili nadogradnja nužnih prostora (sanitarnih prostorija, stubišta i sl.) površine do 20 m²,

- prenamjena dijela gra­evine,

- priključenje na prometnu i komunalnu infrastrukturu,

- adaptacija i rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita gra­evine u koristan prostor,

za gra­evine drugih namjena:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova gra­evina u postojećim gabaritima, te zamjena dotrajalih instalacija

- usavršavanje i zaokruženje tehnološkog procesa ili procesa rada,

- rekonstrukcije gra­evina radi poboljšanja uvjeta rada,

- priključenje na prometnu i komunalnu infrastrukturu,

Dopuštena je prenamjena i rekonstrukcija gra­evine u skladu s namjenom odre­enom ovim Planom, a prema uvjetima ovih Odredbi.

Članak 300.

Rekonstrukcija postojećih gra­evina u cestovnim i infrastrukturnim planskim koridorima moguća je prema odrednicama iz prethodnog članka, ali bez promjene namjene i u postojećim gabaritima gra­evine.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 301.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim elemenata Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.

Za područja s obveznom izradom plana užeg područja, detaljno odre­ivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora odre­enih ovim Prostornim planom odredit će se tim planovima.

Članak 302.

Do izrade Konzervatorske podloge, primjenjuju se uvjeti i odredbe iz ovog Plana. Nakon izrade i usvajanja Konzervatorske podloge, navedena podloga postati će sastavni dio ovog Plana, čije će se smjernice koristiti u Planu kao njegov integralni dio.

Članak 303.

Donošenjem ovog Plana ostaju na snazi slijedeći doneseni planovi:

Urbanistički plan ure­enja Matulja (SN PGŽ 2/05)

Urbanistički plan ure­enja 4 radne zone RZ -12 (SN PGŽ 50/06)

DPU centra Matulja (SN PGŽ 7/01)

DPU groblja u Rupi (SN PGŽ 20/01)

DPU 7 stambene zone »Puhari« (SN PGŽ 33/06)

DPU radne zone R-1 (SN PGŽ 17/00)

DPU radne zone R-2 (SN PGŽ 15/99)

DPU radne zone R-10 (SN PGŽ 5/99)

DPU dijela radne zone R-6 (SN PGŽ 2/05).

Urbanistički plan ure­enja Matulja (SN PGŽ 2/05) je potrebno uskladiti s izmijenjenim i dopunjenim prometnim rješenjem na način da se planira povezivanje prometne mreže u obuhvatu plana na planirani čvor Trinajstići.

Urbanistički plan ure­enja 4 radne zone RZ 12 (SN PGŽ 50/06) (poslovna zona Miklavija - K₈) je potrebno uskladiti s izmijenjenim i dopunjenim prometnim rješenjem na način da se planira povezivanje prometne mreže zone na planirani čvor Miklavija.

Detaljni plan ure­enja radne zone R-2 (SN PGŽ 15/99 i 53/09) (poslovna zona - K2) je potrebno uskladiti s izmijenjenim i dopunjenim prometnim rješenjem na način da se planira spojna cesta od planiranog čvora Trinajstići do županijske ceste Ž3 (državna cesta D8).

(Napomena: Izmjena članka 303. dodavanjem stavaka 2., 3. i 4. stupila na snagu 29. prosinca 2011. godine, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/11)

Članak 304.

Plan iz članka 1. ove Odluke ovjeren je pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća izra­en je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji.

Članak 305.

Dva izvornika Plana čuvaju se u pismohrani Općine Matulji, dva u Primorsko-goranskoj županiji, Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Ispostava Opatija, te po jedan u pismohrani Primorsko-goranske županije i Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno ure­enje.

Članak 306.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odluka o donošenju Izmjene i dopune
Prostornog plana ure­enje Općine Matulji
(»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 46/11)

Članak 16.

Ove Izmjene i dopune Plana izra­uju se u četiri izvornika, koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Matulji i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

Po jedan izvornik čuva se u:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure­enja i graditeljstva,

- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno ure­enje Primorsko-goranske županije,

- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske-županije, Ispostava Opatija,

- pismohrani Općine Matulji.

Članak 17.

Ove Izmjene i dopune Plana stupaju na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko- goranske županije«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odluka o donošenju II. izmjene i dopune
Prostornog plana ure­enje Općine Matulji
(»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 27/16)

Članak 53.

Elaborat II. izmjene i dopune Prostornog plana ure­enja Općine Matulji izra­en je u četiri (4) izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Matulji i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Matulji.

Po jedan izvornik čuva se u:

- Ministarstvu graditeljstva i prostornog ure­enja,

- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno ure­enje Primorsko-goranske županije,

- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske-županije, Ispostava Opatija,

- pismohrani Općine Matulji.

Članak 54.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

B. GRAFIČKI DIO PLANA

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1:5000

4.4.GRAĐEVINSKO PODRUČJE JURDANI

4.5.GRAĐEVINSKO PODRUČJE JUŠIĆI

4.6.GRAĐEVINSKO PODRUČJE KUĆELI

4.10.GRAĐEVINSKO PODRUČJE MATULJI, MIHOTIĆI

4.11.GRAĐEVINSKO PODRUČJE BREŠCA, MUČIĆI, PERMANI, RUŽIĆI, ZALUKI

4.12.GRAĐEVINSKO PODRUČJE RUKAVAC

4.14.GRAĐEVINSKO PODRUČJE ŠAPJANE

4.17.GRAĐEVINSKO PODRUČJE BRGUD - POSLOVNE ZONE