Na temelju članka 49. Statuta Grada Krka (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 28/09, 41/09, 13/13 i 20/14), članka 48.
Poslovnika Gradskog vijeća Grada Krka (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 34/09, 13/13), a u svezi s člankom 113. Zakona o prostornom
uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), Odbor za statutarno - pravna pitanja
utvrdio je Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio
Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk NA1, R11, R38,
R310, R311).
3.Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje te grafičkog dijela Urbanističkog
plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310,
R311) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 2/15),
4.Odluku o donošenju II. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1
- Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 11/17).
Pročišćeni tekst odredbi za provođenje i pročišćeni grafički dio
Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38,
R310, R311) sadržan je u »Elaboratu pročišćenog teksta
odredbi za provođenje i pročišćenog grafičkog dijela Urbanističkog plana
uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)
kojeg je izradila tvrtka Urbanistica d.o.o. Zagreb.
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne
i druge namjene
1.2. Korištenje i namjena prostora
1.2.1. Uvjeti u građevinskom području naselja
(Krk - NA 1)
1.2.1.1. Površine i zone javnih i društvenih namjena
1.2.1.2. Površine i zone drugih namjena
1.2.2. Uvjeti u građevinskom području izvan naselja za
izdvojene namjene - sportsko-rekreacijska namjena
R11 Lunta (s pripadajućim morskim dijelom)
1.2.3. Uvjeti za vodne površine - more
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje građevina stambene namjene
5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i komu
nalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevi
nama i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)
5.1.2. Javni trg
5.1.3. Benzinske crpke
5.1.4. Autobusni kolodvor
5.1.5. Zračni promet
5.1.6. Plovni put i javni pomorski prijevoz
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
5.3.1. Vodnogospodarski sustav
5.3.2. Energetski sustav
6a. Uvjeti smještaja komunalnih građevina
6b. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina
i ambijentalnih vrijednosti i posebnosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete vode
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti
9.5. Mjere zaštite od požara
9.6. Mjere zaštite od potresa
9.7. Zaštita od tehničko-tehnoloških katastrofa i većih
nesreća u gospodarstvu i prometu
9.9. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih
barijera
10. Mjere provedbe plana
10.1. Obveza izrade detaljnijih planova
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav
2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije
2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba
2d. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda
2e. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA,
Vodnogospodarski sustav - Odvodnja
oborinskih voda
3a. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA, Područja posebnih uvjeta korištenja
3b. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA, Oblici korištenja
3c. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA, Mjere posebne zaštite
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
Kartografski prikazi pročišćenog grafičkog dijela Plana istovjetani su
grafičkom dijelu II. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk
(NA1, R11, R38, R310, R311)
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 11/17)..
Grad Krk
GRADOVI
Pročišćeni tekst odredbi za provođenje Urbanističkog plana uređenja UPU 1 -
Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)
objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije« i na web
stranici Grada Krka.
Pročišćeni grafički dio Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11,
R38, R310, R311) koji sadrži kartografske
prikaze u mjerilu 1:5 000 nije predmet objave.
Klasa: 350-02/15-02/5
Urbroj:2142/01-01/3-17-106
Krk, 14. travnja 2017.
Predsjednik
Odbora za statutarno-pravna pitanja
Anto Čabraja, v.r.
Urbanistički plan uređenja
UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)
(»Službene novine Primorsko-goranske
županije«
broj 30/13, 40/14, 2/15 i 11/17)
ODREDBE ZA PROVOĐENJE (pročišćeni tekst)
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1.Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene
Članak 1.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu
su:
-temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja,
-valorizacija postojeće prirodne sredine,
-održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete
života.
U obuhvatu Plana nalaze se slijedeća područja razgraničena Prostornim planom
uređenja Grada Krka (SN PGŽ 7/07, 41/09 i 28/11):
-Građevinsko područje naselja Krk NA 1 (uključuje uređene plaže: Gradska
plaža - R310 i Dražica R311)
-Građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene sportsko -
rekreacijske R11 Lunta (uključuje uređenu plažu Jedriličarski klub
R38)
-Vodne površine - more
-more namijenjeno za prometne djelatnosti,
-more namijenjeno za rekreaciju.
Površine javnih i drugih namjena unutar obuhvata Plana razgraničene su
zasebno u građevinskom području naselja, u građevinskom području izvan naselja
za izdvojene namjene te u vodnim površinama - moru.
1.2. Korištenje i namjena prostora
Članak 2.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao zone i pojedinačne
površine / površine (lokaliteti).
Zone su površine određene namjene, koje obuhvaćaju dvije ili više građevnih
čestica istih ili međusobno sukladnih obilježja. Sve zone su prikazane bojom i
planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena
površina«.
Pojedinačne površine / površine (lokalitet) su površine unutar kojih je
planirana izgradnja građevine planirane namjene na jednoj građevnoj čestici.
Površine su prikazane bojom i planskim znakom, površine (lokalitet) samo
planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena
površina«.
Ukoliko se građevna čestica nalazi unutar dvije zone iste namjene, ali sa
različitim uvjetima gradnje, dopuštena je gradnja u skladu sa strožim uvjetima
određenim ovim Odredbama.
Članak 3.
Površine i zone javnih i drugih namjena razgraničene su na kartografskom
prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« kako slijedi:
1.Površine/zone u građevinskom području naselja
(Krk - NA 1):
a) javne i društvene namjene
-površine/zone društvenih djelatnosti (D21, D22, D3,
D41, D51, D52, D6, D7 i D8),
-površine/zone sportsko-rekreacijske namjena (R12, R13,
R14, R31, R310 i R311),
-površina javnog zelenila - javni park (Z1),
-površine zaštitnog zelenila (Z1, Z2 i Z3),
-površine komunalnih građevina:
-garaža/tržnica (KGg),
-tržnica na malo (KGt),
-groblje (G),
-dječje igralište (KGd1-8).
-površine prometnica (GMU, SU, OU), pristupnih kolno- pješačkih (KP) i
pješačkih putova (PP), parkirališta
(P2b-17), parkiralište/garaža (P/G) i obalne šetnice (LM).
-površine javnog trga (JT1 i JT2),
b) druge namjene
-zone mješovite namjene - pretežito stambene (M11-7),
-zone mješovite namjene - pretežito poslovne (M21-6),
-zone gospodarske namjene:
-proizvodne (I2-pretežito zanatska),
-poslovne K (K1-pretežito uslužna; K2-pretežito trgovačka; K3 - komunalno
servisna),
-ugostiteljsko - turističke (T11-6-hoteli; T3-kamp).
2.Površine u građevinskom područje izvan naselja za izdvojene namjene
sportsko-rekreacijske R11 Lunta (s pripadajućim morskim dijelom uređene plaže):
-zona sportsko-rekreacijske namjene (R11),
-zona uređene plaže/kupalište (R38),
-površine zaštitnog zelenila (Z4),
-površine prometnica (SU, OU) i parkirališta (P1-2a).
3.Vodne površine - more:
Površine mora namijenjenog za prometne djelatnosti
-luka otvorena za javni promet županijskog značaja - luka Krk,
-luke posebne namjene:
-brodogradilište Krk (postojeća),
-marina Krk (planirana),
-sportska luka Lunta (planirana),
-plovni put i javni pomorski prijevoz,
Površine mora namijenjenog za rekreaciju
-rekreacijske zone na moru (Rm).
1.2.1UVJETI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
NASELJA (KRK - NA 1)
1.2.1.1.POVRŠINE / POVRŠINE (LOKALITETI) I ZONE
JAVNIH I DRUŠTVENIH NAMJENA
Površine / površine (lokaliteti) i zone društvenih djelatnosti
Članak 4.
Površine / površine (lokaliteti) i zone javne i društvene namjene
namijenjene su izgradnji odnosno rekonstrukciji javnih i društvenih građevina
(starački dom, dom zdravlja, dječji vrtić, osnovna i srednja škola,
multimedijalni centar, vatrogasni dom, vjerske građevine i sl.) i smještaju
pratećih sadržaja u njihovoj funkciji. Na području obuhvata plana smještene su
slijedeće površine i zone javne i društvene namjene:
-Površina / zona staračkog doma (D21) na lokaciji Sv. Lucija.
Namijenjena je izgradnji građevine za smještaj sadržaja u funkciji staračkog
doma (građevina za smještaj, prehranu i njegu starijih osoba) i smještaj
pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (prostorije za smještaj
osoblja, prostorije za smještaj različitih vrsta servisa i tehničkih pogona,
prostorije za sportske i rekreacijske aktivnosti i ostali sadržaji potrebni za
funkcioniranje staračkog doma).
-Površina (lokalitet) postojećeg staračkog doma (D22) u zoni
mješovite namjene (M11) na lokaciji Mali Kartec. Namijenjena je
rekonstrukciji građevina za smještaj sadržaja u funkciji staračkog doma
(građevina za smještaj, prehranu i njegu starijih osoba i sl.) i pratećih
sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Zona postojeće građevine doma zdravlja (D3) u Vinogradskoj ulici
namijenjena je rekonstrukciji građevine doma zdravlja i pratećih sadržaja.
-Površina srednje škole (D51) u Vinogradskoj ulici namijenjena je
rekonstrukciji građevine škole i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske
površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
-Površina (lokalitet) postojećeg dječjeg vrtića (D41) u zoni
mješovite namjene (M11) u ulici Smokvik namijenjena je
rekonstrukciji građevine i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske
površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
-Površina (lokalitet) postojeće osnovne škole (D52) u zoni
mješovite namjene (M25) u staroj gradskoj jezgri namijenjena je
rekonstrukciji građevine škole i uređenju površina za prateće sadržaje (vanjske
površine za igru djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
-Površina (lokalitet) postojeće građevine u zoni mješovite namjene (M25)
u staroj gradskoj jezgri namijenjena je prenamjeni građevine u multimedijalni
centar, gradnji i rekonstrukciji multimedijalnog centra i uređenju površina za
prateće sadržaje. (D6).
-Površina (lokalitet) postojeće građevine doma biskupa Mahnića (D7) u zoni
mješovite namjene (M25) u staroj gradskoj jezgri namijenjena je
gradnji i rekonstrukciji vjerske građevine - doma (polivalentna dvorana,
biblioteka, višenamjenska učionica, prostorije za edukaciju, kulturne i vjerske
aktivnosti, izložbeni prostori i ostali sadržaji u funkciji doma) i uređenju
površina za prateće sadržaje (vanjske površine za edukaciju, slobodne zelene
površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije i sl.)
-Površina (lokalitet) postojećeg vatrogasnog doma (D8) u zoni mješovite
namjene (M11) u ulici Stjepana Radića namijenjena je rekonstrukciji
građevine i uređenju površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
-Zone mješovite M11-7, M21, M25-6
ugostiteljsko-turističke T11a i poslovne namjene K1 namijenjene su
izgradnji i rekonstrukciji građevina javne i društvene namjene i uređenju
površina za prateće sadržaje (zelene površine, interne komunikacije,
parkirališni prostor, ostale površine i sl.) koje su potrebne za funkcioniranje
pojedine vrste građevine javne i društvene namjene.
Površine i zone sportsko-rekreacijske namjene
Članak 5.
Površine i zone namijenjene sportu i rekreaciji planirane su na kopnenom i
priobalnom dijelu naselja, a razgraničene su kao:
-Sportski centar Krk (R12) uz ulicu Slavka Nikolića.
Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene namijenjena je gradnji dvorane sa
pratećim sadržajima (svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni i slični
sadržaji u funkciji osnovne namjene), građevine boćarskog kluba, glavnog terena
sa atletskom stazom i ostalim sadržajima, pomoćnih terena i igrališta,
natkrivenih terena (boćalište i sl.), natkrivenih tribina u sklopu kojih se
smještaju prateći sadržaji (spremišta, svlačionice, klupske prostorije,
ugostiteljsko-uslužni sadržaji i sl.).
-Sportski bazen Dražica (R13). Površina/zona sportsko-
rekreacijske namjene namijenjena je gradnji građevine sa sportskim bazenom i
pratećim sadržajima (dopušten je smještaj ugostiteljskih, uslužnih, trgovačkih
i sl. sadržaja u funkciji osnovne namjene).
-Sportski centar - vodeni park (R14). Površina/zona
sportsko-rekreacijske namjene namijenjena je izgradnji vodenog parka sa
pratećim sadržajima (uslužni, ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji u
funkciji osnovne namjene).
-Zone mješovite M11-5, M21, M25-6
ugostiteljsko-turističke T11, T3 i poslovne namjene K1 namijenjene
su izgradnji i rekonstrukciji sportsko-rekreacijskih građevina i smještaju
ostalih pratećih sadržaja.
-Zona uređene plaže (R31) - Portapižana obuhvaća kopneni dio i
pripadajući dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji
na vodi i u vodi i sl.
-Zona uređene plaže (R310) - Gradska plaža obuhvaća kopneni dio i
pripadajući dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji
na vodi i u vodi i sl.
-Zona uređene plaže (R311) - Dražica obuhvaća kopneni dio i
pripadajući dio akvatorija, a namijenjena je kupanju, sportovima i rekreaciji
na vodi i u vodi i sl.
Površine infrastrukturnih građevina
Članak 6.
Na području obuhvata Plana razgraničene su slijedeće površine namijenjene
izgradnji infrastrukturnih građevina, i to:
-autobusni kolodvor (AK),
-garaža na površini (P/G).
Površine prometnica i ostalih javnih površina
Članak 7.
Na području obuhvata Plana razgraničene su slijedeće površine prometnica i
ostalih javnih prometnih površina:
-Površina prometnica (GMU, SU, OU) su površine na kojima se grade i
rekonstruiraju javne prometnice koje su u okviru ulične mreže kategorizirane
kao glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.
-Površine pristupnih putova su površine na kojima se grade i rekonstruiraju
kolno-pješački (KP), pješački (PP) pristupni putovi i obalna šetnica (LM),
-Parkiralište (P2b -17),
-Parkiralište/garaža (P/G),
-Javni trg (JT).
Površine/zone komunalnih građevina
Članak 8.
Garaža sa tržnicom (KGg)
Površina/zona komunalne građevine (KGg) namijenjena je izgradnji
komunalne građevine - garaže sa tržnicom uz gradske zidine.
Uvjeti smještaja garaže sa tržnicom određeni su u članku 129. ovih Odredbi.
Tržnica na malo (KGt)
Površina komunalne građevine (KGt) namijenjena je izgradnji
komunalne građevine - tržnice na malo na lokaciji šetališta Sv. Bernardina
(z.č. 3577/2 k.o. Krk-grad).
Uvjeti smještaja tržnice na malo određeni su u članku 129. ovih Odredbi.
Groblje (G)
Površina komunalne namjene (G) obuhvaća površinu groblja.
Uvjeti uređenja groblja određeni su u članku 129. ovih Odredbi.
Dječje igralište (KGd)
Površina dječjeg igrališta (KGd) je površina namijenjena za igru
djece predškolske i školske starosne dobi.
Ovim Planom određene su površine / površine (lokaliteti) namijenjene za
smještaj dječjeg igrališta, i to:
-lokacija zapadno od Sv. Lucije (KGd1) - planirano,
-lokacija uz plažu Portapižana (KGd2) - postojeće,
-lokacija Ježevac (KGd3) - postojeće,
-lokacija Dražica (KGd4)- postojeće,
-lokacija Borik (KGd5) - postojeće,
-lokacija na području Kružnog toka (KGd6) - planirano,
-lokacija Lunta (KGd7) - planirano,
-lokacija uz školu i dom zdravlja (KGd8) - planirano.
Uvjeti uređenja dječjih igrališta određeni su u članku 129. ovih Odredbi.
Površina javnog zelenila
Članak 9.
Površina javnog zelenila - javni park (Z1) je javni prostor oblikovan
planski s raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja,
namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju
prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem
ekoloških, edukativno - estetskih i rekreativnih površina.
Uvjeti smještaja građevina na površinama (Z1) određeni su člankom 131. ovih
Odredbi.
Površina zaštitnog zelenila
Članak 10.
Površina zaštitnog zelenila (Z1-3) je površina koja ima zaštitnu
i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama.
Uvjeti smještaja građevina na površinama (Z) određeni su u članku 132. ovih
Odredbi.
1.2.1.2. POVRŠINE I ZONE DRUGIH NAMJENA
Zone mješovite namjene (M)
Članak 11.
Razgraničenje površina mješovite namjene (pretežito stambene i pretežito
poslovne) od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br.
1. »Korištenje i namjena površina«.
Zone mješovite namjene namijenjene su smještaju građevina stambene namjene
(obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene
građevine), gospodarskih građevina (zanatskih, poslovnih,
ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih, sportsko-rekreacijskih i
ostalih vrsta građevina, a koje su prema pretežitosti udjela pojedinih namjena
određene kao:
-pretežito stambena M11, je zaokružena prostorna cjelina naselja,
namijenjena stanovanju i smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih,
ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i sličnih sadržaja.
-pretežito stambena M12, predstavlja neizgrađeni dio naselja,
namijenjen stanovanju i smještaju javnih i društvenih, zanatskih, poslovnih,
ugostiteljsko-turističkih, sportsko- rekreacijskih i sličnih sadržaja.
-pretežito stambena M13, je zaokružena prostorna cjelina
namijenjena smještaju višestambenih građevina (u sklopu kojih je moguć smještaj
poslovnih sadržaja), javnih i društvenih i sportsko-rekreacijskih sadržaja.
-pretežito stambena M14, predstavlja dio naselja namijenjen
stanovanju (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja), javnih i
društvenih i sportsko-rekreacijskih sadržaja.
-pretežito stambena M15, koja predstavlja djelomično zaokruženu
prostornu cjelinu, namijenjena stanovanju, te smještaju javnih i društvenih,
zanatskih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i
sličnih sadržaja.
-pretežito stambena M16, predstavlja dio naselja namijenjen
stanovanju (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja).
-pretežito stambena M17, predstavlja dio naselja namijenjen
stanovanju (u sklopu kojih je moguć smještaj poslovnih sadržaja).
-pretežito poslovna M21 koja predstavlja zaokruženu prostornu
cjelinu namijenjenu poslovnim djelatnostima i smještaju javnih i društvenih,
ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i stambenih sadržaja.
-pretežito poslovna M22 koja predstavlja površinu namijenjenu
poslovnim sadržajima i smještaju postojećih stambenih sadržaja.
-pretežito poslovna M23 koja predstavlja površinu namijenjenu
poslovnim sadržajima i smještaju stambenih sadržaja.
-pretežito poslovna M24 koja predstavlja površinu namijenjenu
poslovnim sadržajima i smještaju stambenih sadržaja.
-pretežito poslovna M25 - stara gradska jezgra je zaokružena
prostorna cjelina - centar naselja, namijenjena smještaju poslovnih, zanatskih,
javnih i društvenih, ugostiteljsko - turističkih, sportsko-rekreacijskih i
stambenih i i sličnih sadržaja.
-pretežito poslovna M26 koja predstavlja zaokruženu prostornu
cjelinu namijenjenu poslovnim djelatnostima i smještaju javnih i društvenih,
sportsko-rekreacijskih i stambenih sadržaja.
-Na zasebnoj građevnoj čestici se osim građevina određenih ovim člankom mogu
graditi elektroenergetske i komunalne građevine, sportsko-rekreacijske površine
i igrališta, dječja igrališta, javne zelene površine - park, zaštitne zelene
površine i sl.
Unutar zona mješovite namjene (M11-7, M21-6), ne mogu
se graditi novi veliki trgovački centri, velike proizvodne građevine, velika
skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi
način ometaju stanovanje.
Površine i zone gospodarske namjene
Članak 12.
Razgraničenje površina i zona gospodarske namjene (proizvodne, poslovne i
ugostiteljsko-turističke) od površina ostalih namjena prikazano je na
kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«.
Površine i zone gospodarske namjene namijenjene su smještaju gospodarskih
građevina (proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih), javnih i
društvenih, te sportsko-rekreacijskih.
Planom su razgraničene gospodarske površine / površine (lokalitet) / zone:
-proizvodne namjene (I2),
-poslovne namjene (K),
-ugostiteljsko-turističke namjene (T).
1.2.2.UVJETI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE -
SPORTSKO-REKREACIJSKE R11 LUNTA (S PRIPADAJUĆIM MORSKIM DIJELOM -
uređena plaža)
Članak 13.
U građevinskom području izvan naselja za izdvojene namjene
sportsko-rekreacijske, ovim Planom razgraničene su slijedeće površine:
-zona sportsko-rekreacijske namjene (R11),
-zona uređene plaže (R38),
-zona zaštitnog zelenila (Z4),
-površine prometnica (SU, OU) parkirališta (P1-2a).
Zona sportsko-rekreacijske namjene (R11)
Članak 14.
U zoni sportsko-rekreacijske namjene (R11) Lunta moguća je
izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih
pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj pratećih
rekreacijskih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.
Propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta
(pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba i električna energija).
Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene planiraju se
na način da najmanje 60% površine tog građevinskog područja bude uređeno kao
parkovni nasadi i prirodno zelenilo, a ukupna tlocrtna bruto površina
zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih
terena i sadržaja (što znači 10% od preostalih 40% površine zone, što iznosi
max 4% površine zone).
-U zoni sportsko-rekreacijske namjene (R11) Lunta dopušteno je
graditi sportsko-rekreacijske građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Namjena građevine je sportsko-rekreacijska, a dopušten je smještaj pratećih
sadržaja (ugostiteljski, uslužni, trgovački i slični sadržaji u funkciji osnovne
namjene).
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi
1000 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni (kis) iznosi 0,9.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (potpuno ukopan podrum i 2
nadzemne etaže).
-Najmanja dopuštena udaljenost građevine od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste iznosi 6,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi
6,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici
iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0
m.
-Najmanje 60% površine svake građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-Građevine moraju biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
U pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može
graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne
infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja
ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju
smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.
Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka za nove
građevine.
Iznimno, od odredbi ovog članka na dijelu ili na čitavoj k.č 3932/1 k.o.
Krk-grad je dopušteno formirati građevnu česticu za gradnju
sportsko-rekreacijske građevine (jedriličarski klub- građevina koja po svojoj
prirodi zahtijeva smještaj na obali). Građevnu česticu je dopušteno povećati i
na susjedne čestice. Građevinu je dopušteno graditi uz slijedeće granične
uvjete:
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (dvije nadzemne etaže).
-Ostali uvjeti su istovjetni uvjetima određenim ovim člankom.
Zona uređene plaže (R38)
Članak 15.
Zona uređene plaže (R38) - Jedriličarski klub predstavlja dio
površine koja je planom šireg područja određena kao izdvojeno građevinsko
područje izvan naselja sportsko - rekreacijske namjene (R11 Lunta)
te pripadajući morski pojas.
Unutar zone iz prethodnog stavka moguće je uređenje plaže, nadzirane i svima
pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključujući i
osobe s teškoćama u kretanju.
Na kopnenom dijelu uređene plaže dopušteno je uz sanitarni čvor smjestiti i
ostale prateće sadržaje (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran i sl.) uz
slijedeće granične uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,1.
-Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine iznosi 120 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m (1 nadzemna etaža).
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê i
pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Najmanja dopuštena udaljenost građevinskog pravca građevine od obalne crte
iznosi 10,0 m.
-Ovim Planom su osigurani pristupni putevi (putevi evakuacije) na plažu s
kopnene i morske strane.
Površine zaštitnog zelenila
Članak 16.
Površine zaštitnog zelenila (Z4) su površine koje imaju zaštitnu
i oblikovnu funkciju, uz uvjet uređenja autohtonim biljnim vrstama. Na ovim
površinama moguć je smještaj montažnih građevina površine do 12 m2,
a sve u skladu sa posebnom Odlukom jedinice lokalne samouprave.
1.2.3. UVJETI ZA VODNE POVRŠINE - MORE
More namijenjeno za prometne djelatnosti
Zona luke otvorene za javni promet
Članak 17.
Planom je određena morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja
- luka Krk.
-Sve pješačke (obalna šetnica) i kolno-pješačke površine uz luku Krk
dopušteno je koristiti za potrebe operativne obale.
-Istočni dio kopnenog dijela luke (na području Portapižane) je načelan, a
detaljno će se odrediti izradom projektne dokumentacije.
-Detaljniji uvjeti za luku otvorenu za javni promet su određeni u Poglavlju
br. 5. »Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama
i površinama« ovih Odredbi za provođenje.
Površine luka posebne namjene
Članak 18.
Planom su određene luke posebne namjene, i to:
-luka za posebne namjene za djelatnosti brodogradilišta Krk (postojeća)
-luka nautičkog turizma - marina Krk (planirana)
-sportska luka Lunta (planirana)
Detaljniji uvjeti za luke posebne namjene su određeni u Poglavlju br. 5.
»Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim građevinama
i površinama« ovih Odredbi za provođenje.
Plovni put i javni pomorski prijevoz
Članak 19.
Ovim Planom na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«
planirana je mreža plovnih puteva županijskog i lokalnog značaja. Mrežom se
povezuju luka otvorena za javni promet i luke posebne namjene.
Javni pomorski prijevoz je dopušteno organizirati između svih luka unutar
područja Plana.
More namijenjeno za rekreaciju (Rm)
Članak 20.
Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu, a namijenjene su
kupanju i sportovima na vodi.
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 21.
Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti Planom je predviđen unutar
površina/površina (lokalitet)/zona koje su kartografskim prikazom br. 1.
»Korištenje i namjena površina« određene kao površine/zone industrijske (I),
poslovne (K) i ugostiteljsko - turističke namjene (T).
Osim na površinama / površinama (lokalitet)/u zonama gospodarske namjene iz
prvog stavka, smještaj građevina i sadržaja gospodarskih djelatnosti moguć je i
unutar površina koje su kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena
površina« određene kao zone mješovite namjene - pretežito stambene (M11,
M12, M15), mješovite namjene - pretežito- poslovne
(M21-6).
Grafički dio uvjeta i načina gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Članak 22.
Građevine gospodarskih djelatnosti razvrstane su na:
-građevine ugostiteljsko - turističke namjene sa smještajnim kapacitetima -
hotel, hotel baština, pansion i ugostiteljsko- turističke građevine sa najviše
dvije apartmanske jedinice (hotel - vrsta turistički apartmani) iz skupine
hotela sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim
standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, i kamp,
-proizvodne (pretežito zanatske) građevine,
-poslovne građevine (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne).
2.1.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE SA
SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA
2.1.1.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE
2.1.1.1.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene u
zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11)
Članak 23.
Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«. Zona je podijeljena na dva dijela (T11a) i (T11b)
Zona (T11a)
Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) obuhvaća postojeće
građevine ugostiteljsko-turističke namjene. U zoni ugostiteljsko-turističke
namjene (T11a) dopušteno je graditi građevine
ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (hotel i pansion)
i rekonstruirati postojeće uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopušten je smještaj hotela, te pratećih sadržaja
(ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni, slični
sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
-Postojeći hotel Dražica sa depadansama ne može promijeniti svoju osnovnu
namjenu iz hotelske u drugi oblik turističke usluge (apartmanski).
-Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane
prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene
namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene - hotel moguća je pod istim uvjetima kao za
nove građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,5, od čega je
0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3;
potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ ha.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati na
način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je veća od gustoće
korištenja 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30% i
koeficijent iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija
istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima. Iznimno, dopušteno je
nadstrešnicu hotela Dražica smjestiti na regulacijsku liniju.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se
nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za
jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom
s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kod
novog zahvata pod kojim se podrazumijeva prenamjena, rekonstrukcija građevine u
smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod povećanja smještajnih kapaciteta
potrebno je samo za novi zahvat poštivati uvjete za parkiranje koji su određeni
za nove građevine.
Iznimno, za potrebe smještajnih građevina, parkiranje vozila rješava se na
izdvojenom parkiralištu u kontaktnoj zoni osnovne građevine (u zoni T11b) u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog
članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
PANSION
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopušten je smještaj pansiona, te pratećih
sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni,
slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
-Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane
prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene
namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene - pansion moguća je pod istim uvjetima kao za
nove građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,5, od čega je
0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3;
potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ ha.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati na
način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je veća od gustoće
korištenja 300 kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30% i
koeficijent iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0. Ukoliko postojeće
građevine imaju veću visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija
istih u postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacij skog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se
nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za
jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kod
novog zahvata pod kojim se podrazumijeva prenamjena, rekonstrukcija građevine u
smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod povećanja smještajnih kapaciteta
potrebno je samo za novi zahvat poštivati uvjete za parkiranje koji su određeni
za nove građevine.
Iznimno, za potrebe smještajnih građevina, parkiranje vozila rješava se na
izdvojenom parkiralištu u kontaktnoj zoni osnovne građevine (u zoni T11b)
u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog
članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Zona (T11b)
Zona ugostiteljsko-turističke namjene (T11b) obuhvaća postojeće parkirališne
površine i sportske terene. Dopušteno je uređivati parkirališne površine za
potrebe zone (T11a). Dopuštena je rekonstrukcija i održavanje postojećih
sportskih terena.
2.1.1.2.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene na
površini ugostiteljsko-turističke namjene (T12)
Članak 24.
Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T12) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T12) obuhvaća hotel s
pratećim sadržajima. Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T12)
dopušteno je rekonstruirati postojeći hotel s pratećim sadržajima uz slijedeće
granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površina postojeće građevne čestice hotela je formirana, a može se
smanjivati u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i komunalne
infrastrukture.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (T12)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Postojeći hotel Koralj ne može promijeniti svoju osnovnu namjenu iz
hotelske u drugi oblik turističke usluge (apart manski) i ne može se
prenamijeniti u građevinu stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao za nove
građevine.
-Dopušteno je graditi građevine pratećih sadržaja (ugostiteljski,
sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji i slični sadržaji
koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je rekonstrukcija hotela uz slijedeće
granične uvjete:
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje čine
jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,0, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,5, od čega je
0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati na
način da se ne povećava postojeća gustoća korištenja ako je veća od 300
kreveta/ha, izgrađenost građevne čestice ako je veća od 30% i koeficijent
iskorištenosti nadzemno ako je veći od 1,0. Ukoliko postojeće građevine imaju
veću visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje postojećih
građevina dopušta se visina do 15,0 m (max. katnost Po+P+3; potpuno ukopani
podrum i 4 nadzemne etaže). Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne
gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim
tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje koja ne može biti viša od 15,0 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica je priključena na postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica je priključena na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi
i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kod
novog zahvata pod kojim se podrazumijeva rekonstrukcija građevine u smislu
dogradnje i nadogradnje, ili kod povećanja smještajnih kapaciteta potrebno je
samo za novi zahvat poštivati uvjete za parkiranje koji su određeni za nove
građevine.
7.pomoćne građevine mogu se graditi odnosno rekonstruirati uz građevinu
osnovne namjene uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog
članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
2.1.1.3.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene na
površini/u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T13)
Članak 25.
Površina/zona ugostiteljsko-turističke namjene (T13) određena je
na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4.
»Uvjeti i način gradnje«.
Na površini / u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T13)
dopuštena je gradnja hotela, pansiona i pratećih sadržaja uz slijedeće granične
uvjete:
HOTEL
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 3.500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (T13)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, te pratećih sadržaja
(ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz
područja drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu
namjenu).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
2,4, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 2,9, od čega je
0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3;
potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ha.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine
određene ovim člankom.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se
nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za
jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na
građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
PANSION
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 3.500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (T13)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja pansiona, te pratećih
sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni
sadržaji iz područja drugih djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju
osnovnu namjenu).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
2,4, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 2,9, od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 15,0 m (max. katnost Po+P+3;
potpuno ukopani podrum i 4 nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ ha.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine
određene ovim člankom.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se
nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za
jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne
građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na
građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.1.4.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko - turističke namjene na
površini ugostiteljsko-turističke namjene (T14)
Članak 26.
Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T14) obuhvaća
ugostiteljsko-turističku građevinu sa smještajnim kapacitetima - duhovni centar
u svrhu vjerskog turizma, te pomoćne i prateće sadržaje (muzički paviljon,
sanitarni blok i ugostiteljski sadržaji).
Na površini ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima (T14)
dopušteno je rekonstruirati građevinu osnovne namjene te graditi i
rekonstruirati građevine pratećih sadržaja i pomoćne građevine uz slijedeće
granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površina građevne čestice istovjetna je površini T14 čiji su
oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni
su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri (u grafičkom dijelu plana
jugo-istočni i južni dio granice T14 je određen cestom za Punta de
Galeto na način da je granica površine T14 odmaknuta od vanjskog
ruba postojeće ceste 5,5 m).
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija
ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima - duhovnog
centra (dogradnja polivalentne dvorane i kapelice) i rekonstrukcija ili gradnja
pomoćnih građevina i građevina pratećih sadržaja (muzički paviljon, sanitarni
blok i ugostiteljske građevine).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je rekonstrukcija ugostiteljsko-turističke
građevine sa smještajnim kapacitetima - duhovni centar uz slijedeće granične
uvjete:
-Rekonstrukcija građevine osnovne namjene odnosi se isključivo na dogradnju
(polivalentne dvorane i kapelice) građevine osnovne namjene na njenom istočnom
dijelu. Nije dopušteno povećati smještajne kapacitete.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,15.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,25.
-Visinu postojećeg dijela građevine nije dopušteno povećavati, a najveća
dopuštena visina dograđenog dijela postojeće građevine (polivalentna dvorana i
kapelica) iznosi 6,0 m, a za ostale građevine pratećih sadržaja 4,5 m.
-Katnost postojećeg dijela građevine se zadržava, a najveća dopuštena
katnost dograđenog dijela građevine (poliva lentna dvorana i kapelica) iznosi 1
nadzemnu etažu (podrum koji nije potpuno ukopan ili suteren), a za ostale
građevine pratećih sadržaja 1 nadzemnu etažu (prizemlje).
-Udaljenost dogradnje postojeće građevine (polivalentene dvorane i kapelice)
kao i građevina pratećih sadržaja od regulacijskog pravca za ostale (pristupne)
ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti
manja od 6,0 m.
-Građevina osnovne namjene mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od
granice susjedne građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina)
ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog
članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.1.5.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene na
površini/u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T15)
Članak 27.
Površina/zona ugostiteljsko-turističke namjene (T15) određena je
na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4.
»Uvjeti i način gradnje«.
Površina/zona ugostiteljsko-turističke namjene (T15) obuhvaća
postojeće građevine. Na površini/u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T15)
dopuštena je prenamjena postojećih građevina u ugostiteljsko-turističke
građevine sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel baština i pansion) i
rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.400 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini T15
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene - hotel moguća je u skladu s uvjetima
određenim ovim člankom.
-Dopušteno je graditi građevine pratećih sadržaja (ugostiteljski,
sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih
djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena postojećih građevina u
ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima - hotel i
rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6 (za dvije donje
nadzemne etaže (Po koji nije potpuno ukopan i/ili suteren i/ili prizemlje)
odnosno 0,3 (za dvije gornje nadzemne etaže).
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,8.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 1.600 m2
za dvije donje nadzemne etaže, odnosno 800 m2 za dvije gornje
nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ ha.
-Postojeće građevine mogu se prenamijeniti i rekonstruirati na način da se
ne povećava postojeća izgrađenost građevne čestice ako je veća od izgrađenosti
određene ovim člankom i koeficijent iskorištenosti ako je veći od koeficijenta
iskorištenosti određenim ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje i nadogradnje
postojećih građevina najveća dopuštena ukupna visina ne može biti veća od
visine (visina do vijenca) na apsolutnoj koti +12,5 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od
regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine
mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se prenamijeniti i rekonstruirati pod uvjetom da
se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog
članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
HOTEL BAŠTINA
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.400 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini T15
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene - hotel baština moguća je u skladu s uvjetima
određenim ovim člankom.
-Dopušteno je graditi građevine pratećih sadržaja (ugostiteljski,
sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih
djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena postojećih građevina u
ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima - hotel baština
i rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6 (za dvije donje
nadzemne etaže (Po koji nije potpuno uko pan i/ili suteren i/ili prizemlje)
odnosno 0,3 (za dvije gornje nadzemne etaže).
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,8.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 1.600 m2
za dvije donje nadzemne etaže, odnosno 800 m2 za dvije gornje
nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ ha.
-Postojeće građevine mogu se prenamijeniti i rekonstruirati na način da se
ne povećava postojeća izgrađenost građevne čestice ako je veća od izgrađenosti
određene ovim člankom i koeficijent iskorištenosti ako je veći od koeficijenta
iskorištenosti određenim ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje i nadogradnje
postojećih građevina najveća dopuštena ukupna visina ne može biti veća od
visine (visina do vijenca) na apsolutnoj koti +12,5 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od
regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine
mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se prenamijeniti i rekonstruirati pod uvjetom da
se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog
članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
PANSION
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.400 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini T15
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene - pansion moguća je u skladu s uvjetima
određenim ovim člankom.
-Dopušteno je graditi građevine pratećih sadržaja (ugostiteljski,
sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz područja drugih
djelatnosti i slični sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena postojećih građevina u
ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima - pansion i
rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6 (za dvije donje
nadzemne etaže (Po koji nije potpuno ukopan i/ili suteren i/ili prizemlje)
odnosno 0,3 (za dvije gornje nadzemne etaže).
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,8.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 1.600 m2
za dvije donje nadzemne etaže, odnosno 800 m2 za dvije gornje
nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ ha.
-Postojeće građevine mogu se prenamijeniti i rekonstruirati na način da se
ne povećava postojeća izgrađenost građevne čestice ako je veća od izgrađenosti
određene ovim člankom i koeficijent iskorištenosti ako je veći od koeficijenta
iskorištenosti određenim ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima (do ukupne visine), a za dogradnje i nadogradnje
postojećih građevina najveća dopuštena ukupna visina ne može biti veća od
visine (visina do vijenca) na apsolutnoj koti +12,5 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od
regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine
mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se prenamijeniti i rekonstruirati pod uvjetom da
se ne smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog
članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Postojeće građevine suprotne namjeni u zoni ugostiteljsko- turističke
namjene T15 se mogu do prenamjene u ugostiteljsko-turističke
građevine sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel baština i pansion)
rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima, isključivo u
opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta korištenja i rada. Pod opsegom
neophodnim za poboljšanje uvjeta korištenja i rada smatra se:
-obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih
dijelova građevina u postojećim gabaritima,
-priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te
rekonstrukcija svih vrsta instalacija,
-dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) do 10%
građevinske (bruto) površine građevine,
-uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita ako ne
prelaze uvjete određene ovim Prostornim planom.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.1.6.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene na
površini ugostiteljsko-turističke namjene (T16)
Članak 28.
Površina ugostiteljsko-turističke namjene (T16) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini ugostiteljsko-turističke namjene (T16) dopuštena je
gradnja hotela i pansiona, i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL
1.oblik i veličina građevne čestice
Površina građevne čestice istovjetna je površini (T16) koja
obuhvaća k.č. 1121/1, 1121/2, 1121/3, 1122/1, 1122/2, 1122/3 sve k.o. Krk, čiji
su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri. Navedena površina građevne
čestice može se smanjivati u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i
komunalne infrastrukture.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, te pratećih sadržaja
(ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni sadržaji iz
područja drugih djelatnosti, poslovni i slični sadržaji koji upotpunjuju
osnovnu namjenu). U građevini nije dopušten smještaj stambenih sadržaja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,13, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 0,23, od čega
je 0,1 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Tlocrtna projekcija gornje nadzemne etaže iznosi najviše 30% tlocrtne
projekcije donje nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 m (potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ ha.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine
određene ovim člankom.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim
obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se
nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za
jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite
okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj
čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
PANSION
1.oblik i veličina građevne čestice
Površina građevne čestice istovjetna je površini (T16) koja
obuhvaća k.č. 1121/1, 1121/2, 1121/3, 1122/1, 1122/2, 1122/3 sve k.o. Krk, čiji
su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri. Navedena površina građevne
čestice može se smanjivati u svrhu izgradnje i rekonstrukcije prometne i
komunalne infrastrukture.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja pansiona, te pratećih
sadržaja (ugostiteljski, sportsko-rekreacijski, društveni, zabavni, uslužni
sadržaji iz područja drugih djelatnosti, poslovni i slični sadržaji koji
upotpunjuju osnovnu namjenu). U građevini nije dopušten smještaj stambenih
sadržaja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,13, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 0,23, od čega
je 0,1 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Tlocrtna projekcija gornje nadzemne etaže iznosi najviše 30% tlocrtne
projekcije donje nadzemne etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,0 m (potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže).
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ ha.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine
određene ovim člankom.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se
nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za
jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine svake građevne čestice mora se urediti kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na
građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
2.1.1.7.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene u
zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M25)
Članak 29.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M25) dopuštena je
gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima
(hotel, hotel baština, pansion i hotel - vrsta turistički apartmani
(ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice)),
rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa
smještajnim kapacitetima, te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz
slijedeće granične uvjete:
HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi
500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, hotela baština,
pansiona i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, zabavni,
ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili
povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo
gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj
jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine
120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
-Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane
prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene
namjene.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine iznosi 80
kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 2,0, od čega je
0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, ukoliko su
koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od određenih
ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu
poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja
postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost. Iznimno, kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene)
između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od
onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 5,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Širina prometnica uz građevnu česticu se ne određuje. Građevna čestica mora
imati osiguran pješački pristup.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog
članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA
NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE (HOTEL- VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)
1.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja građevine sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani). Građevine ugostiteljsko-turističke
namjene nisu građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske
građevine za tržište) nego isključivo gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušten smještaj
stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske
jedinice se mogu prenamijeniti u građe vine stambene namjene uz uvjete određene
za nove građevine stambene namjene.
2.Oblik i veličina građevne čestice, veličina i smještaj građevina na
građevnoj čestici prema tipovima građevine:
-Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ugostiteljsko-turistička
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice i uz nju pomoćna građevina,
ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Odredbama za provođenje.
TIPA A:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2
-iznimno za izgradnju samostojeće građevine najmanja dopuštena površina
građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna
čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne 150 m2
-ugrađene građevine 100 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,5
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,5
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 1,0
-za dvojne i ugrađene građevine: 1 ,0
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine
1,5 od čega je 0,5 koeficijent
iskoristivosti (kis) podruma
-dvojne i ugrađene građevine
1,5 od čega je 0,5 koeficijent
iskoristivosti (kis) podruma
-najveći dopušteni broj etaža građevine je potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m
TIPA B:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne građevine: 400 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne građevine 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,5
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,5
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 1,5
-za dvojne građevine: 1,5
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine
2,00 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-dvojne građevine
2,00 od čega je 0,5 koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je potpuno ukopani podrum i 3
nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevina iznosi 10,5 m
TIPA C:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi
500 m2;
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5;
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) 2,0 od čega je 0,5 koeficijent iskoristivosti (kis)
potpuno ukopane etaže;
-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;
-najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m.
TIP A, B i C
Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati u skladu
s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, ukoliko su
koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od
određenih ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u
svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao
dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.
3.Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije
apartmanske jedinice od granica građevnih čestica
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost. Iznimno, kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene)
između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od
onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Građevine TIPA A, B i C koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju
biti udaljene najmanje pola visine (h/ 2) od granice građevne čestice, ali ne
manje od 3,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena
stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni
otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice
može iznositi i 2,0 m.
-Građevine TIPA A i B koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se
jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu
građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine
(istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne
manje od 3,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
4.Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa
najviše dvije apartmanske jedinice
-Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski
materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u
naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa mogu
biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između
17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije (otvorena krovišta).
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
-usporedo s obalnom crtom,
-usporedo u odnosu na okolne građevine,
-usporedo s prometnicom,
-usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.Uređenje građevnih čestica ugostiteljsko-turističke građevine sa
najviše dvije apartmanske jedinice
-Prostor na građevnoj čestici građevine uređivat će se na tradicionalan
način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za
provođenje.
6.Priključivanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
7.Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističku građevinu
sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,
-tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,
-krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici
građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim
zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako
imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 3,0 m,
-najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.1.8.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene u
zonama mješovite namjene - pretežito stambene/pretežito poslovne (M11,
M21)
Članak 30.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene/pretežito poslovne (M11,
M21) dopuštena je gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene
sa smještajnim kapacitetima (hotel, hotel baština, pansion i hotel - vrsta
turistički apartmani (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske
jedinice)), rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko- turističke
namjene sa smještajnim kapacitetima, te uređenje površina za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, hotela baština,
pansiona i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, zabavni,
ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu. Građevine
ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno
stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski
objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj
jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine
120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
-Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane
prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene
namjene.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine iznosi 80
kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,25, od čega
je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz kružni tok (na
kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) udaljenost građevnog pravca od
središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju postojeće
udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete iz
prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne obilaznice,
a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi pravovaljanim
aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku
česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
-iznimno, od odredbi određenih ovom točkom ovog članka za građevinu
ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima koja se planira
unutar građevinskog područja naselja NA 1-Krk na dijelu k.č. 3836 i dijelu k.č.
3838 sve k.o. Krk-grad, određuju se slijedeći granični uvjeti:
-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 podzemne i 4 nadzemne
etaže,
-najveća dopuštena visina građevine iznosi 16,0 m,
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,05, a ukoliko se ispod ugostiteljsko-turističke građevine gradi podrum
najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,65 od čega je 0,6
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-ostali uvjeti gradnje moraju biti u skladu s uvjetima za gradnju
ugostiteljsko-turističkih građevina sa smještajnim kapacitetima određenim ovim
člankom i sveukupnim Odredbama za provođenje ovog Plana.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevi.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevna čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5
m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao nive leta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog
članka mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA
NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE (HOTEL- VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)
1.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja građevine sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani). Građevine
ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno
stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski
objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušten smještaj
stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske
jedinice se mogu prenamijeniti u građevine stambene namjene uz uvjete određene
za nove građevine stambene namjene.
2.Oblik i veličina građevne čestice, veličina i smještaj građevina na
građevnoj čestici prema tipovima građevine:
-Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ugostiteljsko-turistička
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice i uz nju pomoćna građevina,
ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.
TIPA A:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2
-iznimno za izgradnju samostojeće građevine najmanja dopuštena površina
građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna
čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne 150 m2
-ugrađene građevine 1 00 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,25
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,25
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,5
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,5
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine
0,75 od čega je 0,25 koeficijent
iskoristivosti (kis) podruma
-dvojne i ugrađene građevine
0,75 od čega je 0,25 koeficijent
iskoristivosti (kis) podruma
-najveći dopušteni broj etaža građevine je potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m
TIPA B:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne građevine: 400 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne građevine 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,25
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,25
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,75
-za dvojne građevine: 0,75
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine
1,00 od čega je 0,25 koeficijent
iskorištenosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-dvojne građevine
1,00 od čega je 0,25 koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je potpuno ukopani podrum i 3
nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevina iznosi 10,5 m
TIPA C:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi
500 m2;
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25;
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75;
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) 1,0 od čega je 0,25 koeficijent iskoristivosti (kis)
potpuno ukopane etaže;
-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;
-najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m.
TIP A, B i C:
Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati u skladu
s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
3.Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije
apartmanske jedinice od granica građevnih čestica
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz kružni tok (na
kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) udaljenost građevnog pravca od
središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Građevine TIPA A, TIPA B i TIPA C koje će se graditi na slobodnostojeći
način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske
čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne
terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine
nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice
građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
Građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi kao dvojne/ ugrađene, tako da
će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu
građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine
(istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne
manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama
građevine nisu predviđeni otvori niti 'otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
4.Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa
najviše dvije apartmanske jedinice
-Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski
materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u
naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa mogu
biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između
17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
-usporedo s obalnom crtom,
-usporedo u odnosu na okolne građevine,
-usporedo s prometnicom,
-usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.Uređenje građevnih čestica ugostiteljsko-turističke građevine sa
najviše dvije apartmanske jedinice
-Prostor na građevnoj čestici građevine uređivat će se na tradicionalan
način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama
starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi
dograđuju postojeće ili grade nove građevine.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja
podzida visine do najviše 1,5 m.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za
provođenje.
6.Priključivanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
7.Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističku građevinu
sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,
-tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,
-krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici
građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim
zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako
imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m,
-najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
2.1.1.9.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa
smještajnim kapacitetima u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M12)
Članak 31.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M12) dopuštena je
gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim kapacitetima
(hotel, hotel baština, pansion i hotel - vrsta turistički apartmani
(ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske jedinice)), te
uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, hotela baština,
pansiona i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, zabavni,
ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili
povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo
gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj
jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine
120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine iznosi 80
kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 0,88, od čega
je 0,23 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost osnovne građevine od regulacijskog pravca za ostale (pristupne)
ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može
biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevna čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5
m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA
NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE (HOTEL- VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)
1.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja građevine sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani). Građevine
ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno
stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski
objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušten smještaj
stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske
jedinice se mogu prenamijeniti u građevine stambene namjene uz uvjete određene
za nove građevine stambene namjene.
2.Oblik i veličina građevne čestice, veličina i smještaj građevina na
građevnoj čestici prema tipovima građevine:
-Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ugostiteljsko-turistička
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice i uz nju pomoćna građevina,
ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.
TIPA A:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 550 m2
-za dvojne: 350 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 80 m2
-za dvojne: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,23
-za dvojne: 0,23
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,4
-za dvojne: 0,4
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine
0,63 od čega je 0,23 koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-dvojne građevine
0,63 od čega je 0,23 koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 2 nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m.
TIPA B:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 600 m2
-za dvojne građevine: 500 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 80 m2
-za dvojne građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne građevine 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,23
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,23
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,65
-za dvojne građevine: 0,65
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine
0,88 od čega je 0,23 koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-dvojne građevine
0,88 od čega je 0,23 koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 3 nadzemne etaže.
-najveća dopuštena visina građevina iznosi 10,5 m.
TIPA C:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi
600 m2;
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,23;
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,65;
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) 0,88 od čega je 0,23 koeficijent iskoristivosti (kis)
potpuno ukopane etaže;
-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;
-najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
3.Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije
apartmanske jedinice od granica građevnih čestica
-Udaljenost osnovne građevine od regulacijskog pravca za ostale (pristupne)
ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne ceste ne može
biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Građevine TIPA A, TIPA B i TIPA C koje će se graditi na slobodnostojeći
način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske
čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne
terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine
nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice
građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
Građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi kao dvojne/ ugrađene, tako da
će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu
građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine
(istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne
manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od
granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
4.Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa
najviše dvije apartmanske jedinice
-Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski
materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u
naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa mogu
biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između
17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije (otvorena krovišta).
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
-usporedo s obalnom crtom,
-usporedo u odnosu na okolne građevine,
-usporedo s prometnicom,
-usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.Uređenje građevnih čestica ugostiteljsko-turističke građevine sa
najviše dvije apartmanske jedinice
-Prostor na građevnoj čestici građevine uređivat će se na tradicionalan
način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama
starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi
dograđuju postojeće ili grade nove građevine.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja
podzida visine do najviše 1,5 m.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za
provođenje.
6.Priključivanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu
-Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu definira se u poglavlju 5. odredba za
provođenje ovog Plana.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu, komunalnu
i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne
infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na
kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
7.Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističku građevinu
sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,
-tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,
-krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici
građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim
zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako
imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m,
-najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
2.1.1.10.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa
smještajnim kapacitetima u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M15)
Članak 32.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M15) dopuštena
je gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajnim
kapacitetima (hotel, hotel baština, pansion i hotel - vrsta turistički
apartmani (ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske
jedinice)), te uređenje površina za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
HOTEL, HOTEL BAŠTINA I PANSION
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja hotela, hotela baština,
pansiona i smještaj pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, zabavni,
ugostiteljski, uslužni i sl.) koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Građevine ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili
povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo
gospodarski objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj
jednog prostora stambene namjene najveće dopuštene građevinske (bruto) površine
120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine
ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove
građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne smještajne građevine iznosi 80
kreveta.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 1,05, od čega
je 0,3 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati pod istim uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se
nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5 m za dvosmjerne i 4,5 m za
jednosmjerne ceste.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo.
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski
bazeni i terase, te graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim
komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim
zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako
imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima za nove građevine iz ovog članka.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE SA
NAJVIŠE DVIJE APARTMANSKE JEDINICE (HOTEL- VRSTA TURISTIČKI APARTMANI)
1.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja građevine sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani). Građevine
ugostiteljsko-turističke namjene nisu građevine za stalno ili povremeno
stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo gospodarski
objekti.
-Unutar građevine ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušten smještaj
stambene namjene.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke
namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
-Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije apartmanske
jedinice se mogu prenamijeniti u građevine stambene namjene uz uvjete određene
za nove građevine stambene namjene.
2.Oblik i veličina građevne čestice, veličina i smještaj građevina na
građevnoj čestici prema tipovima građevine:
-Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna ugostiteljsko-turistička
građevina sa najviše dvije apartmanske jedinice i uz nju pomoćna građevina,
ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.
TIPA A:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 300 m2
-iznimno za izgradnju samostojeće građevine najmanja dopuštena površina
građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se građevna
čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne i ugrađene građevine: 60 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne 150 m2
-ugrađene građevine 100 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,25
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,25
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,5
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,5
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine
0,75 od čega je 0,25 koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-dvojne i ugrađene građevine
0,75 od čega je 0,25 koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 2 nadzemne etaže
-najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m.
TIPA B:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 500 m2
-za dvojne građevine: 400 m2
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 60 m2
-za dvojne građevine: 6 0 m2
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi:
-za slobodnostojeće građevine 200 m2
-za dvojne građevine 150 m2
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,25
-za dvojne i ugrađene građevine: 0,25
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi:
-za slobodnostojeće građevine: 0,75
-za dvojne građevine: 0,75
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) iznosi:
-za slobodnostojeće građevine
1,00 od čega je 0,25 koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-dvojne građevine
1,00 od čega je 0,25 koeficijent
iskoristivosti (kis) potpuno
ukopane etaže
-najveći dopušteni broj etaža građevine je podrum i 3 nadzemne etaže.
-najveća dopuštena visina građevina iznosi 10,5 m.
TIPA C:
-najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine iznosi
500 m2;
-najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 100 m2;
-najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2;
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25;
-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75;
-ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) 1,00 od čega je 0,25 koeficijent iskoristivosti (kis)
potpuno ukopane etaže;
-najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3 nadzemne etaže;
-najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati pod istim uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
3.Udaljenost ugostiteljsko-turističke građevine sa najviše dvije
apartmanske jedinice od granica građevnih čestica
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene) između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na
udaljenostima manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i
manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim
građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete
iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Građevine TIPA A, TIPA B i TIPA C koje će se graditi na slobodnostojeći
način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske
čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne
terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine
nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice
građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
Građevine TIPA A i TIPA B koje će se graditi kao dvojne/ ugrađene, tako da
će se jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu
građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine
(istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne
manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
4.Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa
najviše dvije apartmanske jedinice
-Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski
materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u
naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.
-Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa mogu
biti dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između
17Ê i 23o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
ugostiteljsko-turističke namjene ili za solarije (otvorena krovišta).
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
-usporedo s obalnom crtom,
-usporedo u odnosu na okolne građevine,
-usporedo s prometnicom,
-usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.Uređenje građevnih čestica ugostiteljsko-turističke građevine sa
najviše dvije apartmanske jedinice
-Prostor na građevnoj čestici građevine uređivat će se na tradicionalan
način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama
starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi
dograđuju postojeće ili grade nove građevine.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za
provođenje.
6.Priključivanje ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice na prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
7.Uvjeti gradnje pomoćnih građevina uz ugostiteljsko-turističku građevinu
sa najviše dvije apartmanske jedinice
-Pomoćne građevine grade se kao jednoetažne uz građevine uz uvjet da:
-visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m,
-tlocrtna projekcija nije veća od 50 m2,
-krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-mogu se graditi do granice građevne čestice. Ako se grade na granici
građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim
zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako
imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m,
-najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
2.1.2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE -
KAMPOVA
2.1.2.1.Uvjeti smještaja kampa na površini / u zoni
ugostiteljsko-turističke namjene (T3)
Članak 33.
Površina/zona ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaća postojeće građevine
ugostiteljsko-turističke namjene (kamp).
Na površini/u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T3) dopušten je
smještaj ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima (kamp),
gradnja i rekonstrukcija postojećih građevina, te uređenje površina za smještaj
pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (T3)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Površina kampa je namijenjena za smještaj i uređenje kampa. Dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija postojećih građevina, te smještaj kampa (smještajnih
jedinica - smještaj na uređenom prostoru na otvorenom - na kamp mjestu i/ili
kamp parceli, u kućicama u kampu, bungalovima i sl.), pratećih sadržaja
(sportsko-rekreacijski, uslužni, ugostiteljski i sl.), te uređenje
sportsko-rekreacijskih, zelenih i parkovnih površina.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveća dopuštena gustoća korištenja iznosi 300 kreveta/ ha.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi
0,05.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,05, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,15 od čega je 0,1 koeficijent
iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija pojedinačne građevine iznosi 120 m2.
-Najveća dopuštena visina građevina iznosi 4,0 m.
-Postojeće građevine mogu se prenamijeniti i rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima određenim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - ugostiteljsko-turističke koje se
nalaze na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne
alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća
udaljenost, a dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u
prethodnoj alineji.
-Građevina mora biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje
6,0 m.
-Na građevnoj čestici kampa dopušteno je smjestiti više građevina pratećih
sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene uz uvjet da najmanja udaljenost
između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali
ne manje od 6,0 m.
-Smještajne jedinice u kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način.
-Građevine sa pratećim sadržajima (sanitarni čvorovi, otvoreni sportski,
rekreacijski, ugostiteljski, uslužni i zabavni sadržaji i sl.) moraju uz mjere
poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša biti više kategorije te
položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjima prirodnog krajolika.
-Iznimno, od uvjeta određenih ovim člankom, dopušta se na k.č. 1501/2 k.o.
Krk-grad gradnja građevine (sanitarni čvor, garderoba, kancelarije i pomoćni
prostori) max. tlocrtne projekcije 140 m2, max. etažnosti potpuno
ukopani podrum i 2 nadzemne etaže, najveće dopuštene visine 6,0 m.
-Iznimno, od uvjeta određenih ovim člankom, dopušta se na k.č. 1501/2 i
1501/3 k.o. Krk-grad gradnja građevine (ugostiteljski objekt) max. tlocrtne
projekcije 125 m2, max. etažnost prizemlje. Građevine mogu imati
građevni pravac na regulacijskom pravcu.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku
česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Građevna čestica mora se nalaziti uz prometnu površinu širine najmanje 5,5
m za dvosmjerne i 4,5 m za jednosmjerne.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo.
-Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično, trebaju se izvesti
tako da ne narušavaju izgled kampa, te da se ne promijeni prirodno otjecanje
voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Visina podzida ne
smije prelaziti 1,5 m, dok je nagib terena koji zahtjeva više podzida potrebno
rješavati terasasto.
-Kamp mora biti ograđen, a ograde se izgrađuju od kamena i zelenila, prema
lokalnim prilikama do maksimalno 1,10 metar, odnosno do visine koju određuje
postojeća konfiguracija terena.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao nive leta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine
(površine kampa) nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda,
buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama
na koje građevina ima utjecaj.
2.1.3.UVJETI SMJEŠTAJA PROIZVODNIH GRAĐEVINA (pretežito zanatske)
2.1.3.1.Uvjeti smještaja proizvodnih građevina - pretežito zanatske na
površini proizvodne namjene - pretežito zanatske (I2) - brodogradilište
Članak 34.
Na površini proizvodne namjene-pretežito zanatske (I2) dopuštena je gradnja
i rekonstrukcija postojećih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površina građevne čestice istovjetna je površini (I2) čiji su oblik i veličina
definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u skladu sa
značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja odgovarajućeg akta
kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina građevne čestice, prema
geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina
u funkciji brodogradnje, koja uključuje i smještaj pratećih sadržaja (uslužna,
ugostiteljsko- turistička, komunalno-servisna, trgovačka i sl. sadržaji u funkciji
osnovne namjene), te skladišnih kompleksa na način da ne ometaju proces osnovne
djelatnosti.
-Osim građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina dopušten je smještaj
prostora za manipulaciju, prometnih građevina i uređaja, te drugih građevina
prema zahtjevima tehnološkog procesa.
-Smještaj građevina stambene namjene nije dopušten.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,6.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,5 m (2 nadzemne etaže).
-Postojeće proizvodne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama
iz ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih
građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko
postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom
dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost
nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca
odnosno granice površine gospodarske namjene (proizvodne) prema cesti i
predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
-Postojeće građevine osnovne namjene - proizvodne koje se nalaze na manjoj
udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica
gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.
-Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema
načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
-Građevine mogu biti montažne, prema načelima iz prethodne alineje.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Kote prilaza pojedinim građevnim česticama potrebno je prilagoditi niveleti
prilazne ceste ili koti okolnog terena.
-Za građevne čestice određuje se II. kategorija uređenosti (pristupni put,
odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija).
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne
zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja visokog
zelenila i sl.
-Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona ili metala ili
kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
-Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice).
-Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice i visina ograde
između građevnih čestica iznosi 1,8 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopušten je
smještaj pomoćnih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu smjestiti do granice građevne čestice. Ako su
smještene na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građev noj čestici, moraju
biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na
građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4. UVJETI SMJEŠTAJA POSLOVNIH GRAĐEVINA (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne)
2.1.4.1.Uvjeti smještaja poslovnih građevina (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni poslovne namjene (K1)
Članak 35.
U zoni poslovne namjene (K1) grade se poslovne građevine i
rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije određena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne, trgovačke
i/ili komunalno servisne, a dopuštena je i gradnja sirane, uljare, klaonice,
bioplinskog postrojenja i sl. sadržaja) i rekonstruiraju postojeće građevine, a
dopušten je smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna
i društvena, ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreacijska, proizvodna
(pretežito zanatska) namjena, skladišni kompleksi i manji pogoni-obrtništvo) na
način da ne ometaju proces osnovne djelatnosti.
-Osim građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina dopušten je smještaj
prostora za manipulaciju, prometnih građevina i uređaja, te drugih građevina
prema zahtjevima tehnološkog procesa.
-Postojeće poslovne građevine druge namjene mogu se rekonstruirati i
prenamijeniti u poslovne građevine u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
-Smještaj građevina stambene namjene nije dopušten.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,1 od čega je 0,5
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,5 m (potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže). Ukopani ulazi podrumske garaže maksimalne širine 5,5 m i
stepeništa ulaza u podrum izuzimaju se kod mjerenja najniže točke terena.
-Postojeće poslovne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama iz
ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca
odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema cesti i
predstavlja granicu gradivog dijela čestice.
-Postojeće građevine osnovne namjene - poslovne koje se nalaze na manjoj
udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica
gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.
-Najmanja udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici iznosi
(h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar zaštitnog pojasa dijela postojeće
županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102) dopušteno je graditi u skladu sa
namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina«
i uvjetima gradnje za pojedine zone određenim ovim Odredbama, a sve uz uvjete nadležne
uprave za ceste. Zaštitni pojas dijela postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 -
Krk - D102) pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevine poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima
suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
-Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima prethodne alineje
u točki 4. ovog članka.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je
prilagoditi niveleti ceste ili koti okolnog terena.
-Za građevne čestice određuje se II. kategorija uređenosti (pristupni put,
odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija).
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne
zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja visokog
zelenila i sl.
-Ograde građevnih čestica poslovne namjene grade se od kamena, betona ili
metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i
živicom.
-Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti
neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi
građevne čestice).
-Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m.
-Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m. Ograde
mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2,0 m, kada je to potrebno zbog zaštite
građevine ili načina njezina korištenja.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.
Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan
konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao
niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju
lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
9.Iznimno, od odredbi ovog članka
A) Na formiranim građevnim česticama koje su određene dozvolama za upotrebu
(broj: UP/I-07-3197/88 od 25.11.1988 i klasa UP/I-361-05/90-01/7, ur.broj:
2142-07-90-5 od 12.04.1990.g.), te građevinskim dozvolama broj:UP/I-07-2460/
1987/AJ od 19.10.1987 i broj: UP/I-07-3040/04-1986/JM od 11.12.1986. dozvoljava
se rekonstrukcija uz slijedeće granične uvjete:
-upravne zgrade: etažnost S+P+3, visina 18,0 m, tlocrtna projekcija 1500 m2,
građevinska (bruto) površina građevine 4450 m2,
-dvije zgrade za smještaj radnika: kapaciteta ukupno 200 ležajeva, visine
12,0 m sa tri nadzemne etaže (P+2 ili S+P+1), tlocrtne projekcije jedne zgrade
910 m2 i građevinske (bruto) površine 2730 m2, tlocrtne
projekcije druge zgrade 780 m2 i građevinske (bruto) površine 2340 m2,
-ostali opći uvjeti:
-površinu formirane građevne čestice je dopušteno smanjiti isključivo radi
izgradnje infrastrukturnih sustava (prometnica i ostali infrastrukturni
sustavi).
-Najmanja dopuštena udaljenost građevnog pravaca od regulacijskog iznosi 10
m.
-Najmanja dopuštena udaljenost granica gradivog dijela čestice od granice
građevne čestice susjednih građevina iznosi 6 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2) /2, gdje su
h1 i h2 visine susjednih građevina, ali ne manje od 6 m.
-Građevine gospodarske namjene, koje se mogu graditi i kao montažne, treba
projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih
građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija
građenja.
-Najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovno ili
zaštitno zelenilo.
-Pristup na formiranu građevnu česticu je postojeći.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, a normativ, za minimalni broj
parkirališnih mjesta unutar gospodarske namjene iznosi 5 mjesta/1000m2
bruto izgrađene površine. Iznimno, za potrebe smještajnih građevina, parkiranje
ili garažiranje vozila rješava na izdvojenom parkiralištu/garaži u kontaktnoj
zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje
prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne
građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.
-Svi priključci na komunalnu infrastrukturu (elektronička komunikacijska
infrastruktura, elektroopskrba, vodoopskrba i odvodnja) su postojeći.
B) Hala za proizvodnju montažnih objekata
-Zbog tehnologije proizvodnje dozvoljava se visina koja iznosi 12,0 m (kao
prizemlje).
-Za istu građevinu građevne čestice k.č.1234/7,/6, 1235/2, 1236/4,/7 sve
k.o. Krk-grad formirat će se građevna čestica u skladu s uvjetima iz ovog
članka.
-Svi ostali uvjeti gradnje moraju biti u skladu s uvjetima iz ovog članka
(točke 1-8.).
C) Betonara za proizvodnju betona:
-Zbog tehnologije proizvodnje ima visinu silosa do 20,0 m. Locirana je na
k.č. 1234/6 k.o. Krk-grad.
-Građevna čestica formirat će se u skladu s uvjetima iz ovog članka kao i
svi ostali uvjeti gradnje koji moraju biti u skladu s uvjetima iz ovog članka
(točke 1-8.).
10.Iznimno, od odredbi ovog članka, za poslovnu građevinu (poslovnu
strukturu) na česticama z.č. 2108/14, 2108/15, 2108/18, 2108/20, 2108/21,
2108/22, 2108/23, 2108/24, 2108/25, 2108/26, 2113/2, 2113/3, 2113/4, 2114/2, 2114/3,
sve k.o. Krk-grad, dozvoljava se rekonstrukcija u obliku nadogradnje nad
postojećim natkrivenim terasama. Rekonstrukciju je potrebno izvesti istodobno
nad svim terasama, osim prve i zadnje jedinice u nizu koje se mogu
rekonstruirati u prvoj i u drugoj fazi. Za građevinu na navedenim česticama
obavezno je zadržavanje postojeće tlocrtne izgrađenosti (kig), etažnosti i
ukupne visine građevine prema građevinskoj dozvoli, a dozvoljava se povećanje
iskoristivosti čestice (kis) na 0,75.
-Građevina ima pristup na postojeću prometnicu.
-Građevina ima postojeće priključke na komunalnu infrastrukturu.
-Svi ostali uvjeti gradnje moraju biti u skladu s uvjetima iz ovog članka
(točke 1-8.).
11.Iznimno, od odredbi ovog članka, dopušteno je uklopiti poslovnu
građevinu turističkog biroa na z.č.1264/3 k.o. Krk-grad u Krku uz slijedeće
granične uvjete:
-Dozvoljena tlocrtna projekcija građevine iznosi 78,54 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kis) iznosi 0,25.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 3,0 m (prizemlje).
-Postojeće udaljenosti od granica građevne čestice se zadržavaju.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u kontaktnoj zoni osnovne
građevine, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže -
Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno
zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.
-Svi ostali uvjeti gradnje moraju biti u skladu s uvjetima iz ovog članka
(točke 1-8.).
12.Iznimno, od odredbi ovog članka, dopušteno je na formiranoj
građevnoj čestici temeljem Detaljnog plana uređenja kompleksa RED u zoni 29 na
predjelu Sv. Petar u gradu Krku (»SN PGŽ« br. 37/07), rekonstruirati postojeće
poslovne (trgovačke) građevine u Krku u smislu dogradnje parkirališno-garažnog
platoa iz razloga povećanja parkirališnih kapaciteta, te prilagođavanja
postojeće građevine u smislu funkcionalno-prostornog povezivanja sa planiranim
parkirališno-garažnim platoom (izmjena dimenzija otvora, proširenja hodnika,
izgradnja komunikacijske vertikale sa stubištem i dizalom te pokretne rampe i
sl. zahvata) uz slijedeće granične uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig građevne čestice iznosi
0,45.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis građevne čestice iznosi
0,90.
-Najveća dopuštena visina parkirališno-garažnog platoa iznosi 4,5 m.
-Najmanja dopuštena površina zelenila na građevnoj čestici iznosi 15%.
-Najmanja dopuštena udaljenost parkirališno-garažnog platoa od granice
građevne čestice iznosi 2,5 m. Iznimno, dopuštena je i manja udaljenost ukoliko
se parkirališno- garažni plato uklapa u formirane ozelenjene padine granične
zone.
-Pristup na katni parkirališni nivo ostvario bi se rekonstrukcijom postojećeg
pristupnog pravca sa županijske ceste. Na toj poziciji bi se zadržao kolni
pristup kompleksu (zadržao bi se postojeći kolni režim). Potrebno je zatražiti
suglasnost nadležnog tijela za upravljanje cestama.
-Prometna veza između katnog i parternog parkirališnog nivoa ostvarila bi se
kolnom prometnom rampom na građevnoj čestici.
-Postojeći kapacitet od cca 217 parkirališnih mjesta će se povećati na
ukupno najviše 350 parkirališnih mjesta.
13.Iznimno, od odredbi ovog članka dopušta se rekonstrukcija građevine
na dijelu ili formiranoj građevnoj čestici koja je određena građevinskom
dozvolom (klasa UP/I- 361-03/04-01/207; ur. broj: 2170-83-01-04-9-JM od 29.
listopada 2004.g.); i lokacijskom dozvolom (klasa: UP/I-350-05/ 03-01/484;
ur.broj: 2170-83-01-04-10-JM) uz slijedeće granične uvjete:
-Površina građevne čestice istovjetna je formiranoj građevnoj čestici
upravne zgrade komunalnog poduzeća ili njezinom dijelu, a smještena je u
poslovnoj zoni Sv. Petar u Krku.
-Namjena građevine je poslovna uz mogućnost smještaja svih ostalih pratećih
sadržaja. Osim navedene namjene dopušten je i smještaj solarne elektrane.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,7.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kis (ukupni) iznosi 1,1 (uračunat
je i podrum).
-Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi Po+2 nadz. etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,5 m.
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi pomoćne građevine koje se grade
kao prizemne, najveće dopuštene visine do 7,0 m.
-U sklopu rekonstrukcije građevine dopušten je smještaj solarne elektrane.
Fotonaponski paneli/kolektori se postavljaju u skladu sa tehnologijom. Solarni
fotonaponski paneli i kolektori se mogu postavljati na krovove građevina, ili
kao samostalne konstrukcije na građevnoj čestici.
-Građevine (spremišta/radionice) u funkciji solarne elektrane se moraju
svojim oblikovnim karakteristikama i uporabom građevinskih materijala
prilagoditi lokalnoj graditeljskoj tradiciji.
Kapacitet solarne elektrane
-Najveća dopuštena snaga solarne elektrane iznosi 499 kW.
Uvjeti za uređenje građevne čestice
-Ukopani ulazi u podrumske garaže maksimalne širine 6,5 m i stepeništa ulaza
u podrum širine do 2,0 m izuzimaju se kod mjerenja najniže točke terena.
-Udaljenost građevine od županijske ceste iznosi najmanje 10,0 m, a od
ostalih granica građevne čestice najmanje 6,0 m.
-Udaljenost fotonaponskih panela (koji se postavljaju kao samostalne
konstrukcije) od granice susjednih građevnih čestica iznosi najmanje 4,0 m.
-Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona ili metala ili
kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.
-Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih Odredbi za
provođenje.
-Najmanje 10% površine građevne čestice mora biti uređeno kao
parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu
-Građevna čestica mora imati pristup sa javne prometne površine.
Način i uvjeti priključenja građevne čestice na komunalnu i drugu
infrastrukturu
-Građevna čestica mora biti priključena na javnu vodoopskrbnu mrežu i sustav
odvodnje otpadnih voda.
-Građevna čestica mora biti priključena na elektroenergetsku mrežu radi
distribucije el. energije.
2.1.4.2.Uvjeti smještaja poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M21)
Članak 36.
U zoni mješovite namjene-pretežito poslovne (M21) grade se
poslovne građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne, trgovačke
i/ili komunalno servisne), a dopušten je smještaj pratećih sadržaja koji
upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička i
sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora
stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u poslovne građevine moguća
je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,25 od čega je 0,5
koeficijent iskoristivosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće poslovne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama iz
ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz kružni tok (na
kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) udaljenost građevnog pravca od
središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - poslovne koje se nalaze na manjoj
udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani
na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
9.Iznimka - Na k.č. 3523/2 i 3524/2 sve k.o. Krk-grad dopušteno je
postojeće građevine rekonstruirati u postojećim gabaritima, a dopuštena je i
gradnja podzemne etaže za koju najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig
iznosi 0,25. U građevinama se zadržava isključivo poslovna i/ili društvena
namjena. Ne dopušta se smještaj prohodne terase na krovu građevine. Nije
dopušten smještaj stambenih sadržaja. Parkiranje ili garažiranje vozila rješava
se u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz točke 5.1.
Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna
zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne
građevine.
10.Iznimka - Na k.č. 3568/1,5 sve k.o. Krk-grad dopušteno je
postojeću građevinu rekonstruirati i prenamijeniti iz poslovne u
poslovno-javno-društvenu te se omogućava izgradnja kino dvorane nadogradnjom
korpusa na katu iznad prostora marketa. U građevini nije dopušten smještaj
stambenih sadržaja. U sklopu zahvata dozvoljava se nadsvođenje kolno-pješačke
interne prometnice na način niveliranja razine prvog kata građevine s razinom
ulice koja prolazi sjevernom granicom građevne čestice. Na tako formiranom
platou organizirala bi se parkirna površina za potrebe poslovno-društvenih
programa u građevini. Za navedeni zahvat određuju se slijedeći granični uvjeti:
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija/površina planirane građevine s
platoom iznosi 3.389 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti s platoom (kig) iznosi 0,75.
-Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti s platoom nadzemno (kis)
iznosi 1,40, a sveukupni koeficijent iskoristivosti (kis) s potpuno ukopanim
podrumom iznosi 4,40.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (katnost P+2).
-Smještaj građevine je dopušten na regulacijskoj liniji i na granicama
građevne čestice prema susjednim česticama.
-Nije dopuštena prenamjena građevine u građevinu stambene i ugostiteljsko-turističke
namjene.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.3.Uvjeti smještaja poslovnih građevina (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M22)
Članak 37.
Zona mješovite namjene - pretežito poslovne (M22) obuhvaća
postojeću poslovnu građevinu (restoran) i građevine stambene namjene.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M22) dopušteno je
prenamijeniti i rekonstruirati postojeće građevine u poslovne, graditi poslovne
građevine (restorani, kavane, zabavni centri, klubovi, barovi, kockarnice i
sl.) i rekonstruirati postojeće građevine uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopušten je smještaj poslovnih građevina
(restorani, kavane, zabavni centri, klubovi, barovi, kockarnice i sl.).
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u poslovne građevine moguća
je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,25, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 0,5, od čega je
0,25 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,5 metara (potpuno ukopani
podrum i 1 nadzemna etaža).
-Postojeće poslovne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama iz
ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće poslovne građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj
udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dograđeni
dijelovi postojeće građevine moraju zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj
alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene)
između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od
onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice
susjednih građevnih čestica, ali ne manje 4,0 metra od granice građevne
čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena udaljenost
između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina) ali
ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću prometnicu.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala
visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice odnosno najviše do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
9.U zoni mješovite namjene-pretežito poslovne (M22) dopuštena
je rekonstrukcija postojećih stambenih građevina u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima, isključivo u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta
korištenja i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta korištenja i
rada smatra se:
-obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih
dijelova građevina u postojećim gabaritima,
-priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te
rekonstrukcija svih vrsta instalacija.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.4.Uvjeti smještaja poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) na površini mješovite namjene - pretežito poslovne (M23)
Članak 38.
Na površini mješovite namjene-pretežito poslovne (M23) dopuštena
je gradnja poslovne građevine uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površina građevne čestice je istovjetna površini (M23) čiji su
oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni
su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri uz uvjet da se prioritetno riješi
infrastruktura propisana ovim Odredbama.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja poslovne građevine (uslužna,
trgovačka i/ili komunalno servisna), a dopušten je smještaj pratećih sadržaja
koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička i
sportsko-rekreacijska namjena). U prizemlju je obavezan smještaj poslovne
namjene.
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora
stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m (potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže).
-Udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora (na kartografskim
prikazima označen oznakom »Kt«) iznosi najmanje 39,0 m, a udaljenost od ostalih
cesta iznosi najmanje 6,0.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s odredbama iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
2.1.4.5.Uvjeti smještaja poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) na površini mješovite namjene - pretežito poslovne (M24)
Članak 39.
Na površini mješovite namjene-pretežito poslovne (M24) dopuštena
je gradnja poslovne građevine uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površina građevne čestice je istovjetna površini (M24) čiji su
oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni
su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri uz uvjet da se prioritetno riješi
infrastruktura propisana ovim Odredbama.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja poslovne građevine (uslužna,
trgovačka i/ili komunalno servisna), a dopušten je smještaj pratećih sadržaja
koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička i
sportsko-rekreacijska namjena, garaža).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora
stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,0 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m (potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže).
-Udaljenost građevnog pravca od središnje točke rotora (na kartografskim
prikazima označen oznakom »Kt«) iznosi najmanje 39,0 m, a udaljenost od
sjeverne ceste iznosi najmanje 6,0.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu uvjetima za nove
građevine iz ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
2.1.4.6.Uvjeti smještaja poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M25)
Članak 40.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M25) grade se
poslovne građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne, trgovačke
i/ili komunalno servisne) a dopušten je smještaj pratećih sadržaja koji
upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička,
sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora
stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
-Prenamjena i rekonstrukcija građevina drugih namjena u poslovne građevine
dopuštena je pod uvjetima kao za nove građevine, a ukoliko ne zadovoljavaju te
uvjete dopuštena je prenamjena u postojećim gabaritima.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od čega je 0,5 koeficijent
iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće poslovne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama iz
ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom. Iznimno, ukoliko
su koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od određenih
ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu
poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja
postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - poslovne koje se nalaze na manjoj
udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja
dijelovi postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj
alineji. Iznimno, kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica
iznosi (h/2), ali ne manje 3,0 metra od granice građevne čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Širina prometnica uz građevnu česticu se ne određuje. Građevna čestica mora
imati osiguran pješački pristup.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje.
-Unutar građevne čestice dopušteno je uređenje površina namijenjenih
internim prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao nive leta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s ovim člankom. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja »Mjere
i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.7.Uvjeti smještaja poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M26)
Članak 41.
U zoni mješovite namjene-pretežito poslovne (M26) grade se
poslovne građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne, trgovačke
i/ili komunalno servisne), a dopušten je smještaj pratećih sadržaja koji
upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, uslužna i sportsko-rekreacijska
namjena).
-U poslovnim građevinama u zoni (M26) nije dopušten smještaj
stambenih sadržaja, osim unutar građevine na k.č. 3215 k.o. Krk-grad u kojoj je
dopušten smještaj jednog prostora stambene namjene, najveće dopuštene
građevinske bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u poslovne građevine moguća
je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,25 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće poslovne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama iz
ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - poslovne koje se nalaze na manjoj
udaljenosti od regulacijskog pravca od one iz prethodne alineje, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja
postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
člankom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.8.Uvjeti smještaja poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M11)
Članak 42.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M11) grade se
poslovne građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu jedinstvene građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne,
trgovačke i/ili komunalno servisne) a dopušten je smještaj pratećih sadržaja
koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička i
sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora
stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u poslovne građevine moguća
je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,25 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće poslovne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama iz
ovog članka. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje prema uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz
kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) udaljenost
građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - poslovne koje se nalaze na manjoj udaljenosti
od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati
pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće
građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica je
(h/2), ali ne manje 4,0 m od granice građevne čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovih Odredbi. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
9.Iznimno, na čestici z.č. 3352/2,/7, k.o. Krk-grad dozvoljava se
rekonstrukcija stambeno-poslovne građevine uz iznimne uvjete: maksimalni
dozvoljeni koeficijent izgrađenosti kig 0,38, maksimalni dozvoljeni koeficijent
iskoristivosti kis 0,6, maksimalna visina 7,63 m, odnosno katnost P+1+Pk, šest
samostalnih uporabnih cjelina, minimalno 14 parkirnih mjesta i 6% ozelenjene površine
čestice.
Ostali uvjeti određeni su ovim člankom (točke 1-8.).
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.9.Uvjeti smještaja poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M12)
Članak 43.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M12) grade se
poslovne građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 700 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu jedinstvene građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne,
trgovačke i/ili komunalno servisne) a dopušten je smještaj pratećih sadržaja
koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička i
sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora
stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u poslovne građevine moguća
je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 250 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,88 od čega je 0,23
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne
ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica je
(h/2), ali ne manje 4,0 m od granice građevne čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine iz ovog
članka.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a kojeg
predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Kod građenja građevine potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban
broj parkirališnih mjesta u skladu s normativom određenim ovim Odredbama.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna,
dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između
17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom
mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.Mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
2.1.4.10Uvjeti smještaja poslovne građevine (uslužne, trgovačke i/ili
komunalno-servisne) u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M15)
Članak 44.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M15) grade se
poslovne građevine i rekonstruiraju postojeće uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu jedinstvene građevne čestice grade se poslovne građevine (uslužne,
trgovačke i/ili komunalno servisne) a dopušten je smještaj pratećih sadržaja
koji upotpunjuju osnovnu namjenu (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička i
sportsko-rekreacijska namjena).
-Unutar građevine poslovne namjene dopušten je smještaj jednog prostora
stambene namjene, najveće dopuštene građevinske bruto površine 120 m2.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u poslovne građevine moguća
je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,25 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica je
(h/2), ali ne manje 4,0 metra od granice građevne čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove
građevine iz ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Kod građenja građevine potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban
broj parkirališnih mjesta u skladu s normativom određenim ovim Odredbama.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene
od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom
mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
2.1.4.11.Uvjeti smještaja poslovnih građevina (uslužne i trgovačke) u
zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a)
Članak 45.
U zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) dopušteno je
rekonstruirati postojeće i graditi građevine poslovne namjene (uslužne -
trgovine, restorani, kavane, klubovi, barovi, kockarnice, turist biroi i sl.
sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu zone) na zasebnim građevnim česticama
uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopušten je smještaj poslovne građevine (uslužne
- trgovine, restorani, kavane, zabavni centri, klubovi, barovi, kockarnice,
turist biroi i sl. sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu zone).
-Nije dopušteno graditi poslovne građevine - trgovačke centre, obrte,
proizvodne građevine, skladišta i druge sadržaje koji zahtijevaju intenzivan
promet ili na drugi način ometaju ugostiteljsko-turističku namjenu.
-Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine poslovne namjene
nije dopuštena.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi
0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,1, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum 0,2, od čega je
0,1 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopanog podruma.
-Najveća tlocrtna projekcija građevine iznosi 120 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m (potpuno ukopani podrum i 1
nadzemna etaža).
-Postojeće građevine poslovne namjene mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od
regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine
mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica je
(h/2), ali ne manje 4,0 metra od granice građevne čestice.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17o i 23o,
te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani
na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine nije dopušteno graditi.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim
tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
2.1.4.12.Uvjeti smještaja poslovne građevine na površini (lokalitetu) (K11)
unutar površine komunalne građevine KGg
Članak 46.
Na površini (lokalitetu) poslovne namjene (K11) unutar površine komunalne
građevine KGg dopuštena je prenamjena postojećih građevina u poslovne građevine
(uslužni, ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji) i rekonstrukcija u
postojećim gabaritima.
-Rekonstrukcija se odnosi na neophodno poboljšanje uvjeta korištenja i rada:
-obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih
dijelova građevina u postojećim gabaritima,
-priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te
rekonstrukcija svih vrsta instalacija,
-uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećih tlocrtnih i
visinskih gabarita.
-Građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže, s pripadajućim objektima i površinama i prikazani na
kartografskim prikazima br. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice ili na
izdvojenom parkiralištu/ garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s
normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju,
ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini
lokacije osnovne građevine.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene B zone grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.13.Uvjeti smještaja poslovne građevine na površini (lokalitetu) K12
Članak 47.
Na površini (lokalitetu) poslovne namjene K12 (k.č. 2518/1, / 2 i
/3 k.o Krk-grad) dopuštena je prenamjena u poslovne građevine i rekonstrukcija
građevine (uslužni, ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji) u postojećim
gabaritima.
1.oblik i veličina građevne čestice
-Građevna čestica je formirana na k.č. 2518/2 k.o. Krk- grad.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini čestica
k.č. 2518/1, /2 i /3 k.o Krk-grad.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je prenamjena u poslovnu namjenu i
rekonstrukcija građevine (uslužna - restoran) a dopušten je smještaj pratećih
sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je prenamjena i rekonstrukcija postojeće
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Na formiranoj postojećoj građevnoj čestici k.č. (k.č. 2518/2 k.o Krk-grad)
dopuštena je rekonstrukcija građevine u postojećim gabritima.
Za rekonstrukciju u smislu dogradnje određuju se slijedeći granični uvjeti:
-Najmanja dopuštena građevna čestica iznosi 500 m2.
-Na građevnoj čestici dopušten je smještaj jedne ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,3.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m (1 nadzemna etaža).
-Postojeća građevina može se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeća građevina ima veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija iste u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojeće građevine dopušta
se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeća građevina ima
veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeća građevina osnovne namjene koja se nalaze na manjoj udaljenosti od
regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, može se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost.
-Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica je
(h/2), ali ne manje 4,0 m od granice građevne čestice.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s
funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Priključci na komunalnu infrastrukturu su postojeći.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo.
-Građevna čestica se prema prometnoj površni uređuje sadnjom drveća i
ukrasnog zelenila uz uvjet da se ometa ulaz u građevinu.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na izdvojenom parkiralištu/
garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kon
taktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne
građevine (parkirališna površina P17).
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene grade se pomoćne
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovih Odredbi. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih Odredbi mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
2.1.4.14.Uvjeti smještaja poslovne građevine na površini (lokalitetu) K2
Članak 48.
Na površini poslovne (lokalitetu) namjene K2 (k.č. 2635 k.o Krk)
dopuštena je rekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine u poslovnu
građevinu (uslužnu / trgovačku - u sklopu građevine dopušten je smještaj
sadržaja konobe, suvenirnice i etno izložbenog prostora). Dopuštena je
rekonstrukcija u smislu dogradnja postojeće građevine koja se odnosi isključivo
na dogradnju volte sa balaturom sa jugoistočne strane građevine dimenzija 6,15
m x 4,0 m.
-Pristup je osiguran postojećim pješačkim pristupom.
-Parkiranje na građevnoj čestici se ne određuje.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
2.1.4.15.Uvjeti smještaja građevine mješovite namjene u zoni (M21)
Članak 49.
Za gradnju građevine mješovite namjene na dijelovima čestica z.č. 3543/1,
3544, 3545 sve k.o. Krk-grad utvrđuju se slijedeći granični uvjeti:
-Dozvoljavaju se dvije suterenske etaže za koje kig iznosi 0,65, a kis
iznosi 1,3 te prizemlje i kat za koje važi kig 0,25 i kis 0,50. Nivelacijska
kota poda prve etaže (suterena) može biti sukladna koti nivelete ulice
(Šetalište Sv. Bernardina), a do max. apsolutne kote 2,0 m. Kota poda treće
nadzemne etaže (prizemlje) određuje se do max. apsolutne kote 9,0 m, kota
vijenca određuje se do max. apsolutne kote 14,60 m. Građevinska linija je na
udaljenosti 50 m od šetališta Sv. Bernardina.
-Udaljenost građevine od ostalih granica građevne čestice iznosi najmanje
pola visine (h/2), ali ne manje od 6,0 m.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Proširenje ulica s jugozapadne strane čestice izvršit će se do propisane
širine ovim Odredbama, a na teret predmetnih čestica.
-Do izgradnje nove građevine dopuštena je rekonstrukcija benzinske crpke u
postojećim gabaritima. Benzinska crpka se ne može ukloniti do izmještanja na
planiranu lokaciju na lukobranu u luci Krk.
-Svi ostali uvjeti moraju biti u skladu s uvjetima iz članka 35. (točke
1-8.) ovih Odredbi.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene B/ C zone grada Krka« ovih Odredbi.
3.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 50.
Površine, površine (lokalitet) i zone u koje se smještaju građevine
društvenih djelatnosti označene su na kartografskim prikazima br.1. »Korištenje
i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Uvjeti smještaja, odnosno gradnje građevina i sadržaja društvenih
djelatnosti, određuju se u skladu s uvjetima površine ili zone unutar koje se
nalaze.
Građevine društvenih djelatnosti smještaju se na površinama/u zonama javne i
društvene namjene (D21, D22, D3, D41, D51,
D52, D6, D7 i D8), mješovite namjene (M11-5, M21,
M25-6), ugostiteljsko-turističke (T11a) i poslovne (K1).
Građevine mješovite namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od
dviju kombiniranih namjena.
3a.1.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI / U ZONI JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D21)
- starački dom na lokaciji Sv. Lucija
Članak 51.
Na površini/u zoni javne i društvene namjene (D21) dopuštena je
gradnja građevina staračkog doma i uređenje površina za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (D21)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja građevine za smještaj
sadržaja u funkciji staračkog doma (građevina za smještaj, prehranu i njegu
starijih osoba) i smještaj pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu
(prostorije za smještaj osoblja, prostorije za smještaj različitih vrsta
servisa i tehničkih pogona, prostorije za sportske i rekreacijske aktivnosti i
ostali sadržaji potrebni za funkcioniranje staračkog doma). Najveći dopušteni
kapacitet površine/zone (D21) iznosi 250 korisnika.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 1.000 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,9, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,4 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevinu osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3a.2.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI (lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D22)
U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE M11 - starački dom na lokaciji Mali Kartec
Članak 52.
Površina (lokalitet) javne i društvene namjene (D22) određena je
simbolom na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br.
4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini postojeće javne i društvene namjene (D22) dopuštena
je rekonstrukcija građevina i uređenje površina za smještaj sadržaja staračkog
doma i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje
i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, odnosno povećati (najveća
dopuštena površina nije ograničena) uz obvezu poštivanja uvjeta građenja iz ovog
članka.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija građevina za smještaj
sadržaja u funkciji staračkog doma (građevina za smještaj, prehranu i njegu
starijih osoba i sl.) i pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu.
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
-Najveći dopušteni kapacitet površine (lokaliteta) javne i društvene namjene
(D22) iznosi 190 korisnika.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je rekonstruirati postojeće građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od
regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dogradnja postojeće građevine
mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Kod rekonstrukcije građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod
povećanja smještajnih kapaciteta, parkiranje ili garažiranje vozila rješava se
unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u
skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3a.3.UVJETI SMJEŠTAJA U ZONI JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D3) - dom zdravlja u
Vinogradskoj ulici
Članak 53.
Zona javne i društvene namjene (D3) određena je na kartografskim prikazima
br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti i način gradnje«. Zona
je podijeljena u dva dijela na površine (D3a) i (D3b)
Površina (D3a)
Na površini javne i društvene namjene (D3a) dopuštena je
rekonstrukcija građevine doma zdravlja i uređenje površina za smještaj
građevine osnovne namjene i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje
i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, odnosno povećati (najveća
dopuštena površina nije ograničena) uz obvezu poštivanja uvjeta građenja iz
ovog članka.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija građevina za smještaj
sadržaja u funkciji doma zdravlja i pratećih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu
namjenu.
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je rekonstruirati postojeće građevine uz
slijedeće granične uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od
regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dograđeni dijelovi postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Kod rekonstrukcije građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, parkiranje
ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na
površini građevne čestice, ili u kontaktnoj zoni osnovne građevine (površina D3b)
u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u
mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu doma zdravlja dopuštena je gradnja
odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Površina (D3b)
Površina javne i društvene namjene (D3b) obuhvaća postojeće
parkirališne površine koje je dopušteno uređivati za potrebe građevine doma
zdravlja.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
3a.4.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI (lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D41)
U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE (M11) - dječji vrtić u ulici Smokvik
Članak 54.
Površina (lokalitet) javne i društvene namjene (D41) određena je
simbolom na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br.
4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini postojeće javne i društvene namjene (D41) dopuštena
je rekonstrukcija građevine i uređenje površina za smještaj sadržaja dječjeg
vrtića i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje
i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, odnosno povećati (najveća
dopuštena površina nije ograničena) uz obvezu poštivanja uvjeta građenja iz
ovog članka.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija građevine dječjeg
vrtića i uređenje površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru djece,
slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije,
parkirališni prostor i sl.)
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je rekonstruirati postojeće građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8 koeficijent
iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od
regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dograđeni dijelovi postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Kod rekonstrukcije građevine potrebno je na građevnoj čestici osigurati
potreban broj parkirališnih mjesta u skladu s normativom određenim ovim
Odredbama.
-Kod rekonstrukcije građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod
povećanja kapaciteta, parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar
građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s
normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju,
ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3a.5.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D51)
- srednja škola u Vinogradskoj ulici
Članak 55.
Površina javne i društvene namjene (D51) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini javne i društvene namjene (D51) dopuštena je
rekonstrukcija građevine škole (D51) i uređenje površina za smještaj
građevine osnovne namjene i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje
i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini D51
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija građevine škole i
uređenje površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru, sport i
rekreaciju djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.)
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je rekonstruirati postojeće građevine uz
slijedeće granične uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene koje se nalaze na manjoj udaljenosti od
regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod
uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a dograđeni dijelovi postojeće
građevine moraju zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj alineji. Iznimno, kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Kod rekonstrukcije građevine u smislu dogradnje i nadogradnje, ili kod
povećanja kapaciteta, parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar
građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s
normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju,
ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu škole dopuštena je gradnja odnosno
rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 m i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3a.6.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI (lokalitet) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE (D52)
U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE (M25) - osnovna škola u staroj gradskoj
jezgri
Članak 56.
Površina (lokalitet) javne i društvene namjene (D52) određena je
simbolom na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br.
4. »Uvjeti i način gradnje«.
Na površini postojeće javne i društvene namjene (D52) dopuštena
je rekonstrukcija građevine i uređenje površine za smještaj sadržaja škole i
pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje
i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, odnosno povećati (najveća
dopuštena površina nije ograničena) uz obvezu poštivanja uvjeta građenja iz
ovog članka.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija građevine škole i
uređenje površina za prateće sadržaje (vanjske površine za igru, sport i
rekreaciju djece, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne
komunikacije, parkirališni prostor i sl.)
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je rekonstruirati postojeće građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet
da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 3,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Iznimno, ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim člankom.
-Građevine se mogu povezati pothodnikom (toplom vezom između zgrade škole i
školske sportske dvorane) ispod javne površine koja dijelu građevnu česticu
škole na dva dijela.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću javnu površinu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za hortikulturno uređenje čestice.
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za parkiranje.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka« ovih Odredbi.
3a.7.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI (lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE
(D6) U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE M25 - multimedijalni centar u staroj
gradskoj jezgri
Članak 57.
Površina (lokalitet) javne i društvene namjene (D6) određena je simbolom na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini javne i društven namjene - multimedijalnog centra (D6) dopuštena
je gradnja, prenamjena postojeće građevine u multimedijalni centar i
rekonstrukcija i uređenje površine za smještaj sadržaja multimedijalnog centra
i pratećih sadržaja, u skladu sa mišljenjem nadležnog Konzervatorskog odjela uz
slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje
i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, odnosno povećati (najveća
dopuštena površina nije ograničena) uz uvjet poštivanja uvjeta građenja iz ovog
članka.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je prenamjena postojeće građevine u
multimedijalni centar, rekonstrukcija i i uređenje površina za prateće
sadržaje.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici (k.č. 3005/1 k.o. Krk) dopušteno je prenamijeniti,
graditi i rekonstruirati postojeće građevine do slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 1,0.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
3,4, ukupni koeficijent iskorištenosti (kis) s potpuno ukopanim podrumom iznosi
4,4.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m (potpuno ukopani podrum i
4 nadzemne etaže).
-Dopušten je smještaj građevine na regulacijskoj liniji i na granicama
građevne čestice prema susjednim česticama.
-Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka« ovih Odredbi.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću javnu površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za hortikulturno uređenje čestice.
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za parkiranje.
7.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz članka 137.
ovih Odredbi za provođenje.
3a.8.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI (lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE
(D7) U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE (M25) - dom biskupa Mahnića
Članak 58.
Površina (lokalitet) javne i društvene namjene (D7) određena je simbolom na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini javne i društvene namjene (D7) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija i uređenje površine za smještaj sadržaja vjerske građevine -
doma, u skladu sa mišljenjem nadležnog Konzervatorskog odjela uz slijedeće
granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje
i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, odnosno povećati (najveća
dopuštena površina nije ograničena) uz uvjet poštivanja uvjeta građenja iz ovog
članka.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija vjerske građevine -
doma (polivalentna dvorana, biblioteka, višenamjenska učionica, prostorije za
edukaciju, kulturne i vjerske aktivnosti, izložbeni prostori i ostali sadržaji
u funkciji doma) i uređenje površina za prateće sadržaje (vanjske površine za
edukaciju, slobodne zelene površine, gospodarsko dvorište, interne komunikacije
i sl.)
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je rekonstruirati postojeće građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 1,0.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
3,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 4,5 od čega je 1,0
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 14,0 m (potpuno ukopani podrum i
4 nadzemne etaže).
-Iznimno, ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim člankom. Iznimno, ukoliko su
koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od
određenih ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u
svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao
dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet
da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Ukoliko ima više građevina na građevnoj čestici, najmanja dopuštena
udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih
građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i arhitektonskim
obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću javnu površinu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za hortikulturno uređenje čestice.
-Ovim Odredbama nisu određeni uvjeti za parkiranje.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građev noj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz članka 137.
ovih Odredbi za provođenje.
3a.9.UVJETI SMJEŠTAJA NA POVRŠINI (lokalitetu) JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE
(D8) U ZONI MJEŠOVITE NAMJENE (M11) - vatrogasni dom u ulici Stjepana
Radića
Članak 59.
Površina (lokalitet) javne i društvene namjene (D8) određena je simbolom na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini postojeće javne i društvene namjene (D8) dopuštena je
rekonstrukcija građevine i uređenje površine za smještaj sadržaja vatrogasnog
doma i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Površinu postojeće građevne čestice dopušteno je smanjiti u svrhu izgradnje
i rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture, odnosno povećati (najveća
dopuštena površina nije ograničena) uz obvezu poštivanja uvjeta građenja iz
ovog članka.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je rekonstrukcija građevine vatrogasnog
doma i uređenje površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.)
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je rekonstruirati postojeće građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,3 od čega je 0,8
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 11,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Iznimno, ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od
propisane ovim člankom, dozvoljava se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dozvoljava se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dozvoljava se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanim ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet
da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije alineje.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću prometnicu.
-Postojeća građevna čestica priključena je na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja odnosno rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3a.10.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI MJEŠOVITE
NAMJENE - PRETEŽITO POSLOVNE M25
Članak 60.
Osim građevina javne i društvene namjene određenih člancima 51-59. u zoni
mješovite namjene - pretežito poslovne M25 dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija javnih i društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i
zdravstvene, kulturne i vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja i rekonstrukcija građevina
predškolske, školske, socijalne, zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i
uređenje površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine, igrališta,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
-Prenamjena i rekonstrukcija građevina drugih namjena u javne i društvene
građevine dopuštena je pod uvjetima kao za nove građevine, a ukoliko ne
zadovoljavaju te uvjete dopuštena je prenamjena u postojećim gabaritima.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i rekonstruirati građevine
predškolske, školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske namjene do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod vjerskih građevina može biti
veća od 10,5 m.
-Postojeće građevine javne i društvene namjene mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, ukoliko su
koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od
određenih ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u
svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao
dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne i društvene koje se nalaze na
manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu
se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno,
kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 3,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih građevina vjerske namjene.
4.oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju biti oblikovanjem sukladne s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Širina prometnica uz građevnu česticu se ne određuje. Građevna čestica mora
imati osiguran pješački pristup.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje.
-Unutar građevne čestice dopušteno je uređenje površina namijenjenih
internim prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao nive leta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih
Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka« ovih Odredbi.
3a.11.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U ZONAMA
MJEŠOVITE NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE/ POSLOVNE M11, M15,
M21, M26
Članak 61.
Osim građevina javne i društvene namjene određenih člancima 51-59. u zonama
mješovite namjene - pretežito stambene/poslovne (M11, M15,
M21, M26) dopuštena je gradnja i rekonstrukcija javnih i
društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i zdravstvene, kulturne i
vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične
uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja i rekonstrukcija građevina
predškolske, školske, socijalne, zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i
uređenje površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine, igrališta,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i rekonstruirati predškolske,
školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske namjene građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,35 od čega je 0,6
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod vjerskih građevina može biti
veća od 10,5 m.
-Postojeće javne i društvene građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz
kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) udaljenost
građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne i društvene koje se nalaze na
manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu
se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno,
kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevne čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih vjerskih građevina.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju biti oblikovanjem sukladne s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih
Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
9.Iznimno, od odredbi ovog članka dopuštena je rekonstrukcija
građevina javne i društvene namjene (Gradske uprave, Ministarstva unutarnjih
poslova, Suda i Hrvatske pošte) uz slijedeće granične uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Ostali uvjeti istovjetni su uvjetima iz ovog članka (točke 1- 8.).
10.Iznimno od odredbi ovog članka, na k.č. 3523/2 i 3524/2 sve k.o.
Krk-grad dopušteno je postojeće građevine rekonstruirati u postojećim
gabaritima, a dopuštena je i gradnja podzemne etaže za koju najveći dopušteni
koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,25. U građevinama se zadržava isključivo
društvena i/ili poslovna namjena. Ne dopušta se smještaj prohodne terase na
krovu građevine. Nije dopušten smještaj stambenih sadržaja. Parkiranje ili
garažiranje vozila rješava se u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s
normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju,
ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini
lokacije osnovne građevine.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
3a.12.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI MJEŠOVITE
NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE M12
Članak 62.
Osim građevina javne i društvene namjene određenih člancima 51-59. u zoni
mješovite namjene - pretežito stambene M12, dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija javnih i društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i
zdravstvene, kulturne i vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja i rekonstrukcija građevina
predškolske, školske, socijalne, zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i
uređenje površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine, igrališta,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i rekonstruirati predškolske,
školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske namjene građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,88 od čega je 0,23
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod vjerskih građevina može biti
veća od 10,5 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne
ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih vjerskih građevina.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju biti oblikovanjem sukladne s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih
Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3a.13UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI MJEŠOVITE
NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE M13
Članak 63.
Osim građevina javne i društvene namjene određenih člancima 51-59. u zoni
mješovite namjene-pretežito stambene M13 dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija javnih i društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i
zdravstvene, kulturne i vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja i rekonstrukcija građevina
predškolske, školske, socijalne, zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i
uređenje površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine, igrališta,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i rekonstruirati predškolske, školske,
zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske namjene građevine do slijedećih
graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,4 od čega je 0,6
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod vjerskih građevina može biti
veća od 10,5 m.
-Postojeće javne i društvene građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne i društvene koje se nalaze na
manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu
se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno,
kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih vjerskih građevina.
4.oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju biti oblikovanjem sukladne s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih
Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3a.14.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI MJEŠOVITE
NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE (M14)
Članak 64.
Osim građevina javne i društvene namjene određenih člancima 51-59. u zoni
mješovite namjene -pretežito stambene (M14) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija javnih i društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i
zdravstvene, kulturne i vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 650 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja i rekonstrukcija građevina
predškolske, školske, socijalne, zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i
uređenje površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine, igrališta,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,4.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5.
-Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 9,0 m.
-Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije nadzemne etaže (građevne čestice
uz Ružmarinsku ulicu prizemlje + kat, a ostale građevne čestice suteren ili
podrum koji nije potpuno ukopan+prizemlje).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 5,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju biti oblikovanjem sukladne s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne
infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na
kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih
Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
3a.15.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI POSLOVNE
NAMJENE (K1)
Članak 65.
Osim građevina javne i društvene namjene određenih člancima 51-59. u zoni
poslovne namjene (K1) dopuštena je gradnja i rekonstrukcija javnih i
društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i zdravstvene, kulturne i
vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće
granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja i rekonstrukcija građevina
predškolske, školske, socijalne, zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i
uređenje površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine, igrališta,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i rekonstruirati predškolske,
školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske namjene građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,9 od čega je 0,3
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže). Iznimno, visina zvonika kod vjerskih građevina može biti veća
od 8,0 m.
-Postojeće javne i društvene građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost
nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne i društvene koje se nalaze na
manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu
se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno,
kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih vjerskih građevina.
-Na površinama koje su smještene unutar zaštitnog pojasa dijela postojeće
županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102) dopušteno je graditi u skladu sa
namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina«
i uvjetima gradnje za pojedine zone određenim ovim Odredbama, a sve uz uvjete
nadležne uprave za ceste. Zaštitni pojas dijela postojeće županijske ceste
Ž5131 (D102 - Krk - D102) pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom
prikazu 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne
zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju biti oblikovanjem sukladne s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih
Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3a.16.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U ZONI
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE (T11a)
Članak 66.
Osim građevina javne i društvene namjene određenih člancima 51-59. u zoni
ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija javnih i društvenih građevina (predškolske, školske, socijalne i
zdravstve ne, kulturne i vjerske) i uređenje površine za smještaj pratećih
sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U sklopu građevne čestice dopuštena je gradnja i rekonstrukcija građevina
predškolske, školske, socijalne, zdravstvene. kulturne i vjerske namjene i
uređenje površina za prateće sadržaje (slobodne zelene površine, igrališta,
gospodarsko dvorište, interne komunikacije, parkirališni prostor i sl.).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi i rekonstruirati predškolske,
školske, zdravstvene, socijalne, kulturne i vjerske namjene građevine do
slijedećih graničnih uvjeta:
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,2, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,4 od čega je 0,2
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m (potpuno ukopani podrum i 1
nadzemna etaže). Iznimno, visina zvonika kod vjerskih građevina može biti veća
od 5,0 m.
-Postojeće javne i društvene građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - javne i društvene koje se nalaze na
manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu
se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno,
kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Nije dopuštena prenamjena postojećih vjerskih građevina.
4.oblikovanje građevina
-Građevine javne i društvene namjene moraju biti oblikovanjem sukladne s
izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala
i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekon strukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih
Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3.b.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTA I
REKREACIJE
Članak 67.
Površine i zone u koje se smještaju građevine sporta i rekreacije
razgraničene su na kartografskom prikaz br. 1 »Korištenje i namjena površina«.
Grafički dio uvjeta i način gradnje građevina sporta i rekreacije prikazani
su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Građevine sporta i rekreacije smještaju se u slijedećim površinama/zonama:
-površini/zoni sportsko-rekreacijske namjene - sportski
centar Krk (R12)
-površina/zoni sportsko-rekreacijske namjene - sportski
bazen Dražica (R13),
-površina/zoni sportsko-rekreacijske namjene - vodeni
park (R14),
-zonama mješovite namjene (M11-5, M25-6),
ugostiteljsko- turističke namjene (T11a, T3) i poslovne namjene K1)
-zoni sportsko-rekreacijske namjene uz obalu / uređena plaža (R31
- plaža Portapižana)
-zoni sportsko-rekreacijske namjene uz obalu / uređena plaža (R310
- Gradska plaža)
-zoni sportsko-rekreacijske namjene uz obalu / uređena plaža (R311
- plaža Dražica)
3.b.1.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA NA POVRŠINI / U ZONI
SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R12) - sportski centar Krk uz ulicu
Slavka Nikolića
Članak 68.
Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene (R12) određena je
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini/u zoni sportsko-rekreacijske namjene (R12) dopuštena
je gradnja i rekonstrukcija građevina i uređenje površine za smještaj sadržaja
sportskog centra i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 4.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (R12)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Površina/zona je namijenjena izgradnji dvorane sa pratećim sadržajima
(svlačionice, recepcija, ugostiteljski, uslužni i slični sadržaji u funkciji
osnovne namjene), građevine boćarskog kluba, glavnog terena sa atletskom stazom
i ostalim sadržajima, pomoćnih terena i igrališta, natkrivenih terena
(boćalište i sl.), natkrivene tribine u sklopu kojih se smještaju prateći
sadržaji (spremišta, svlačionice, klupske prostorije, ugostiteljsko-uslužni
sadržaji i sl.).
-Nije dopuštena prenamjena građevine.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,6 od čega je 0,8 koeficijent
iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - sportsko-rekreacijske koje se nalaze
na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje,
mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost, a
dogradnja postojeće građevine mora zadovoljiti uvjete određene u prethodnoj
alineji. Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene)
između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od
onih iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno
gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne
infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani na
kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3.b.2.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA NA POVRŠINI / U ZONI
SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R13) - sportski bazen Dražica
Članak 69.
Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene (R13) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini / u zoni sportsko-rekreacijske namjene (R13)
dopuštena je gradnja građevina i uređenje površine za smještaj sadržaja
sportskog bazena i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (R13)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Površina/zona je namijenjena gradnji građevine sa zatvorenim sportskim
bazenom (kategorija »mali bazen« polivalentne namjene (vaterpolo, kratke pruge)
sa tribinama i pratećim sadržajima (dopušten je smještaj ugostiteljskih,
uslužnih, trgovačkih i sl. sadržaja u funkciji osnovne namjene).
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,6.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,6 od čega je 0,8
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (Po+S2+S1+Pk ili ostale
kombinacije nadzemnih etaža).
-Dopušten je smještaj građevine na regulacijskoj liniji i na granicama prema
susjednim građevnim česticama.
-Kapacitet bazena iznosi cca 450 gledatelja i cca 120 ostalih korisnika.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina podzida
iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, a iznimno se rješava u kontaktnoj
zoni osnovne građevine u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje
prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne
građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevine osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3.b.3.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA NA POVRŠINI / U ZONI
SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE (R14) - vodeni park
Članak 70.
Površina/zona sportsko-rekreacijske namjene (R14) određena je na
kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 4. »Uvjeti
i način gradnje«.
Na površini / u zoni sportsko-rekreacijske namjene (R14)
dopuštena je gradnja građevina i uređenje površine za smještaj sadržaja vodenog
parka i pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 5.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (R14)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Površina/zona je namijenjena izgradnji vodenog parka, i to:
-Otvorenih, poluotvorenih (natkrivenih) i/ili zatvorenih rekreacijskih i/ili
plivačkih bazena, fontana, umjetnih jezera, svi s mogućnošću vodenih efekata i
atrakcija (vodoskoci, prskalice, vodene i podvodne masaže, umjetni valovi,
umjetna rijeka (voda tekućica), umjetni otoci, mostovi, tematske scenografije,
zelenilo i sl.),
-Otvorenih, poluotvorenih (natkrivenih) i/ili zatvorenih splash bazena za
skokove, s nadgrađenim pristupnim montažnim konstrukcijama, odnosno napravama,
skakaonicama, postrojenjima i uređajima sportske i rekreacijske namjene -
vodenim atrakcijama, kao što su otvoreni, poluotvoreni ili zatvoreni, ravni ili
zavojiti tobogani za spuštanje, cijevi za spuštanje i sl.,
-Sportsko-rekreacijskih građevina sa pratećim sadržajima (uslužni,
ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji u funkciji osnovne namjene).
-Površine sportske i rekreacijske namjene, kao što su otvorena sportska i
rekreacijska igrališta (tenis teren, odbojkaško igralište, mini-golf, dječje
igralište, košarkaško igralište, boćalište, stolni tenis, i sl. sadržaji).
Površine otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta mogu iznositi najviše 5.000
m2.
-Najveća dopuštena pojedinačna površina otvorene vodene površine iznosi 1500
m2, a ukupna 7.000 m2. Natkriveni i zatvoreni bazeni i
ostale vodne atrakcije su uračunati u površine sportsko-rekreacijskih građevina
za koje su uvjeti određeni u točki 3. ovog članka.
-Na građevnim česticama unutar zone sportsko rekreacijske namjene mogu se
graditi kolne, kolno pješačke i pješačke površine, površine za promet u
mirovanju, otvorene, poluotvorene i zatvorene građevine i/ili dijelovi
građevina za smještaj vozila - (parkirališne podzemne i/ili nadzemne zgrade
i/ili platforme), te uređivati javne i zaštitne zelene površine i postavljati
urbana oprema.
-Kapacitet vodenog parka iznosi 22 m2 otvorenih površina/
korisniku.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,9 od čega je 0,3
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 m (potpuno ukopani podrum i
2 nadzemne etaže). Iznimno, naprave u funkciji vodenog parka (tobogani,
skakaonice i sl.) mogu biti i veće visine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine
određene ovim člankom. Iznimno, ukoliko su koeficijenti izgrađenosti i
iskorištenosti postojećih građevina veći od određenih ovim člankom, dopuštena
je i rekonstrukcija postojećih građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta
korištenja i rada, ali najviše kao dogradnja postojeće građevine do 10%
građevinske (bruto) površine.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevine osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1 m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz
ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovog članka mogu se
rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3.b.4.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA U ZONI MJEŠOVITE
NAMJENE - PRETEŽITO POSLOVNE (M25) - jezgra
Članak 71.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M25) dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površina
za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Zona je namijenjena gradnji i rekonstrukciji sportsko- rekreacijskih
građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.
-Prenamjena i rekonstrukcija građevina drugih namjena u
sportsko-rekreacijske građevine dopuštena je pod uvjetima kao za nove
građevine, a ukoliko ne zadovoljavaju te uvjete dopuštena je prenamjena u
postojećim gabaritima.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0 od čega je 0,5
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine sportsko-rekreacijske namjene mogu se rekonstruirati u
skladu s odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću
etažnost i visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u
postojećim visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za
dogradnje postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim
člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, ukoliko su
koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti postojećih građevina veći od
određenih ovim člankom, dopuštena je i rekonstrukcija postojećih građevina u
svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada, ali najviše kao
dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - sportsko-rekreacijske koje se nalaze
na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje,
mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udalje nost.
Iznimno, kod interpolacija građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 3,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu *
-Širina prometnica uz građevnu česticu se ne određuje. Građevna čestica mora
imati osiguran pješački pristup.
-Postojeće građevne čestice priključene su na postojeću komunalnu
infrastrukturu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje.
-Unutar građevne čestice dopušteno je uređenje površina namijenjenih
internim prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine se mogu graditi uz građevine osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna,
dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između
17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka« ovih Odredbi.
3.b.5.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA U ZONAMA MJEŠOVITE
NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE/POSLOVNE M11, M15, M21,
M26
Članak 72.
U zonama mješovite namjene stambene/poslovne (M11, M15,
M21, M26) dopuštena je gradnja i rekonstrukcija
sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površine za smještaj
sportsko-rekreacijskih građevina i pratećih sadržaja uz slijedeće granične
uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i rekonstrukciji sportsko- rekreacijskih
građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,35 od čega je 0,6
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće sportsko-rekreacijske građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz
kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) udaljenost
građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - sportsko-rekreacijske koje se nalaze
na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje,
mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz pre thodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevine osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene B i C zone grada Krka« ovih Odredbi.
3.b.6.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA U ZONI MJEŠOVITE
NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE (M12)
Članak 73.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M12) dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površine
za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i rekonstrukciji sportsko- rekreacijskih
građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,88 od čega je 0,23
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne
ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i prikazani
na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevine osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A,B i C zone grada Krka« ovih Odredbi
ukoliko se područje nalazi u jednoj od zaštićenih zona.
3.b.7.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA U ZONI MJEŠOVITE
NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE (M13)
Članak 74.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M13) dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površine
za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i rekonstrukciji sportsko- rekreacijskih
građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,4 od čega je 0,6 koeficijent
iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće sportsko-rekreacijske građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - sportsko-rekreacijske koje se nalaze
na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje,
mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevine osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim
zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako
imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3.b.8.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA U ZONI MJEŠOVITE
NAMJENE - PRETEŽITO STAMBENE (M14)
Članak 75.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M14) dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površine
za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 650 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i rekonstrukciji sportsko- rekreacijskih
građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5.
-Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 9,0 m.
-Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije nadzemne etaže (građevne čestice
uz Ružmarinsku ulicu prizemlje + kat, a ostale građevne čestice suteren ili
podrum koji nije potpuno ukopan+prizemlje).
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,4.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 5,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevine osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.
Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3b.9.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA U ZONI POSLOVNE
NAMJENE (K1)
Članak 76.
U zoni poslovne namjene (K1) dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina i uređenje površine za smještaj
pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i rekonstrukciji sportsko- rekreacijskih
građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,6, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,9 od čega je 0,3
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m (potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže).
-Postojeće sportsko-rekreacijske građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale (pristupne)
ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne može biti
manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - sportsko-rekreacijske koje se nalaze
na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje, mogu
se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost. Iznimno,
kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između postojećih
susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac
uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim
uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 metra.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
-Na površinama koje su smještene unutar zaštitnog pojasa dijela postojeće
županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102) dopušteno je graditi u skladu sa
namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina«
i uvjetima gradnje za pojedine zone određenim ovim Odredbama, a sve uz uvjete
nadležne uprave za ceste. Zaštitni pojas dijela postojeće županijske ceste
Ž5131 (D102 - Krk - D102) pod posebnim režimom korištenja označen je na
kartografskom prikazu 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere
posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Građevine moraju biti oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim
obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine: uz građevinu osnovne namjene dopuštena je gradnja i
rekonstrukcija postojećih pomoćnih građevina uz slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti jednostrešna,
dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha između
17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Iznimno, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz ovih
Odredbi mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3.b.10.UVJETI SMJEŠTAJA SPORTSKO-REKREACIJSKIH GRAĐEVINA U ZONI
UGOSTITELJSKO- TURISTIČKE NAMJENE (T11a)
Članak 77.
U zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T11a) dopuštena je
gradnja i rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih građevina, te uređenje površine
za smještaj pratećih sadržaja uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi
500 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Zona je namijenjena izgradnji i rekonstrukciji sportsko- rekreacijskih
građevina i smještaju ostalih pratećih sadržaja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,2, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,4 od čega je 0,2
koeficijent iskorištenosti (kis) potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m (potpuno ukopani podrum i 1
nadzemna etaže).
-Postojeće sportsko-rekreacijske građevine mogu se rekonstruirati u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene - sportsko-rekreacijske koje se nalaze
na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca od onih iz prethodne alineje,
mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost.
Iznimno, kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne alineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni
pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o
lokalnim uvjetima.
-Građevina mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od granice susjedne
građevine čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Ukoliko ima više građevina osnovne namjene na građevnoj čestici, najmanja
dopuštena udaljenost između građevina iznosi (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine
susjednih građevina) ali ne manje od 6,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije alineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Građevina mora biti oblikovanjem sukladna s izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima uz upotrebu postojanih materijala i boja.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê, a
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja građevine.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem
krajobraznog projekta.
-Unutar građevne čestice grade se i uređuju površine namijenjene internim
prometnim komunikacijama i parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,1 m.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosom terenu, najveća dopuštena visina
podzida iznosi 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine mogu se graditi uz građevine osnovne namjene uz
slijedeće granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine, ne prelazi visinu od 4,0 metra i jednoetažna je.
-Najveća tlocrtna projekcija iznosi 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s odredbama ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
3.b.16.UVJETI SMJEŠTAJA U ZONI UREĐENE PLAŽE - Portapižana (R31)
Članak 78.
Zona uređene plaže - Portapižana (R31) predstavlja kopnenu
površinu s pripadajućim morskim pojasom.
Unutar zone Portapižana (R31), kartografskim prikazom 1.
»Korištenje i namjena površina« i 4. »Uvjeti i način gradnje«, dopušteno je
planirati dvije ili više površina (parcela) uređene plaže unutar kojih je
moguće:
-Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i
ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl).
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,1.
-Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine može iznositi 120 m2.
-Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi jednu etažu, a maksimalna
visina je 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena,
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê i
pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Dopuštena je izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,
najveće dopuštene visine do 1,5 m.
-Dopuštena je izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim
potrebama radi pristupa moru.
-Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno
odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s
javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.
-Parkiranje vozila predviđeno je na površinama javnih parkirališta P17.
-Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u
skladu s odredbama Plana.
-Dopuštena je izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodoopskrbna mreža,
hidrantska, kanalizacijska mreža, niskonaponska elektroenergetska
infrastruktura, javna rasvjeta, elektronička komunikacijska infrastruktura) uz
uvjete određene u točki 5. (članci 119-129).
-Plaže je potrebno hortikulturno urediti.
-Dopušteno je postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i
osmatračnica za nadzornika plaže,
-Dopušteno je postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi
za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.,
-Dopušteno je postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,
-Ovim Planom su osigurani pristupni putevi (putevi evakuacije) na plažu s
kopnene i morske strane.
Članak 79.
U cilju održavanja, unapređenja i zaštite kupališta iz članka 78. ovih
Odredbi za provođenje, omogućavaju se slijedeći zahvati na uređenju
plaža/kupališta:
-renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u
prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
-sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja
plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
-uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata
radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju
prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićeni B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
3.b.17.UVJETI SMJEŠTAJA U ZONI UREĐENE PLAŽE - Gradska plaža (R310)
Članak 80.
Zona uređene plaže - Gradske plaže (R310) predstavlja kopnenu
površinu s pripadajućim morskim pojasom širine cca 50 metara.
Unutar zone Gradske plaže (R310), kartografskim prikazom 1.
»Korištenje i namjena površina« i 4. »Uvjeti i način gradnje«, dopušteno je
planirati dvije ili više površina (parcela) uređene plaže unutar kojih je
moguće:
-Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i
ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl).
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,1.
-Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine može iznositi 120 m2.
-Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi jednu etažu, a maksimalna
visina je 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena,
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê i
pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Dopuštena je izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,
najveće dopuštene visine do 1,5 m.
-Dopuštena je izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim
potrebama radi pristupa moru.
-Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno
odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s
javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.
-Parkiranje vozila predviđeno je na površinama javnih parkirališta.
-- Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se u
skladu s odredbama Plana.
-Dopuštena je izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodoopskrbna mreža,
hidrantska, kanalizacijska mreža, niskonaponska elektroenergetska
infrastruktura, javna rasvjeta, elektronička komunikacijska infrastruktura) uz
uvjete određene u točki 5. (članci 119-129).
-Plaže je potrebno hortikulturno urediti.
-Dopušteno je postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i
osmatračnica za nadzornika plaže,
-Dopušteno je postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi
za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.,
-Dopušteno je postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,
-Ovim Planom su osigurani pristupni putevi (putevi evakuacije) na plažu s
kopnene i morske strane.
U cilju održavanja, unapređenja i zaštite kupališta, omogućavaju se
slijedeći zahvati na uređenju plaža/kupališta:
-renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u
prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
-sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja
plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
-uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata
radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju
prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
3.b.18.UVJETI SMJEŠTAJA U ZONI UREĐENE PLAŽE - Plaža Dražica (R311)
Članak 81.
Zona uređene plaže - plaže Dražice (R311) predstavlja kopnenu
površinu s pripadajućim morskim pojasom širine cca 50 metara.
Unutar zone plaže Dražica (R311), kartografskim prikazom 1.
»Korištenje i namjena površina« i 4. »Uvjeti i način gradnje«, dopušteno je
planirati dvije ili više površina (parcela) uređene plaže unutar kojih je
moguće:
-Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i
ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl).
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,1.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,1.
-Najveća tlocrtna projekcija pojedinačne građevine može iznositi 120 m2.
-Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi jednu etažu, a najveća
dopuštena visina je 4,0 m.
-Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17Ê i 23Ê i
pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Dopuštena je izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,
najveće dopuštene visine do 1,5 m.
-Dopuštena je izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim
potrebama radi pristupa moru.
-Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje
kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne
površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.
-Parkiranje vozila predviđeno je na površinama javnih parkirališta.
-Priključak građevina na komunalnu infrastrukturnu mrežu utvrđuje se na
osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s odredbama
Plana.
-Dopuštena je izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna,
hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura,
javna rasvjeta, telekomunikacijska).
-Plaže je potrebno hortikulturno urediti.
-Dopušteno je postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i
osmatračnica za nadzornika plaže,
-Dopušteno je postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi
za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.,
-Dopušteno je postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru,
-Ovim Planom su osigurani pristupni putevi (putevi evakuacije) na plažu s
kopnene i morske strane.
U cilju održavanja, unapređenja i zaštite kupališta, omogućavaju se
slijedeći zahvati na uređenju plaža/kupališta:
-renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u
prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
-sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja
plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;
-uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata
radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju
prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone grada Krka« ovih Odredbi.
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE
Članak 82.
Građevine stambene namjene se na području obuhvata Plana smještaju unutar
zona koje su kartografskim prikazom br. 1. »Korištenje i namjena površina«
određene kao zone mješovite namjene-pretežito stambene (M11-5) i
mješovite namjene-pretežito poslovne (M21, M25-6).
Grafički dio uvjeta i načina gradnje stambenih građevina prikazani su na
kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Članak 83.
Građevine stambene namjene su:
-obiteljske kuće,
-višeobiteljske građevine,
-stambene građevine,
-višestambene građevine.
4.1. UVJETI SMJEŠTAJA OBITELJSKIH KUĆA
Članak 84.
Obiteljske kuće grade su unutar zona mješovite namjene - pretežito stambene
(M11, M12, M15) i pretežito poslovne (M21
i M25).
4.1.1.Uvjeti smještaja obiteljskih kuća u zoni mješovite namjene -
pretežito poslovne (M25)
Članak 85.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M25) dopuštena je
gradnja obiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 500 m2
dvojne i ugrađene 300 m2
Iznimno, za izgradnju samostojeće obiteljske kuće najmanja dopuštena
površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se
građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevnih čestica.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 1 stan).
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) u obiteljsku kuću
moguća je pod istim uvjetima kao za novu građevinu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeće, dvojne ili ugrađene) i uz nju pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 60 m2
dvojne i ugrađene građevine 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
dvojne građevine 150 m2
ugrađene građevine 100 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,5
dvojne i ugrađene građevine 0,5
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
za
slobodnostojeće građevine 1,0
dvojne i ugrađene građevine 1,0
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće građevine
1,5 (od čega je 0,5 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
dvojne i ugrađene građevine
1,5 (od čega je 0,5 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m za (potpuno ukopani podrum
i 2 nadzemne etaže) sve tipove građevina.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, u slučaju rekonstrukcije postojećih
građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada dopušteno je
i ukoliko su izgrađenost i iskorištenost veći od određenih ovim člankom
dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske bruto (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja
između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od
onih iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Obiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način, moraju biti
udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne
manje od 3,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena
stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni
otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice
može iznositi i 2,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se
jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu građevinu
ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom)
biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 3,0 m
od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i
otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu
predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice
građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj
gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati vizualnom
percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje ovim
Odredbama.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka« ovih Odredbi.
4.1.2.Uvjeti smještaja obiteljskih kuća u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene/pretežito poslovne (M11, M15, M21)
Članak 86.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene/pretežito poslovne (M11,
M15, M21) dopuštena je gradnja obiteljskih kuća uz
slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 500 m2
dvojne i ugrađene 300 m2
Iznimno, za izgradnju samostojeće obiteljske kuće najmanja dopuštena
površina građevne čestice može iznositi 400 m2, uz uvjet da se
građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevnih čestica.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 1 stan).
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) u obiteljsku kuću
moguća je pod istim uvjetima kao za novu građevinu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeće, dvojne ili ugrađene).
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 60 m2
dvojne i ugrađene građevine 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
dvojne građevine 150 m2
ugrađene građevine 100 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,25
dvojne i ugrađene građevine 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
za
slobodnostojeće građevine 0,5
dvojne i ugrađene građevine 0,5
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće građevine
0,75 (od čega je 0,25
koeficijent iskorištenosti
(kis) podruma)
dvojne i ugrađene građevine
0,75 (od čega je 0,25 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m (potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže) za sve tipove građevina.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz
kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) udaljenost
građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i manja, ali uz
uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve
vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Obiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti
udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje
od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta.
Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti
otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može
iznositi i 3,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se
jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu
građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine
(istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne
manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije podalineje.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba 17-23Ê, a pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se na
tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
1.1.3.Uvjeti smještaja obiteljskih kuća u zoni mješovite
namjene-pretežito stambene (M12)
Članak 87.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M12) dopuštena je
gradnja obiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 550 m2
dvojne 350 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 1 stan).
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) u obiteljsku kuću
moguća je pod istim uvjetima kao za novu građevinu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeće ili dvojne) i uz nju pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 80 m2
dvojne građevine 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
dvojne građevine 150 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,23
dvojne građevine 0,23
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
za
slobodnostojeće građevine 0,4
dvojne građevine 0,4
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće građevine
0,63 (od čega je 0,23 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
dvojne građevine
0,63 (od čega je 0,23 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 m (potpuno ukopani podrum i 2
nadzemne etaže) za sve tipove građevina.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne
ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti
udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje
od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta.
Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti
otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može
iznositi i 3,0 m.
-Obiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom
prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim
dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine
najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko
građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i
stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta,
udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se na
tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne
karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u slučaju
interpolacije kada se u postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili
grade nove građevine.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17-23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
Prostornim planom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
4.2. UVJETI SMJEŠTAJA VIŠEOBITELJSKIH KUĆA
Članak 88.
Višeobiteljske kuće grade se unutar zona mješovite namjene - pretežito
stambene (M11, M12, M15) i pretežito poslovne
(M21 i M25).
4.2.1. Uvjeti smještaja višeobiteljskih kuća u zoni (M25)
Članak 89.
U zonama mješovite namjene (M25) dopuštena je gradnja
višeobiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 500 m2
dvojne 400 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 2 stana).
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) u višeobiteljsku kuću
moguća je pod istim uvjetima kao za novu građevinu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeće ili dvojne) i uz nju pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 60 m2
dvojne 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
dvojne 150 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnih etaža iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,5
dvojne 0,5
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
za
slobodnostojeće građevine 1,5
dvojne 1,5
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće građevine
2,0 (od čega je 0,5 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
dvojne
2,0 (od čega je 0,5 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže) za oba tipa građevine.
Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom. Iznimno, u slučaju rekonstrukcije postojećih
građevina u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada dopušteno je
i ukoliko su izgrađenost i iskorištenost veći od određenih ovim člankom
dogradnja postojeće građevine do 10% građevinske bruto (bruto) površine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja
između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od
onih iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način, moraju
biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne
manje od 3,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena
stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni
otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice
može iznositi i 2,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne/ugrađene, tako da će se
jednom stranom (ugrađene s dvije ili tri strane) prislanjati uz susjednu
građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine
(istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne
manje od 3,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje višeobiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje ovim
Odredbama.
-Parkiranje ili garažiranje ne određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine uz obiteljsku kuću grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka« ovih Odredbi.
4.2.2.Uvjeti smještaja višeobiteljskih građevina u zonama mješovite
namjene - pretežito stambene /pretežito poslovne (M11, M15,
M21)
Članak 90.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene/pretežito poslovne (M11,
M15, M21) dopuštena je gradnja višeobiteljskih kuća uz
slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 500 m2
dvojne 400 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 2 stana).
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) u višeobiteljsku kuću
moguća je pod istim uvjetima kao za novu građevinu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeće ili dvojne) i uz nju pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 60 m2
dvojne 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 2 00 m2
dvojne 1 50 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnih etaža iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,25
dvojne 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
za
slobodnostojeće građevine 0,75
dvojne 0,75
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće građevine
1,00 (od čega je 0,25 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
dvojne
1,00 (od čega je 0,25 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže) za oba tipa građevine.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz
kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) udaljenost
građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i manja, ali uz
uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve
vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Višebiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti
udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje
od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta.
Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti
otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može
iznositi i 3,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom
stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju
s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne
građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice,
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na
bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena
stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0
m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne dvije podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuju postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju
zadovoljiti uvjete iz prethodne dvije podalineje.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz višeobiteljsku kuću grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
4.2.3.Uvjeti smještaja višeobiteljskih građevina u zoni mješovite namjene
- pretežito stambeno M12
Članak 91.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M12) dopuštena je
gradnja višeobiteljskih kuća uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za
slobodnostojeće građevine 600 m2
dvojne 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Namjena građevina je isključivo stambena (najviše 2 stana).
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) u višeobiteljsku kuću
moguća je pod istim uvjetima kao za novu građevinu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeće ili dvojne) i uz nju pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 80 m2
dvojne 60 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi za
slobodnostojeće građevine 200 m2
dvojne 150 m2
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnih etaža iznosi za
slobodnostojeće građevine 0,23
dvojne 0,23
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
za
slobodnostojeće građevine 0,65
dvojne 0,65
a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi za
slobodnostojeće građevine
0,88 (od čega je 0,23 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
dvojne
0,88 (od čega je 0,23 koeficijent
iskorištenosti (kis) podruma)
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže) za oba tipa građevine.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne ceste
ne može biti manja od 6,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti
udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne manje
od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta.
Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti
otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može
iznositi i 3,0 m.
-Višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom
prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim
dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine
najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko
građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i
stražnjim pročeljima građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta,
udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini
i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti
gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz višeobiteljsku kuću grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s ovim Odredbama za provođenje. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim
Prostornim planom mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
4.3. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 92.
Stambene građevine grade se unutar zona mješovite namjene - pretežito
stambene (M11, M12, M14, M15, M16)
i pretežito poslovne (M21 i M25-6).
4.3.1.Uvjeti smještaja stambenih građevina u zoni mješovite
namjene-pretežito poslovne (M25)
Članak 93.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M25) dopuštena je
gradnja stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora
biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine omogućava se i
ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena. Poslovnim sadržajima
smatraju se tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa
bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske, postolarske,
fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti
i sl. koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne
narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) u stambenu građevinu
moguća je pod istim uvjetima kao za novu građevinu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeću) i uz nju pomoćne građevine.
Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeću).
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 100 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m2
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za 0,5.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi
za 1,5, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum koeficijent
iskorištenosti iznosi 2,00, od čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno
ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom članku.
Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima sa
zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina dopušta
se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine imaju
veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se rekonstrukcija u
postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod uvjetima
propisanih ovim člankom. Iznimno, u slučaju rekonstrukcije postojećih građevina
u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta korištenja i rada dopušteno je i ukoliko
su izgrađenost i iskorištenost veći od određenih ovim člankom dogradnja
postojeće građevine do 10% građevinske bruto (bruto) površine. - Udaljenost
građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja
između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od
onih iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Stambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0 m ukoliko građevina ima
otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim
fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost
građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
-Postojeće građevine koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene građevine, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje ovim
Odredbama.
-Parkiranje ili garažiranje vozila ne određuje se ovim Odredbama.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
od 17-23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
9.Iznimno, od odredbi ovog članka dopuštena je rekonstrukcija
građevine na k.č. 2670 k.o. Krk-grad uz slijedeće uvjete:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) istovjetan je koeficijentu
izgrađenosti postojeće građevine.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,1 a građevinska
bruto površina nadograđenog dijela građevine iznosi najviše 180 m2.
-Najveća dopuštena ukupna visina dograđenih i nadograđenih dijelova ne može
biti veća od ukupne visine postojeće građevine.
-Ostali uvjeti su istovjetni uvjetima određenim ovim člankom (točke 1.-8.).
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka« ovih Odredbi.
4.3.2.Uvjeti smještaja stambenih građevina u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene/pretežito poslovne (M11, M15, M21,
M26)
Članak 94.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene/pretežito poslovne (M11,
M15, M21, M26 ) dopuštena je gradnja stambenih
građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora
biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine omogućava se i
ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena. Poslovnim sadržajima
smatraju se tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa
bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske, postolarske,
fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti
i sl. koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne
narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
-Iznimno, odredbe ovog članka se u zoni M26 odnose samo na
katastarsku česticu k.o. 3215 k.o. Krk-grad.
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) u stambenu građevinu u
zonama M11, M15 i M21 moguća je pod istim
uvjetima kao za novu građevinu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeću) i uz nju pomoćne građevine.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 100 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m2
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za 0,25
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi
za 0,75, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum koeficijent
iskorištenosti iznosi 1,0, od čega je 0,25 koeficijent iskorištenosti potpuno
ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće građevine
imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m. Iznimno, kod građevne čestice koja je smještena uz
kružni tok (na kartografskim prikazima označen oznakom »Kt«) udaljenost
građevnog pravca od središnje točke rotora iznosi najmanje 39,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod
interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima
manjim od onih iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i manja, ali uz
uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve
vodeći računa o lokalnim uvjetima.
-Stambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz
prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije podalineje.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene građevine, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim
zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako
imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
4.3.3.Uvjeti smještaja stambenih građevina u zonama mješovite namjene -
pretežito stambene (M16)
Članak 94a.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M16) dopuštena
je gradnja stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-U ovoj zoni je dopuštena gradnja stambene građevine sa najviše 3 samostalne
uporabne. Stambena građevina je građevina stambene namjene po tipu gradnje mora
biti slobodnostojeća..
-Osim stambene u sklopu stambene građevine omogućava se i
ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena uz uvjet da je stambena
namjena pretežita. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe i čiste djelatnosti
bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju:
krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite
robe, kao i ugostiteljski objekti i sl. koji ne zagađuju zrak i koji svojim
oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene
(slobodnostojeću).
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 100 m2
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m2
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,2
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,60.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,5 m (potpuno ukopani
podrum/suteren i dvije nadzemne etaže). Najveća dopuštena ukupna visina iznosi
10,0 m.
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu s
odredbama u ovom članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i
visinu od propisane ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim
visinskim gabaritima sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje
postojećih građevina dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom.
Ukoliko postojeće građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim
člankom dopušta se rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz
mogućnost nadogradnje pod uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, osim od glavnih obodnih
prometnica (ulica Slavka Nikolića, Vinogradska ulica) kod kojih ne može manja
biti 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod interpolacija
novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između
postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih
iz prethodne podalineje, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se
građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći
računa o lokalnim uvjetima.
-Stambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene građevine, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji. Za oblaganje pročelja građevine ne dozvoljava se uporaba
keramičkih i kamenih pločica. Za pokrov kosog krova ne dozvoljava se uporaba
ravnog crijepa, drvenog pokrova i pokrova od bitumenske šindre.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa (do max. 30%
krovne površine) u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od osnovnih materijala kamena i zelenila (živice) visine
najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Pomoćne građevine se mogu graditi izričito u sklopu stambene građevine i ne
mogu se graditi kao slobodnostojeće. Iznimno, mogu se graditi pomoćne građevine
bazeni i garaže kao slobodnostojeće građevine i najviše do visine jedne
nadzemne etaže, ukoliko je zbog konfiguracije terena (prevelike visinske
razlike) nije moguće izgraditi u sklopu građevine osnovne namjene. U tom
slučaju se garaže mogu izgraditi u pojasu do regulacijske do građevinske linije
ukoliko je kota nivelete ulice iznad kote terena, a građevina svojom visinom ne
prelazi kotu nivelete ulice. Garaže se mogu graditi u pojasu od regulacijske do
građevinske linije kao suterenske jednoetaćžne građevine na deniveliranim
razinama.
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 40 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
4.3.4.Uvjeti smještaja stambenih građevina u zoni mješovite
namjene-pretežito stambene (M12)
Članak 95.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M12) dopuštena je
gradnja stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 600 m2
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora
biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine omogućava se i ugostiteljsko-turistička
namjena i poslovna namjena. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe i čiste
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i
55dB danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,
prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti i sl. koji ne zagađuju
zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i
uvjete stanovanja.
-Prenamjena postojećih ugostiteljsko-turističkih građevina sa najviše dvije
apartmanske jedinice (hotel-vrsta turistički apartmani) u stambene građevine
moguća je pod istim uvjetima kao za novu građevinu.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 100 m2.
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za 0,23.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi
za 0,65, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum koeficijent iskorištenosti
iznosi 0,88, od čega je 0,23 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže)
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za glavne i sabirne
ceste ne može biti manja od 6,0 m.
-Stambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne obilaznice,
a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi pravovaljanim
aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za građevinsku
česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene građevine, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima u ovom članku. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
4.3.5.Uvjeti smještaja stambenih građevina unutar zona mješovite namjene
- pretežito stambene (M14)
Članak 96.
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene (M14) dopuštena je
gradnja stambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 650 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Stambena građevina je građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora
biti slobodnostojeća. U zoni mješovite namjene M14 stambena građevina sadrži
najviše 2 samostalne uporabne cjeline.
-Osim stambene u sklopu stambene građevine omogućava se i
ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena. Poslovnim sadržajima
smatraju se tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa
bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske, postolarske,
fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti
i sl. koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne
narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene.
-Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 100 m2.
-Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m2.
-Najveća građevinska bruto izgrađena površina iznosi 400 m2.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za 0,2.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi
za 0,4.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m.
-Najveća dopuštena ukupna visina građevine iznosi 9,0 m.
-Najveći dopušteni broj etaža iznosi dvije nadzemne etaže (građevne čestice
uz Ružmarinsku ulicu prizemlje + kat, a ostale građevne čestice suteren ili
podrum koji nije potpuno ukopan+prizemlje).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 5,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice moraju
biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevne čestice, ali ne
manje od 4,0 m.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje stambene građevine, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17- 23Ê, a pokrov mora biti
mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici stambene građevine uređivat će se na
tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz stambenu građevinu grade se uz slijedeće granične
uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Pomoćne građevine Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada
je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota
ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m
kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
4.4.UVJETI SMJEŠTAJA VIŠESTAMBENIH GRAĐEVINA
4.4.1.Uvjeti smještaja višestambenih građevina unutar zona mješovite
namjene (M13)
Članak 97.
U zoni mješovite namjene (M13) dopuštena je gradnja višestambenih
građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Višestambena građevina je građevina stambene namjene s više od 4 samostalne
uporabne cjeline.
-Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na
etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od
požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,
prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku
veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim
oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu osnovne namjene i
uz nju pomoćne ili gospodarske građevine.
-Građevina se gradi kao slobodnostojeća.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi
0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum koeficijent
iskorištenosti iznosi 1,1, od čega je 0,3 koeficijent iskorištenosti potpuno
ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Postojeće građevine mogu se rekonstruirati u skladu s odredbama u ovom
članku. Ukoliko postojeće građevine imaju veću etažnost i visinu od propisane
ovim člankom dopušta se rekonstrukcija istih u postojećim visinskim gabaritima
sa zadržavanjem postojeće etažnosti, a za dogradnje postojećih građevina
dopušta se visina i etažnost propisana ovim člankom. Ukoliko postojeće
građevine imaju veće tlocrtne gabarite od propisanih ovim člankom dopušta se
rekonstrukcija u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost nadogradnje pod
uvjetima propisanih ovim člankom.
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.
-Višestambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Postojeće građevine, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz prethodne
dvije podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuju
postojeće udaljenosti, a dogradnje postojeće građevine moraju zadovoljiti
uvjete iz prethodne dvije podalineje.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje građevine, pročelja i krovišta, te upotrebljeni
građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj
gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne
širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz višestambenu građevinu grade se uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u skladu
s uvjetima iz ovog članka. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom
mogu se rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim
gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
4.4.2.Uvjeti smještaja višestambenih građevina unutar zona mješovite
namjene - pretežito stambene (M17)
Članak 97a.
U zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M17) dopuštena je
gradnja višestambene građevine uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.800 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini (M17)
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2.namjena građevine
-Namjena višestambene građevine je stambena ili pretežito stambena.
Višestambena građevina je građevina stambene namjene s više od 4 samostalne
uporabne cjeline. Dopušteno je najviše 18 samostalnih uporabnih jedinica.
-Višestambena građevina može imati poslovne sadržaje u prizemlju i na
etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od
požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,
prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku
veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim
oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi najviše tri građevine osnovne
namjene i uz nju najviše tri pomoćne ili gospodarske građevine.
-Građevina se gradi kao slobodnostojeća.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi
0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum koeficijent
iskorištenosti iznosi 1,1, od čega je 0,3 koeficijent iskorištenosti potpuno
ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m (potpuno ukopani podrum i 3
nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Postojeće građevine osnovne namjene, koje se nalaze na udaljenostima manjim
od onih iz prethodne podalineje, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne
smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.
-Višestambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
-Međusobna udaljenost dviju građevina osnovne namjene iznosi h1/2+k2/2, ali
ne manje od 6 m. Omogućuje se povezivanje osnovnih građevina suhim i toplim
vezama u prizemnoj i podrumskoj etaži.
-Građevine se mogu rekonstruirati u skladu s uvjetima za nove građevine iz
ovog članka.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje građevine, pročelja i krovišta, te upotrebljeni
građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj primorskoj
gradnji. Za oblaganje pročelja građevine ne dozvoljava se uporaba keramičkih i
kamenih pločica. Za pokrov kosog krova ne dozvoljava se uporaba ravnog crijepa,
drvenog pokrova i pokrova od bitumenske šindre.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m.
-Osnovni materijal za izgradnju ograde je kamen i zelenilo (živica). Ograde
se izrađuju visine do najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.pomoćne građevine uz višestambenu građevinu grade se uz slijedeće
granične uvjete:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 40 m2.
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica).
-Pomoćne građevine se mogu graditi do granice građevne čestice. Ako se grade
na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene
vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj
čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista
kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima za
nove pomoćne građenime.
-Pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u stambeni i poslovni prostor.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
4.4.3.Uvjeti rekonstrukcije postojećih višestambenih građevina u zoni
mješovite namjene-pretežito poslovne (M25)
Članak 98.
U zoni mješovite namjene - pretežito poslovne (M25) dopuštena je
rekonstrukcija višestambenih građevina uz slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Višestambena građevina je građevina stambene namjene s više od 4 samostalne
uporabne cjeline.
-Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na
etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od
požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,
prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku
veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim
oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je rekonstrukcija višestambenih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Postojeća građevina je slobodnostojeća.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za 0,5
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi
1,5, a sa potpuno ukopanim podrumom koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0, od
čega je 0,5 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena građevinska bruto površina nove građevine iznosi 400 m2.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Višestambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0 m ukoliko građevina ima
otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim
fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost
građevine od granice građevne čestice može iznositi i 2,0 m.
-Postojeće građevine dopušteno je rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog
članka.
-Nije dopuštena gradnja novih višestambenih građevina.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje višestambene građevine, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Građevne čestice se priključuju na javnu površinu.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a.»Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Postotak zelenih površina u odnosu na građevnu česticu se ne određuje ovim
Odredbama.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice ili na
izdvojenom parkiralištu/ garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s
normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju,
ovih Odredbi. Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini
lokacije osnovne građevine (parkirališne površine izvan jezgre).
7.Postojeće pomoćne građevine uz višestambene građevine mogu se rekonstruirati
i prenamijeniti u skladu sa slijedećim graničnim uvjetima:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu smjestiti do granice građevne čestice. Ako su
izgrađene na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju
biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 4,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se smjestiti samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti,
-Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani točkom 7 ovog članka mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka« ovih Odredbi.
4.4.4.Uvjeti rekonstrukcije postojećih višestambenih građevina u zonama
mješovite namjene-pretežito stambene/ pretežito poslovne (M11, M21)
i gradnje u zoni mješovite namjene (M12)
Članak 99.
U zonama mješovite namjene - pretežito stambene/pretežito poslovne (M11,
M21) dopuštena je rekonstrukcija višestambenih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
1.oblik i veličina građevne čestice
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.000 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena.
2.namjena građevine
-Višestambena građevina je građevina stambene namjene s više od 4 samostalne
uporabne cjeline.
-Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na
etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od
požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice,
prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku
veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim
oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.
3.veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici dopuštena je rekonstrukcija višestambenih građevina uz
slijedeće granične uvjete:
-Postojeća građevina je slobodnostojeća.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi za 0,25.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti nadzemnih etaža (kis) iznosi
0,75, a sa potpuno ukopanim podrumom koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0, od
čega je 0,25 koeficijent iskorištenosti potpuno ukopane etaže.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,5 m (potpuno ukopani podrum i
3 nadzemne etaže).
-Udaljenost građevine osnovne namjene od granica građevne čestice:
-Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za ostale
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 m, a za razvrstane ceste ne
može biti manja od 6,0 m.
-Višestambene građevine moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
granice građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m ukoliko građevina ima otvore,
prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim pročeljima
građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine
od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.
-Građevine je dopušteno rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka.
Nije dopušteno kod rekonstrukcije povećati postojeći broj samostalnih uporabnih
cjelina.
-Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
-Nije dopuštena gradnja novih višestambenih građevina.
4.oblikovanje građevina
-Arhitektonsko oblikovanje višestambene građevine, pročelja i krovišta, te
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji.
-Krovište može biti ravno ili koso (ako se grade kao kosa mogu biti
dvostrešna ili višestrešna) nagiba između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora
biti mediteran crijep ili kupa kanalica.
-Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve
energije.
-Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).
-Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i
navedenim redoslijedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene
pojedinog kriterija
a) usporedo s obalnom crtom,
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,
c) usporedo s prometnicom,
d) usporedo sa slojnicama terena.
Primjenjuje se prvi kriterij po redoslijedu koji je moguće definirati
vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.
-Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.
5.način priključenja građevne čestice na prometnu i komunalnu
infrastrukturu
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, Prometi sustav« i br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
6.uređenje građevne čestice
-Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način
uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.
-Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s
oblikovnim obilježjima naselja.
-Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.
Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze
maksimalne širine 1,5 m.
-Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala visine najviše 110 cm.
-Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se
gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u
građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
7.Postojeće pomoćne građevine uz višestambene građevine mogu se
rekonstruirati i prenamijeniti u skladu sa slijedećim graničnim uvjetima:
-Visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine
osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 m, a grade se kao jednoetažne.
-Tlocrtna projekcija građevine nije veća od 50 m2,
-Krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa mogu biti
jednostrešna, dvostrešna ili višestrešna i moraju biti s nagibom krovnih ploha
između 17Ê i 23Ê, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa
kanalica),
-Pomoćne građevine se mogu smjestiti do granice građevne čestice. Ako su
izgrađene na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici. Ako imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju
biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.
-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m.
-Na regulacijskom pravcu mogu se smjestiti samo garaže, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog
krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to
dozvoljavaju lokalni uvjeti.
-Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani točkom 7 ovog članka mogu se
rekonstruirati isključivo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.
8.mjere zaštite okoliša, zaštite prirode, sprečavanje nepovoljna utjecaja
na okoliš
-Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno
je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Iznimno, od odredbi ovog članka u zoni M11 dopuštena je gradnja
višestambenih građevina na dijelu ili čitavoj površini k.č.3318/1 i k.č. 3334/2
k.o. Krk-grad uz istovjetne uvjete određene člankom 97. ovih Odredbi za
provođenje.
Iznimno, u zoni mješovite namjene M12 je dopuštena gradnja
višestambene građevine isključivo na dijelu ili čitavoj površini k.č.2286
Krk-grad uz istovjetne uvjete određene člankom 97. ovih Odredbi za provođenje.
U preostalom dijelu zone M12 nije dopuštena gradnja višestambenih
građevina.
Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićenih B i C zona grada Krka« ovih Odredbi.
5.UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA
I POVRŠINAMA
Članak 100.
Planom su osigurane površine i trase infrastrukturnih sustava i to za:
-prometni sustav,
-sustav pošte i telekomunikacija,
-vodnogospodarski sustav,
-energetski sustav.
Na kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, grafički su
određeni uvjeti priključenja građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu.
Prikazan je mogući smjer priključenja svake zone/površine na infrastrukturnu
mrežu položenu na javnim površinama, ali ne i obavezan (priključenje može biti
ostvareno sa bilo koje strane na javnu površinu. Priključci su prikazani
načelno (simbolom) te će se točne pozicije planiranih priključaka odrediti
detaljnijom projektnom dokumentacijom, postojeći mogu ostati na sadašnjim
pozicijama osim ako se projektnom dokumentacijom ne odredi drugačije.
Građevna čestica koja se formira unutar zone, odnosno površina (lokalitet),
može se priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki duž onih javnih
površina.
Kod svih infrastrukturnih radova (vodoopskrba i odvodnja, elektroopskrba,
telekomunikacije, prometna mreža - mijenjanje opločenja i sl.) unutar obuhvata
zaštićene stare gradske jezgre grada Krka, potrebno je ishoditi posebne uvjete
nadležnog Konzervatorskog odjela.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 101.
Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata Plana prikazano je na
kartografskom prikazu br. 2a. »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža - Prometni sustav«.
Kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« i br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«, definirane su površine prometnica i pješačkih puteva,
te su prema planskim oznakama dani pripadajući uvjeti gradnje.
Planom su definirane površine za gradnju prometnica i način njihovog
priključenja na postojeću i planiranu prometnu mrežu. Unutar prometnih
površina, ovisno o kategoriji prometnice, načelno je određen raspored i širina
prometnih traka, te položaj i širina nogostupa. U sklopu površine namijenjene
za gradnju prometnica potrebno je izvesti vertikalne potporne zidove kako bi se
izbjegla gradnja velikih pokosa i usjeka.
Površine infrastrukturne namjene namijenjene su uređenju i izgradnji novih
cesta s kolnim i pješačkim površinama te izgradnji parkirališta.
U zaštitnom pojasu županijskih cesta dozvoljeno je smještanje vodova
infrastrukture i građevina infrastrukture (trafostanice i sl.) temeljem
posebnih uvjeta Županijske uprave za ceste, a za sve druge građevine koje se
grade unutar zaštitnog pojasa županijske ceste udaljenost od zemljišnog pojasa
ceste iznosi minimalno 6,0 m.
Širina neposrednog pristupa građevne čestice na prometnu površinu mora
iznositi minimalno 3,0 m, a maksimalno 6,0 m.
Neposredni pristup građevne čestice na prometnu površinu iznimno je dopušten
preko površine zaštitnog zelenila do uređene plaže R38 -
Jedriličarski klub, te preko zone zaštitne zelene površine na sjevero-zapadu
sportsko-rekreacijske zone Lunta do zone M12 sa kojom graniči.
Pristupni put je pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko
lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina pristupa može biti i manja, ali ne
manja od 3,0 m. Pristupni put dužine do 30,0 m se izvodi bez okretišta i/ili
ugibališta, a pristupni put čija dužina prelazi 30,0 m se izvodi s ugibalištima
za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.
Osim pristupnih potova koji čine prometnu mrežu naselja, iznimno se ovim
Planom dopušta izvedba pristupnih putova koji nisu prikazani u grafičkom dijelu
Plana, te čine sastavni dio građevne čestice i to:
-minimalne širine 3,0 m za gradnju obiteljske i višeobiteljske kuće,
-minimalne širine 5,5 m za ostale građevine.
Iznimno, ovim se Planom za staru gradsku jezgru Krk (zona M25)
pristupnim putem na građevnu česticu smatraju postojeće pješačke površine.
Članak 102.
Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plana sačinjavaju:
-glavne ulice:
-GU 1-zapadna obilaznica sa spojem na državnu cestu D 102 Šmrika (D8) - Krk
- Baška (planirana županijska cesta Krk-Baška koja se nalazi izvan obuhvata
plana);
-GU 2- dio postojeće županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102);
-GU 3- dionica kroz grad Krk od zapadnog spoja na postojeću županijsku cestu
Ž 5131 (D102 - Krk - D102) sa spojem na istočnom dijelu županijske ceste Ž 5131
(D102 - Krk - D102).
-sabirne ulice:
-SU 1- dionica od spoja GU 2 do GU 1 (prolazi kroz poslovnu zonu smjerom
sjever - jug);
-SU 2- dionica od spoja GU 1 preko GU 3 do GU 2 ( prolazi južno od poslovne
zone i dio je postojeće županijske ceste Ž 5106 (Vrh (L58090) - Krk (Ž5131);
-SU 3- dionica od spoja GU 1 (zapadna obilaznica) do GU 2 sjeverno od stare
gradske jezgre;
-SU 4- dionica od spoj GU 1 (zapadna obilaznica) do GU 3 u zoni luke;
-SU 5- dionica od autokampa »Bor« preko GU 1 (zapadna obilaznica) do GU 3 u
zoni rotora (kružni tok)
-SU 6- dionica od autokampa »Bor« preko GU 1 (zapadna obilaznica) do SU 7 u
zoni Lunte;
-SU 7- dionica od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u zoni »Crnike« do
GU 3 u zoni rotora (kružni tok);
-SU 8- dionica od GU 2 (zapadni dio) do GU 2 (istočni dio) koja prolazi
sjeverno od ceste GU 2 područjem »Vidikovca« ;
-SU 9- dionica od GU 2 (zapadni dio) do GU 2 (istočni dio) koja prolazi
južno od ceste GU 2 uz područje turističke namjene (T14, T12).
-ostale ulice:
-sve preostale ulice namijenjene prometovanju motornih vozila
-kolno-pješačke površine unutar zone:
-kolno pješačke površine uz kopneni dio luka i na području Vidikovca
-pješačke površine unutar zone:
-pješačke površine uz kopneni dio lučkog područja (lungo mare) i uz uređene
plaže u području turističke namjene (T14 do T12), te
pješačke površine uz groblje i na području Vidikovca.
Glavne ulice (GU)
Članak 103.
Priključak i prilaz na javne ceste (županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk -
D102) - planska oznaka GU 2 i dio županijske ceste Ž 5106 (Vrh (L58090) - Krk
(Ž5131) oznaka SU 2 i dio GU 3) izvodi se na temelju prethodnog odobrenja
nadležne uprave za ceste u sklopu akta kojim se dozvoljava gradnja, koji mora
biti usklađen s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka
i prilaza na javnu cestu (NN 119/07).
Sva projektna rješenja na izradi komunalne infrastrukturne mreže koja se
izvodi uz navedene županijske ceste moraju biti u skladu sa prethodno
ishodovanim uvjetima nadležne uprave za ceste. Sve radove i radnje na navedenoj
cesti kao i radove unutar zaštitnog pojasa ceste potrebno je izvoditi u skladu
sa Zakonom o cestama (NN 84/11).
Minimalni tehnički elementi zapadne obilaznice grada Krka (oznaka GU1)
moraju zadovoljiti slijedeće uvjete:
-minimalna računska brzina Vrač=60 km/h,
-minimalna širina kolnika 2x3,25 m,
-raskrižja se izvode u razini (kružna raskrižja, četverokraka, trokraka i
sl.),
-minimalna udaljenost između planiranih raskrižja 250 m,
-pješački nogostup obostrano minimalne širine 1,50 m.
Na površinama koje su smještene unutar planiranog koridora zapadne
obilaznice, a koje se nalaze izvan građevne čestice ceste koja će se utvrditi
pravovaljanim aktom o gradnji odnosno nakon rješavanja vlasničkih odnosa za
građevinsku česticu ceste, dopušteno je graditi u skladu sa namjenom određenom
kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina« i uvjetima gradnje
za pojedine zone/površine određenim ovim Odredbama. Zaštitni koridor zapadne
obilaznice pod posebnim režimom korištenja označen je na kartografskom prikazu
br. 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne zaštite«.
Na površinama koje su smještene unutar zaštitnog pojasa dijela postojeće
županijske ceste Ž5131 (D102 - Krk - D102) dopušteno je graditi u skladu sa
namjenom određenom kartografskim prikazom br.1 »Korištenje i namjena površina«
i uvjetima gradnje za pojedine zone određenim ovim Odredbama, a sve uz uvjete
nadležne uprave za ceste. Zaštitni pojas dijela postojeće županijske ceste
Ž5131 (D102 - Krk - D102) pod posebnim režimom korištenja označen je na
kartografskom prikazu 3c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina,
Mjere posebne zaštite«.
Sabirne ulice (SU)
Članak 104.
Za sabirne ulice (SU1 do SU9) Planom je definirana širina poprečnog profila
prometnice sa dvije prometne trake i jednostranim odnosno dvostranim nogostupom
ukoliko lokalni uvjeti dopuštaju. Minimalna širina prometne trake iznosi 2,75
m, a širina nogostupa 1,50 m (iznimno 1,20 m).
Iznimno je za sabirnu ulicu SU2 definirana minimalna širina prometne trake
3,00 m obzirom da se radi o lokalnoj cesti.
Ostale ulice (OU)
Članak 105.
Za sve ostale ulice Planom se predviđaju dvije prometne trake minimalne
širine 2,75 m, a širina jednostranog odnosno dvostranog nogostupa 1,50 m
(iznimno 1,20 m).
Za postojeće ostale ulice gdje se ne može zbog lokalnih uvjeta izvesti
nogostup planiraju se dvije prometne trake minimalne širine 2,75 m, bez
nogostupa.
Za odvijanje jednosmjernog prometa unutar površina ostalih ulica minimalna
širina prometne trake iznosi 4,50 m (iznimno 3,50 m) sa izvedbom jednostranog
nogostupa gdje god lokalni uvjeti dozvoljavaju.
Kolno-pješačke površine (KP)
Članak 106.
Za kolno-pješačke površine određena je na najužim dijelovima minimalna
širina 3,0 m.
Na kolno-pješačkim površinama je dopušteno postavljanje montažnih
privremenih objekata u skladu s odgovarajućom Odlukom Grada Krka.
Pješačke površine (PP)
Članak 107.
Za pješačke površine Planom su na najužim dijelovima određene minimalne
širine 1,50 m.
Planom se dopušta izvedba pješačkih pothodnika, nadhodnika, nadstrešnica i
toplih hodnika preko javnih prometnih površina i sl. radi jednostavnijeg
pješačkog povezivanja pojedinih zona, uz poštivanje obaveznog slobodnog profila
ceste sukladno kategoriji ceste i zakonskim propisima (minimalno 4,80 m ukoliko
se pješačka veza nalazi iznad javne ceste).
Obalna šetnica (LM)
Obalna šetnica (LM) je površina namijenjena uređenju pješačkog puta. Na
postojećim dijelovima šetnice dopušteno je uređenje i rekonstrukcija, a planom
je predviđena nova trasa šetnice (na dijelu uz gradske zidine, te uz zonu
ugostiteljsko- turističke namjene T14) koja se može graditi na
prirodnom terenu ili kao konzolna konstrukcija uz uvjet minimalne širine 1,50
m). Osim uvjeta iz ovog članka potrebno je poštivati i uvjete iz poglavlja
»Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene zone grada Krka« ovih Odredbi.
Na obalnoj šetnici je dopušteno postavljanje terasa sa tendama i montažnih
privremenih objekata u skladu sa odgovarajućom Odlukom Grada Krka.
Raskrižja
Članak 108.
Planom se dopušta izgradnja novih raskrižja na području zapadne obilaznice
kao i rekonstrukcija postojećih raskrižja.
Raskrižja koja su planom predviđena za izgradnju na području zapadne
obilaznice su:
-spoj sabirne ulice SU 2 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 3 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 4 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 5 i GU 1
-spoj sabirne ulice SU 6 i GU 1
Sva raskrižja se izvode u razini kao četverokraka raskrižja ili rotor.
Sve rekonstrukcije ostalih postojećih raskrižja kao i izvedba novih
raskrižja moraju se izvesti sa minimalnim radijusom zaobljenja rubnjaka 6,0 m.
Sva raskrižja koja se izvode na županijskim cestama i budućoj zapadnoj
obilaznici moraju biti usklađena sa važećom normom za projektiranje i građenje
čvorova u istoj razini U.C4.050, Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne
ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta
sigurnosti prometa (NN 110/01), ostalim zakonima, propisima i normativima
vezanim za predmetno područje planiranja, projektiranja, a izvode se na temelju
prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u sklopu akta kojim se dozvoljava
gradnja.
Javni prijevoz
Članak 109.
Područje obuhvata Plana povezano je u sustav javnog gradskog prijevoza na
način da su osigurana autobusna stajališta na glavnoj ulici GU 2 i GU 3 i
sabirnoj ulici SU2.
Unutar obuhvata Plana moguće je osigurati prostor za smještaj autobusnih
stajališta (ugibališta) uz glavnu ulicu oznake GU 1, a minimalna širina
ugibališta u tom slučaju iznosi 3,0 m.
Biciklistički i pješački promet
Članak 110.
Unutar obuhvata plana nisu posebno planirane biciklističke staze, a
biciklistički promet se odvija u sklopu postojećih i planiranih ulica i
kolno-pješačkim površinama ukoliko drugim propisima nije drugačije određeno.
Minimalna širina pješačkih nogostupa iznosi 1,50 m (iznimno 1.20 m), a
planirani su jednostrano odnosno dvostrano ovisno o lokalnim uvjetima.
Pješačke površine moraju imati primjerenu završnu obradu hodne površine,
moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom, te na njihovoj površini treba
adekvatno riješiti odvodnju oborinskih voda.
Sve pješačke površine moraju se izvesti tako da se onemogući stvaranje
arhitektonskih barijera temeljem Pravilnika o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
5.1.1. Promet u mirovanju (parkirne površine)
Članak 111.
U sklopu planiranih namjena površina, ovisno o namjeni građevine, na svakoj
građevnoj čestici potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila,
Iznimno, parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na izdvojenom
parkiralištu/garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, na način kako je
određeno ovim Odredbama za pojedine zone/površine. Kontaktna zona osnovne
građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.
Kriteriji za određivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta ostalih
građevina, ovisno o namjeni građevine i građevinskoj bruto površini su
slijedeći:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
U zoni mješovite namjene-pretežito stambene M11 na površini
između ulica Stjepana Radića i Krčkih glagoljaša zadržava se namjena postojeće
parkirališne površine unutar postojećih gabarita.
Članak 112.
Minimalna površina parkirališnog mjesta za osobne automobile iznosi 2,50 x
5,00 m. Na parkiralištima građevnih čestica uz kriterije iz prethodnog članka
mora se osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti mora biti min. 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta na
čestici, odnosno minimalno jedno mjesto za parkirališne površine manje od 20
parkirališnih mjesta.
Parkirališna mjesta potrebno je ozeleniti na način da se na svaka četiri
parkirališna mjesta zasadi jedno stablo.
Parkirališna mjesta moraju biti vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom
signalizacijom, a smještavaju se na mjesta najbliža pješačkoj površini ili
ulazu u građevinu.
Kolni i pješački pristupi građevinama i površinama poslovne namjene potrebno
je izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Javna parkirališta i garaže
Članak 113.
U sklopu organizacije prometa u mirovanju na području obuhvata Plana
predviđeno je sedamnaest javnih parkirališta i jedno javno parkiralište/garaža
za koja su kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« i 4.
Način i uvjeti gradnje, određene površine parkirališta (P1 do P17
odnosno P/G).
Minimalni normativ za izvedbu jednog parkirališnog mjesta, a koji ujedno
obuhvaća i površinu dijela prometnice koja je u funkciji parkirnog mjesta
iznosi minimalno 35 m2 ukoliko se radi o parkirnom mjestu za osobne
automobile, odnosno 120 m2 ukoliko se radi o parkirnom mjestu za
autobuse.
Parkirališne površine treba urediti kao asfaltirane ili ih treba opločiti
adekvatnim tipskim elementima dimenzioniranim za predviđeno prometno
opterećenje.
Na parkirališnoj površini P16 potrebno je ukloniti postojeće građevine ili
ih prenamijeniti u građevine u funkciji parkirališne površine. Na navedenoj
površini parkirališta P16 dopuštena je izgradnja podzemne/nadzemne garaže.
Uvjeti gradnje garaže istovjetni su uvjetima za javne garaže koji su određeni
ovim člankom, osim uvjetu kojim se određuje površina građevne čestice, obzirom
da površina građevne čestice može biti istovjetna površini P16, ali i manja, a
odredit će se u postupku izdavanja akta kojim se odobrava građenje.
U sklopu javnih parkirališnih površina treba riješiti sustav oborinske
odvodnje i javne rasvjete.
Na površini javnog parkirališta/garaža (P/G) je dopuštena izgradnja parkirališta
ili garaže. Uvjeti za parkiralište su određeni prethodnim stavcima ovog članka,
a uvjeti za gradnju javne garaže su sljedeći:
-Namjena građevine je javna garaža.
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu građevinu.
-Površina građevne čestice je istovjetna površini P/G čiji su oblik i
veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina određeni su u
skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
-Za garaže vrijedi normativ: 35 m2 površine po svakom vozilu za
osobne automobile. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta
2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m), te priključenje na javnu
površinu za osobna vozila.
-Koeficijent izgrađenosti garaže je odnos između površine građevne čestice i
uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:
-za uređenje u jednoj razini: 0,8
-za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.
-Ukoliko se iznad garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja
zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.
-Svjetla visina dvije etaže za smještaj osobnih vozila iznosi 2,25 metara.
Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju
vozila kao i prilazne rampe.
-Prilazi garaži izvode se prema tehničkim normativima s prometnih površina a
prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.
-Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora
uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i
ograničenjima brzina.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na prometnu površinu
određeni su člankom 101. ovih Odredbi za provođenje.
5.1.2. Javni trg
Članak 114.
Javni trg JT1 - zona
U zoni javnog trga (JT1) uz gradske zidine dopušten je smještaj
urbane opreme, te postavljanje montažnih privremenih objekata i terasa sa
tendama u skladu sa odgovarajućom Odlukom Grada Krka.
U zoni javnog trga (JT1) dopuštena je gradnja poslovne ili društvene
građevine uz slijedeće granične uvjete:
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.000 m2.
-Tlocrtna projekcija građevine iznosi najviše 10% površine građevne čestice.
-Dopuštena je najviše jedna etaža građevine.
-Dopuštena je i rekonstrukcija uz uvjete određene ovim člankom, a ukoliko
postojeća izgradnja nije u skladu s tim uvjetima, dopuštena je rekonstrukcija u
postojećim gabaritima građevine.
Javni trg JT2 - površina
Na površini sjeverno od raskrižja ulica Stjepana Radića i Kralja Tomislava
(k.č. 3194/7, 3194/8, 3194/9, 3194/10, 3194/ 11, 3194/12, 3194/13, 3194/14 i
3194/15 sve k.o. Krk-grad) formirat će se građevna čestica javnog trga.
Na površini trga je dopuštena gradnja poslovne građevine (poslovni,
društveni, ugostiteljski, uslužni, trgovački i sl. sadržaji) uz slijedeće
granične uvjete:
-Dopušteno je graditi samo jednu poslovnu građevinu koja će biti smještena
na jugozapadnom dijelu trga. Građevina mora biti udaljena 4,0 m od zapadne
granice građevne čestice i 4,0 m od formirane regulacijske linije. Regulacijska
linija se formira na način da se nogostup prema trgu proširi za 1,0 m.
Nenatkrivena terasa mora biti smještena na istočnoj strani zatvorenog dijela
građevine.
-Tlocrtna površina zatvorenog dijela građevine (nadzemnog) je kružnog
oblika.
-Najveća dopuštena tlocrtna projekcija zatvorenog dijela građevine (nadzemne
etaže) iznosi 90 m2, a nenatkrivene terase 90 m2. Najveća
dopuštena tlocrtna projekcija zatvorenog dijela građevine (podzemne etaže) koji
je dopušteno smjestiti ispod zatvorenog nadzemnog dijela građevine i terase
iznosi 180 m2.
-Najveća dopuštena visina poslovne građevine iznosi 6,5 m (2 podzemne etaže
- potpuno ukopani podrum i 2 nadzemne etaže).
-Poslovna građevina mora imati ravni krov.
-Apsolutna nivelacijska kota poda donje nadzemne etaže i nenatkrivene terase
je kota +6,5 m.
-Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se na izdvojenom parkiralištu/
garaži u kontaktnoj zoni osnovne građevine, u skladu s normativima iz točke
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih Odredbi.
Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne
građevine.
-Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati postojeće zelenilo.
-Na površini trga je dopušteno postavljanje urbane opreme (klupe, koševi za
otpatke i sl.).
5.1.3. Benzinske crpke
Članak 115.
Planom se dopušta izgradnja benzinske crpke na kopnenom dijelu županijske
luke otvorene za javni promet Krk (područje planiranog lukobrana) koja će
opskrbljivati gorivom plovila na moru.
Planom se dopušta izvedba crpki sa ukopanim spremnicima za gorivo. U sklopu
benzinske crpke planira se i prateća građevina za korisnike benzinske crpke,
najveće dopuštene građevinske bruto površine 100 m2 i maksimalne
visine 6,0 m (jedna nadzemna etaža). U sklopu prateće građevine treba
predvidjeti prostorije za zaposlenike i korisnike benzinske pumpe (ured,
garderoba, sanitarni čvor, prodajni dio, manje skladište i sl.).
Obalni dio benzinske crpke treba biti uređen na način da se osigura
adekvatan broj priveza za plovila koja koriste usluge na benzinskoj crpki.
Dopuštena je rekonstrukcija benzinske crpke uz autobusni kolodvor u
postojećim gabaritima. Benzinska crpka se može ukloniti nakon izmještanja na
planiranu lokaciju na lukobranu u luci Krk.
5.1.4. Autobusni kolodvor
Članak 116.
Površina postojećeg autobusnog kolodvora namijenjena je rekonstrukciji
građevine (nadogradnja potkrovlja, vanjskih stepenica, ploča iznad perona
postaje, terasa) uz slijedeće granične uvjete:
-Namjena: građevina autobusnog kolodvora sadrži ured prometnika, čekaonice,
biljetarnicu, sanitarne čvorove, ugostiteljske sadržaje, turističku agenciju,
urede i sl. sadržaje potrebne za funkcioniranje osnovne namjene.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,14.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,39.
-Najveća dopuštena visina iznosi 8,3 m (prizemlje + kat + potkrovlje).
5.1.5. Zračni promet
Članak 117.
Planom se dopušta korištenje nogometnog igrališta na površini sportskog
centra Krk kao površine za interventne potrebe u funkciji javnog uzletišta za
helikoptere (helidrom) unutar naselja Krk.
Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja
površine helidroma odnosno uvjeti korištenja moraju biti u skladu sa zakonskom
regulativom.
5.1.6. POMORSKI PROMET
Članak 118.
Luka otvorena za javni promet
Planom je određena luka otvorena za javni promet županijskog značaja, čije
su granice prikazane na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena
površina«.
Razgraničenje kopnenog i morskog dijela luke prikazan je na kartografskom
prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, dok su prometni koridori unutar luke
prikazani na kartografskom prikazu br. 4»Način i uvjeti gradnje« i 2a.
»Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometni sustav«.
Zonu luke čini lučko područje koje obuhvaća površine kopna i mora
namijenjene slijedećim djelatnostima:
-ukrcaj i iskrcaj putnika,
-prekrcaj roba,
-privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica.
Osim tih djelatnosti na kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne
građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s
djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.
Unutar zone luke moguće je graditi i rekonstruirati građevine koje su u
neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi sa osnovnom namjenom
luke (rekonstrukcija obale, rekonstrukcija i izgradnja gatova, privezišta,
pasarela, nasipa, postava dizalica, izgradnja prilaza, dovoda vode i struje sa
pripadajućim priključnim mjestima, izgradnja i održavanje objekata javne
rasvjete i slično).
Unutar luke planirano je produljenje lukobrana (lukobran je ucrtan načelno,
a dopušteno ga je smjestiti i na drugačijim pozicijama unutar »površine za
smještaj lukobrana/mola« u skladu s projektnom dokumentacijom. Dopušteno je
postavljati privremene pontonske gatove. Unutar luke planirano je i proširenje
kopnenog dijela luke.
Lukobran na Punti de Galeto je ucrtan načelno, a dopušteno ga je smjestiti i
na drugačijim pozicijama unutar »površine za smještaj lukobrana/mola« u skladu
s projektnom dokumentacijom.
Kopneni dio na jugozapadnom dijelu luke (područje od autobusnog kolodvora do
brodogradilišta) dopušteno je koristiti i kao kolno-pješačku površinu.
Kopneni dio na sjevernoj strani luke (od autobusnog kolodvora do uređene
plaže Portapižana) je dopušteno koristiti i kao obalnu šetnicu - lungo mare.
Kopneni dio luke na sjevernoj strani koji se nastavljaju na kolno-pješačke
pristupe ili javnu cestu je dopušteno koristiti kao kolno-pješačku površinu.
Na kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti gradnje« ucrtan je pristupni
put na moru širine 20 m, unutar morske površine luke otvorene za javni promet
do luke posebne namjene - brodogradilište (LB) i uređene plaže Portapižana (R31).
Koridor je površina javnog karaktera unutar površine luke otvorene za javni
promet.
Plovni put i javni pomorski prijevoz
Izvan površine luke otvorene za javni promet i luka posebne namjene
organiziraju se plovni putevi za javni pomorski prijevoz na udaljenosti
minimalno 300 m od obale.
Površine luka posebne namjene
Planom su određene luke posebne namjene čije su granice prikazane na
kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena površina«, i to:
-luka za posebne namjene za djelatnosti brodogradilišta Krk (postojeća)
Kopneni dio luke za posebne namjene za djelatnosti brodogradilišta je ovim
Planom određen kao površina proizvodne namjene - pretežito zanatske (I2) za
koju se uvjeti određeni u članku 34. ovih Odredbi za provođenje. Morski dio je
određen kao luka posebne namjene - brodogradilište (LB).
-luka nautičkog turizma - marina Krk (planirana)
Luka je namijenjena vezivanju nautičkih plovila (kapacitet iznosi najviše 50
vezova).
Na kopnenom dijelu luke nautičkog turizma predviđa se smještaj sadržaja kao što
su recepcija, uprava, garderobe, sanitarije, servisni sadržaji i ostali
sadržaji u funkciji marine.
-sportska luka Lunta (planirana)
Sportska luka (za potrebe jedriličarskog društva i domicilnog stanovništva)
namijenjena je za sigurno vezanje plovila max. kapaciteta cca 60 vezova.
Lukobran i mol su ucrtani načelno, a dopušteno ih je produljiti unutar
»površine za smještaj lukobrana/mola«).
Razgraničenje kopnenog i morskog dijela luka posebne namjene je prikazano na
kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«, dok su prometni koridori
unutar luke prikazani na kartografskom prikazu br. 2a. »Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - prometni sustav«.
5.2.UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE
MREŽE
Članak 119.
Na kartografskom prikazu br. 2b. »Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, energetski sustav, pošta i telekomunikacije«, prikazana
je nepokretna elektronička komunikacijska mreža.
Planom je predviđena izgradnja nove infrastrukture za elektroničke
komunikacije i povezne opreme. Nova elektronička komunikacijska infrastrukture
u vidu kabelske kanalizacije izvodi se podzemnim kablovima u sklopu prometnih i
pješačkih površina.
Izgradnjom kabelske kanalizacije osigurava se elastično korištenje već
izgrađene elektroničke komunikacijske mreže kroz povećanje kapaciteta, a
kabelska kanalizacija osigurava uvođenje mreže za kabelsku televiziju kao i
nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez
naknadnih građevinskih radova.
Trasu kabelske kanalizacije dozvoljeno je polagati mimo pravocrtne trase uz
blagi luk koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela.
Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima promjera f
50, 75 i 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod
planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih
kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i
veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na
izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naročito projektu ceste.
Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je
minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min
0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.
Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u objektu i dalje
prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću potrebno je položiti 2 PEHD
cijevi 1 40 mm. za manji odnosno 3 za veći objekt.
Kućne telekomunikacijske instalacije treba izvoditi prema pravilniku o
tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih
zgrada.
Radove na izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane
opreme treba izvoditi prema važećim zakonskim propisima i pravilnicima:
-Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/2008, 90/ 11, 133/12, 80/13 i
71/14)
-Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN 79/ 14, NN 41/15 i NN
75/15)
-Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu
poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/2009)
-Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, te
obaveze investitora radova ili građevine (NN 42/09 i 39/11)
Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme
(antenski prihvat) dopušteno je samo na građevinama pošte i drugim građevinama
elektroničke komunikacijske infrastrukture i to maksimalno do 10 m visine.
Ovim planom dopušta se gradnja objekta distribucijskog središta za
komunikacijsku infrastrukturu (MDF) na z.č. 2112/9, 2108/12, 2108/17 sve k.o.
Krk-grad u gradu Krku, čija je površina prema katastarskom operatu 366 m2
uz slijedeće granične uvjete:
-Najmanja dopuštena udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0
m.
-Najmanja dopuštena udaljenost građevine od granica susjednih građevnih
čestica iznosi 3,0 m.
-Najveća dopuštena katnost iznosi suteren i prizemlje, a visina građevine
mora biti u skladu sa zahtjevima građevine.
5.3.UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 120.
Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar površina postojećih i
planiranih ulica u sklopu kolnika i nogostupa poštujući minimalne dopuštene
udaljenosti između pojedinih vodova infrastrukturne mreže.
Aktom kojim se dozvoljava gradnja odredit će se detaljan položaj vodova
komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s dodatnim
posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za pojedine
vodove infrastrukturne mreže.
5.3.1. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Vodoopskrba
Članak 121.
Rješenje sustava vodoopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je na
kartografskom prikazu br. 2c »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, vodnogospodarski sustav - vodoopskrba«.
Planirani vodoopskrbni cjevovodi polažu se unutar prometnih površina na
nogostupu. Ukoliko to nije moguće, cjevovod se polože unutar kolnika.
Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti priključenjem na glavne
distributivne cjevovode koji osiguravaju vodu unutar niske i visoke zone iz
vodospreme »Krk« i prekidne komore/ vodospreme »Lizer«.
Priključne vodove vodoopskrbne mreže potrebno je izvesti minimalnog profila
DN 100 mm. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi izjednačenja
tlaka u mreži i opskrbe potrošača vodom iz dva smjera.
Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema
profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog
oštećenje cijevi.
Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je kao min. prostor za
intervenciju na cjevovodu i min. udaljenosti u odnosu na druge ukopane
instalacije (min. 1,5m od osi cjevovoda s obje strane).
Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne mreže, uz obaveznu izvedbu
zasuna, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj
08/06).
Planom se dopušta rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže (zamjena
cijevi, manje izmjene trase vodovoda i sl.).
Na mjestima prijelaza ispod kolničke konstrukcije vodoopskrbne cjevovode je
potrebno obavezno izvesti u zaštitnoj cijevi ili u betonskoj oblozi.
Odvodnja
Članak 122.
Rješenje sustava odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana prikazano je
na kartografskim prikazima br. 2d »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda« i 2e. »Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža, Vodnogospodarski sustav - Odvodnja
oborinskih voda«.
Prema Odluci o zonama zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku
(»Službene novine« PGŽ broj 17/2007) predmetno područje je izvan zone sanitarne
zaštite.
Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao razdjelni sustav. Cjevovodima
se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Sanitarne otpadne vode odvode se preko postojećih i planiranih crpnih
stanica (CS »Dražica«, CS »Stari Grad«, CS »Sunčani sat«, CS »Porat«, CS
»Ježevac«, CS »Ježevac 1«, CS »Ježevac 2«, CS »Plav«, CS »Turči« i CS »Poslovna
zona« u smjeru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Lokaciji Crnika (izvan
obuhvata plana).
Iznimno, do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, unutar izgrađenog
dijela građevinskih područja naselja, dozvoljava se individualno zbrinjavanje
otpadnih voda (priključak na nepropusnu septičku taložnicu) za manju građevinu
kapaciteta do 10 ES, prihvatljivo s aspekta zaštite okoliša, sukladno uvjetima
pravnih osoba s javnim ovlastima. Za građevine veće od 10 ES dopušta se izvedba
mini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Članak 123.
Sanitarne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav
preko priključno - kontrolnih okana.
Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizacijski sustav mora biti u
skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13,
43/14, 27/15 i 3/16).
Sanitarne otpadne vode projektirati prema Idejnom rješenju sustava sanitarne
kanalizacije grada Krka br.projekta RN 15497 - Fluming d.o.o.Rijeka od travnja
1997.g.
Članak 124.
Prema Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Krka
(Službene novine PGŽ br.21/2000 i 7/ 2001) sustavom oborinske odvodnje upravlja
Grad Krk.
Oborinske i površinske vode s neizgrađenog građevinskog zemljišta, zelenih
površina i prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom
slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata
plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi, te tako obrađenu vodu spojiti na
postojeći sustav oborinske odvodnje (otvoreni ili zatvoreni kanali) i ispustiti
u more ili u okolni teren na lokacijama gdje se mora osigurati izvedba upojnih
bunara.
Na svim javnim parkirališnim površinama koje imaju kapacitet parkirališta
preko 20 parkirališnih mjesta potrebno je ugraditi separatore mineralnih ulja i
ugljikovodika na kojima se oborinske vode moraju pročistiti prije ispuštanja u
more ili u okolni teren putem upojnih bunara.
U sustav oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati sanitarne i industrijske
otpadne vode.
Oborinske otpadne vode projektirati prema Idejnom rješenju sustava oborinske
kanalizacije grada Krka br. projekta RN 68205 - Fluming d.o.o.Rijeka od
siječnja 2006.g.
Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se i
zbrinjavaju unutar građevne čestice, korištenjem upojnih građevina, a iste se
ne smiju priključiti na sustav javne oborinske odvodnje.
Članak 125.
Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna,
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka površina), a slivnike
kao tipske s taložnicom.
Svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o
vodama i vodopravnim uvjetima i važećom Odlukom o odvodnji i pročišćavanju
otpadnih voda na području Grada Krka(»Službene novine« PGŽ br. 21/00 i 7/ 01).
Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.
5.3.2. ENERGETSKI SUSTAV
Elektroopskrba
Članak 126.
Rješenje sustava elektroopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je na
kartografskom prikazu br. 2b »Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije«.
Planirane trafostanice 20/0,4 kV gradit će se na lokacijama načelno ucrtanim
u grafičkom dijelu plana. Mikro lokacija trafostanice 20/0,4 kV odredit će se
nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca i nakon rješavanja imovinsko
- pravnih odnosa kroz dokumentaciju za ishođenje lokacijske dozvole.
Trafostanice će se graditi kao samostojeće građevine ili kao ugrađene u
građevini.
Ako se trafostanice 20/0,4 kV grade kao samostojeće u vlasništvu
distribucije, potrebno je osigurati zasebnu parcelu na način da trafostanica
bude minimalno udaljena 1 m od granice parcele i 2 m od kolnika.
Ako se trafostanica gradi kao poluukopana u vlasništvu distribucije,
potrebno je osigurati parcelu u veličini propisanoj ovim Odredbama.
Ako se trafostanica gradi kao ugradbena u vlasništvu distribucije, potrebno
je unutar građevine za nju osigurati prostor koji će biti u njenom vlasništvu.
Planirane trafostanice trebaju imati direktan pristup / neposredan pristup
do javne površine.
Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se
ne može osigurati iz planiranih trafostanica 20/ 0,4 kV treba osigurati
lokaciju za novu trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao
ugrađenu u građevini) u njegovoj neposrednoj blizini.
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po
načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu Plana. Moguća odstupanja trasa
bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se
tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.
Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana,
već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža će se
izvoditi kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima na
betonskim ili željeznim stupovima.
Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješit će se
zasebnim projektima, kojima će se definirati njeno napajanje i upravljanje, tip
stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi
nivo osvijetljenosti.
Planom se dopušta održavanje i rekonstrukcija postojećih 20/0,4 kV
trafostanica na način da se omogući izmjena transformatora radi povećanja snage
transformatora ili zamjena postojeće građevine trafostanice tipskim i sl.
objektom na istoj građevnoj čestici, (ili zamjenskoj građevnoj čestici u
neposrednoj blizini postojeće TS) radi ugradnje transformatora većih dimenzija.
U području stare jezgre (ili uz njen rub) i u zoni uvale Portapižana moguće
je izgraditi nove trafostanice (prema uvjetima stavka 2-7 ovog članka), a
lokacije istih nisu označene u grafičkom dijelu plana.
Plinoopskrba
Članak 127.
Područje obuhvata Plana nema izgrađenu plinoopskrbnu mrežu na bazi prirodnog
plina. Do izgradnje plinoopskrbne mreže na bazi prirodnog plina, dopušta se
korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) u svim sektorima potrošnje sukladno
važećim Pravilnicima.
Obnovljivi izvori energije
Članak 128.
Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna
energija-solarni fotonaponski paneli).
Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih
energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije
(kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje
pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove
građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina, ali nije dopušteno
postavljanje panela unutar zaštićenih zona A, B i C grada Krka bez prethodnog
odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela.
6a.UVJETI SMJEŠTAJA KOMUNALNIH GRAĐEVINA
Članak 129.
Unutar područja obuhvata Plana određene su zone/površine komunalnih
građevina, i to:
Garaža sa tržnicom (KGg)
Na površini/u zoni komunalne građevine (KGg) dopuštena je gradnja
komunalne građevine - garaže sa tržnicom uz slijedeće granične uvjete:
-Namjena građevine je garaža sa tržnicom, a dopušten je smještaj pratećih
ugostiteljsko-uslužnih, trgovačkih i sl. sadržaja.
-Na građevnoj čestici dopušteno je graditi jednu ili više građevina koje
čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
-Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.300 m2.
-Najveća dopuštena površina građevne čestice je istovjetna površini KGg
čiji su oblik i veličina definirani grafičkim dijelom plana. Oblik i veličina
određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom plana, te će se u postupku
izdavanja odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti
površina građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,6.
-Najveća dopuštena katnost građevine iznosi jednu podzemnu i tri nadzemne
etaže (moguće su 3 suterenske ili ostale kombinacije nadzemnih etaža).
-Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 m, a za osobna
vozila 2,25 m.
-Prilazi se izvode prema tehničkim normativima, s planiranih internih
prometnica uz osnovnu građevinu ili s glavne ulice (GU3) odnosno ostale ulice
sjeverno od površine/ zone sukladno članku 101 ovih odredbi.
-Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora
uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i
ograničenjima brzina.
-Krov građevine može biti ozelenjen. Ukoliko se iznad građevine uređuje
zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta, izgrađenost se umanjuje za 20 %.
Tržnica na malo (KGt)
Na površini komunalne građevine (KGt) dopuštena je gradnja
tržnice na malo uz slijedeće granične uvjete:
-Namjena: pod tržnicom na malo se podrazumijeva prodajna građevina u kojoj
se obavlja djelatnost trgovine.
-Dopušten je smještaj najviše 12 samostalnih prodajnih modula (prodajni
modul je ujedno i skladište za pohranu robe, a ispred je planirana prodajna
klupa cca 2 m2 za izlaganje i prodaju robe).
-Dopušten je smještaj najviše 6 štandova površine do 2 m2, te 3
štanda površine do 1 m2.
-Dopušten je smještaj najviše 2 kioska površine do 12 m2, te 1
montažne građevine površine do 12 m2 za potrebe spremišta.
Groblje (G)
Na površini komunalne građevine (G) - groblje dopušteno je graditi građevine
namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalnu
infrastrukturu pod slijedećim graničnim uvjetima:
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,8.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) nadzemnih etaža iznosi
0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi potpuno ukopani podrum najveći
dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice iznosi 1,6.
-Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m.
-Postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba
sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku
cjelinu.
Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme koja se
postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji.
Postojeće groblje može se rekonstruirati sukladno odredbama iz ovog članka.
Dječje igralište (KGd)
Na površini dječjeg igrališta (KGd1-8) je dopušteno postavljanje
rekvizita i naprava za igru djece, urbane opreme (paviljoni, pergole, klupe,
košare za otpatke, javna rasvjeta i sl.), te uređenje površina (zelene ili
popločene površine, šetnice i sl.).
Na površini dječjeg igrališta dopušteno je postavljanje montažnih građevina
tlocrtne površine najviše do 12 m2, a prema Odluci Jedinice lokalne
samouprave.
6b. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak 130.
Unutar područja obuhvata Plana određene su zelene površine, i to:
-javne zelene površine - javni park (Z1)
-zaštitne zelene površine (Z1, Z2 i Z3),
a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena
površina«.
Grafički dio uvjeta i načina gradnje i uređenja javnih zelenih površina
prikazani su na kartografskom prikazu br. 4. »Uvjeti i način gradnje«.
Površina javnog parka (Z1)
Članak 131.
Površina javnog parka (Z1) predstavlja planiranu građevnu česticu (parcelu)
javnog parka.
Javni park uređuje se kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno
visokog zelenila i uređenjem parternog zelenila i pješačkih površina te
opremanjem elementima parkovne i urbane opreme (paviljoni, pergole, bunari, klupe,
košare za otpatke, javna rasvjeta itd.).
Na površini javnog parka dopušteno je postavljanje montažnih građevina
tlocrtne površine najviše do 12 m2, a prema Odluci Jedinice lokalne
samouprave.
Podloga pješačkih površina ne smije biti asfalt ili neke druge
vodonepropusne podloge. Javni park gradi se u duhu suvremenog oblikovnog
izraza, prema projektu oblikovanja parka.
Priključak građevne čestice javnog parka na komunalnu infrastrukturnu mrežu
utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, u skladu s
odredbama plana.
Površine zaštitnog zelenila (Z)
Članak 132.
Unutar javnih površina zaštitnog zelenila (Z1-3) potrebno je
zadržati i održavati postojeće zdravo zelenilo, a kod supstitucije ili sadnje
novog raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama. Na površini zaštitnog
zelenila dozvoljeno je po potrebi vođenje vodova infrastrukture. Vodove
infrastrukture treba ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se prilikom
izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice. Iznad podzemne infrastrukture i
u njenoj blizini treba saditi vrste čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od
50 cm.
Na površini zaštitnog zelenila određeni su slijedeći granični uvjeti:
-Na površini Z1 dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina
isključivo u postojećim gabaritima, te smještaj montažnih građevina površine do
12 m2, a sve u skladu sa posebnom Odlukom lokalne samouprave
-Na površini Z2 dopuštena je rekonstrukcija postojeće poslovne
građevine (uslužno-ugostiteljska djelatnost) koja se odnosi na mogućnost
izgradnje podruma (potpuno ukopane etaže) čija je najveća dopuštena tlocrtna
projekcija istovjetna tlocrtnoj projekciji nadzemnih etaža postojeće građevine,
te povećanje visine na način da se nadozid gornje nadzemne etaže povisi najviše
za 1,0 m u odnosu na postojeću visinu (uz uvjet da ukupna visina nadozida ne
iznosi više od 1,20 m), te ukupna visina na način da se sljeme krova povisi za
najviše 1,0 m. Građevina mora imati kosi krov.
-Na površini Z3 dopuštena je rekonstrukcija postojećih građevina
isključivo u postojećim gabaritima, te smještaj montažnih građevina površine do
12 m2, a sve u skladu sa posebnom Odlukom lokalne samouprave.
Dopušten je i smještaj parkirališnih površina na način da se u najvećoj mogućoj
mjeri sačuva postojeće zelenilo.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
Članak 133.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih niti za zaštitu predloženih dijelova
prirode.
Članak 134.
Prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) na području obuhvata
Plana nalaze se slijedeća područja ekološke mreže:
-područje očuvanja značajno za ptice POP:-
HR 1000033 -Kvarnerski otoci
-područje očuvanja značajna za stanišne tipove
POVS HR 2001357 - Otok Krk
Utvrđuju se sljedeći uvjeti zaštite prirode unutar obuhvata Plana:
-prilikom planiranja i uređenja građevinskih zona potrebno je koristiti
materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i
tradicionalnoj arhitekturi,
-potrebno je voditi računa da izgradnja građevinskih područja ne uzrokuje
gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa strogo
zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,
-uređenje postojećih građevinskih područja je potrebno planirati na način da
se u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti,
-prilikom ozelenjivanja područja potrebno je koristiti autohtone biljne
vrste, a eventualne postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj
mogućoj mjeri te integrirani u krajobrazno uređenje,
-potrebno je očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i
priobalnog područja u što prirodnijem obliku.
Članak 135.
Prema karti staništa Republike Hrvatske na području obuhvata Plana nalazi se
više tipova staništa.
Od tipova staništa koji zahtijevaju provođenje mjera očuvanja sukladno
Zakonu o zaštiti prirode i EU Direktivi o staništima, na području obuhvata
Plana prisutni su slijedeći stanišni tipovi:
C.3.5.Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
C.3.5./ D.3.1.Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Dračici
C.3.5./ E.3.5.Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Primorske,
termofilne šume i šikare medunca
D.3.1.Dračici
E.3.5.Primorske, termofilne šume i šikare medunca
E.8.1.Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike
G.3.2.Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja
I.2.1./ C.3.5./ D.3.4.Mozaici kultiviraih površina/ Submediteranski i
epimediteranski suhi travnjaci/Bušici
I.8.1.Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
J.1.1.Aktivna seoska područja
J.1.3.Urbanizirana seoska naselja
J.2.3.Ostale urbane površine
7.2.Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti i posebnosti
Članak 136.
Za područje obuhvata Plana izrađene su »Konzervatorska podloga
područja Grada Krka« (OMEGA ENGINEERING d.o.o., Zagreb, 2011.g.), odnosno
»Konzervatorska podloga »zone A« za potrebe Urbanističkog plana uređenja UPU 1-
Krk« koja se odnosi se na povijesnu jezgru grada Krka (OMEGA ENGINEERING d.o.o.,
Zagreb, 2012.g.).
Područje obuhvata Plana bogato je nalazima u arheološkom, etnografskom i
povijesnom smislu te su registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane
slijedeće kulturno-povijesne vrijednosti:
A.Hidroarheološke i arheološke (područja i lokaliteti)
-hidroarheološko područje (sve morske površine unutar obuhvata Plana)
-arheološko područje - grad Krk (čitav grad unutar bedema i izvan bedema na
lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.)
-arheološki lokalitet - ruševine crkve Sv. Petra (nije određena točna
lokacija - lokalitet nije ispitan)
B.Povijesna graditeljska cjelina:
Urbana cjelina
1.povijesna urbana cjelina grada Krka (Z-2684)
C.Graditeljski sklop
Civilne građevine
1.Frankopanski kaštel (Z-131)
2.Šesterokutna kula na obali (Z-132)
3.Kasnoantički gradski bedem s renesansnim bedemom
(Z-830)
Sakralne građevine
1.Kompleks katedrale uznesenja Blažene Djevice Marije i crkve sv. Kvirina
(Z-133)
2.Crkva Majke Božje od Zdravlja (Z-786)
3.Crkva Sv. Franje Asiškog sa samostanom (Z-3106)
4.Crkva Sv. Lucija
5.Krk: Crkva Sv. Lovro (izvan grada)
Zaštita kulturno - povijesnih i ambijentalnih cjelina prikazana je na
kartografskom prikazu br. 3a. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina,
Područja posebnih korištenja«.
Mjere zaštite arheološkog područja
Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava
arheološko područje u najugroženiju kategoriju graditeljske baštine.
-grad Krk (čitav grad unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz
kuću Šinigoj, itd.)
Područje stare gradske jezgre u cijelosti je arheološko područje pa je u
slučaju bilo kakvih zemljanih radova, zahvata u podove prizemlja kuća ili
radova kojima bi se uklanjalo postojeće popločenje ulica i trgova potrebno
provesti zaštitna, a prema potrebi i smjernicama nadležnog konzervatorskog
odjela i sustavna arheološka istraživanja. Unutar stare gradske jezgre postoje
potpuno neizgrađene površine koje su povijesno bile naseljene te su na njima
nalazi očekivani. Na tim je lokalitetima potrebno provesti arheološka
istraživanja prije izrade arhitektonskog projekta.
Mjere zaštite:
-svakom građevinskom zahvatu u zaštićenoj povijesnoj jezgri moraju
prethoditi zaštitna arheološka istraživanja, nakon kojih će se odlučiti o
tretmanu lokaliteta ili mogućoj promjeni projekta građevinskog zahvata,
-ukoliko se prilikom zemljanih, građevinskih, infrastrukturnih i drugih
radova unutar zone zaštite naiđe na predmete ili strukture arheološkog značaja,
potrebno je obustaviti radove i o tome obavijestiti nadležni konzervatorski
odjel,
-kod slučajnih arheoloških nalaza na dosad neevidentiranim lokalitetima
potrebno je također obavijestiti konzervatorski odjel kako bi se nalazi
pravodobno dokumentirali,
-arheološka i hidroarheološka istraživanja provoditi u skladu s Pravilnikom
o arheološkim istraživanjima (Pravilnikom o arheološkim istraživanjima (NN:
69/99, 151/03, 157/03, 30/05),
-istraživanje se smije provoditi isključivo uz prethodno odobrenje nadležnog
konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH.
Na području obuhvata Plana evidentiran je arheološki lokalitet ruševine
crkve Sv. Petra. Lokalitet nije dovoljno istražen, te nije poznata točna
pozicija.
Članak 137.
Sustav mjera zaštite provodi se prema zoniranju područja kulturno-povijesne
cjeline. Za zaštićenu urbanističku cjelinu grada Krka uspostavljene su zone »A«
»B« i »C« u kojima se primjenjuje odgovarajući sustav mjera zaštite:
Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene A zone grada Krka
Za »zonu A« izrađena je »Konzervatorska podloga »zone A« za potrebe
Urbanističkog plana uređenja UPU 1-Krk« (OMEGA ENGINEERING d.o.o., Zagreb,
2012.g.).
Za »A« zonu vrijedi prvi stupanj zaštite i odnosi se na kulturno-povijesnu
cjelinu unutar koje su dobro očuvane, osobito vrijedne povijesne strukture.
Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu strukture i arhitekture.
Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja
građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika.
Za ovu se zonu propisuju sljedeći uvjeti:
-mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz
najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja,
-na području ove zone ne dozvoljava se unošenje novih struktura i sadržaja
stranih ili neprikladnih očuvanim kulturno povijesnim vrijednostima,
-prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim
potrebama može se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije, bez da bitno
utječu ili mijenjaju povijesnu strukturu,
-prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske
rekonstrukcije i prezentacije,
-na području ove zone sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim
arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaki zahvat je podređen
rezultatima provedenih istraživanja,
-interpolacije su moguće isključivo unutar povijesno potvrđenih i egzaktno
definiranih i (ili) zatečenih gabarita povijesnih struktura koje ne negiraju
postojeću urbanu matricu, a arhitektonsko oblikovanje odredit će se tijekom
višestupanjskog postupka suradnjom konzervatorske službe, grada, investitora i
projektanta,
-sve građevine sa sačuvanim elementima povijesne arhitektonske plastike
zahtijevaju istražne radove fasade,
-na arhitektonski i povijesno značajnijim građevinama potrebno je provesti
opsežnija konzervatorska istraživanja; za zahvate koji ne podliježu lokacijskoj
i građevinskoj dozvoli, već se izvode samo temeljem posebnih konzervatorskih
uvjeta i prethodnog odobrenja, potrebno je izraditi arhitektonsku
dokumentaciju,
-fasade s očuvanom bitnom površinom povijesne žbuke zahtijevaju sondiranje
žbuke i naliča te njihovu rekonstrukciju u skladu s uvjetima nadležnog
konzervatorskog odjela,
-način obrade pročelja ovisi o tipu i vremenu nastanka građevine, a
definirat će se posebnim konzervatorskim uvjetima; neožbukane, fugirane fasade
prezentiraju se isključivo na rijetkim građevinama od fino obrađenih klesanaca
ili u slučaju kad se tako odredi posebnim konzervatorskim uvjetima radi
prezentacije pojedine građevne faze, arhitektonskog detalja i sl.; ne
dozvoljava se završna obrada »češljane« teksture, upotreba »sepa«, gotovih
silikatnih mortova te mortova na bazi akrila,
-dimenzije i formate fasadnih otvora prilagoditi tradicijskim standardima,
-dimnjake oblikovati sukaldno tradicijskim standardima i žbukati u skladu s
fasadom,
-fasade se liče upojnim bojama mineralnog porijekla, u boji i tonu koje
izabire nadležni konzervator (uglavnom se radi o zemljanim bojama pastelnih
tonova,
-ne dozvoljava se izvođenje masivnih betonskih potkrovnih vijenaca (lindre);
pod pokrovom od kupe kanalice u prepustu izvoditi lindre od kamenih ploča ili
opeke (tavelice) ili rekonstruirati tradicijske strehe od dasake i drvenih
greda,
-ne dozvoljava se izvođenje betonskih okapnica ili onih od crijepa nad
fasadnim otvorima,
-ako je, temeljem usvojene konzervatorske metodologije, moguća
rekonstrukcija izgubljenih elemenata arhitektonske plastike (profilirani
potkrovni i međukatni vijenci, profilacije, karakteristični pilastri i sl.),
prihvatljiva je njihova izvedba prilikom obnove pročelja, u skladu s uvjetima i
uz nadzor nadležnog konzervatorskog odjela,
-ne dozvoljava se izvođenje balkona i krovnih terasa; postojeće balkone na
legalno sagrađenim objektima opremiti ogradama, tipski i stilski prilagođenima
dotičnoj građevini,
-ne dozvoljava se bilo kakvo oblaganje zone sokla (pločice, kamene ploče,
klinker i sl.),
-koristiti klima-uređaje bez vanjske jedinice, odnosno smještanje vanjske
jedinice na neupadljivo mjesto, na način da ne narušava izgled fasade,
-ne dopušta se ograđivanje predprostora, terasa, vrtova i parkova zidićima,
stupićima ili ogradama, odnosno moraju se u potpunosti poštivati granice javnih
gradskih trgova, uličnih ili parkovnih prostora,
-tende i poslovne reklame potrebno je ujednačiti i svesti na najmanju moguću
mjeru donošenjem i provođenjem Odluke o komunalnom redu,
-stubišta, podeste i druge hodne površine popločiti pločama od lokalnog
vapnenca; ne dozvoljava se upotreba keramičkih pločica, mramora i sl,
-postojeća povijesna popločenja čuvaju se ili obnavljaju po postojećem
stanju, a dijelovi koji nedostaju rekonstruiraju se.
-zatečena, povijesna popločenja čuvaju se ili obnavljaju po postojećem
stanju, a dijelovi koji nedostaju se rekonstruiraju,
-prije konačnog uređenja popločenja ulica i trgova nužno je provesti
arheološka istraživanja te izvršiti polaganje cjelokupne gradske infrastrukture
-Promet u kretnju i mirovanju (parkirališta ili garaže) ovim Planom
planirane su na primjerenim mjestima izvan jezgre, a promet je kroz regulaciju
potrebno ograničiti na manja dostavna vozila u određenom periodu dana i, na
hitna interventna vozila hitne pomoći i vatrogasaca.
-za sve vrste građevnih zahvata, treba izraditi zakonom propisanu tehničku
dokumentaciju, za koju od nadležnog Konzervatorskog odjela treba ishoditi
detaljne konzervatorske uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) i
prethodnu dozvolu (u postupku izdavanja građevne dozvole ili potvrde glavnog
projekta). Prilikom izvođenja radova obvezan je konzervatorski nadzor.
Osim općenitog sustava mjera određenih ovim člankom, potrebno je za gradnju
i rekonstrukciju građevina unutar »zone A« osim uvjeta gradnje određenih ovim
Planom poštivati i detaljne uvjete gradnje određene »Konzervatorskom podlogom
»zone A« za potrebe Urbanističkog plana uređenja UPU 1-Krk« dane za svaku
građevinu pojedinačno.
Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene B zone Grada Krka
Ova zona zaštite obuhvaća dvije vremenom nastanka i sadržajno, različite
spomeničke cjeline čije se granice obuhvata preklapaju, arheološko nalazište
neposrednog podgrađa zidina koje se na zapadu Grada proteže na antičku
nekropolu s ostacima crkve sv. Lovre i primjere kvalitetne urbane i suburbane,
ladanjske arhitekture prve polovice XX. stoljeća. Obje cjeline ujedno
predstavljaju obodni, kontaktni pojas koji okružuje zaštićenu zonu gradskog
središta i neposrednog priobalja.
Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane
strukture i pejzažnih vrijednosti te pojedinih skupina i pojedinačnih
povijesnih građevina unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te
strukture.
Potpuna zaštita odnosi se na očuvanje glavnih ekspozicija, fizionomija,
gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mogućnost nužnog
prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama.
Mjere i uvjeti zaštite unutar zaštićene C zone Grada Krka
Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su preostali rubni dijelovi kulturnog dobra
Povijesne urbane cjeline grada Krka. Ovoj zoni odgovara režim zaštite pojedinih
sačuvanih elemenata osnovne povijesne strukture naselja prvenstveno radi
zaštite ekspozicije integralnih, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti u
zonama »A« i »B«, što znači očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja
(dominante, ekspozicije), zaštitu vizura, panorama, urbanih slika i obrisa te
drugih vrijednosti krajolika, uz očuvanje karaktera gradnje i pojedinačnih
očuvanih primjera građevne supstance. U istočnom dijelu ove zone, između
parkirališta pokraj Pizanskih vrata i sklopa kuća podno prometnice koja iz
pravca Krka vodi prema Puntu sačuvani su ostaci srednjovjekovne crkve Sv.
Bartola.
8.POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 138.
Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje
otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje
komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te
organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih
tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni
industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila
i otpadne gume, te opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/ 04, 111/06, 60/08 i 87/09) i
propisa donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava lokalna
samouprava, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u
propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se
postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno
vozilo.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim,
građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim
gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno
skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj
građevnoj čestici.
9.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 139.
Zaštitu okoliša obavljati u skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša
Grada Krka (Službene novine Primorsko-goranske županije br. 47/07).
U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje
ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti
usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda,
zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama
posebne zaštite.
9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Članak 140.
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i
smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava.
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i
površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda
onečišćenih deterdžentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne
mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne
čestice.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne
odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99,
6/01 i14/01.)
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
Članak 141.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi,
biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za
prostor u obuhvatu Plana definira se obveza održanja kakvoće zraka.
Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije
uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba
koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora
(manje od 0,55 g/ MJ).
Budući da na području obuhvata Plana nisu zabilježena prekoračenja
preporučenih vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se
slijedeće mjere:
-ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem
tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08),
-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na
okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr.
TA-LUFT standardima),
-najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora
onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05),
-stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se
ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni,
opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad
graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/ 04, 60/08)
i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08),
-prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim
specifičnim emisijama štetnih tvari.
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
-prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom
tijelu uprave i lokalne samouprave,
-osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te
redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,
-uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih
izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje,
cirkulaciju i regeneraciju zraka.
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
Članak 142.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od
buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja,
građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.
9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
Članak 143.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na
polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora
planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe određenim
načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.
Sklanjanje ljudi
Članak 144.
Planom šireg područja nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne
zaštite.
Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja
ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja, odnosno
posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovnika,
prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju
neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne
zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru.
Ovim Planom određene su lokacije sirena za uzbunjivanje.
Putovi evakuacije stanovništva za slučaj elementarnih nepogoda definirani su
kartografskim prikazom br. 3.c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina,
Mjere posebne zaštite«.
Privremene lokacije za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja
definirane su unutar područja obuhvata Plana, a prikazane su na kartografskom
prikazu 3.c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne
zaštite«.
Zbrinjavanje stanovništva s područja obuhvata Plana organizirat će se unutar
površina prikazanih na kartografskom prikazu 3.c »Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina, Mjere posebne zaštite«. Zbrinjavanje je moguće i izvan
područja obuhvata Plana, u građevinama javne namjene, ukoliko su pogodne za
boravak osoba nakon elementarnih nepogoda.
U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sve
građevine unutar obuhvata Plana u sklopu kojih se očekuje okupljanje većeg
broja ljudi, moraju definirati način vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno
Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).
9.5. Mjere zaštite od požara
Članak 145.
Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera
zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je
primjenjivati odredbe Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje
građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13 i 87/15). Kod
projektiranja građevina u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu
projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili
neku drugu opće priznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata, voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se
izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost
trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 m.
Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine
sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere
zaštite od požara sukladno glavi V. Pravilnika o otpornosti na požar i drugim
zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN 29/13 i 87/15).
Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno
je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe,
okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o
uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, obavezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (NN 08/06 i 56/10).
Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (NN 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.
Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse
iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara Grada Krka.
Temeljem članka 28. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) potrebno
je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine
skupine 2).
9.6. Mjere zaštite od potresa
Članak 146.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina
planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku
zonu.
Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja,
protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim
seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Za područje obuhvata Plana osnovni stupanj seizmičnosti iznosi 7 MCS s
odstupanjem prema 7- i 7+.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da
građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju
obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.
Sve prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog
zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
Privremene lokacije za odlaganje materijala nakon eventualnih urušavanja,
definirane su unutar područja obuhvata Plana, a prikazane su na kartografskom
prikazu br. 3.c »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, Mjere posebne
zaštite«.
Unutar obuhvata Plana definirane su lokacije trafostanica kao potencijalna
kritična infrastruktura koja bi mogla biti ugrožena potresnim djelovanjima.
9.7.Zaštita od tehničko - tehnoloških katastrofa i većih nesreća u
gospodarstvu i prometu
Članak 147.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane ili planirane građevine i
djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili prevoze opasne tvari što bi
moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke nesreće, pa se planom ne
propisuju mjere posebne zaštite.
Članak 148.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije
odlagališta otpada i divljih deponija, a Planom se ne definiraju niti mjere
zaštite od epidemije i epizootije.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirana područja na kojima bi se mogla
pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne propisuju mjere zaštite od
klizanja tla i zaštita od poplave.
9.8.Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera
Članak 149.
Na području obuhvata Plana potrebno je primjenjivati urbanističko - tehničke
uvjete i normative za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih
barijera, u skladu s posebnim propisima.
Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na način da je
osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i
rad.
Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj PGM za
osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj PGM, te
izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima,
kako bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. Obveza izrade detaljnijih planova
Članak 150.
Na području obuhvata Plana ne propisuje se izrada detaljnog plana uređenja.
