8.
Na temelju članka 38. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Kastva (»Službene
novine Primorsko goranske županije« broj 37/09, 40/09 i 18/13) i članka 113.
Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), Odbor za Statut,
Poslovnik i normativnu djelatnost Gradskog vijeća Grada Kastva, na sjednici održanoj 20. veljače
2017. godine, utvrdio je pročišćeni tekst odredbi za
provođenje Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja građevinskog
područja poslovne namjene K1- Radna zona Žegoti.
Pročišćeni tekst odredbi za provođenje Odluke o donošenju Urbanističkog
plana uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti
obuhvaća:
-Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja
poslovne namjene K1- Radna zona Žegoti (»Službene novine Primorsko goranske
županije« broj 37/04) i
-Odluku o donošenju I. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja
građevinskog područja poslovne namjene K1- Radna zona Žegoti (»Službene novine
Primorsko goranske županije« broj 10/16) u kojima je naznačeno vrijeme njihovog
stupanja na snagu.
Pročišćeni tekst odredbi za provođenje Odluke o donošenju Urbanističkog
plana uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti
sadržan je u elaboratu »Elaborat izrade pročišćenog teksta Urbanističkog plana
uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti« kojeg
je izradila tvrtka Planium, d.o.o. iz Rijeke.
Pročišćeni tekst odrebi za provođenje Odluke o donošenju Urbanističkog plana
uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti objavit će se u »Službenim novinama Primorsko goranske županije« i
na web stranici Grada Kastva.
KLASA: 021-05/13-02/07
URBROJ: 2170-05-07/1-17-46
Kastav, 20. veljače 2017. godine
Predsjednica Odbora
za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost
Gradskog vijeća Grada Kastva
Mirela Smojver, dipl.iur., v.r.
O D L U K A
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
građevinskog područja
poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti
(pročišćeni
tekst)
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja građevinskog područja poslovne namjene
K1 - Radna zona Žegoti, u daljnjem tekstu: Plan.
Članak 2.
Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu
Urbanistički plan uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna
zona Žegoti i u elaboratu I Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja
građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti, na slijedeći
način:
. elaborat Urbanističkog plana uređenja
građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti primjenjuje se u
nepromjenjenim dijelovima poglavlja I Obrazloženje koje se nalazi u Knjizi II
elaborata I Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja
poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti;
. elaborat I Izmjene i dopune Urbanističkog plana
uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti
primjenjuje se u cjelosti.
Sadržaj Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja poslovne namjene
K1 - Radna zona Žegoti:
KNJIGA I
A. TEKSTUALNI DIO
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti i način gradnje poslovnih građevina
3. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Cestovni promet
3.1.2. Željeznički promet
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne mreže
4. Uvjeti uređenja zelenih površina
5. Postupanje s otpadom
6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
6.1. Zaštita tla
6.2. Zaštita zraka
6.3. Zaštita voda
6.4. Zaštita od buke
6.5. Posebne mjere zaštite
B. GRAFIČKI DIO
1 -Korištenje i namjena prostora 1:2000
2a -Prometna, ulična i komunalna infrastruktura -
cestovni promet i telekomunikacija 1:2000
2b -Prometna, ulična i komunalna infrastruktura -
cijevni transport i elektroopskrba 1:2000
2c -Prometna, ulična i komunalna infrastruktura -
vodoopskrba i odvodnja 1:2000
3a -Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:2000
3b -Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja i dijelovi
primjene planske zaštite 1:2000
4 -Način i uvjeti gradnje 1:1000
KNJIGA II
C. OBVEZNI PRILOZI
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti građevinskog
područja poslovne namjene K1 u prostoru Grada Kastva
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne cjeline
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti građevinskog područja poslovne namjene
K1
2.2. Ciljevi prostornog uređenja građevinskog
područja poslovne namjene K1
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na
obilježja izgrađene strukture, te vrijednosti i posebnosti krajobraza
2.2.2. Unapređenje uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 i
komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. Površine poslovne namjene
3.2.2. Javne infrastrukturne površine
3.2.3. Zaštitne zelene površine
3.2.4. Javne zelene površine
3.2.5. Površine kulturno-povijesnih obilježja
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način
korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. Cestovni promet
3.4.2. Telekomunikacije
3.5. Komunalna infrstrukturna mreža
3.5.1. Vodoopskrba i odvodnja
3.5.2. Elektroenergetika
3.5.3. Plinoopskrba
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Mjere posebne zaštite
II. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA
III.ZAHTJEVI, MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI PREMA ZAKONU O PROSTORNOM
UREĐENJU
IV.IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
V.EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA
VI.SAŽETAK ZA JAVNOST
Članak 3.
Ovim Planom određuju se uvjeti organizacije prostora, uređenja, gradnje i
zaštite površina građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti.
Članak 4.
Plan se provodi neposredno putem ovog Plana.
Članak 5.
Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu ovog Plana, imaju sljedeće
značenje:
Građevinska čestica određuje prostor, izgrađen ili
predviđen za izgradnju, odnosno uređenje u kojem se vrši jedna od namjena
predviđenih Planom.
Građevina je izgrađeni ili planirani objekt
koji služi za odvijanje predviđene namjene. Građevina može biti osnovna i
pomoćna.
Osnovna građevina je izgrađena ili planirana
građevina koja služi za odvijanje predviđene namjene vezane uz određenu
građevinsku česticu. Osnovnom građevinom se smatra i građevina s više
konstruktivnih sklopova međusobno povezanih u jedinstvenu cjelinu.
Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji
osnovne građevine. U smislu ovog Plana pomoćna građevina može biti garaža,
spremišta, kotlovnice, plinske stanice, građevina za spremanje alata, opreme i
mehanizacije, građevine trgovačkog i ugostiteljskog sadržaja za potrebe
korisnika osnovne građevine.
Arhitektonski oblikovnu cjelinu čini više različitih volumena, različitih
po tlocrtnoj veličini, po obliku, po visini, kao i namjeni, koji su međusobno
usklađeni po materijalima i načinu obrade.
Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na
postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja
postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za
građevinu ili svojstva spomenika kulture. Rekonstrukcija u smislu Odredbi ovog
Plana su: dogradnja, nadogradnja, sanacija, adaptacija, funkcionalne promjene -
prenamjena.
Građevni pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevinske čestice (prometnica, javna površina,
građevina i sl.).
Regulacijski pravac jest pravac koji određuje položaj građevine u
odnosu na granicu građevinske čestice prema javnoj
prometnoj površini (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.).
Nivelacijska kota od koje se mjeri visina je
kota poda najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše
1m iznad najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta.
Visina građevine mjeri se od nivelacijske
kote terena do kote krovnog vijenca ili donjeg ruba krova.
Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može biti podzemna (ukopana
etaža, podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i
potkrovlje).
Ukopana etaža je etaža koja se čitavom svojom visinom nalazi ispod
razine terena.
Podrum je etaža koja je sa svih strana
ukopana u teren, odnosno najviše 1 m iznad nivoa terena.
Suteren je etaža koja je barem s jedne svoje strane ukopana u teren,
odnosno najviše 1m iznad nivoa terena.
Potkrovlje se smatra etažom ukoliko je visina nadozida na najnižem dijelu minimalno 1,2m.
Okoliš je otvoren prostor oko građevine unutar građevinske čestice.
Uređena građevinska čestica određuje tretman neizgrađenog dijela
građevinske čestice na način:
-popločanje prilaza, hodnih linija, terasa, parking prostora i dr.
-podizanje uličnih ograda
-sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama
zelenila
-rješavanje odvodnje oborinskih voda
Izgrađenost građevinske čestice je površina tlocrtnih projekcija svih
građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne), označava se
oznakom kig i izražava se u postotcima.
Koeficijent iskorištenosti građevinske čestice je odnos ukupne
(bruto) izgrađene površine građevine i površine građevinske čestice, a označava se oznakom kis.
Infrastrukturne građevine su prometnice, infrastrukturni uređaji,
mreže i vodovi, komunalne građevine, uređaji i sl.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 6.
(1) Razgraničenje površina s obzirom na organizaciju,
namjenu i način korištenja, unutar obuhvata Plana, izvršeno je na sljedeći
način:
. površine javnih namjena
. površine drugih namjena
(2) Površine drugih namjena su:
. površine poslovne namjene
. zaštitne zelene površine (Z)
(3) Površine javnih namjena su:
. javne infrastrukturne površine:
-površine prometnica
-površine za smještaj uređaja elektroopskrbe i odvodnje
. javne zelene površine
-parkovne površine (Z1)
. površina kulturno-povijesnog obilježja - (D6)
POVRŠINE POSLOVNE NAMJENE
Članak 7.
(1) Površine poslovne namjene su površine namijenjene smještaju građevina
gospodarskih djelatnosti koje zahtijevaju veće površine, a vezane su na intenzivni promet.
(2) U zoni poslovne namjene dozvoljena je rekonstrukcija postojeće gradnje
sukladno članku 20. ove Odluke.
(3) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka
(1) ovog članka definirani su poglavljem 2. ove
Odluke.
JAVNE INFRASTRUKTURNE POVRŠINE
Površine prometnica
Članak 8.
(1) Površine prometnica su površine namijenjene rekonstrukciji postojeće
prometne infrastrukture i izgradnji nove prometne infrastrukture (glavne,
sabirne i ostale ulice).
(2) Granica izgrađene javne prometne površine određena je granicom njene
građevinske čestice.
(3) Javne prometne površine koje nisu izgrađene definirane su granicom
njihovih građevnih čestica.
(4) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju površina iz stavka (1) ovog članka
definirani su poglavljem 3. ove Odluke.
Površine za smještaj uređaja elektroopskrbe i odvodnje
Članak 9.
(1) Površine za smještaj uređaja elektroopskrbe i odvodnje su površine
namijenjene izgradnji građevina trafostanica, crpne stanice, skupnog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda i sl..
(2) Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1) ovog članka definirani su
poglavljem 3. ove Odluke.
Članak 10.
Izbrisan.
JAVNA ZELENA POVRŠINA
Parkovna površina (Z1)
Članak 11.
(1) Javna zelena površina Z1 namijenjena je parkovnom uređenju uz
spomen-obilježje »Banov križ«.
(2) Uređenje površine iz stavka (1) ovog članka definirano je poglavljem 4. ove Odluke.
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)
Članak 12.
(1) Zaštitne zelene površine su:
. površine zelenila uz postojeće šumske putove za
zaštitu dijela južne granice obuhvata Plana,
. najviše točke radne zone uz ponikvu Gospodski
dol.,
. padina brda zapadnog i jugozapadnog dijela radne
zone.
(2) Uređenje površina iz stavka (1) ovog članka definirano je poglavljem 4. ove Odluke.
POVRŠINA KULTURNO-POVIJESNOG OBILJEŽJA (D6)
Članak 13.
(1) Površina kulturno-povijesnog obilježja je površina spomen-obilježja
Banov križ uz glavnu mjesnu ulicu GMU1.
(2) Uređenje površine iz stavka (1) ovog članka definirano je poglavljem 4. ove Odluke.
OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA
Članak 14.
(1) Izgradnja građevina unutar obuhvata ovog Plana definirana je na sljedećim površinama:
. površine poslovne namjene
. javne infrastrukturne površine:
-površine prometnica
-površine za smještaj uređaja elektroopskrbe i odvodnje
(2) Na javnoj parkovnoj površini, površinama zaštitnog zelenila i površini
kulturno-povijesnog obilježja nije dozvoljena gradnja osim nužne izgradnje
elemenata potrebnih za adekvatno uređenje površine (podzidi, staze, komunalna
oprema i sl.). Za navedene površine primjenjuju se
mjere uređenja i zaštite poglavlja 4. ove Odluke.
Članak 15.
Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na
uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva
imovinsko-pravnu pripremu i opremanje. Na području obuhvata Plana određena je
II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća sljedeće:
. imovinsko-pravne odnose
. pristupni put
. vodoopskrbu
. odvodnju
. elektroopskrbu.
2. UVJETI I NAČIN GRADNJE POSLOVNIH GRAĐEVINA
OPĆI UVJETI GRADNJE
Članak 16.
(1) Izgradnja poslovnih građevina moguća je na
površinama za poslovnu namjenu - zone 1 i 2.
(2) Zone poslovne namjene grafički su prikazane na
kartografskom prikazu 4.
(3) Površine poslovne namjene namijenjene su izgradnji građevina osnovnih
djelatnosti, te pomoćnih građevina sukladno namjeni.
(4) Građevine osnovne djelatnosti obuhvaćaju proizvodne, zanatske,
poslovno-uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
(5) Uz sadržaje osnovne djelatnosti moguće je smjestiti i sadržaje pomoćne
namjene odnosno administrativno- upravne, ugostiteljske, skladišne, građevine
za održavanje i slične građevine sukladno potrebi namjene.
(6) Izgradnja platoa za smještaj građevina osnovne i pomoćne djelatnosti
mora pratiti prirodan pad terena od zapada prema
istoku u ovisnosti o preporučenim kotama prometnica.
(7) Organizacija i izgradnja poslovnih građevina mora zadovoljavati uvjete
zaštite okoliša sukladno zakonskoj regulativi i odredbama ove Odluke.
(8) Ne dozvoljava se izgradnja poslovnih građevina za potrebe kamenoloma,
proizvodnje kemijskih preparata (u farmaciji, kozmetici, proizvodnji boja i
lakova i sl.), proizvodnje metala i naftnih prerađevina, te
namjena koje u svom proizvodnom procesu koriste uređaje za loženje.
Izgradnja građevina unutar
planiranog građevinskog
područja poslovne namjene - zona 2
Članak 17.
(1) Za izgradnju unutar zone 2 određuju se sljedeći uvjeti građenja
poslovnih građevina:
1.1. organizacija djelatnosti moguća je u vidu
izgradnje čvrstih ili montažnih građevina, te korištenjem otvorenih površina
1.2. oblik i veličina građevinske čestice obuhvaća
jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne
i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor zaposlenih,
posjetitelja i vozila tehnološkog procesa, sve infrastrukturne priključke i građevine,
te površine zelenila
1.3. minimalna veličina građevinske čestice iznosi
2000m2
1.4. sa svih strana osim one koja se nalazi uz
javnu prometnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje H/2 visine
građevine, ali ne manje od 4m od granica građevinske čestice
1.5. najmanja udaljenost građevina od granice javne
prometne površine iznosi 6m
1.6. udaljenost građevine osnovne djelatnosti od
susjedne građevine istih osobitosti iznosi najmanje
H1/2 + H2/2 + 5, gdje su H1 i H2 visine građevina
1.7. pomoćni sadržaji administrativno-upravne i
ugostiteljske namjene smještaju se unutar korpusa osnovne građevine
1.8. pomoćne građevine skladišnog, servisnog,
garažnog tipa mogu biti građevine izdvojenog korpusa i s građevinama osnovne
namjene moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu
1.9. načini priključenja građevinske čestice na
infrastrukturne i komunalne mreže definirani su poglavljem 3. ove Odluke
1.10. maksimalna izgrađenost građevinske čestice (kig)
iznosi 50%
1.11.ukupna visina nadzemnog dijela građevine
određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije terena
i iznosi najviše 10,0m
1.12.najveći broj etaža je tri nadzemne etaže i
dvije podzemna
1.13. maksimalan koeficijent iskorištenja
građevinske čestice (kis) iznosi 2,0
1.14. parkiranje mora biti riješeno unutar
građevinske čestice poslovne građevine sukladno članku 28. ove
Odluke
1.15. neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti
uređen
1.16. najmanje 20% neizgrađenog dijela građevinske
čestice mora biti površina zelenila
1.17. u pravilu ulična ograda podiže se unutar
građevinske čestice s vanjskim rubom maksimalno na regulacijskoj liniji
1.18. max. visina punog
dijela ulične ograde iznosi 1.0m i mjeri se od zaravnatog terena građevinske
čestice na graničnom dijelu sa susjednom građevinskom česticom
1.19. puni dio ulične ograde je kamen ili beton
obložen kamenom oblogom, a dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan
ili izveden kao živa ograda.
Članak 18.
Izbrisan.
Izgradnja unutar zone 3
Članak 19.
(1) Izgradnja unutar zone 3 namijenjena je izgradnji benzinske postaje s
pratećim sadržajima.
(2) Ishođenje potrebne dokumentacije za ostvarenje priključenja građevinske
čestice je uvjet za ishođenje potrebne dokumetacije za izgradnju na planiranoj građevinskoj čestici.
(3) Pored građevine osnovne namjene (benzinska postaja) moguće je smjestiti
sadržaje ugostiteljskog, uslužnog (praonice vozila, prodavaonice namjenskog
tipa, agencije), servisnog i skladišnog tipa.
(4) Oblik i veličina građevinske čestice obuhvaća građevinu osnovne
djelatnosti, građevine pomoćne namjene, površine za smještaj spremnika goriva,
glavne i pomoćne ulaze, manipulativni prostor, parkirališni prostor zaposlenih
i posjetitelja, te površine uređenog zemljišta.
(5) Sadržaji ugostiteljskog, uslužnog i servisnog tipa moraju činiti
arhitektonski oblikovnu cjelinu.
(6) Priključenje građevinske čestice na mrežu
prometne infrastrukture predviđa se priključenjem na planiranu županijsku
prometnicu.
(7) Do priključenja iz prethodnog stavka građevinska čestica se priključuje na postojeću županijsku prometnicu po stojećom nerazvrstanom
prometnicom uz suglasnost nadležnih institucija.
(8) Izgradnja unutar planskog koridora županijske prometnice nije
dozvoljena, izuzev potrebnog parternog uređenja zemljišta izravnavanjem i
ozelenjavanjem, te rekonstrukcije postojeće
nerazvrstane prometnice.
(9) Način priključenja građevina na ostale
infrastrukturne i komunalne mreže definiran je poglavljem 3. ove
Odluke.
(10) Uz koridor županijske prometnice smješta se sadržaj osnovne namjene na udaljenosti propisanoj zakonskom regulativom.
(11) Udaljenost građevina od susjednih građevinskih
čestica iznosi najmanje 4m, izuzev spremnika za gorivo i prostora za prodaju
plinskih boca čija je udaljenost regulirana zakonskom regulativom.
(12) Najveća izgrađenost građevinske čestice iznosi 50%.
(13) Visina pomoćnih građevina ugostiteljskog, uslužnog i servisnog tipa
iznosi najviše 4,0m, dok je visina nadstrešice sukladna potrebi namjene.
(14) Visina skladišnog prostora uvjetovana je namjenom, ali
ne može biti viša od 6,0m.
(15) Etažnost svih građevina može biti najviše prizemna.
(16) Obavezna je izgradnja podzemnog spremnika za gorivo.
(17) Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen, a ozelenjavanje površine moguće je isključivo parternim
zelenilom.
(18) Mjere zaštite od nepovoljnih utjecaja na
okoliš definirane su zakonskom regulativom i odredbama ovog Plana.
Izgradnja građevina unutar
izgrađenog građevinskog
područja poslovne namjene - zona 1
Članak 20.
(1) Unutar postojećeg građevinskog područja poslovne namjene (zone 1) moguća
je rekonstrukcija postojeće izgradnje i interpolacija nove gradnje.
(2) Sve rekonstrukcije i interpolacije unutar definiranog izgrađenog
građevinskog područja provode se pod istim uvjetima kao i za izgradnju novih
građevina.
(3) Iznimno od prethodnog stavka, rekonstrukcija
građevina u smislu povećanja kapaciteta i proširenja djelatnosti dozvoljava se
formiranjem nove građevinske čestice koja zahvaća i dijelove neizgrađenog
građevinskog područja.
(4) Radovi na zamjeni i dopuni opreme, ako je to u
skladu s namjenom građevine, te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao
radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva
građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom.
Članak 21.
Izbrisan.
Članak 22.
Izbrisan.
Članak 23.
(1) Prilaz građevinskom području K1 - Radna zona Žegoti vrši se glavnom
mjesnom ulicom GMU 1 Žegoti (od raskrižja s planiranom cestom Vela Učka -
Veprinac - Matulji - Kastav - Viškovo - Drenova - Grohovo - Pašac - Orehovica)
- Brnasi - Viškovo.
(2) Priključenje radne zone moguće je i na planiranu županijsku cestu -
Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac -
Vela Učka (izvan obuhvata ovog Plana) na križanju ove županijske ceste s
novoplaniranom lokalnom cestom Kastav - Škrlji - Tuhtani - Diraki (izvan
obuhvata ovog Plana).
Članak 24.
(1) Postojeća prometna mreža obuhvaća sljedeće prometnice:
. glavne
mjesne ulice GMU 1 i GMU 2
(2) Planom se predviđa rekonstrukcija tehničkih elemenata i proširenje
sljedećih prometnica:
. raskrižje glavnih mjesnih ulica GMU 1 i GMU 2
. glavne mjesne ulice GMU 1 i GMU 2
(3) Planom su predviđeni novi prometni pravci i to:
. glavna mjesna ulica GMU 3
. sabirne ulice SU 1 i SU 2
. ostala ulica (pristupni put) OU 1, OU2
(4) Predviđeni prometni zahvati grafički su prikazani na
kartografskim prikazima 2a, 3a, 4.
(5) Planom definirane prometnice su javnog karaktera, a pored navedenih
dozvoljava se formiranje ostalih ulica i pristupnih puteva sukladno potrebama.
Članak 25.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju prometnica unutar radne zone
određeni su na osnovu predviđene računske brzine od 30
km/h i značajnog udjela teretnog prometa:
. polumjer zakrivljenosti osi prilaznih puteva i
rubnjaka: min. 15m uz obavezna proširenja u krivini
. minimalna širina prometnog traka glavnih i
sabirnih ulica: 3,25m
. minimalna širina prometnog traka ostalih ulica i
pristupnih puteva: 3,0m
.minimalna širina svih prometnica je dvije kolne trake
. širina rubnog traka: 0,30m
. maksimalni uzdužni nagib: 8%
. poprečni nagib: 2,5 - 5,0%
(2) Postavljene kote i nagibi prometnica, prema kartografskom prikazu 4, su
preporučene vrijednosti dok će se stvarne definirati
izradom projektne dokumentacije.
Članak 26.
(1) Unutar zone i između pojedinih dijelova zone potrebno je omogućiti
sigurno kretanje pješaka predviđanjem pješačkih hodnika:
.širina pješačkog hodnika: 1,50m (iznimno manje, ali
ne manje od 1,0m, na mjestima gdje se ne očekuje intenzivan pješački promet)
.pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za
parkiranje za 0,15m
.kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica
(2) Obostrani pješački hodnici obavezni su uz glavne mjesne i sabirne ulice
dok je uz ostale ulice ili pristupne puteve obavezan
jednostrani pješački hodnik.
Članak 27.
(1) Planom je predviđen cestovni priključak svim građevinskim česticama na način:
. s glavne mjesne ulice GMU 1 postojećim
priključcima ostalih ulica
. s glavnih mjesnih ulica GMU 2, GMU 3 i sabirnih
ulica SU 1 i SU2 za parcele neposredno uz te prometnice ili posredno ostalim
ulicama.
(2) Građevinska čestica priključuje se na javnu
prometnicu direktno ili pristupnim putem najmanje širine 6.0m sa jednostranim
pješačkim hodnikom.
Članak 28.
(1) Parkirališne površine za potrebe djelatnosti smještaju se unutar
građevinske čestice.
(2) Ne dozvoljava se organizacija parkiranja duž kolnika.
(3) Parkiralište ozeleniti minimalno jednim stablom na
četiri parkirna mjesta ili natkriti nadstrešnicom 60% površine parkirališta.
(4) Za izgradnju parkirališta unutar zone 3 primjenjuju se uvjeti članka 19.
(5) Broj parkirnih mjesta uz pojedine objekte ovisi o vrsti djelatnosti,
broju zaposlenih i to:
. za poslovnu namjenu uredskog tipa jedno parkirno
mjesto na 30-40m2 korisne površine odnosno 25-33 parkirna mjesta na
1000m2 korisne površine
. za poslovnu namjenu trgovačkog tipa jedno
parkirno mjesto na 30m2 korisne površine odnosno 33 parkirna mjesta
na 1000m2 korisne površine
. za poslovnu namjenu proizvodnog tipa jedno
parkirno mjesto na 3 zaposlenika od čega najmanje 30% površine za smještaj
kamiona
. za pomoćnu namjenu ugostiteljskog karaktera jedno
parkirno mjesto za 5 do 8 sjedala
(6) Ako je osnovna namjena građevine skladištenje najmanji broj
parkirališnih mjesta iznosi 3 od čega je najmanje
jedno mjesto predviđeno za prihvat kamiona. Obračunu se dodaje i potreban broj
parkirališta za zaposlene.
Članak 29.
(1) Autobusno stajalište formirano je ugibalištem na
glavnoj mjesnoj ulici GMU 1.
(2) Dozvoljava se formiranje drugih autobusnih stajališta unutar radne zone.
Točne lokacije utvrdit će se izradom projektne
dokumetacije.
Članak 30.
Izbrisan.
3.2.UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 31.
(1) Smještaj nove koncentracije pristupne telekomunikacijske mreže odredit će se nakon iskorištenja kapaciteta izgrađene TK mreže u
području najveće gustoće budućih pretplatnika.
(2) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK
(distribucijske telekonikacijske kanalizacije) u koju će se po potrebi uvlačiti
bakreni odnosno optički TK kabeli.
(3) Trasa DTK se predviđa u pločniku budućih prometnica ili
u zelenom pojasu ukoliko je planiran.
(4) Kapacitet kabelske kanalizacije (broj i veličina cijevi), kao i veličina
i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se izvedbenim
projektima.
Članak 32.
(1) Kod izgradnje poslovne građevine potrebno je izgraditi kabelsku
kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku
televiziju te ugraditi potpunu telekomunikacijsku
instalaciju primjerenu namjeni objekta.
(2) Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u
kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine
veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.
(3) Od kabelskog ormara do granice građevinske čestice investitor treba
položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera 40mm što će
omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku
mrežu.
(4) Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni
uzemljivač građevine.
Članak 33.
(1) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se
predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu
telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je
izdao ili prihvatio Hrvatski Telekom.
(2) Pri paralelnom vođenju i križanju DTK s ostalim instalacijama treba
zadovoljiti propisane međusobne minimalne udaljenosti.
(3) Pri rekonstrukciji županijske ceste Kastav - Viškovo i ceste za naselje
Bani potrebno je postojeće podzemne kabele i položene cijevi zamijeniti novim
kabelom i cijevima položenim u pločnik rekonstruiranih prometnica.
(4) Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvodit će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim
priključcima.
(5) Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2a.
3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Vodoopskrba
Članak 34.
(1) Vodoopskrba dijela radne zone Žegoti koji se nalazi sa
zapadne strane glavne mjesne ulice GMU 1 rješava se priključkom građevina na
postojeći vodovod položenim u trup navedene ceste.
(2) Vodoopskrba dijela radne zone koji se nalazi s istočne strane navedene
ceste rješava se priključkom na ogranak za naselje
Bani.
(3) Minimalni profil vodovodne mreže iznosi DN 100mm što je definirano
zakonskom regulativom.
(4) Dozvoljeni tlakovi u mreži od 2,5 bara do 6
bara
(5) Hidrostatski tlak iznad 6 bara (maksimalno 9
bara) rješava se ugradnjom ventila za redukciju tlaka.
(6) Na najvišim točkama dionica distributivne mreže postavljaju se zračni
ventili, dok se na najnižim točkama izvode muljni
ispusti.
(7) Armature (zračni ventili, muljni ispusti, ventili itd.) smještaju se u
odgovarajuća betonska zaštitna okna.
(8) Način priključenja prikazan je u kartografskom prikazu 2c.
Članak 35.
(1) U svrhu protupožarne zaštite potrebno je izvesti mrežu nadzemnih
hidranata na udaljenostima do 150m.
(2) Preporučene pozicije hidrantske mreže grafički su prikazane u
kartografskom prikazu 2c.
Odvodnja
Članak 36.
(1) Planom je predviđena gradnja sustava odvodnje razdjelnog tipa:
(2) Sakupljene otpadne vode odvode se glavnim kolektorima na
način:
. Sve otpadne vode gravitiraju prema glavnoj crpnoj stanici Bani 1. i dalje se tlače na kolektor Jurčići-Jurjenići, te dalje na
kolektor Kastav odnosno sustav GRAD. S obzirom na
lokaciju, CS Bani 1. ima izvedenu i retenciju.
. Na neizgrađenom djelu obuhvata odvodnja se vrši prema najnižoj točki na kojoj se planira druga lokalne crpna stanica CS Žegoti 1.
CS Žegoti 1. će tlačiti otpadnu vodu u CS Bani 1.
(3) Način gradnje sustava odvodnje grafički je prikazan u kartografskom
prikazu 2c.
(4) Do gradnje sustava iz stavka (1), odvodnja sanitarnih, tehnoloških i
otpadnih voda na planskom području provodi se u skladu
s Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području i
Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda, te Prostornim
planom uređenja Grada Kastva:
. sanitarne otpadne vode unutar građevinskog
područja K1 - Radna zona Žegoti upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara
nakon odgovarajućeg proćišćivanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.
Pod pojmom uređaja podrazumjevaju se sve tehnologije koje na
izlazu imaju propisanu kvalitetu vode uključujući i trokomorne septičke
taložnice.
. tehnološke otpadne vode unutar građevinskog
područja poslovne namjene K1 upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz
prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda ili se upuštaju u
podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom
samostalnog ili skupnog uređaja.
. oborinske otpadne vode s cesta upuštaju se u
podzemlje preko upojnog bunara
. oborinske otpadne vode s većih parkirnih, radnih
i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u podzemlje
preko upojnog bunara nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirne
površine do tri parking mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno
na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje
. upojni bunari smještaju se u pravilu unutar
koridora prometnice, a njihov grafički prikaz na kartografskom prikazu 2c je
orijentacijski
. točna lokacija upojnih bunara definira se izradom projektne dokumentacije
. lokacija septičke taložnice mora omogućavati
kasnije priključenje na planirani kanalizacijski sustav
. na izlasku iz taložnica izvode se kontrolna okna
za uzimanje uzoraka.
Članak 37.
(1) Unutar planskog obuhvata prolaze trase prijenosnih elektroenergetskih
građevina državnog i županijskog značaja:
. prijenosni dalekovod 2x220kV: Pehlin - TE Plomin
. prijenosni dalekovod 220kV: Pehlin - Divača
(2) Za postojeće dalekovode predviđen je zaštitni koridor:
. za 2x220kV Pehlin - TE Plomin - 60m
. za 220kV Pehlin - Divača - 50m
(3) Planiranim obuhvatom, uz njenu sjeveroistočnu granicu, planiran je novi
dalekovod DV 2x110kV Buzet-EVP Jurdani-Matulji-Pehlin planskog zaštitnog
koridora u širini od 50m.
(4) Izgradnja mora biti udaljena najmanje 5m od
horizontalne projekcije najbližeg vodica u neotklonjenom položaju.
(5) Iznimno od stavka (4) ovog članka izgradnja
unutar zaštitnog pojasa postojećih dalekovoda moguća je uz suglasnost nadležne
javne institucije.
Članak 38.
(1) Napajanje područja obuhvaćenog ovim Planom osigurava se iz trafostanice
110/10(20)kV Matulji, koja je smještena izvan granica
ovog Plana. Trafostanica svojim kapacitetom 2x20(40) MVA osigurava nesmetan
porast potrošnje na cijelom području kojeg danas
napaja, pa samim time nema ograničenja niti za napajanje područja ove radne
zone.
(2) Napajanje dijela radne zone uz glavnu mjesnu ulicu GMU 1 osigurava se
niskonaponskim kabelima iz postojeće trafostanice 10(20)/0.4kV Pavletići-N koja
je smještena izvan granica Plana i trafostanice 10(20)/0.4 kV Bani 1, a dio
izgrađene zone uz glavnu mjesnu ulicu GMU 2 iz novoformirane trafostanice
10(20)/0.4 kV Bani 2 (kartografski prikaz 1 i 4).
Članak 39.
(1) Za napajanje ostalih parcela unutar radne zone napajanje električnom
energijom osigurat će se iz budućih trafostanica
10(20)/0.4kV, lokacije kojih će se odrediti unutar parcela budućih korisnika
ili na zasebnim građevinskim česticama. U grafičkom dijelu plana (kartografski
prikaz 2b) za sve parcele je predviđen priključak na 10(20)kV
mrežu, preko kojeg će se osigurati priključak buduće trafostanice. Ovisno o
potrebama budućih korisnika trafostanice će biti u
njihovom vlasništvu ili vlasništvu distribucije uz mogućnost da se u tom
slučaju iz distributivne trafostanice izvede napajanje za više parcela -
korisnika.
(2) Trafostanice će se graditi kao samostojeće ili
ugradbene u građevini. Ako se trafostanica gradi kao samostojeća u vlasništvu
distribucije, treba osigurati zasebnu parcelu na način
da trafostanica bude najmanje udaljena 1m od granice građevne čestice i 2m od
kolnika. Pristup od trafostanice do javne površine može
biti direktan ili posredan.
Članak 40.
Buduća niskonaponska mreža će se izvoditi
isključivo podzemnim kabelima u zajedničkoj trasi s kabelima visokog napona.
Članak 41.
Javna rasvjeta budućih prometnica unutar radne zone izvodit će se prema zasebnim projektima, koji će definirati njenu
trasu, raspored stupova u prostoru, potreban nivo osvijetljenosti i način
napajanja i upravljanja.
Plinoopskrba
Članak 42.
(1) Planom je predviđena realizacija dijela lokalne plinske mreže, koja
podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim
plinom do dolaska prirodnog plina.
(2) Srednjotlačni plinovod polaže se u trupu postojeće županijske ceste
Kastav - Viškovo koja prolazi građevinskim područjem poslovne namjene K1 -
Radna zona Žegoti (glavna mjesna ulica GMU1).
(3) Kod gradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i
standardna rješenja, a prijelaz na prirodni plin mora
biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.
(4) Predviđeni plinoopskrbni zahvati grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2b.
4. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Uređenje javne parkovne površine
uz spomen-obilježje Banov križ
Članak 43.
(1) Uređenjem parkovne površine potrebno je zaštititi spomen-obilježje Banov
križ od utjecaja namjene ostalog dijela planskog
obuhvata.
(2) Predviđa se sadnja visokog raslinja uz granicu s građevinskom česticom
poslovne namjene.
(3) Odvajanje građevine od prometne površine mora
biti isključivo pješačkim kolnikom.
(4) Uređenje javne parkovne površine predviđeno je kao uređenje
spomen-parka, s potrebnim popločanjem pješačkih kretanja, zadržavanjem
postojećeg zelenila na način da se postojeće zelenilo
pročisti, zadrži ono vrednije, te da se na ostalim površinama posadi adekvatno
zelenilo primjereno spomen-obilježju. Prostor je potrebno opremiti adekvatnom
urbanom opremom (rasvjeta, prostor za sjedenje, koševi za smeće i dr.).
(5) Površinu je potrebno stalno održavati i dohranjivati.
(6) Predlaže se da se za uređenje pješačkih površina koristi sipina ili drugi prirodni zemljani materijali, a da se uređenje
površina betoniranjem i popločanjem svede na minimalne potrebne površine
(uređenje oko spomenika). Preporuča se popločanje lomljenim kamenim pločama.
Uređenje zaštitnih zelenih
površina
Članak 44.
(1) Točke potencijalne ugroženosti (onečišćenja zraka, prekomjerne buke,
požara, vizure) su:
. kontakt zona s građevinskim područjima naselja
. ponikva Gospodski dol i šumski put uz ponikvu i
radnu zonu
. vizure povijesne jezgre grada Kastva
. šumski put dijelom smješten unutar obuhvata Plana
uz njegovu južnu granicu
(2) Područja potencijalne ugroženosti zaštićeni su pojasevima zaštitnog
zelenila:
. padina brda zapadnog i jugozapadnog dijela radne
zone
. najviše točke radne zone uz ponikvu Gospodski dol
(istočni dio obuhvata)
. šumski put i pripadajući pojas uz južni dio radne
zone
(3) Uređenje površina zaštitnog zelenila je prvenstveno zadržavanje
postojećeg zdravog zelenila pročišćavanjem i prorjeđivanjem raslinja, te uređenjem terena sukladno Odredbama ove točke.
(4) Kod sadnje novog raslinja koristiti autohtone vrste srednjih i visokih
karakteristika.
(5) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je
stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog
raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja, osiguranjem prohodnosti zelenih
pojaseva (šumski putevi).
(6) Površine se mogu urediti kao odmorišta s korištenjem minimalne urbane
opreme (prostor za sjedenje, koš za smeće i drugo). Iznimno površina padine
brda zapadnog dijela radne zone (uz zone 1, 2) može se urediti kao parkovna
površina s potrebnom dodatnom urbanom opremom i javnom rasvjetom.
(7) Zahvati na površinama ne mogu se izvoditi
betoniranjem ili popločavanjem već se staze formiraju pročišćavanjem postojećeg
zelenila i eventualno nasipavanjem tanjeg sloja sipine ili nekog drugog
zemljanog materijala.
(8) Za potrebe manjih podzida koristiti grubi, neobrađeni kamen suhe
ugradnje.
(9) Parkovne i zaštitne zelene površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1 i 4 dok je njihova zaštita
prikazana kartografskim prikazom 3a.
5. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 45.
(1) Komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad s područja Grada Kastva
zbrinjavat će se u postojećoj zoni za gospodarenje
otpadom Marišćina u Općini Viškovo.
(2) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno
zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada
koji nastaje obavljanjem djelatnosti.
(3) Otpad iz taložnika potrebno je sakupljati u posebni kontejner kojeg
odvozi za to registrirano poduzeće.
6. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
6.1. ZAŠTITA TLA
Zaštita šumskog tla
Članak 46.
Definiranjem zona obaveznog zelenila i zona parkovnog uređenja zaštićuje se
postojeće šumsko raslinje na način da se sanira
postojeće stanje, te da daljna briga o tim površinama mora biti organizirana i
kontrolirana. Šume za koje su predviđene mjere zaštite i korištenja imaju
isključivo zaštitni karakter kao tampon zone prema potencijalno ugroženim
dijelovima prirodnog i stvorenog okoliša.
Zaštita tla za građenje
Članak 47.
Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera
zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i
graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju
primijeniti prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom
zemljištu.
6.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 48.
(1) Područje Radne zone Žegoti pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist
ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće
zraka potrebno je zadržati sukladno zakonskoj regulativi.
(2) Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom
području, su izgrađeni i planirani kapaciteti unutar planirane Radne zone Žegoti
i promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni i sl.).
(3) Ne dozvoljava se namjena prostora za potrebe proizvodnje farmaceutskih,
kozmetičkih, poljoprivrednih (herbicidi i sl.) i drugih kemijskih preparata
koji u svom tehnološkom postupku koriste onečišćavajuće tvari definirane
zakonskom regulativom, kamenoloma, prizvodnju metala i naftnih prerađevina, te namjene koje u svom proizvodnom procesu koriste uređaje
za loženje.
(4) Kod manjih proizvodnih pogona potrebno je ishoditi ateste na tehnološki postupak koji koriste sukladno zakonskoj
regulativi.
(5) Preporučljive namjene prostora su namjene:
. proizvodne tehnologije koji za svoju djelatnost
koriste obnovljive energetske izvore (biomasa, sunčeva energija, energija
vjetra i sl.)
. koje koriste niskosumporno gorivo (‹ 1% sumpora)
(6) Za sprečavanje onečišćenja okoliša iz izvora lokalnog i tranzitnog
prometa potrebno je:
. poticati upotrebu javnog prevoza za zaposlenike
zone
. stalno kontrolirati i održavati vozila korisnika
koji unutar svoje djelatnosti imaju vozne parkove
. promicati upotrebu bezolovnog benzina (ugradnja
katalizatora) i diesel gorivo sa sadržajem sumpora manjim od 0,3%, dugoročno
0,02%
(7) U slučaju povećanja onečišćenja potrebno je poduzeti sanacijske mjere
promjenom goriva, poboljšanjem tehnološkog procesa, ugradnjom filtera za
pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se
postojeće stanje ne sanira.
6.3. ZAŠTITA VODA
Članak 49.
Prema Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci
i slivu izvora u Bakarskom zaljevu plansko područje nalazi se izvan zone
sanitarne zaštite. Do izgradnje javne nepropusne kanalizacije primjenjuju se
Odredbe članka 36. stavak (5).
6.4. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 50.
(1) Građevinsko područje poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti smatra se
potencijalnim izvorom buke, pa su i mjere zaštite preventivne.
(2) Potencijalni izvori buke na području Radne zone
Žegoti su sljedeći:
. djelatnost manjih proizvodnih pogona
. interni promet radne zone
. tranzitni promet postojećom županijskom cestom
Kastav - Viškovo
. tranzitni promet planirane županijske ceste
Kastav- Viškovo-Drenova-Grohovo-Pašac-Orehovica
(3) Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je sljedeća:
. u zonama duž glavnih gradskih prometnica 65 dBA
za dan i 50 dBA za noć (uz planiranu županijsku prometnicu
Kastav-Viškovo-Drenova-Grohovo-Pašac-Orehovica),
. u industrijskim, skladišnim i servisnim područjima, te područjima
transportnih terminala, bez stanova - na granici zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine u zoni s kojom graniči (prema naseljima Žegoti, Bani i
Pavletići - građevinsko područje naselja N2-a, N2-b, N2-d - najviša dopuštena
razina vanjske buke 55 dBA za dan i 40 dBA za noć), a unutar zone buka ne smije
prelaziti 80 dBA.
(4) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke, kod postojeće izgradnje,
potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili
ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih
barijera (prirodnih ili izgrađenih).
(5) Pri ishođenju potrebne dokumentacije za planirane namjene neophodan je
elaborat zaštite od buke, te atest pojedinih uređaja
tehnološkog procesa pri uporabnoj dozvoli građevine.
(6) U ovisnosti o namjeni pojedine građevinske čestice potrebno je propisati
postavljanje prirodnih ili izgrađenih zvučnih barijera
prema susjednoj građevinskoj čestici sukladno zakonskoj regulativi.
6.5. POSEBNE MJERE ZAŠTITE
Članak 50a..
Posebne mjere za zaštitu i spašavanje grafički su prikazane na kartografskom
prikazu 3.b..
6.5.1. Zaštita od požara
Članak 50b.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona te sukladno Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija
Grada Kastva.
(2) Numeričke metode koja se primjenjuje pri izračunu požarne otpornosti i
ugroženosti su TRVB 100 ili neka druga opće priznata
metoda za stambene i pretežito stambene građevine odnosno TRVB ili GRETENER ili
EUROALARM i slično za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
(3) Kod određivanja međusobnih udaljenosti objekata voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornost objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvede slobodnostojeći niski građevinski objekti,
njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta,
odnosno minimalno 6,0m. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere
zaštite od požara.
(4) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili
rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa
propisanih tehničkih karakteristika sukladno zakonskoj regulativi.
(5) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je
planirati izgradnju hidrantske mrežu sukladno zakonskoj regulativi.
(6) Izgradnja skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive tekućine i
plinove moguća je sukladno zakonskoj regulative.
(7) Za složenije građevine potrebna je izrada elaborate zuaštite od požara sukaldno zakonskoju regulativi.
6.5.2. Zaštita od potresa
Članak 50c.
(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim
projektiranjem građevina i građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i
propisima.
(2) Prema Seizmološkoj karti Hrvatske osnovni stupanj seizmičnosti na planiranom području je 8o MSK-64.
(3) Kritična krupna infrastruktura ugrožena potresom jačeg intenziteta
unutar planskog obuhvata:
. dalekovodi snage 200kV,
. crpne stanice,
. dionice županijskih cesta.
(4) U slučaju potresa najbliže mjesto prikupljanja i prihvata predviđeno je
uz poslovni kompleks Gradnja centar u sjevernom dijelu obuhvata.
(5) Za sav građevinski otpad predviđena je lokacija za privremeno
deponiranje označena u kartografskom dijelu plana, a nalazi se u neposrednoj
blizini obuhvat izvan njegovih granica.
6.5.3. Mjere zaštite od rušenja
Članak 50d.
(1) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna
seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa
po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji
Primorsko-goranske županije.
(2) Udaljenost novoprojektiranih građevina od
formiranih novih mjesnih ulica mora spriječiti potencijalno rušenje građevine
kojom bi se zapriječio nesmetani protok evakuacije i pristup interventnih
službi.
(3) Unutar planskog obuhvata nema posebno ugroženih
područja čije urušavanje može ugroziti velik broj ljudi.
6.5.4. Sigurnost i spašavanje građana
Članak 50e.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
sukladno odredbama zakonske regulative koja osigurava pristupačnost građevina i
površina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 50f.
(1) Planom šireg područja nije utvrđena obaveza izgradnje skloništa osnovne
zaštite, a sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika
prostora, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi što se definira Planom zaštite i spašavanje Grada
Kastva, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja
stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u
slučaju neposredne ratne opasnosti.
(2) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250m od takvih građevina
sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
(3) Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u
kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može
osigurati dovoljna čujnost znakova javog sustava za uzbunjivanje, obavezni su
uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja
građana, te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti
i mjerama koje je potrebno poduzeti.
(4) U postupku provođenja plana potrebno je poštivati svu zakonsku
regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju
stanovništva.
(5) Za pravce evakuacije koriste se sve kolno prometnice koje omogućavaju
spoj građevne čestice na istu.
(6) Vlasnici i korisnici poslovnih, javnih i drugih građevina dužni su
poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja unutar svojih građevina, te dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za
uzbunjivanje građana na građevinama.
(7) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro
osvijetljeni sa pričuvnim izvorom napajanja preko regeneratora (agregata) ili
akumulatora (baterije).
6.5.5. Zaštita od erozije
Članak 50g.
(1) Zaštita tla od erozije (štetnog djelovanja
vjetra i vode na tlo) provodi se putem detaljnijih istraživanja, izradom
studija, programa i projekata za zahvate kojima bi se smanjio utjecaj erozivnih
procesa u prostoru.
(2) Plansko područje nije ugroženo djelovanjem voda (bujica).
Članak 50h.
(1) Smanjenje utjecaja erozije provodi se sljedećim zahvatima u prostoru:
-zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora,
-sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta
-održavanjem postojeće zaštitne vegetacije pročišćavanje, krčenjem i sl.;
(2) Mjerama za zaštitu od erozija smatraju se:
zabrana i ograničavanje sječe drveća i grmlja, zabrana i ograničavanje vađenja
pijeska, šljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način
korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta i sl.
6.5.6. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih
uzroka
Suša i toplinski val
Članak 50i.
Potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara
i lokava, te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu.
Olujno ili
orkansko nevrijeme i jaki vjetar
Članak 50j.
(1) U zonama podložnim jačem udaru vjetra ne dozvoljava se izgradnja
građevina lakih konstrukcija.
(2) Izbor građevinskog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i
nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra odnosno kod izrade projektne
dokumentacije poštivati odredbe zakonske regulative.
Tuča, snježne oborine i poledice
Članak 50k.
Kod gradnje otvorenih vanjskih objekata, te
naročito trgova i drugih otvorenih površina koristiti protuklizne materijale, a
nagibe prometnica i prilaznih puteva poštivati sukladno zakonskoj regulativi.
6.5.7. Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških
katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu
Članak 50l.
(1) Izvor tehničko tehnološke opasnosti kod koje bi moglo doći do velike
nesreće ili nesreće sa katastrofalnim posljedicama na
području planskog obuhvata je:
.benzinska postaja - skladištenje (utovar i istovar) veće količine
zapaljivih tekućina
.tranzit opasnih tvari kroz radnu zonu - županijska cesta (Ž5021) Kastav
(D304) - Viškovo (Ž5025).
(2) Potrebno je voditi računa o načinu gradnje i izboru materijala, da bi se
mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove
posljedice svele na najmanju moguću mjeru. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati
prihvatilište za slučaj ispuštanja (tankvane).
(3) U blizini lokacije gdje se skladišti, prevozi, sakuplja ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuca se
gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba. (djecji
vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.).
(4) U slučaju tehničko tehnološke nesreće na BP
»Radna zona Žegoti«, mjesto prikupljanja je na križanju s cestom Ž5021, u
blizini BP »Radna zona Žegoti«.
(5) U slučaju tehničko tehnoloških nesreća pravac evakuacije je autocestom
A7, državnom cestom D304 i županijskim cestama Ž5019, Ž5020, Ž5021 i Ž5047 u
smjeru Rijeka.
6.5.8. Mjere zaštite od epidemija i epizotija
Članak 50m.
Zaštita od epidemija i epizotija provodi se
osiguranjem zdravstvene ispravnosti vode za piće, prikupljanje i pročišćavanje
otpadnih voda i kontroliranim postupanje s otpadom.
Članak 51.
Izbrisan.
Urbanistički plan uređenja
građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti - Službene novine
Primorsko-goranske županije br. 37/04
objavljene 29.studenog 2004.
8. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 52.
Plan iz članka 1. ove Odluke ovjeren je pečatom
Gradskog vijeća Grada Kastva.
Članak 53.
Urbanistički plan uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna
zona Žegoti s Odlukom čuva se u pismohrani Upravnog odjela Grada Kastva, u
Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, u Uredu
državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Rijeci, koji je
nadležan za njegovo provođenje.
Članak 54.
Ova Odluka objavit će se u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
I. Izmjene i dopune Urbanističkog
plana uređenja
građevinskog područja poslovne namjene K1 - radna
zona Žegoti - Službene novine Primorsko-goranske
županije br. 10/16
objavljene 29.travnja 2016.
Članak 38.
Ova Odluka objavljuje se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije,
a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
