7.

Na temelju članka 38. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Kastva (»Službene novine Primorsko goranske županije« broj 37/09, 40/09 i 18/13) i članka 113. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Gradskog vijeća Grada Kastva, na sjednici održanoj 20. veljače 2017. godine, utvrdio je pročišćeni tekst odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Kastva.

Pročišćeni tekst odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Kastva obuhvaća:

. Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/03)

. Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 14/06) - Usklađenje sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04),

. Odluku o donošenju I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 13/10)

. Zaključak o ispravci greške I. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/11)

. Odluku o donošenju II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 16/13)

. Odluku o donošenju Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/15)
u kojima je naznačeno vrijeme njihovog stupanja na snagu.

Pročišćeni tekst odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Kastva sadržan je u elaboratu »Elaborat pročišćenog teksta odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Kastva« kojeg je izradila tvrtka Planium, d.o.o. iz Rijeke.

Pročišćeni tekst odrebi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Kastva objavit će se u »Službenim novinama Primorsko goranske županije« i na web stranici Grada Kastva.

KLASA: 021-05/13-02/07

URBROJ: 2170-05-07/1-17-47

Kastav, 20. veljače 2017.

Predsjednica Odbora
za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost
Gradskog vijeća Grada Kastva
Mirela Smojver, dipl.iur., v.r.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KASTVA
(Pročišćeni tekst odredbi za provođenje)

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

OPĆE ODREDBE

Članak 5.

(1) U ovom Planu korišteni pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

-Građevinski pravac je crta kojom se određuje smještaj osnovne građevine u odnosu na rub građevne čestice ili javne prometne površine. Građevinski pravac može odrediti smještaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako to zahtijeva okolna izgrađenost i konfiguracija terena. Građevina se mora graditi na građevinskom pravcu s najmanje 50% dužine pročelja. Prostornim planom užeg područja može se iznimno odobriti korištenje građevinskog pravca u vidu krive crte.

-Regulacijski pravac je crta kojom se određuje granica između čestice javne prometne površine (ulica, prilazni put, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

-Osnovna građevina je građevina čija je namjena određena ovim Planom, a vezana je uz određenu građevnu česticu.

-Stambena jedinica ili stan je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.

-Uređenje okućnice su radovi na neizgrađenom dijelu građevne čestice na način:

-popločenje prilaza, hodnih linija, terasa, prostora za smještaj vozila i dr.

-podizanje uličnih ograda

-sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila

-Arhitektonsko oblikovna cjelina je više različitih volumena različitih po tlocrtnoj veličini, obliku, i visini, koji su međusobno usklađeni po materijalima i načinu obrade.

-Koridor postojeće ceste je površina zemljišta postojeće prometnice, čija je širina ovim Planom za određena potrebe rekonstrukcije te prometnice.

-Koridor planirane ceste je površina zemljišta, čija je širina ovim Planom određena za formiranje nove prometnice. Do utvrđivanja građevne čestice planirane prometnice unutar planskog koridora nije dozvoljena gradnja.

(2) Građevine komunalne i druge infrastrukture unutar građevinskog područja su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi i dr. za koje se Uvjeti građenja utvrđuju na temelju ovoga Plana sukladno poglavlju 5. ovih Odredbi.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KASTVA

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Članak 6.

(1)Na području Grada Kastva prema organizaciji, namjeni i korištenju prostora utvrđuje se:

-građevinsko područje naselja,

-izdvojena građevinska područja izvan naselja,

-poslovna namjena (K1)

-sportsko-rekreacijska namjena (R1)

-groblje (G2)

-izdvojene infrastrukturne površine izvan naselja

-odlagalište komunalnog otpada-reciklažno dvorište (OK)

-površina infrastrukturnog sustava (IS)

-poljoprivredne površine - (P)

-obradivo tlo P3-1

-vrtače i manje obradivo tlo P3-2

-šumske površine - (Š)

-šume gospodarske namjene (Š1)

-šume posebne namjene (Š3),

-ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - PŠ,

(2)Razgraničenje prostora prema organizaciji, namjeni i korištenju prikazano je na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.»

1.1.1. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTAV

Članak 7.

(1) Površina naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama koji prate organizaciju života u naselju je izgrađeni dio naselja i dio koji se planira za razvoj naselja. Građevine centralnih i pratećih funkcija su građevine javne i društvene namjene (uprava, školske i predškolske ustanove, kulturne, zabavne i vjerske institucije), građevine gospodarske namjene (zanatske, poslovne, ugostiteljsko- turističke), građevine sportsko-rekreacijske namjene, javne zelene površine, građevine prometnog sustava, površine infrastrukturnih sustava i ostale površine.

(2) Površina za razvoj i uređenje naselja prikazani su na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.

Članak 8.

(1) Unutar područja Grada Kastva utvrđeno je jedinstveno administrativno naselje Kastav. Granice administrativnog naselja Kastav podudaraju se s granicom Grada Kastva.

(2) Građevinska područja na području Grada Kastva prikazana su na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« i na kartografskom prikazu br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5000.

1.1.2. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

Članak 9.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja utvrđuju se za sljedeće namjene:

-Gospodarska namjena (bez stanovanja):

-Građevinsko područje za poslovnu namjenu (K1)

Građevinsko područje poslovne namjene je namijenjeno gospodarskim djelatnostima koje zahtijevaju veće površine: uslužnim, trgovačkim, skladišnim, servisnim, obrtničkim, manjim proizvodnim pogonima i sl. uz uvjet da ne onečišćuju i ne opterećuju okoliš nedopuštenom bukom sukladno zakonskoj regulativi.

-Groblje:

-Građevinsko područje za groblje (G2)

Ovim Planom je predviđeno građevinsko područje za gradnju novog groblja (G2)

-sportsko-rekreacijska namjena (R1)

1.1.3.POLJOPRIVREDNO TLO OSNOVNE NAMJENE

Članak 10.

(1) Poljoprivredna tla na području Grada Kastva pripadaju skupini ostalih poljoprivrednih tala (P3), a uključuju tla 4. (P31) i 5. (P32) bonitetne klase, odnosno 42-51 potklase.

(2) Poljoprivredne površine P31 su namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti sa mogućnošću izgradnje građevina za poljoprivredne potrebe, te izgradnju infrastrukture državne, regionalne i lokalne razine.

(3) Poljoprivredne površine P32 su namijenjene isključivo ratarskoj djelatnosti bez mogućnosti gradnje građevina, a iznimno se mogu urediti u parkovne površine opremljene minimalnom urbanom opremom (rasvjeta, prostori za sjedenje, koševi za smeće i sl.).

(4) Poljoprivredne površine određene su na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« i br. 4.A-1 i 4.A-2 te 4.B-1 i 4.B-2 »Građevinsko područje naselja Kastav« u mj. 1:5000.

1.1.4. ŠUME OSNOVNE NAMJENE

Članak 11.

(1) Na području Grada Kastva šume se koriste prema namjeni kao:

. gospodarske šume (Š1) - šume koje se koriste prvenstveno za eksploataciju drvne mase,

. šume posebne namjene (Š3) i to kao:

. šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja,

. šume namijenjene za odmor i rekreaciju.

(2) Površine šuma osnovne namjene (Š1) i (Š3) osim korištenja prema namjeni mogu se koriste i za izgradnju infrastrukture državne, regionalne i lokalne razine

(3) Na temelju članka 109. PPPGŽ (SN br. 14/00, 12/05, 50/06) veći dio šume Lužina predviđen je za zaštitu kao značajni krajobraz.

(4) Površine šuma su prikazane na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina«.

1.1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 12.

(1) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) čini preostali prostor Grada Kastva koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredno tlo ili šume, građevine u funkciji korištenja poljoprivrednog tla i šuma te izgradnju infrastrukture državne, regionalne i lokalne razine.

(2) Površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta grafički su prikazane na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina«u mj. 1:25.000.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Opći uvjeti

Članak 13.

(1) Unutar građevinskog područja može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenjem građevinskog zemljišta osiguravaju se uvjeti za gradnju i priključivanje na komunalnu i drugu infrastrukturu kojom se omogućuje uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom ovim Planom.

(2) Uređenje građevinskog zemljišta unutar građevinskih područja obuhvaća u skladu s ovim Planom imovinsko-pravnu pripremu, te radnje i radove radi osiguranja komunalne i druge infrastrukture (pristup s prometne površine, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba te propisani broj parkirališnih mjesta).

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I
ŽUPANIJU

2.1.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Članak 14.

Ovim Planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku na području Grada Kastva:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a)Građevine za potrebe željezničkog prometa (planirano)

. nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac)- Zagreb/Split-Dubrovnik,

b)Cestovne građevine

. autocesta (Trst)Pasjak/(Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split,

. I etapa: Rupa-Rijeka-Senj-Otočac,

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a)Građevine sustava odvodnje:

. Sustav »Rijeka«,

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a)Elektroenergetske građevine

. Prijenosni dalekovod 2x220 kV - Pehlin - TE Plomin,

. Prijenosni dalekovod 220 kV - Pehlin - Divača.

b)Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina (planirano)

. Magistralni plinovod za međunarodni transport DN 500 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - Karlovac.

2.1.2.GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 15.

Ovim Planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju na području Grada Kastva:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) Srednje škole (planirano):

. Srednja škola u građevinskom području naselja N1-a

2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

. Čvor Draga-Brajdica (planirana dionica) - putnički terminali - Krnjevo - Diračje - Kastav (postojeća dionica),

b) Osnovne županijske ceste:

.Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka (planirano),

. Čandekova ulica - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići,

3. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

.»Rijeka«,

4. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Prijenosni dalekovod 110 kV:

. Pehlin - Matulji,

5. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - županijska plinska mreža.

2.2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA

Članak 16.

(1) Unutar površina građevinskog područja naselja temeljem ovog Plana planira se gradnja, rekonstrukcija i uređenje:

-stambenih građevina obiteljske, višeobiteljske i višestambene tipologije;

-građevina javne i društvene namjene;

-građevina gospodarske namjene;

-građevina sportsko-rekreacijske namjene

-poljoprivrednih građevina,

-javnih i zelenih površina;

-komunalnih građevina,

-prometnih i građevina pošte i telekomunikacija,

-i nekih drugih ovdje nespecificiranih građevina i sadržaja u funkciji unaprijeđenja života unutar građevinskog područja naselja poput, građevina sustava za prijenos električne energije, drugih energenata kao i telekomunikacijskog sustava (za navedene infrastrukturne sustave samo u slučajevima kada ne postoji mogućnost uklapanja u druge građevine ili prostore).

(2) U građevinskom području naselja ne mogu se graditi građevine koje bi svojom upotrebom ugrožavale kvalitetu života i rada ljudi u naselju (onečišćenje i opterećenje okoliša - prekomjerna buka, vibracije i dr.).

(3) U građevinskom području naselja razgraničeni su izgrađeni dijelovi naselja i neizgrađeni dijelovi naselja, odnosno površine predviđene za razvoj.

(4) Razvoj i uređenje prostora u Gradu Kastvu dozvoljeno je unutar dijelova građevinskog područja naselja Kastav utvrđenih ovim Planom a prikazanih na kartografskom prikazu br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« mj.1:5.000.

Članak 17.

(1) U dijelu građevinskog područja naselja Kastav (N1- a) planirani su sadržaji za centralne (društvene, upravne, kulturne, sportske, poslovne i sl.), stambene i prateće funkcije.

(2) U dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c planirane su stambene i prateće funkcije, a prostornim planovima užeg područja mogu se planirati i drugi sadržaji sukladni stanovanju (poslovne, trgovačke, ugostiteljske, manje proizvodne,društvene, sportsko-rekreacijske i sl.).

(3) U dijelu građevinskog područja naselja (N1-d) planirani su sadržaji za sport i rekreaciju.

(4) Građevinsko područje naselja odnosno dijelovi tog područja iz stavka 1., stavka 2. i stavka 3. ovog članka su prikazani na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

2.2.1. UVJETI GRAĐENJA UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Članak 18.

(1) Ovim Planom se utvrđuju uvjeti građenja u građevinskom području naselja, koji se provode na temelju ovoga Plana, te osnovni uvjeti i smjernice za izradu prostornih planova užeg područja određenih ovim Planom.

(2) Neposredna provedba na temelju ovoga Plana odnosi se na gradnju, interpolacije i rekonstrukcije u izgrađenom i uređenom dijelu građevinskog područja.

(3) Neposredno provođenje na temelju ovoga Plana iz prethodnog stavka odnosi se na:

-stambene građevine do 600m² (bruto) tlocrtne površine,

-građevine gospodarske namjene do 500m² (bruto) tlocrtne površine:

-poslovne i manje proizvodne građevine,

-ugostiteljsko-turističke građevine,

-sportsko-rekreativne građevine,

-društvene i javne građevine,

-građevine za garaže i parkirališta,

-postojeće groblje (G1),

-poljoprivredne građevine

-građevine infrastrukture,

-ostale građevine.

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

Članak 19.

(1) Prema tipologiji stanovanja određuju se sljedeće vrste građevina stambene namjene:

-stambena građevina,

-u tipologiji obiteljske kuće (do jedne stambene jedinice)

-u tipologiji višeobiteljske kuće (do 3 stambene jedinice, odnosno dva stana s mogućnošću planiranja poslovnog prostora u prizemlju, ili iznimno katu ako se radi o tihoj djelatnosti)

(2) Gradnja stambenih građevina moguća je na temelju odredbi ovoga Plana ili odredbi prostornih planova užih područja određenih ovim Planom.

Stambena građevina

Opće odredbe

Članak 20.

(1) Stambena građevina obiteljske tipologije može imati najviše jednu stambenu jedinicu,a višeobiteljske tipologije do tri stambene jedinice (ili dvije plus poslovni prostor).

(2) Stambena građevina višeobiteljske tipologije osim osnovne stambene namjene može imati sadržaje poslovne i manje proizvodne te pomoćne namjene sukladno Odredbama ovoga Plana. Sadržaje pomoćne namjene (ali ne i poslovne i proizvodne) u funkciji poboljšanja temeljne namjene, mogu imati i građevine obiteljske tipologije.

Članak 21.

Način gradnje stambene građevine određuje se kao gradnja:

. na slobodnostojeći način,

. na poluotvoreni način (dvojne građevine),

. u nizu ili atrijskih kuća u nizu koji se sastoji od najmanje tri, a najviše osam jedinica obiteljske tipologije sa samo jednom (višeetažnom) stambenom jedinicom. Građevine u nizu moguće je planirati samo građevinskim područjima oznake N1-a i N1-3.

Članak 22.

Brisan.

UVJETI GRADNJE SLOBODNOSTOJEĆIH OBITELJSKIH GRAĐEVINA (JEDNA STAMBENA JEDINICA)

Članak 22.a

Uvjeti gradnje u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja površina građevne čestice iznosi 600m²

-veličina najveće građevne čestice nije određena.

2. Namjena građevine

Obiteljske građevine su homogene stambene namjene bez mogućnosti planiranja drugih sadržaja.

3. Veličina i površina građevine

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,9,

-najviša visina građevine iznosi 6,5m,

-najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne,

-unutar obiteljske građevine moguće je planirati najviše jednu stambenu jedinicu

-najveća GBP (građevinska bruto površina) slobodnostojeće stambene građevine iznosi 400m²,

-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80m²

-Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Građevina mora biti udaljena 4m od ruba građevne čestice, a najmanje 6m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0m.

Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.

Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 2 i stavku 3 ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

Uvjetima za arhitektonsko oblikovanje određeno je da se građevina mora:

-prilagoditi u volumenu i u tlocrtnom gabaritu cjeline,

-oblikovati i primjenom materijala zadržati izraz koji je ostvaren postojećom arhitekturom,

-zadržati cjelovitost ambijenta.

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.

Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i nešto suvremnija rješenja.

Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 23Ê. Krov može biti izveden i kao ravni krov.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.

Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.

Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.

Najviša visina ograde je 1,8m, a visina punog dijela ograde iznosi u pravilu najviše do 0,9m izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.

Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,8m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton. Ako je potrebna veća visina, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje 0,9m.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka visina potpornog zida može biti veća ako se:

-zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,

-potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,

-potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.

Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.

Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom.

Na građevnoj je čestici moguće planirati više građevina, osnovnu i pomoćne.

Pomoćne građevine su garaže, spremišta, radione, drvarnice, odlagališta alata i druge, a grade se na građevinskoj čestici osnovne građevine u čijoj su funkciji.

Postojeće pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u prostore stambene namjene.

Krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u razini prometnice ili javne površine može biti ravna površina i to za sljedeće namjene:

-smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih institucija iz područja prometa,

-zelene površine.

Najveća visina pomoćne građevine iznosi 3,5m odnosno najviše jednu etažu, uz mogućnost planiranja i podruma.

Najveća dozvoljena građevinska brutto površina pomoćne građevine iznosi 60m².

Iznimno, prigodom rekonstrukcije postojećih građevina, garaže (ili parkirališta) se-ako rješenja parkiranja nije moguće na građevinskoj čestici, mogu planirati i na posebnoj građevnoj čestici u radijusu 100m od osnovne građevine.

-pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6m od susjednih osnovnih građevina, osim od prometnice ili javne površine,

-poljoprivredne gospodarske građevine moraju biti barem 10m odmaknute od osnovne, te 15m od susjednih građevina

-najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m,

-iznimno i prema lokalnim uvjetima, pomoćne građevine mogu se smjestiti i na manjoj udaljenosti, odnosno na granici čestice, uz uvjet da na tom pročelju nema otvora,

-iznimno, udaljenost pomoćne građevine od prometnice ili javne površine može biti i manja uz suglasnost nadležne službe, ako denivelacija terena omogućava gradnju na način da ukupna visina građevine ne prelazi razinu prometnice ili javne površine uz osiguranje njene najmanje širine određene člankom 86. i člankom 88. stavkom 1. (ceste) ovih Odredbi,

-spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postaviti sukladno prethodnom podstavku, ako je to neophodno radi zadovoljavanja propisanih tehničkih uvjeta postave spremnika.

7. Uvjeti priključenja na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,

-svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno (pravom služnosti) s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,

-najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:

-4,5m za jednosmjerni promet

-7,0m za dvosmjerni promet

-iznimno i kolno-pješački prilaz najveće dužine 50m a širine najmanje 3m

Kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima naselja i njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m a širina minimalno 3m.

Priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim uvjetima iz članka 88. ovih Odredbi.

Ako se prilikom gradnje novih objekata ili »legalizacije« postojećih, građevna čestica spaja na postojeću prometnu površinu čije su tehničke karakteristike nižeg standarda od onog propisanog planom, tada ta prometna površina može zadržati postojeće tehničke karakteristike, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,5m od osi postojeće ceste čime se osigurava prostor za moguću rekonstrukciju ceste.

Iznimno, u područjima obuhvata povijesne jezgre grada Kastva i »povijesnih ruralnih jezgri naselja« određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba cestovnog zemljišta prometnice određena je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a pristup građevnoj čestici stambene građevine može biti pješački koji ne smije biti uži od 2m i duži od 200m (pješački put, pješačke stube). Ova odredba-zbog specifičnih lokalnih uvjeta; vrijedi i za k.č.br. 7540/2 i 7540/5.

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje

Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.

Iznimno, rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica građevne čestice.

Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.

Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.

Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u izgrađenim dijelovima naselja odnosno građenje uz ili između postojećih građevina, prema kojima se interpolirana građevina mora uskladiti visinom i tlocrtnim gabaritima.

Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima koji su određeni za gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga Plana nije određeno drugačije.

Unutar povijesnih ruralnih jezgri određenih ovim Planom, interpolacija se provodi tipološkom rekonstrukcijom definiranom člankom 119. stavkom 3., člankom 120. i člankom 121. ovih Odredbi.

UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE SLOBODNOSTOJEĆIH VIŠEOBITELJSKIH GRAĐEVINA (DO 3 STAMBENE JEDINICE)

Članak 22.b

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja površina građevne čestice iznosi 800m²

-veličina najveće građevne čestice nije određena.

2. Namjena građevine

Kod višeobiteljskih građevina (do 3 stambene jedinice) moguće je unutar građevine planirati poslovne prostore (2 stambene jedinice plus poslovni prostor)

Namjena poslovnog i manjeg proizvodnog dijela stambene građevine može biti trgovačka, ugostiteljska, turistička, administrativna, zanatska, uslužna, sportsko - rekreativna i kulturna na način da svojom djelatnošću ne ugrožava kvalitetu života i rada okolnog stanovništva i ne narušava prirodne i stvorene vrijednosti prostora.

Izgradnja poslovnog i manjeg proizvodnog dijela građevine uz stambenu građevinu dozvoljava se kod gradnje građevina slobodnostojećeg i dvojnog načina gradnje.

Ako građevina ima poslovni i manji proizvodni dio te pomoćni dio najviša visina poslovnog i pomoćnog dijela građevine iznosi 3,5m odnosno najviše jednu etažu.

Poslovni i manji proizvodni te pomoćni dio građevine može biti građevina izdvojenog volumena (planirana kao pomoćna građevina) koja sa stambenim čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu.

Najveća dozvoljena brutto površina poslovnog i manjeg proizvodnog te pomoćnog prostora je do 50% ukupno brutto razvijene površine cijele građevine.(ili do dvije etaže)

3. Veličina i površina građevine

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k_ig iznosi 0,3

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k_is iznosi 1,2,

-najviša visina građevine iznosi 9,5m,

-najveći broj etaža: podrum i 3 nadzemne etaže,

-unutar višeoobiteljske građevine moguće je planirati najviše tri stana, ili dva stana i poslovni prostor.

-najveća GBP (građevinska bruto površina) slobodnostojeće stambene građevine iznosi 600m².

-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80m².

-Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

4. Smještaj stambene građevine na građevnoj čestici

Isti uvjeti kao kao u prethodnom članju 22 a za obiteljske građevine. Na građevnoj je čestici moguće planirati više građevina, osnovnu i pomoćne prema uvjetima članka 22a.

5. Uvjeti oblikovanja građevina stambene namjene

Isti uvjeti kao u prethodnom članku 22a za obiteljske građevine.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

Isti kao u prethodnom članju 22a za obiteljske građevine.

7.Uvjeti priključenja građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Isti kao u prethodnom članku 22.a za obiteljske građevine.

8. Mjere zaštite okoliša

Iste kao u prethodnom članku 22.a za obiteljske građevine.

9.Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje stambenih građevina

Isti kao u prethodnom članku 22.a za obiteljske građevine.

UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE DVOJNIH GRAĐEVINA

Članak 22.c

1. Oblik i veličina građevne čestice

-kod dvojnih građevina najmanja površina građevne čestice smije iznositi 500m²

-veličina najveće građevne čestice iznosu 1000m².

2. Namjena građevine

Dvojne građevine su homogene stambene namjene.

3. Veličina i površina građevine

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k_ig iznosi 0,4

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k_is iznosi 1,2

-najviša visina građevine iznosi 6,5m,

-najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne etaže,

-unutar dvojne građevine moguće je planirati najviše jednu stambenu jedinicu

-najveća GBP (građevinska bruto površina) 400m² .

-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 65m².

-Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Isto kao u prethodnom članku 22b za slobodnostojeće višeobiteljske građevine.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

Građevina mora sa susjednom činiti skladni i posve usklađeni (materijalima, bojama, volumenom i teksturom) arhitektonski ansambl.

Ostali uvjeti isti kao za slobodnostojeće obiteljske i višeobiteljske građevine u članku 22a i b.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

Isti kao za slobodnostojeće obiteljske i višeobiteljske građevine u člancima 22.a i b.

7. Uvjeti priključenja stambenih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Isti kao za slobodnostojeće obiteljske i višeobiteljske slobodnostojeće građevine u člancima 22.a i b.

8. Mjere zaštite okoliša

Isti kao za slobodnostojeće obiteljske i višeobiteljske slobodnostojeće građevine u člancima 22.a i b.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje građevina

Ako se rekonstruira građevina na poludovršenom sklopu potrebno je u potpunosti (volumenom, bojama, teksturom, materijalima) uskladiti se sa susjednom građevinom.

Ostali uvjeti isti kao za slobodnostojeće obiteljske i višeobiteljske građevine u člancima 22.a i b.

UVJETI SMJEŠTAJA I GRADNJE GRAĐEVINA
U NIZU

Članak 22.d

Uvjeti gradnje u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja N1-a i N1-3, daju se kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja površina građevne čestice iznosi 250m²

-veličina najveće građevne iznosi 400m²

2. Namjena građevine

Stambene građevine u nizu planiraju za homogenu namjenu bez mogućnosti poslovnih prostora ili pomoćnih građevina.

3. Veličina i površina građevine

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k_ig iznosi 0,5

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k_is iznosi 1,0

-najviša visina građevine iznosi 6,5m

-najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne za obiteljske,

-unutar obiteljske građevine tipologije niza moguće je planirati najviše jednu stambenu jedinicu u više etaža

-najveća GBP (građevinska bruto površina građevine) iznosi 250m².

-najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 60m²

-Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

-U tipologiji niza moguće je planirati najmanje 3 a najviše 8 stambenih jedinica.

4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Zadnja građevina niza smije iznimno biti 2,0 m udaljena od ruba građevne čestice.

Ostali uvjeti isti kao za slobodnostojeće obiteljske samostojeće građevine u članku 22a.

5. Uvjeti oblikovanja građevina

Isti kao za slobodnostojeće obiteljske i višeobiteljske građevine u člancima 22a i b.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

Unutar tipologije niza nije moguće izdvojeno planirati pomoćne građevine.

7. Uvjeti priključenja građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Isti kao za obiteljske i višeobiteljske građevine u člancima 22a i b.

Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili

8. Mjere zaštite okoliša

Isti kao za slobodnotojeće obiteljske i višeobiteljske građevine u člancima 22.a i b.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje građevina

Isti kao za slobodnostojeće obiteljske i višeobiteljske građevine u člancima 22.a i b.

Članak 23.

Brisan.

2.2.1.2.POSLOVNE I MANJE PROIZVODNE GRAĐEVINE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Članak 23.a

Uvjeti gradnje poslovnih i manjih proizvodnih građevina u dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c:

1. Oblik i veličina građevne čestice poslovnih i manjih proizvodnih građevina

-najmanja površina građevne čestice iznosi 800m²

2. Namjena građevine poslovne i proizvodne namjene

Poslovni se programi mogu planirati i unutar stambenih građevina-ako su predviđeni za obavljanje svih vrsta uslužnih, zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje intelektualnih usluga (uredi, ateljei, agencije i sl.), trgovačko opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), za obavljanje svih vrsta manjih proizvodno poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica.

Unutar građevinskog područja naselja ne dozvoljava se izgradnja otvorenih skladišta građevinskog materijala, metalnih profila, starih automobila i sl.

Građevine iz stavka 2. ovog članka, te radionice (stolarske, bravarske, limarske, kamenoklesarske), površine veće od 500m² (bruto) tlocrtne površine, u kojima se obavlja djelatnost od utjecaja na povećanje prometa, buke ili emisija štetnih tvari u okoliš grade se na zasebnim građevnim česticama za gospodarsku namjenu (uključivo i reciklažno dvorište).

Građevine poslovne i proizvodne namjene manje od 500m² mogu se locirati i unutar građevnog područja naselja. Veličinom građevne čestice mora se omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehnološki proces (jedna ili više građevine, interne prometnice, parkirališni prostor,

komunalno-tehnička infrastruktura i dr.), osim u slučaju gradnje unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« ili u slučaju interpolacije.

U manje poslovne građevine ubrajaju se i građevine ugostiteljsko-turističke namjene izuzev hotela,motela i pansiona.

3. Veličina i površina građevine poslovne i proizvodne namjene

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,25,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,00,

-najviša visina građevine iznosi 9,5m (7m za proizvodne s jednom etažom),

-najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne ) za poslovne te jedna etaža (do 7m s mogućnošću galerije) za proizvodne,

-u sklopu poslovne građevine moguće je planirati najviše jedan stan

-najveća GBP poslovne građevine iznosi 600m², (iznimno 2000m² za reciklažno dvorište).

-najveća GBP monofunkcionalne poslovne građevine iznosi 500m² .

-Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

4. Smještaj poslovne i proizvodne građevine na građevnoj čestici

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4m od ruba građevne čestice, a najmanje 6m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje od 6m.

5. Uvjeti oblikovanja građevina poslovnih i manjih proizvodnih građevina

Arhitektonsko oblikovanje poslovnih i proizvodnih građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.

Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Krov može biti izveden i kao ravni krov.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice poslovne namjene

Neizgrađeni dio građevne čestice poslovne građevine mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.

Na jednoj građevnoj čestici moguće je planirati osnovnu i pomoćne građevine-prema uvjetima za višeobiteljske građevine iz članka 22b. Ove Odluke.

Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.

Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.

7. Uvjeti priključenja poslovnih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,

Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

-svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,

-najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:

-4,5m za jednosmjerni promet

-7m za dvosmjerni promet

Iznimno, ako su u pitanju postojeće prometnice koje se rekonstruiraju širina koridora smije iznositi 9m, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,5m od osi postojeće ceste čime se osigurava prostor za moguću rekonstrukciju ceste.

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

8. Mjere zaštite okoliša

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje poslovnih građevina

Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.

Iznimno:građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.

Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.

Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

Postojeća građevina na k.č.br. 5227/1 može se rekonstrukcijom povećati dogradnjom pune etaže u postojećem punom gabaritu.

Dozvoljava se rekonstrukcija postojeće izgradnje na k.č. 5578/2, 5578/3, 5579/1, 5581/3 sve k.o. Kastav prema uvjetima za izgradnju nove građevine uz koeficijent izgrađenosti od 0,35.

2.2.1.3.UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Članak 23.b

Uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina-hotela, motela i pansiona dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c:

1. Oblik i veličina građevne čestice hotela, motela i pansiona

-najmanja površina građevne čestice iznosi 2000,0 m²

2. Namjena građevine

Građevine se planiraju kao hoteli, moteli ili pansioni sukladno važećim Pravilnicima nadležnog Ministarstva. Unutar građevinskih područja naselja moguće je planirati ugostiteljsko-turističku građevinu kapaciteta do 30 ležajeva.

3. Veličina i površina građevine

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k_ig iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k_is iznosi 1,2,

-najviša visina građevine iznosi 12m,

-najveći broj etaža: četiri etaže (podrum i tri nadzemne etaže),

-Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

4. Smještaj ugostiteljsko-turističke građevine na građevnoj čestici

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/ 2) ali ne manje od 4m od ruba građevne čestice, a najmanje 6m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje 6m., ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi.

5. Uvjeti oblikovanja građevina ugostiteljsko-turističke namjene

Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom, materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.

Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta: izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i nešto suvremnija rješenja.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene

Neizgrađeni dio građevne čestice ugostiteljsko-turističke građevine mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.

U sklopu građevne čestice moguće je planirati pomoćne građevine u funkciji nadgradnje osnovne namjene sa pratećim programima u vidu depandansi, wellnessa, sportsko- rekreacijskih i drugih građevina, i slično.

Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.

Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.

Unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru korisnike i djece.

7. Uvjeti priključenja građevina ugostiteljsko-turističke namjene na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,

Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

-najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:

-4,5m za jednosmjerni promet

-7m za dvosmjerni promet

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

8. Mjere zaštite okoliša

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje ugostiteljsko-turističkih građevina

Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.

Iznimno, građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.

Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.

Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima koji su određeni za gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga Plana nije određeno drugačije.

Unutar povijesnih ruralnih jezgri određenih ovim Planom, interpolacija se provodi tipološkom rekonstrukcijom definiranom člankom 119. stavkom 3., člankom 120. i člankom 121. ovih Odredbi.

2.2.1.4.SPORTSKO-REKREACIJSKE GRAĐEVINE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Članak 23.c

Uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih građevina dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c:

1. Oblik i veličina građevne čestice sportsko-rekreacijske namjene

-najmanja površina građevne čestice iznosi za građevine otvorenog tipa 2000m²

-najmanja površina građevne čestice iznosi za građevine zatvorenog tipa 1000m²

2. Namjena sportsko-rekreacijske građevine

Građevine sportsko-rekreacijske namjene su građevine u kojima se obavlja osnovna djelatnost sporta i rekreacije utvrđuju se kao:

-građevine sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa (igrališta, boćališta, nenatkriveni bazeni i dr.)

-građevine sportsko-rekreacijske namjene zatvorenog tipa (građevine za dvoranske sportove, kuglane, natkriveni bazeni i dr.).

Unutar građevnih područja naselja mogu se graditi sve građevine namijenjene sportsko-rekreacijskim aktivnostima izuzev streljana otvorenog tipa.

Građevine sportsko-rekreacijske namjene grade se na zasebnim građevnim česticama ili su sastavni dio građevina stambene ili gospodarske namjene (poslovne, ugostiteljsko-turističke).

Za građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar građevne čestice građevina stambene, društvene te gospodarske namjene primjenjuju se odredbe članka 20., 22., 23., 24., 33., 34., 35. i 36. ovih Odredbi. Građevine se planiraju kao hoteli, moteli ili pansioni sukladno važećim Pravilnicima nadležnog Ministarstva.

Osim građevine osnovne djelatnosti sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi i sadržaji ugostiteljsko-turističke, te trgovačko-uslužne namjene (restorani, caffe barovi, trgovine prehrambene, sportske opreme i dr, uslužni saloni (frizeri, saune, masaže i sl.) kao i drugi sadržaji koji su svojom namjenom usklađeni sa osnovnom djelatnošću.

Građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« mogu se graditi sukladno člancima 119., 120. i 121. ovih Odredbi uz obvezno rješavanje parkirališnog prostora izvan tih prostora.

3. Veličina i površina građevine sportsko-rekreacijske namjene

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,8 za građevine otvorenog tipa i 0,4 za građevine zatvorenog tipa,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,6,

-najviša visina građevine iznosi 7,5m,

-najveći broj etaža:jedna podzemna i jedna nadzemna etaža,

-Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

4. Smještaj spoertsko-rekreacijske građevine na građevnoj čestici

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/ 2) ali ne manje od 4m od ruba građevne čestice, a najmanje 6m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje od 6m., ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi.

5. Uvjeti oblikovanja sportsko-rekreacijskih građevina

Arhitektonsko oblikovanje sportsko-rekreacijskih građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice sportsko-rekreacijske namjene

Neizgrađeni dio građevne čestice sportsko-rekrecijske građevine mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.

U sklopu građevne čestice moguće je planirati osnovnu i pomoćne građevine u funkciji dopune osnovne namjene.

Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.

Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.

Unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru korisnike i djece.

7. Uvjeti priključenja sportsko-rekreacijskih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Sportsko-rekreacijske građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,

Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

-najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:

-4,5m za jednosmjerni promet

-7m za dvosmjerni promet

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

8. Mjere zaštite okoliša

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje sportsko-rekreacijskih građevina

Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.

Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim Planom, ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.

Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

2.2.1.5. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Članak 23.d

Uvjeti gradnje građevina javne i društvene namjene dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-a, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c:

1. Oblik i veličina građevne čestice javne i društvene namjene

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1000,0 m²

2. Namjena građevine javne i društvene namjene

Građevine društvene namjene (dječji vrtić i jaslice, osnovna škola, zdravstvo, kultura i socijalna skrb i sl.) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na zasebnim građevnim česticama ili u sklopu građevnih čestica namijenjenih za gradnju stambenih i poslovnih građevina.

3. Veličina i površina građevine javne i društvene namjene

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k_ig iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k_is iznosi 1,2,

-najviša visina građevine iznosi 9,5m, iznimno crkveni tornjevi mogu biti i viši ali ne preko 22m

-najveći broj etaža: četiri etaže,

-neposrednom provedbom ovog Plana moguće je planirati građevinu javne i društvene namjene najveće površine do 600m² GBP.

-Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

4. Smještaj građevine javne i društvene namjene na građevnoj čestici

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/ 2) ali ne manje od 4m od ruba građevne čestice, a najmanje 6m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

5. Uvjeti oblikovanja građevina javne i društvene namjene

Arhitektonsko oblikovanje građevina javne i društvene namjene treba biti suvremenog tipa, volumenom, materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.

Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta: izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i nešto suvremnija rješenja.

6. Uvjeti uređenja građevne čestice

Neizgrađeni dio građevne čestice javne i društvene namjene mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.

Na građevnoj je čestici moguće planirati više građevina a pomoćne građevine smiju biti samo u funkciji osnovne namjene.

Radnim procesom vezane Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.

Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.

Unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru djece.

7. Uvjeti priključenja građevina javne i društvene namjene na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,

Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica.

-najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:

-4,5m za jednosmjerni promet

-7m za dvosmjerni promet

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina javne I društvene namjene nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje građevina javne i društvene namjene

Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.

Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.

Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

Članak 23.e

(1) Iznimno, unutar područja N1-5c za k.č.br. 4599, dio 4600/1, 4595/2, 4596/1, 4597; sve k.o. Kastav, za smještaj i gradnju doma za starije i nemoćne primjenjuju se normativi kako slijedi:

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) 0,3,

-najveći koeficijent iskoristivosti (k_is) 1,2,

-GBP građevine se iznimno utvrđuje prema kis-u

-visina do vrha vijenca 10m

-visina do vrha sljemena 14m

-katnost: dvije podzemne i 4 nadzemne etaže.

-Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

(2) Pri projektiranju potrebno je osobito obratiti pažnju na vanjske vizure građevine, kontekst i zelenilo.

2.2.1.6. GARAŽE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Članak 23.f

Članak se mijenja kako slijedi:

Garaža je zatvoren prostor za smještaj cestovnih vozila osobne i manje teretne kategorije.

Garaže odnosno parkirališta koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici (ili u podzemnoj etaži) mogu se graditi samo kao skupne garaže, parkiralište - garaže, odnosno parkirališta s najmanje tri garažna, odnosno parkirališna mjesta.

-skupna garaža može imati neograničen broj garažnih mjesta,

(1) Za gradnju garaže unutar građevinskog područja na zasebnoj građevnoj čestici unutar područja za koje nije određena obveza izrade prostornih planova užeg područja određuju se sljedeći uvjeti:

-najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 1,0,

-garaža može biti višeetažna građevina,

-garaža se može planirati kao jedinstvena funkcionalna i građevinska cjelina za više nadzemnih višestambenih građevina

-visina svake etaže iznosi najviše 4,5m,

-garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu s najviše dva priključka,

-garaža mora biti priključena na javnu mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

(2) Garaže se mogu graditi u sklopu stambene i višestambene građevine, te građevine društvene, gospodarske (poslovna, ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreativna) namjene odnosno izvan takve građevine na istoj građevnoj čestici.

(3) Ako se garaža gradi u podzemnim etažama u građevinama iz stavka 2. ovoga članka najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 1,0.

(4) Površine podzemne garaže uključuju se u određeni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevinu iz stavka 2. ovoga članka. Ako građevina ima podrum (Po) koji se ne planira kao garaža, tada se za koeficijent iskorištenosti (kis) uključuje i brutto površina garaže izvan građevine.

(5) U obuhvatu izrade prostornih planova užih područja definiranih u kartografskim prikazima 3D »Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinska područja« u mj. 1:5.000, uvjeti za izgradnju garaže mogu se utvrditi i drugačije ako se odredi viši prostorni standard od određenog ovim Planom.

Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.

2.2.1.7. GRAĐEVINE POLJOPRIVREDNE NAMJENE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Članak 23.g

Opće odredbe

(1) Građevine poljoprivredne namjene mogu se graditi na zasebnoj građevnoj čestici ili kao pomoćne građevine na građevnoj čestici stambene građevine koja se gradi ili je izgrađena na slobodnostojeći ili poluotvoreni (dvojni) način.

(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka ne smije narušavati kvalitetu života i stanovanja unutar naselja, odnosno ugrožavati higijenske uvjete korištenja susjednih građevnih čestica.

(3) Građevina poljoprivredne namjene je građevina namijenjena isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i to:

-građevina poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja tip 1 (staklenici i plastenici),

-građevina poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja tip 2 (peradarnici do 200 komada peradi, uzgoj ostalih malih životinja do 100 komada),

(4) Gradnja građevina poljoprivredne namjene tip 1 dozvoljena je u građevinskom području naselja Kastav osim unutar područja »ruralnih povijesnih jezgri naselja«.

(5) Gradnja građevina poljoprivredne namjene tip 2 (peradarnici do 200 komada peradi, uzgoj ostalih malih životinja do 100 komada) dozvoljena je u građevinskom području naselja Kastav, osim unutar:

-dijelova građevnog područja naselja Kastav N1-a, N1-3 i N1-4,

-područja »ruralnih povijesnih jezgri naselja« određenih ovim Planom.

(6) Gradnja građevina poljoprivredne namjene za uzgoj krupne stoke (staje za goveda, svinje, koze, ovce, konje i sl.) nije dozvoljena unutar građevnog područja naselja Kastav.

Članak 23.h

Uvjeti građenja za građevine poljoprivredne namjene utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

-najmanja građevna čestica građevine poljoprivredne namjene iznosi 300m²,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,6 za građevine tipa 1,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,15 za građevine tipa 2,

-građevina poljoprivredne namjene tipa 1 mora biti udaljena najmanje 3m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, sa svih strana građevine osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu,

-građevina poljoprivredne namjene tipa 2 mora biti udaljena najmanje 6m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 12m od susjednih građevina sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu,

-najmanja udaljenost građevine poljoprivredne namjene od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m, ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi,

-najviša visina građevine poljoprivredne namjene iznosi 3,5m,

-najveća tlocrtna površina građevine poljoprivredne namjene tipa 1 iznosi 200m²,

-najveća tlocrtna površina građevine poljoprivredne namjene tipa 2 iznosi 50m²,

-priključci na infrastrukturnu mrežu budu određeni ovisno o namjeni građevine i prema posebnim uvjetima.

Članak 24.

Brisan.

Članak 25.

Brisan.

Članak 26.

Brisan.

Članak 27.

Brisan.

Članak 28.

Brisan.

Članak 29.

Brisan.

Članak 30.

Brisan.

Članak 31.

Brisan.

Članak 32.

Brisan.

Članak 33.

Brisan.

Članak 34.

Brisan.

Članak 35.

Brisan.

Članak 36.

Brisan.

Članak 37.

Brisan.

Članak 38.

Brisan.

Članak 38a.

Brisan.

Članak 39.

Brisan.

Članak 40.

Brisan.

Članak 41.

Brisan.

Članak 42.

Brisan.

Članak 43.

Brisan.

Članak 44.

Brisan.

Članak 45.

Brisan.

GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE

Članak 46.

Građevine komunalne i druge infrastrukture unutar građevinskog područja su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi i dr. za koje se Uvjeti građenja utvrđuju na temelju ovoga Plana sukladno poglavlju 5. ovih Odredbi.

Članak 47.

Unutar obuhvata ovoga Plana predviđena je gradnja sljedećih građevina infrastrukture:

Građevine cestovnog prometa:

-gradnja županijskih cesta:

-Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka,

-Čandekova ulica (u Rijeci) - ( cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići,

-gradnja lokalnih cesta:

-(županijska cesta Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka) - Škrlji - Tuhtani - Diraki,

-dva spoja županijske ceste (Čandekova ulica(u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići) sa lokalnom cestom Kastav - Ćikovići,

-rekonstrukcija postojećih i gradnja novih nerazvrstanih cesta od važnosti za Grad Kastav koje su određene na kartografskim prikazima br.1a »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000, i br. 4 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

Telekomunikacije

Ovim Planom predviđena je:

-gradnja distribucijske tk kanalizacije (DTK) između UPS-a Matulji I UPS-a Kastav i dijela DTK između UPS Kastav i UPS Ćikovići,

-daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u naseljima koja će doživjeti veći porast broja stanovnika (Brnčići), kao i na području industrijske zone Žegoti,

-gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže.

Elektroenergetika

Ovim Planom predviđena je:

-dogradnja postojeće 20 kV mreže, odnosno gradnja nove u zonama koje nisu elektrificirane,

-gradnja novih trafostanica 20/0,4 kV, za koje će se uvjeti utvrditi prostornim planovima užeg područja određenim ovim Planom.

Plinoopskrba

Ovim Planom predviđena je:

-gradnja međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska,

-gradnja lokalne plinske mreže.

Vodoopskrba i odvodnja

Ovim Planom predviđena je:

-gradnja odnosno rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda opskrbiti za sve korisnike,

-gradnja kanalizacijske mreže razdjelnog tipa za potrebe čitavog područja Grada Kastva.

Članak 48.

Brisan.

Članak 49.

Brisan.

Članak 50.

Uvjeti građenja za parkirališta utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

-najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,9,

-najmanja veličina građevne čestice bude određena prema najmanjem broju parkirališnih mjesta iz članka 48. stavka 3. ovih Odredbi,

-kamionski terminali budu smješteni unutar građevinskog područja gospodarske namjene K1,

-parkirališta na terenu budu ozelenjena najmanje s jednim stablom na šest parkirališnih mjesta,

-parkirališta mogu biti uređena na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje uvjeti.

OSTALE GRAĐEVINE

Članak 51.

Uvjeti građenja za ostale građevine kojima se smatraju jednostavne građevine prema propisima o gradnji utvrđuju se na temelju ovoga Plana.

Članak 52.

(1) Pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice se grade na građevnoj čestici postojeće građevine:

-cisterne za vodu i septičke jame zapremine do 27m³,

-podzemni i nadzemni spremnici goriva zapremine do 10m³,

-vrtne sjenice i nadstrešnice tlocrtne površine do 15m²,

-bazeni tlocrtne površine do 24m² i dubine do 2m i solarni kolektori.

(2) Privremene građevine se postavljaju za potrebe sajmova i javnih manifestacija s najdužim rokom trajanja od 90 dana.

(3) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na javne površine, dok se reklamni panoi pored navedenog postavljaju na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove i sl.

(4) Kiosci su tipske građevine, a namijenjeni su za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i za pružanje manjih ugostiteljskih, obrtničkih i sličnih usluga.

(5) Reklamni panoi i oglasne površine do 12,0 m² postavljaju se u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.

GRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Opći odredbe

Članak 53.

(1) Izvan građevinskih područja naselja Kastav dozvoljena je gradnja građevina prometne, energetske, komunalne i druge infrastrukture kao i građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta, te uređenje površina za rekreacijske namjene.

(2) Unutar zaštićenog obalnog pojasa mora ne dozvoljava se gradnja izvan građevinskih područja osim građevina cestovnog prometa, sustava veza, energetike, vodoopskrbe i odvodnje.

(3) Građevina iz stavka 1. ovoga članka ovisno o vrsti (građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta, te uređenje površina za rekreacijske namjene), mora imati pristupni put, vlastitu vodoopskrbu (cisternom) i odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) te elektro energetsku opskrbu (električni agregat, plinski spremnik i sl.).

(4) Izvan građevinskog područja dozvoljava se postava dječjih igrala i elemenata urbane opreme.

Članak 54.

(1) Građevine koje se grade izvan građevinskih područja lociraju se, izvode i koriste na način da ne ometaju korištenje prostora i drugih građevina, da ne ugrožavaju prirodne vrijednosti okoliša i da se skladno uklapaju u krajobraz.

(2) Izgradnjom građevina izvan građevinskih područja ne smije se narušiti prirodna konfiguracija terena i ne dozvoljava se uklanjanje postojećeg biljnog pokrova.

Građevine infrastrukture

Članak 55.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike.

(2) Građevine javne i druge infrastrukture izvan građevinskog područja naselja su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, i dr, za koje se Uvjeti građenja utvrđuju neposrednim provođenjem Plana, sukladno poglavlju 5. Ovih Odredbi.

Površina infrastrukturnog sustava (IS)

Članak 56.

(1) Površina infrastrukturnog sustava (IS) je površina za smještaj benzinsko-servisnog centra »Vrata Jadrana«, građevina poslovne i uslužne djelatnosti te uređaja i instalacija komunalne infrastrukture koje ne zagađuju okoliš i ne proizvode prekomjernu buku (trgovine, ugostiteljstvo, razne servisne, poslovne djelatnosti i sl.), a smještene su uz postojeći koridor autoceste (Trst) Pasjak/(Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split na lokalitetu »Vrata Jadrana«.

Reciklažno dvorište (OK)

Članak 57.

Za reciklažno dvorište (OK) mogu se graditi građevine za razvrstavanje i privremeno skladištenje komunalnog i građevinskog otpada na temelju ovoga Plana prema sljedećim uvjetima:

-građevine su manjeg horizontalnog gabarita,

-najveća dopuštena visina građevina iznosi 7m

-najveći broj etaža: jedna nadzemna-prizemlje (P),

-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,6,

-najveća građevinska brutto površina iznosi 2000m²,

-u reciklažnom dvorištu potrebno je osigurati propisane uvjete za postavljanje posebnih spremnika,

-za gradnju reciklažnog dvorišta potrebno je osigurati komunalnu infrastrukturu, a iznimno do gradnje javne mreže odvodnje primjenjuje se članak 110. ovih Odredbi,

-za prilaz građevini osigurati pristup širine najmanje 3,5m na javnu prometnu površinu,

-dio građevine za odlaganje otpada mora biti ograđen,

-smještaj vozila potrebno je osigurati unutar građevne čestice,

-mjere zaštite okoliša potrebno je odrediti u skladu s posebnim propisom,

-na lokaciji je potrebno provesti ispitivanja hidrogeoloških osobitosti tla.

Građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta

Članak 58.

(1) Na šumskim površinama gospodarske namjene (Š1) dozvoljava se izgradnja građevina u funkciji zaštite prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase i to: šumske, lovačke, lugarske građevine, te spremišta za drva.

(2) Šumske, lovačke i lugarske građevine mogu biti najveće tlocrtne površine 50m², te najviše visine građevine 6m na udaljenosti ne manjoj od 400m od prvog najbližeg građevinskog područja ili od prvog susjednog zahvata iste namjene.

(3) Prilaz građevinama iz stavka 2. ovog članka potrebno je omogućiti najmanje s pješačkim pristupnim putem.

(4) Spremišta za drva mogu se podizati u dijelu gospodarske šume (Š1) i na ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu (PŠ) na najmanjoj površini zemljišta od 2.000,m² isključivo kao nadstrešnice, uz uvjet da natkrivena površina nije veća od 30m².

Članak 59

(1) Na poljoprivrednom (P31) i ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu (PŠ) mogu se graditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici/staklenici i sl.

(2) Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 2.000m² uz sljedeće uvjete:

-najveća tlocrtna površina spremišta iznosi 20m²,

-najviša visina spremišta iznosi 2,8m.

(3) Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju grade se na građevnoj čestici neograničene veličine do njenog maksimalnog koeficijenta izgrađenosti (k_ig) od 0,8 uz sljedeće uvjete:

-najmanja udaljenost od ruba građevne čestice iznosi 1m,

-najmanja udaljenost građevine od prometnice iznosi 4m,

-u slučaju da nije osigurana vodoopskrba, predviđa se gradnja cisterne,

-prilaz na javni put osigurava se cestom širine najmanje 3m.

Površine za rekreacijsku namjenu

Članak 60.

(1) Površine za rekreacijsku namjenu mogu se uređivati kao trim staze, šetnice, odmorišta i slični prostori, namijenjeni aktivnoj i pasivnoj rekreaciji građana.

(2) Za uređenje površina iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se sljedeći uvjeti:

-rekreacijski sadržaji se uređuju na najmanjoj površini od 5.000m².

2.2.3. SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽEG PODRUČJA

2.2.3.1. Smjernice za izradu urbanističkih i detaljnih planova uređenja

Članak 61.

Brisan.

Članak 62.

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja odnose se na sljedeće urbanističke planove uređenja (UPU):

-UPU 1 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a,

-UPU 3 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b,

-UPU 4 za dio građevinskog područja naselja Kastav - gospodarske namjene oznake N1-3,

-UPU 5 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2a, N1-2b i N1-2d,

-UPU 6 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2c,

-UPU 7 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7a i N1-7b,

-UPU 8a za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7c,

-UPU 8b za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7c,

-UPU 10 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3,

-UPU 12 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-c,

-UPU 14 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3,

-UPU 15 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-5c,

-UPU 16 za građevinsko područje sportsko-trekreacijske namjene Pavletići, oznake R1,

-UPU 17 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a.

Članak 62.a

UPU 1 (ukupne površine 85,35 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a. Plan je usvojen, a ovim Planom planira se njegova izmjena i dopuna te proširenje granica obuhvata na lokaciji predviđenoj za izgradnju crkve. Izmjenama Plana potrebno je omogućiti izgradnju društvenog doma s knjižnicom i manjeg trgovačkog centra.

Višestambene građevine planirati prema smjernicama članka 62.j za područje Brestovica. Iznimno unutar obuhvata UPU 1 moguće je predvidjeti parkiranje na javnim prometnim površinama po izračunu od 2 PM/stambenoj jedinici, u radijusu 100m od građevine.

Obiteljske i višeobiteljske građevine planirati prema smjernicama članka 62c. za područje Tuhtani.

Iznimno, na području ovog Plana moguće je graditi i obiteljske građevinu u tipologiji niza kako slijedi:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 250,0 m²,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,0,

-najviša visina građevine iznosi 7 m,

-najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne etaže,

Za gradnju javnih i društvenih građevina unutar obuhvata ovog Plana daju se sljedeće smjernice:

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) nadzemnog dijela građevine iznosi 0,5,

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) podzemnog dijela građevine iznosi 0,8,

-najveći koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 3,1,

-najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne etaže,

-najviša visina građevine iznosi 15m, iznimno za crkvene tornjeve do 18m

Građevine gospodarske namjene unutar područja Plana planirati prema sljedećim smjernicama:

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) nadzemnog dijela građevine iznosi 0,6,

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) podzemnog dijela građevine iznosi 0,9,

-najveći koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 3,6,

-najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne etaže,

-najviša visina građevine iznosi 15m.

Članak 62.b

UPU 2 Poslovna zona Žegoti (29,91ha) za izdvojeno građevinsko područje a ovim Planom planira se njegova izmjena i dopuna te proširenje granica obuhvata prema okviru propisanom planovima više razine.

Izmjenama Plana predvidjeti unaprijeđenje prometne i komunalne infrastrukturne mreže.

Članak 62.c

UPU 3-Tuhtani (35,31 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b. Područje pretežite stambene namjene koje je potrebno programski sačuvati u najvećem opsegu, bez planiranja eksternih programa, osim u dijelu uz značajnije prometnice gdje je moguće razvijati i poslovne programe. Težiti što većoj parcelaciji i primjerenom prometnom i komunalnom standardu opremanja naselja. Osobitu pozornost obratiti na prirodni krajobraz i elemente zaštićenog graditeljskog naslijeđa, njegovo čuvanje i uključenje u strukturu naselja. Očuvati postojeću gustoću korištenja a oblikovna rješenja nasloniti na kontekst-u domeni izgrađenosti, iskoristivosti, oblikovanja. Prema detaljnim prostornim analizama na razini pripreme za izradu UPU (stručne podloge), moguće je iznimno planirati odgovarajuće programe javne i društvene namjene. Težiti razvijanju mreže pješačkih puteva i uređenju javnog prostora u domeni parkovnog zelenila, odmorišta i dječjih igrališta.

Smjernice za gradnju obiteljskih i višeobiteljskih građevina unutar područja Plana daju se kako slijedi:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 600m², za obiteljsku građevinu, a 800m² za višeobiteljsku

-u sklopu višeobiteljskih građevina moguće je planirati poslovne prostore

-najveća GBP iznosi 600m² za višeobiteljske i 400m² za obiteljske građevine

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,9 za obiteljske i 1,2 za višeobiteljske građevine,(iznimno 0,9 za tipologiju dvojne građevine)

-najviša visina građevine iznosi 6,5m za obiteljske i 9,5m za višeobiteljske građevine,

-najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne etaže za obiteljske, podrum i tri nadzemne etaže za višeobiteljske,

-najviše tri stana ili dva stana i poslovni prostor za višeobiteljske, ili jedan stan za obiteljske

-najmanje 30% građevine potrebno je hortikulturno urediti.

-najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka je 4,5m za jednosmjerni promet, 7m za dvosmjerni promet. iznimno je moguće planirati kolno-pješački prilaz najveće dužine 50m a širine najmanje 3,0m

Za stambenu građevinu koja se gradi na poluotvoren način (dvojne građevine), smjernice gradnje utvrđuju se kako slijedi:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 500m²,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,4,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,2,

-najviša visina građevine iznosi 7m,

-najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne etaže,

-najviše dva stana ili jedan stan i poslovni prostor.

Javne i društvene građevine planirati prema smjernicama članka 62a za područje UPU1.

Članak 62.d

UPU 5 Pavletići-Žegoti-Bani (38,12 ha) (za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2a, N1-2b i N1-2d. Područje pretežite stambene namjene koje je potrebno programski sačuvati u najvećem opsegu, bez planiranja drugih programa. Težiti što većoj parcelaciji i primjerenom prometnom i komunalnom standardu opremanja naselja. Očuvati postojeću gustoću korištenja a oblikovna rješenja nasloniti na kontekst-u domeni izgrađenosti, iskoristivosti, oblikovanja te već definiranih građevnih i regulacijskih pravaca. Prema detaljnim prostornim analizama na razini pripreme za izradu UPU (stručne podloge), moguće je iznimno planirati odgovarajuće programe javne i društvene namjene. U kontaktnom prostoru prema poslovnoj zoni Žegoti planirati tampon-zone u vidu zaštitnog ili parkovnog zelenila.

Smjernice gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina iste kao za područje UPU 3 u članku 62c.

Članak 62.e

UPU 6 Klesarija (9,66ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2c, Područje pretežite stambene namjene koje je potrebno programski sačuvati u najvećem opsegu, bez planiranja eksternih programa. Težiti što većoj parcelaciji i primjerenom prometnom i komunalnom standardu opremanja naselja. Očuvati postojeću gustoću korištenja a oblikovna rješenja nasloniti na kontekst-u domeni izgrađenosti, iskoristivosti, oblikovanja te već definiranih građevnih i regulacijskih pravaca. Prema detaljnim prostornim analizama na razini pripreme za izradu UPU (stručne podloge), moguće je iznimno-u južnom dijelu naselja, planirati odgovarajuće programe javne i društvene namjene.

Smjernice gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina iste kao za područje UPU 3 u članku 62c.

Članak 62.f

UPU 7 Brnčići sjever (8,28ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7b. Područje pretežite stambene namjene koje je potrebno programski sačuvati u najvećem opsegu, bez planiranja eksternih programa. Težiti što većoj parcelaciji i primjerenom prometnom i komunalnom standardu opremanja naselja. Osobitu pozornost obratiti na prirodni krajobraz, njegovo čuvanje i uključenje u strukturu naselja. Očuvati postojeću gustoću korištenja a oblikovna rješenja nasloniti na kontekst-u domeni izgrađenosti, iskoristivosti, oblikovanja. Prema detaljnim prostornim analizama na razini pripreme za izradu UPU, moguće je iznimno planirati odgovarajuće programe javne i društvene namjene.

Smjernice gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina iste kao za područje UPU 3 u članku 62c.

Članak 62.g

UPU 8 a Jardasi sjever (12,16ha), 8b Jardasi jug (4,43 ha)-smanjenje sa 32,74 na 16,59ha, za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7c. Područje pretežite stambene namjene koje je potrebno programski sačuvati u najvećem opsegu, bez planiranja eksternih programa. Težiti što većoj parcelaciji i primjerenom prometnom i komunalnom standardu opremanja naselja. Očuvati postojeću gustoću korištenja a oblikovna rješenja nasloniti na kontekst-u domeni izgrađenosti, iskoristivosti, oblikovanja. Prirodni krajobraz u najvećem opsegu čuvati, valorizirati i pažljivo uključiti u matricu naselja.Prema detaljnim prostornim analizama na razini pripreme za izradu UPU, moguće je iznimno planirati odgovarajuće programe javne i društvene namjene.

Smjernice gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina iste kao za područje UPU 3 u članku 62c.

Članak 62.h

UPU 12 Škrlji (3,06ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-c. Područje iznimno rahle homogene stambene obiteljske izgradnje koje je potrebno programski sačuvati u najvećem opsegu, bez planiranja eksternih programa. Težiti što većoj parcelaciji i primjerenom prometnom i komunalnom standardu opremanja naselja. Očuvati postojeću (iznimno rijetku) gustoću korištenja a oblikovna rješenja nasloniti na kontekst-u domeni izgrađenosti, iskoristivosti, oblikovanja. Prirodni krajobraz u najvećem opsegu čuvati, valorizirati i pažljivo uključiti u matricu naselja.

Smjernice gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina iste kao za područje UPU 3 u članku 62c.

Članak 62.i

UPU 14 Brestovice (5,37ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3. Planirati stambeno naselje višeg standarda (oblikovanje, oprema, tehnologije, javni prostori) pri planiranju kojeg je potrebno osobito čuvati i valorizirati prirodni, kao i vanjske i interne vizure. Moguće planirati i višestambene građevine uz primjeren opseg javnih sadržaja-prije svega u domeni uređenog zelenila. Parkiranje višestambenih građevina planirati u podzemnim garažama.

Smjernice gradnje obiteljskih i višeobiteljskih građevina iste kao za područje UPU 3 u članku 62c.

Smjernice za gradnju višestambenih građevina na području UPU 14:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1200m²

-veličina najveće građevne čestice nije određena.

-Iznimno, kod višestambenih građevina namjena poslovnog dijela stambene građevine može biti uredska, trgovačka, ugostiteljska, turistička, administrativna, zanatska, uslužna, sportsko - rekreativna i kulturna na način da svojom djelatnošću ne ugrožava kvalitetu života i rada stanara.

-Najveća dozvoljena brutto površina poslovnog i manjeg proizvodnog te pomoćnog prostora je do 20% ukupno brutto razvijene površine cijele građevine.

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice k_ig iznosi 0,3,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice k_is iznosi 1,4,

-najviša visina građevine iznosi 12 m,

-najveći broj etaža: 5 etaža (podrum i četiri nadzemne),

-najveća GBP višestambene građevine iznosi u nadzemnom dijelu bez podrumskih etaža iznosi 2400m²,

-višestambena građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 6m od ruba građevne čestice,

-Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.

Članak 62.j

UPU 16 Pavletići (4,19 ha) za dio građevinskog područja-bivši prostor groblja. Područje ovog plana razvijati kao javne sadržaje sportsko-rekreacijske namjene. Prostor razvijati uz osobitu valorizaciju prirodnog krajobraza (vrtače) u koje je potrebno uklopiti planirane pješačke ili rekreacijske staze. U najvećem opsegu preferirati otvorene rekreacijske površine-trim ili biciklističke staze, igrališta, spomen obilježja i sl.

Smjernice smještaja i gradnje građevina iste kao za područje neposredne provedbe iz članka 62c.

Za građevine sportske i rekreacijske namjene određuju se sljedeće smjernice:

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) nadzemnog dijela građevine iznosi 0,6,

-najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) podzemnog dijela građevine iznosi 0,9,

-najveći koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 2,0,

-najveći broj etaža: dvije nadzemne i jedna podzemna etaža,

-najviša visina građevine iznosi 10m.

Članak 62.k

UPU 17 (4,45ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3. Ovo područje uključuje moguće urbanotvorne prostorne akcente, mješovite stambeno- poslovno i trgovačke programe nešto većih gabarita izgrađenosti i iskoristivosti u odnosu na okolni prostor.

Višestambene građevine planiraju se prema smjernicama iz članka 62i za područje Brestovica.

Iznimno u dijelu UPU 17 (na k.č.br.7804/X) moguće planirati građevinu sa 40 stanova, a njena ukupna GBP nije limitirana odredbama narečenog članka

Za građevine mješovite:trgovačko-poslovno-stambene namjene određuju se sljedeće smjenice

-najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000m²,

-namjena građevine je mješovita - društvena, poslovna i stambena,

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,4,

-najveći koeficijent izgrađenosti podzemnog dijela građevne čestice (k_ig) iznosi 0,7,

-najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,8,

-najviša visina građevine iznosi 25m,

-najveći broj etaža: jedna podzemna i šest nadzemnih etaža,

-ukupna brutto razvijena površina društveno-poslovno- stambenog kompleksa Rešetari (centra naselja) iznosi najviše 8200m²;

-parkirališni prostor potrebno je osigurati unutar građevne čestice na parkirališnoj površini ili u garaži u podzemnim etažama građevine.

Članak 62.l

Detaljni planovi u obvezi izrade,te izmjena i dopuna:

-Detaljni plan uređenja dijela naselja Rubeši (SN PGŽ 19/01) oznake DPU 2.

-Za izradu DPU 9, za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, za građevine društvene namjene određuju se sljedeće smjernice:

. građevina se izvodi na zasebnoj građevnoj čestici,

. najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000m²,

. najveći koeficijent izgrađenosti nadzemnog dijela građevne čestice (k_ig) 0,5,

. najveći koeficijent izgrađenosti podzemnog dijela građevne čestice (k_ig) 0,8,

. najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 2,5,

. najviša visina građevine iznosi 12m,

. najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne.

-Detaljni plan uređenja povijesne jezgre grada Kastva (SN PGŽ 21/99, 23/99, 37/04 i 22/07) oznake DPU 5. Postojeći plan na snazi.

Izmjenama Plana naglasak treba unaprijediti javne prostore i predvidjeti dogradnju sustava prometa i parkiranja.

-Za izradu DPU 8 (ukupne površine 4,19ha), za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Kastav za novo groblje (G2), određuju se sljedeće smjernice:

. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja su grobnice, niše i ukopna mjesta,

. prateći sadržaji i građevine u funkciji groblja (planiraju se i grade odvojeno od komunalnih površina) su mrtvačnica, oproštajni prostori, pogonski, radni i službeni dio, te građevine prateće infrastrukture,

. najviša visina građevine iznosi 7m, (do 18m za crkveni toranj)

. planirane građevine moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu,

. upotreba materijala za uređenje površine groblja, te oblikovanje pratećih građevina i opreme moraju biti primjerene tradiciji,

. smještaj vozila i priključenje na mrežu javne infrastrukture sukladno Odredbama ovoga Plana,

. uređenje zelenih odnosno parkovnih površina iznosi najmanje 10% od površine groblja,

. groblje mora biti ograđeno ogradom oblikovanom prema tradicijskim elementima lokalne arhitekture koja može biti žičana sa zelenilom, odnosno zidanim podnožjem.

Članak 63.

Brisan.

Članak 64.

Brisan.

Članak 65.

Brisan.

Članak 66.

Brisan.

Članak 67.

Brisan.

Članak 68.

Brisan.

Članak 69.

Brisan.

Članak 70.

Brisan.

Članak 71.

Brisan.

Članak 72.

Brisan.

2.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

2.3.1. IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA ZA GOSPODARSKU NAMJENU

Članak 73.

(1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja na prostoru Grada Kastva utvrđeno ovim Planom je:

-građevinsko područje poslovne namjene (K1) - radna zona Žegoti,

(2) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja prikazano je na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

Građevinsko područje za poslovnu namjenu (K1)

Članak 74.

Građevinsko područje poslovne namjene (K1) je površina namijenjena gospodarskim djelatnostima kao što su manji proizvodni pogoni, obrtništvo, skladištenje i servisi koje zahtijevaju veće površine, vezane su na intenzivni promet, ne onečišćuju okoliš i ne proizvode prekomjernu buku.

Članak 75.

(1) Na području Grada Kastva građevinsko područje poslovne namjene (K1) je radna zona Žegoti - Kastav - K1.

(2) Za građevinsko područje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje važeći Urbanistički plan uređenja 2 građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti (SN PGŽ, br. 37/04).

2.3.2. IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA ZA GROBLJE

Građevinsko područje za novo groblje (G2)

Članak 76.

(1) Na području Grada Kastva Ovim Planom je predviđeno izdvojeno građevinsko područje za novo groblje G2.

(2) Gradnja u građevinskom području G2 moguća je samo temeljem detaljnog plana uređenja.

(3) Za izradu DPU 8, za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Kastav za novo groblje (G2), određuju se sljedeći uvjeti:

-građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja su grobnice, niše i ukopna mjesta,

-prateći sadržaji i građevine u funkciji groblja su sakralna građevina, mrtvačnica te građevine prateće infrastrukture,

-najviša visina građevine iznosi 7m (do 18m za crkveni toranj),

-planirane građevine moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu,

-upotreba materijala za uređenje površine groblja, te oblikovanje pratećih građevina i opreme moraju biti primjerene tradiciji,

-smještaj vozila i priključenje na mrežu javne infrastrukture sukladno Odredbama ovoga Plana,

-uređenje zelenih odnosno parkovnih površina iznosi najmanje 10% od površine groblja,

-groblje mora biti ograđeno ogradom oblikovanom prema tradicijskim elementima lokalne arhitekture koja može biti žičana sa zelenilom, odnosno zidanim podnožjem.

(4) Građevinsko područje novog groblja je prikazano na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4A-2 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

Članak 77.

Brisan.

Članak 78.

Brisan.

Članak 79.

Brisan.

Članak 80.

Brisan.

Članak 81.

Brisan.

Članak 82.

Brisan.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA, TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Kriteriji za razgraničenje infrastrukturnih koridora

Članak 83.

(1) Infrastrukturni koridor je planski prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava, unutar ili izvan građevinskog područja.

(2) Širina infrastrukturnog koridora određuje se prema kriterijima iz tablice br. 2.

Tablica 2: Širine infrastrukturnih koridora

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

(3) Gradnja svih infrastrukturnih sustava moguća je neposrednom provedbom, na temelju ovih izmjena i dopuna Plana.

5.1. SUSTAV PROMETA

5.1.1. CESTOVNI PROMET

Članak 84.

(1) U kartografskom prikazu br. 1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije utvrđene su osi cesta, a širina planiranog zaštitnog koridora cesta iznosi:

Tablica 2 - Propisane širine zaštitnih koridora prometnica:

(2) Ovim Planom određeni su sljedeći cestovni pravci:

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Postojeće ceste:

-autocesta (Trst) Pasjak/Ljubljana)Rupa - Rijeka - Split - Dubrovnik,

Ovim se Planom dopušta mogućnost izgradnje zaštitnih zidova od buke na mjestima gdje se pokažu potrebnim.

Osigurava se zaštitni pojas minimalno 40 m sa svake strane autoceste (od vanjskog ruba zemljištnog pojasa a sukladno članku 55. Zakona o cestama-) unutar kojeg nije dozvoljeno planiranje poslovnih, stambenih i drugih građevina.

Unutar zaštitnog pojasa planirati zaštitne zelene površine kao i objekte niskogradnje (prometnice, pješačke i biciklističke staze, pristupe i parkirališta). Te komunalni infrastrukturna mreža (telekomunikacije, elektroenergetska mreža i javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, kanalizacija) a minimana udaljenost istih od vanjskog ruba zemljišnog pojasa definira se ovisno o vrsti i namjeni niskogradnje. infrastrukture.

Za svaki zahvat u prostoru od strane pravnih i fizičkih osoba, a koji su planirani unutar zaštitnog pojasa autoceste ili na cestovnom zemljištu (polaganje TK kabela, priključak na TS, plinovod, prometnice, javna rasvjeta i sl.) potrebno je sukladno važećoj zakonskoj regulativi podnijeti zahtjev za izdavanjem posebnih uvjeta građenja i dostaviti na dalje rješavanje tvrtki koja upravlja Autocestom.

Zabranjeno je planiranje objekata koji mogu ometati pažnju vozača na autocesti (reklame, panoi i sl.), te ugrožavati sigurnost prometa naautocesti (zaslijepljivanje vozača sa drugih prometnica, javna rasvjeta) a isti se moraju projektirati na način da ne ugrožavaju sigurnost prometa na autocesti.

Granice gospodarskih zona moraju se definirati na način da ne obuhvaćaju zemljište koje je u naravi javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH. Nije dozvoljeno na postojeći sustav odvodnje autoceste vršiti priključenja za planirane građevine.

U slučaju planiranja prometnih površina u blizini autoceste treba predvidjeti ograde (zeleni pojas) protiv zaslijepljivanja kako bi se u noćnim satima neutralizirao negativan utjecaj svjetla za odvijanje prometa. Zaštitna ograda autoceste ne smije se koristiti kao ograda budućih zahvata u prostoru, te se ista mora predvidjeti na zemljištu u vlasništvu investitora na udaljenosti minimalno 3m od zaštitne žičane ograde (zbog redovitog održavanja zemljišnog pojasa autoceste).

Za sve buduće objekte u blizini autoceste obveza budućih investitora je planiranje i izgradnja zidova za zaštitu od buke osim ako se dokaže da ista nije neophodna.

-ostale državne ceste: čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) - putnički terminali Krnjevo - Diračje - Kastav (postojeća dionica).

Planom se predviđa rekonstrukcija tehničkih elemenata državne ceste (D304) Kastav - Rubeši - čvor Diračje (Kastavske ceste).

Planirane ceste:

-Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka) je jedinstveni prometni pravac kojim se povezuju Gradovi Rijeka i Kastav i Općine Viškovo i Matulji i od posebne važnosti za Grad Kastav te prolazi južnim rubom planirane Radne zone te omogućuje njenu dostupnost bez prolaza izgrađenom strukturom naselja Grada.

-Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići.

Planom se predviđa, na dijelu koji prolazi Gradom Kastvom, rekonstrukcija tehničkih elemenata županijske ceste Kastav - Belići - Jušići (Ž5019), formiranje novog raskrižja u Belićima, te rekonstrukcija odvojka prema Matuljima.

Postojeće ceste:

-cesta Žegoti (od raskrižja s planiranom cestom Vela Učka - Veprinac - Matulji - Kastav - Viškovo - Drenova - Grohovo - Pašac - Orehovica) - Brnasi - Viškovo.

-cesta od raskrižja sa županijskom cestom Žegoti - Brnasi - Viškovo kroz Jelušići - Brnčići - Kosi - Viškovo.

Gradnjom županijske ceste Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji -Veprinac - Vela Učka obje postojeće županijske ceste će imati značaj lokalne važnosti.

Planirane ceste:

-dva spoja županijske ceste (Čandekova ulica(u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići) sa lokalnom cestom Kastav - Ćikovići,

-županijska cesta (Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići) - Kantrida (Rijeka),

-cesta koja povezuje dio građevinskog područja N1-3 (UPU 4) unutar naselja Kastav s prometnom mrežom Grada Rijeke.

-Postojeće ceste:

-cesta Frlanija - Dolčić raskrižje s ostalom državnom cestom: čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) - putnički terminal Krnjevo -Diračje - Kastav,

-cesta koja povezuje ostalu državnu cestu: čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) - putnički terminal Krnjevo - Diračje - Kastav i županijsku cestu Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići.

Nerazvrstane ceste od važnosti za Grad Kastav prikazane su u kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« mj. 1:5.000.

Postojeće ceste:

-Kraljevac - Kudeji,

-Spinčići - Trinajstići - Spinčići.

Ovaj Plan predviđa rekonstrukciju postojeće ceste u zaštitnom koridoru širine 9m.

Članak 85.

Ako je pojedina prometnica izgrađena ili je odgovarajućim aktom određena građevinska čestica nove prometnice, gradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete Hrvatske uprave za ceste, ako se radi o državnoj cesti, odnosno uvjete Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uz posebne prometne uvjete priključenja nadležne službe Grada Kastva, ako se radi o nerazvrstanim cestama.

Članak 86.

(1) Ako postojeća cesta nema širinu propisanu ovim Planom, potrebno je osigurati prostor za rekonstrukciju ceste.

(2) Kod rekonstrukcije postojećih cesta, širina kolnika može se izvesti i manja od one propisane Planom, ali ne manja od 3m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju propisane širine, uz izvedbu proširenja za mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50m, odnosno sukladno lokalnim uvjetima.

(3) Do formiranja građevinske parcele za cestu, udaljenost građevinskog pravca utvrđuje se od zaštitnog koridora, a nakon utvrđivanja građevne parcele za cestu, od granice te građevne parcele.

(4) Priključci na prometnu infrastrukturu:

-građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,

-za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

-pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,

-najmanje širine kolnog priključka određuje se prema vrsti i namjeni osnovne građevine,

-zemljište uz prometnicu moguće je urediti kao javnu zelenu površinu, kao površinu za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

-priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim uvjetima iz članka 88. ovih Odredbi,

-ako se prilikom gradnje novih objekata ili »legalizacije« postojećih, građevna čestica spaja na postojeću prometnu površinu čije su tehničke karakteristike nižeg standarda od onog propisanog planom, tada ta prometna površina može zadržati postojeće tehničke karakteristike, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se sukladno stavku 4. ovog članka i članku 83 ovih Odredbi.

Članak 87.

Iznimno od članka 86. ovih Odredbi, u područjima obuhvata povijesne jezgre grada Kastva i »povijesnih ruralnih jezgri naselja« određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba cestovnog zemljišta prometnice određena je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a pristup građevnoj čestici stambene građevine može biti pješački koji ne smije biti uži od 2m i duži od 30m (pješački put, pješačke stube).

Članak 88.

(1) Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja i rekonstrukcije prometnih građevina i površina, odnosno, gdje je to posebno navedeno, smjernice za projektiranje:

razvrstane ceste (državne, županijske i lokalne ceste):

-najmanja širina prometnog traka ceste iznosi 3m, a za ulice s javnim prometom ili visokim udjelom prometa teretnih vozila iznosi 3,25m,

-kod jednosmjernih cesta širina prometnog traka iznosi najmanje 4,5m,

-državne i županijske ceste moraju imati obostran nogostup od 1,5m, dok pri rekonstrukciji postojeće prometnice nogostup može biti i jednostran širine 0,80m, od kojeg je građevinski pravac udaljen za 6m,

-lokalne ceste moraju imati minimalno jednostrani nogostup širine 1.5m

ostale ceste koje nisu javne

-minimalna širina prometnog traka za dvosmjerne nerazvrstane ceste iznosi - 2,75m

-kod jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5m

-cesta mora imati minimalno jednostrani nogostup širine najmanje 1.5m, ili 0.8m ako se radi o rekonstrukciji postojeće ceste,

-slijepa cesta dužine od 50 - 100m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

-slijepa cesta dužine veće od 100m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

kolno-pješački prilazi:

-kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevnih područja naselja isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše 50m,

-najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3m,

-kolno-pješački prilaz duži od 50m mjereno od javne kolne površine smatra se cestom.

zelene površine - smjernice za projektiranje ukoliko se uz javne i nerazvrstane ceste formira zelena površina:

-najmanja širina zelenog pojasa za nisko zelenilo iznosi 2m, a za visoko zelenilo 3m,

-drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5m od ruba kolnika.

odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica - smjernice za projektiranje:

-površine kolnika i traka za parkiranje su u pravilu na istoj visini,

-nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15m,

-kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

parkirališne površine:

-unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna mjesta po stanu,

-unutar građevne čestice višestambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna mjesta po svakom stanu,

-unutar građevne čestice građevine gospodarske namjene, stambene građevine, te građevine sportsko- rekreativne i društvene namjene potrebno je osigurati najmanji broj parkirališnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini,

-uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:

-za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti stambene građevine - 2 PM,

-uredi: 1 PM/30 - 40m² korisne površine (25-30 PM/ 1.000m² korisne površine),

-banke: 1 PM/30 - 40m² korisne površine (25-30 PM/ 1.000m² korisne površine),

-crkve: 1 PM/3 sjedala,

-trgovački sadržaji: 1 PM/30m² korisne površine (33 PM/1.000m² korisne površine),

-proizvodni sadržaji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika,

-ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala,

-škole: 1PM/učionicu, dječji vrtić: 1PM/1 jedinica

-dom kulture, građevine sportsko-rekreativne namjene i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja: 1 PM/ 20m² korisne površine, koju čini površina sportskih ili kulturnih aktivnosti sa površinom gledališta.

(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na područja »povijesne jezgre grada Kastva« i »povijesnih ruralnih jezgri naselja« određenih ovim Planom, niti na interpolirane građevine osim za interpolirane građevine sportsko- rekreativne namjene (članak 28. stavak 3.).

5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

Članak 89.

Ovim Planom je predviđena gradnja željezničke pruge »velikih učinkovitosti« od državnog značaja (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb/Split - Dubrovnik.

Članak 90.

(1) Do utvrđivanja građevne čestice željezničke pruge iz članka 89. ovih Odredbi ne dozvoljava se gradnja novih građevina u planskom koridoru.

(2) Koridor željezničke pruge »velikih učinkovitosti« od državnog značaja (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb/Split - Dubrovnik određen je širinom od 100m.

(3) Planski koridor iz članka 83. prikazan je na kartografskom prikazu 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4a-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

5.1.3. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

Članak 91.

Ovim Planom predviđa se gradnja distribucijske tk kanalizacije (DTK) između UPS-a Matulji i UPS-a Kastav i dijela DTK između UPS Kastav i UPS Ćikovići. Ove DTK će omogućiti povezivanje UPS-a Kastav optičkim sustavom prijenosa na višu komutacijsku ravninu, a planira se i preseljenje postojećeg UPS-a Kastav u novi objekt radi proširenja kapaciteta.

Članak 92.

(1) Ovim Planom se predviđa daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u dijelovima građe

(2) vinskog područja Kastva koji će doživjeti veći porast broja stanovnika (sjeverni dio Grada), kao i na građevinskom području poslovne namjene K1 (radna zona Žegoti - Kastav).

(3) Lokacija budućeg udaljenog pretplatničkog stupnja određena je za sjeverno područje Grada.

(4) Lokacija budućeg udaljenog pretplatničkog stupnja za građevinsko područje poslovne namjene K1 odredit će se za to područje.

Članak 93.

(1) Gradnja nove i rekonstrukcija pristupne TK mreže izvoditi će se postupno u skladu s potrebama za nove priključke, najprije na mjestima s nedostatkom kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

(2) Nova tk mreža će se graditi kao distribucijska kabelska kanalizacija (DTK) sa kabelskim zdencima u naseljima i poslovnim zonama zamjenom dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke i obiteljskih kuća osobito u povijesnoj jezgri grada Kastva i u dijelovima naselja koja će se organizirano snabdijevati komunalnom infrastrukturom.

Članak 94.

Uz novo planirane javne ceste potrebno je predvidjeti gradnju DTK, a uz planirane županijske prometnice i gradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove, kapaciteta prema odgovarajućem projektu. Za izgradnju DTK mreže na pojedinim planiranim pravcima izgradnje novih prometnica potrebno je osigurati koridor širine 40 - 45cm.

Članak 95.

U gradnji građevina, obzirom da uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućava gradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama tako da jedan priključak osigurava korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala, potrebno je:

-izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju,

-izvesti koncentraciju instalacije u kabelskom ormaru, a od ormara do granice građevne čestice položiti najmanje 1 cijev 1 40 za manju, odnosno 2 cijevi za veću građevinu, kao pripremu za uvođenje podzemnih priključaka.

Članak 96.

Iznimno od članka 93. ovih Odredbi, u prijelaznom razdoblju postojeće građevine s manjim brojem stanova ili interpolirane građevine mogu se priključiti zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.

Članak 97.

(1) Gradnja bazne stanice ne omogućava se unutar građevinskog područja naselja definiranog ovim Planom.

(2) Bazna stanica za mobilnu komunikaciju ne može biti postavljena na manjoj udaljenosti od 500,0 m od granice građevinskog područja naselja.

Članak 97.a

(1) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem eletroničkih komunikacijskih vodova treba odrediti planiranjem koridora uz primjenu sljedećih načela:

-za gradove i naselja gradskog sadržaja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

-za ostala naselja: podzemno i(ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina

-za međunarodno, magistrlno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno kad je moguće-samo radi bit nog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva

-Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolkacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera

-Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima isključivo izvan GP naselja, bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija različito za:

-Gradove ili njihove dijelove i to posebno uz topografski neujednačena područja

-Ostala naselja i to posebno za brdovita i ravničarska područja: vodeći računa o mogućnosti pokreivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskim sustavima smještenim na antenske private (zgrade ili stupove) uz poželjno načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatera-koncesionara, gdje god je tako što moguće.

(2) Sukladno odredbama PPPGŽ, gradnja antenskih stupova nije moguća:

-unutar povijesne graditeljske jezgre ni unutar GP naselja.

(3) Za odabir lokacije samostojećeg antenskog stupa pri izradi idejnog projekta, potrebno je izraditi analizu smještaja antenskog stupa s analizom krajobraznih vrijednosti okoline u radijusu od 2000m. Valorizacijom krajobraza valja obraditi fizičku strukturu prostora te kulturno-povijesne datosti.

Članak 98.

Jedinica poštanske mreže predviđena je u dijelu građevinskog područja naselja (N1-a).

5. 2. SUSTAV ENERGETIKE

5. 2.1. ELEKTROOPSKRBA

Članak 99.

Ovim Planom određene su trase prijenosnih elektroenergetskih građevina državnog i županijskog značaja i to:

-prijenosni dalekovod 2x220 kV Pehlin - TE Plomin

-prijenosni dalekovod 220 kV Pehlin - Divača

-prijenosni dalekovod 110 kV Pehlin - Matulji.

Članak 100.

Građenje i rekonstrukcija unutar koridora propisanih člankom 83. ovih Odredbi moguća je samo uz posebne uvjete Hrvatske elektroprivrede.

Članak 101.

(1) Za očekivano povećanje potrošnje sadašnjih i budućih potrošača, planira se dogradnja postojeće 20 kV mreže, odnosno gradnja nove u zonama koje nisu elektrificirane.

(2) Budući (20) kV vodovi, unutar građevnih područja izvodit će se podzemnim kabelskim vodovima, a gdje je to moguće gradnja novih (20) kV kabelskih vodova izvodit će se u sklopu gradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, kanalizacija).

(3) Radi povećanja sigurnosti u napajanju, buduću (20) kV mrežu potrebno je razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

Ako se trafostanica gradi kao samostojeća, u vlasništvu distribucije, najmanja dopuštena udaljenost trafostanice do granice sa susjednim česticama iznosi 1m, a prema kolniku najmanje 2m. Iznimno su moguće i manje udaljenosti prema lokalnim uvjetima oblikovanja primjerenog lokacijskim uvjetima, uz prethodnu suglasnost Grada Kastva. Za trafostanicu potrebno je osigurati direktni ili posredan pristup do javne površine. Planirane trafostanice 20/0,4 kV mogu se graditi neposrednom provedbom ovog Plana.

Ako se trafostanica radi u nekoj građevini kao ugradbena, a ista će biti u vlasništvu distribucije, potrebo je za nju osigurati prostor koji će biti u vlasništvu distribucije.

Članak 102.

Za građevinsko područje poslovne namjene K1 (radnu zonu Žegoti - Kastav), s procijenjenim vršnim opterećenjem od cca 2,5 MW, napajanje električnom energijom će se osigurati preko postojećeg (20) kV podzemnog kabela položenog između Kastva i Pavletića. Unutar građevinskog područja poslovne namjene K1 potrebno je izgraditi nove (20) kV kabele i potreban broj trafostanica (20)/0,4 kV s pripadajućom niskonaponskom mrežom. Lokacije trafostanica, te trase (20) kV kabela, niskonaponskih kabela i javne rasvjete odredit će se prostornim planovima užih područja.

Članak 103.

(1) Niskonaponska mreža će se razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvedenim na betonskim stupovima ili kao podzemna.

(2) U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja N1-a i N1-3 obavezna je gradnja podzemne mreže.

(3) U »povijesnoj jezgri grada Kastva« niskonaponska mreža će se razvijati i graditi po posebnim zahtjevima i rješenjima.

(4) Na dijelovima područja gdje je niskonaponska mreža izvedena s neizoliranim vodičima na drvenim stupovima, postepeno će se zamijeniti s mrežom na betonskim, željeznim ili drvenim stupovima sa izoliranim kabelskim snopom.

Članak 104.

(1) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže odnosno javne rasvjete ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima kada se niskonaponska mreža izvodi s podzemnim kabelima.

(2) U »povijesnoj jezgri grada Kastva« gradit će se u skladu s posebnim zahtjevima i rješenjima.

5.2.2. PLINOOPSKRBA

Članak 105.

Područjem Grada Kastva prolazi trasa međunarodnog transportnog plinovoda DN 500 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - Karlovac.

Članak 106.

Izgrađeni plinovod iz članka 105. ovih Odredbi ima koridor ukupne širine 40m.

Članak 107.

(1) Priključak visokotlačnog plinovoda izvršit će se iz MRS Rijeka zapad (Viškovo), a predviđena je i mogućnost spajanja na plinski sustav grada Rijeke ovisno o razvoju plinofikacije.

(2) Za potrebe opskrbe prirodnim plinom Grada Kastva predviđena je gradnja dviju redukcijskih stanica RS A1 i RS A2, čiji planirani kapacitet iznosi 2.800 m³/h, odnosno 3.410 m³/h. Kapacitet redukcijskih stanica predviđen je za pokrivanje ukupnih potreba za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje u kućanstvima, kao i opskrbu plinom objekata industrijskih i uslužnih djelatnosti. Opskrba se vrši srednjotlačnim plinovodom položenim u javnim površinama.

Članak 108.

(1) Ovim Planom se predviđa realizacija lokalne plinske mreže na području Grada Kastva, koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do uvođenja prirodnog plina. U gradnji plinskog sustava potrebno je u najvećoj mjeri koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz na prirodni plin mora se omogućiti uz najmanje radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

(2) Planirani plinovod može se izvoditi na dubini od 1m do 1,5m. Minimalna udaljenost kod približavanja, između podzemnog plinovoda i najbližeg dijela građevine (el. energetski kablovi, kanalizacione ili vodovodne cijevi, temelji, betonske plohe i sl.) iznosi 1m.

(3) Sve iskope na udaljenosti 2m i bliže podzemnim i nadzemnim građevinama plina (plinovoda s pripadajućim objektima) treba izvoditi isključivo ručno uz povećanu pažnju.

5.3. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 109.

(1) Sustav vodoopskrbe i odvodnje grafički je prikazan na kartografskom prikazu 2b. Infrastrukturni sustavi i mreže - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:25.000.

(2) Izgradnja vodovoda (sanitarna i protupožarna voda), unutar područja obuhvata, uvjetovana je istovremenom izgradnjom sustava odvodnje otpadnih voda.

(3) U neizgrađenim dijelovima građevinskog područja ne može se graditi ukoliko nije riješen sustav odvodnje otpadnih voda tog područja.

(4) Dimenzioniranje te korekcija planiranih spojnih gravitacijskih i tlačnih cjevovoda te određivanje mikrolokacije, veličine i vrste uređaja i objekata potrebnih za razvoj vodoopskrbe, definira se tehničkom dokumentacijom objekata uz uvjete nadležnih službi.

(5) Za izgradnju vodosprema preporuča se poštivanje slijedećih parametara:

-najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,4,

-oblikovanje građevine sukladno tehnologiji i terenskim mogućnostima,

-površina mora biti ograđena,

-pristup građevini mora biti kolni.»

(6) Ovim Planom je predviđena opskrba vodom svih potrošača na području Grada Kastva, što uključuje

-priključivanje dijela građevinskog područja naselja (N1-c) na vodoopskrbni sustav Grada,

-rekonstrukciju i dogradnju postojećeg cjevovoda.

(7) Svako građenje i obavljanje djelatnosti unutar zahvata plana mora biti u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite.

(8) Ovim Planom je predviđena rekonstrukcija svih cjevovoda manjih profila na cjevovode promjera od 100mm radi usklađivanja s protupožarnim propisima.

Članak 110.

(1) Sukladno odredbama Prostornog plana uređenja PGŽ, ovim Planom se predviđa gradnja sustava odvodnje razdjelnog tipa u svim dijelovima građevinskog područja naselja Grada Kastva. Prikupljene sanitarne otpadne vode odvode se na uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda Rijeka. Tamo gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje istu će biti moguće rješavati individualno na način utvrđen Odlukom o odvodnji,i važećom Odlukom o zonama zaštite. Do izgradnje sustava javne odvodnje, sanitarne otpadne vode disponiraju se ovisno o zoni sanitarne zaštite i u skladu s Odlukom o odvodnji.

(2) U dijelovima Grada gdje je planirana gradnja ili se planira rekonstrukcija građevina a nije planiran sustav javne odvodnje, sanitarne otpadne vode se disponiraju ovisno o zoni sanitarne zaštite i u skladu s Odlukom o odvodnji uz obvezno ishodovanje vodopravnih uvjeta.

(3) Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) u pravilu se polaže javnim prometnim površinama na međusobnoj udaljenosti minimalno 0,5m od ostale infrastrukture. Pri tome treba osigurati koridor minimalne širine za intervenciju na cjevovodu, kao i posebnim uvjetima nadležnih tijela određene minimalne udaljenosti od drugih infrastrukturnih koridora. (u pravilu niže od vodovodne).

(4) Crpne stanice mogu se graditi kao podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini.

(5) Tehnološke otpadne vode prije ulijevanja u sustav javne odvodnje treba pročišćivanjem u uređajima za predtrtman kakvoće tehnološke otpadne vode svesti na kakvoću sanitarne otpadne vode odnosno komunalni otpadne vode u sustavu javne odvodnje.

(6) Oborinske vode se nakon potrebnog stupnja pročišćavanja vode ispuštaju na okolni teren, odnosno upuštaju u teren (upojnim kanalima i bunarima) ili upuštaju u sustav oborinske odvodnje.

(7) Vode s parkirnih i drugih površina zagađenih naftnim derivatima, obavezno je pročistiti putem separatora prije upuštanja u sustav javne odvodnje odnosno prijamnik. Iznimno, oborinske vode sa parkirnih i manipulativnih površina čije su površine jednake ili veće od onih za smještaj 15 osobnih vozila upuštaju u teren (upojnim bunarima) ili prije upuštanja u sustav oborinske odvodnje treba proći tretman pročišćavanja na separatoru.

(8) Sve planirane djelatnosti i planirana izgradnja na području Grada Kastva mora biti u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite.

(9) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s važećim odredbama Zakona o vodama I podzakonskim propisima.

(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na području »povijesne jezgre grada Kastva«, čiji je obuhvat prikazan na kartografskim prikazima br. 3a »Područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000 i br. 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000 te u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja (N1-a) i (N1-3) dozvoljava se mješoviti sustav odvodnje.

Članak 111.

Odvodnja sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda omogućava se na način predviđen člankom 109. stavkom 3. ovih Odredbi samo do gradnje odnosnog kolektora iz članka 109. stavka 1. ovih Odredbi.

Članak 112.

Brisan.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZA

Članak 113.

(1) U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, odnosno u što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora odnosno planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž (slike naselja u krajobrazu).

(2) Na području Grada Kastva ovim Planom se zaštićuju:

-kultivirani (antropogeni) krajobraz:

-šire područje povijesne jezgre grada Kastva.

-prirodni krajobraz:

-vrtače,

-manje poljoprivredne površine unutar građevinskog područja naselja.

Članak 114.

Zaštita krajobraznih vrijednosti šireg područja povijesne jezgre grada Kastva određena je ovim Planom na sljedeći način:

-gradnja u podnožju povijesne jezgre grada Kastva radi očuvanja vrijedne vizure nije omogućena,

-korištenje poljoprivrednih površina može biti isključivo u svrhu poljoprivredne djelatnosti odnosno uređenja parkovnih površina,

-primjena mjera određenih Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre grada Kastva.

Članak 115.

(1) Radi zaštite vrijednosti prirodnog krajobraza a posebno u vrtačama koje imaju veliku vrijednost za kvalitetu prostora kao specifični element krajolika te na manjim poljoprivrednim površinama u građevinskom području naselja nije planirana gradnja.

(2) U vrtačama, koje se ne koriste za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, omogućuje se uređenje postojeće vegetacije i opremanje vrtače manjom urbanom opremom za potrebe korištenja u vidu parkovne površine.

(3) Zaštitu vrtača kao posebno vrijednog elementa prirodnog krajobraza potrebno je provesti u prostornim planovima užeg područja određenih ovim Planom.

6.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 116.

(1) Područje Grada Kastva je uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu koja obuhvaća slijedeće:

-područja važna za divlje svojte i stanišne tipove »Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika« i

-međunarodno važno područje za ptice »Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika«

(2) Ciljevi očuvanja:

-divlje svojte: divlja mačka, mrki medvjed, ris, vuk.

-stanišni tipovi: cjeloviti kompleks gorskih šuma, travnjaci ugroženi na evropskoj i nacionalnoj razini.

-područje za ptice-divlje svojte: crna žuna, jarebica kamenjarka, jastrebača, lještarka, mala muharica, mali čuk, pjegava grmuša, planinski ćuk, planinski djetlić, primorska trepteljka, siva žuna, suri orao, škanjac osaš, tetrijeb gluhan, tropski djetlić, vrtna strnadica, zmijar.

(3) Mjere zaštite:

Ovim dokumentom potrebno je u najvećem obimu štititi obraslo šumsko zemljište te zahvate planirati na neobraslom šumskom zemljištu (npr.kamenjaru) te zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim stadijima šumskih sastojina (garizi, šibljaci).

Na području kraša, gdje je drvna masa i vrijednost drva niska, glavni ciljevi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem su zaštita tla i voda (korištenje općekorisnih funkcija) pa je nužno korištenje na način i u opsegu koji ne vodi do propadanja šuma već osigurava njihovu stabilnost i održava potencijal-sukladno Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji.

Pri planiranju zahvata u prostoru treba izbjegavati usitnjavanje površina obraslih šumom na manje od 1000 m² u svrhu očuvanja stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava.

Pri izradi ovog te prostorno-planskih dokumenata nižeg razine (UPU, DPU) sukladno Zakonu o šumama (NN br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10) valorizirati površine vezane za gospodarske, zaštitne I šume posebne namjene.

U sastojinama zaštitnih šuma koje služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine, dokumentom prostornog uređenja izbkegavati planiranje onih zahvata koji bi ugrozili zaštitnu finkciju šume.

Ovim Planom (ali i onima niže razine) izbjegavati prenamjenu šuma i šumskog zemljišta ako je predviđeno za sadnju višegodišnjih nasada na kojima je odobreno pravo služnosti ili se isto planira.

gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma: prilikom dovršenog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri: šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) šumske rubove, produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških sredstava (»control agens«); ne koristiti genetski modificirane organizme, osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring), u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

(4) Ovim Planom je predviđena zaštita u kategoriji zaštićenog krajobraza za područje šume Lužina koje je prikazano na kartografskim prikazima br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000.

(5) Namjena područja koje se predviđa zaštititi određena je člankom 9. ovih Odredbi.

(6) Na području iz stavka 1. ovoga članka omogućena je gradnja isključivo građevina u funkciji korištenja i zaštite prostora sukladno posebnim propisima i u skladu sa stavkom 2. članka 58. ovih Odredbi.

Članak 117.

(1) Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća jugozapadni dio Grada Kastva.

(2) Područje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na dijelove građevinskog područja naselja N1-3 i N1-4, te površinu infrastrukturnog sustava (IS).

(3) Zaštićeno obalno područje mora je prikazano na svim kartografskim prikazima grafičkog dijela ovoga Plana.

6.3. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 118.

(1) Ovim Planom zaštićena odnosno evidentirana su sljedeća nepokretna kulturna dobra na području Grada Kastva:

-Registrirana kulturna dobra:

Povijesna graditeljska cjelina:

-Kulturno-povijesna cjelina naselja Kastva.

Pojedinačne građevine i kompleksi:

-Crekvina-nedovršena građevina Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kastvu,

-Crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Kastvu,

-Crkva sv. Lucije na groblju u Kastvu,

-Crkva sv. Trojstva (Sveta Trojica) na Lokvini u Kastvu,

-Crkva sv. Antona Pustinjaka u mjestu Jurčićima kod Kastva,

-Brdo sv. Mihovila i crkvica sv. Mihovila u Kastvu.

-Evidentirana kulturna dobra:

Etnološke zone:

-podzidi i ograđene terasaste parcele u Ćikovićima,

-Dolčići, podzidi, vrtače,

-Rubeši - dio naselja,

-Spinčići - dio naselja,

-Trinajstići - dio naselja,

-Tometići - kuća sa svodom.

Arheološke zone i lokaliteti:

-povijesna jezgra naselja Kastav,

-»Mišinci«,

-Sv. Marija - »Crekvina«,

-»grčki bunari« u Jurčićima i Ćikovićima.

Pojedinačne građevine i kompleksi:

-sakralni kompleks »Kalvarija« u Jurčićima.

Unutar »povijesne jezgre grada Kastva«:

-kompleks Sv. Jelena,

-kaštel na Lokvini,

-gradski bedemi,

-gradska loža.

(2) Zaštita graditeljskog nasljeđa određuje se i za »povijesne ruralne jezgre naselja«: Trinajstići, Spinčići, Rubeši, Ćikovići, Jurčići, Škrlji, Tuhtani, Frlani, Bani, Žegoti, Pavletići, G.Turki, D.Turki, Jelovičani, Kudelji, Brnčići, Jardasi.

(3) Za zahvate u zoni ili na građevini koja je registrirano ili evidentirano kulturno dobro, te u zonama iz stavka 2. ovoga članka potrebno je pribaviti konzervatorske uvjete i prethodno odobrenje nadležne konzervatorske službe.

(4) Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« mj. 1:25.000.

(5) Površina obuhvata povijesne jezgre grada Kastva označena je na kartografskim prikazima br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000 i br. 4B-2 »Građevinsko područje« u mj. 1:5.000, a unutar definiranog područja se primjenjuju mjere provedbe Detaljnog plana uređenja povijesne jezgre grada Kastva.

(6) Arheološke zone utvrđene ovim Planom potrebno je detaljno istražiti, te prostornim planovima užeg područja odrediti način korištenja zona.

Etno zone i povijesne ruralne jezgre naselja

Članak 119.

(1) Uređenje etno zona i povijesnih ruralnih cjelina potrebno je usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja, promoviranje tradicionalnog života i rada stanovnika.

(2) Prostornim planovima užeg područja potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre ostvariti interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.

(3) Tipološka rekonstrukcija je gradnja usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom, te koja ne narušava siluetu, osnovne vizure i komunikacijske tokove unutar povijesne ruralne jezgre. Potrebno je posebno očuvati neposredni agrarni okoliš i odnos izgrađenog dijela s poljoprivrednim površinama unutar etno zona i povijesnih ruralnih jezgri.

(4) Oblikovanje građevine potrebno je zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina nisu predviđene.

(5) Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etno zona i povijesnih ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevnih materijala.

Članak 120.

(1) Unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina stambene, gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene sukladno članku 27. i članku 28. stavku 3. te članku 119. ovih Odredbi.

(2) Graditi se mogu samo građevine poslovne namjene tihih i čistih djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.

Članak 121.

Uvjeti građenja građevina stambene, gospodarske (poslovne, ugostiteljsko-turističke i sportsko- rekreativne) namjene u »povijesnim ruralnim jezgrama naselja« određuju se ovim Planom tako da:

-najmanja površina građevne čestice iznosi 180m²,

-najviša visina građevine bude usklađena s postojećom gradnjom u koju se građevina interpolira, ali ne viša od 9m,

-tlocrtna površina osnovne građevine iznosi najmanje 40m², a najviše 120m².

Članak 122.

Na kartografskim prikazima br. 3A »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područje posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Gra đevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000 označene su »povijesne ruralne jezgre naselja« određene ovim Planom.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 123.

(1) Komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad s područja Grada Kastva zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada Viševac u Općini Viškovo, a do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina za potrebe Primorsko-goranske županije.

(2) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je osigurati, sukladno propisima način obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

(3) Na lokacijama »divljih odlagališta« potrebno je ugroženo područje sanirati odgovarajućim mjerama.

8.MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 124.

Ovaj Plan utvrđuje prostorne preduvjete za osiguranje kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, odnosno utvrđuje obveze, zadaće i smjernice za zaštitu tla, zraka, vode, kao i zaštitu od prekomjerne buke.

8.1. ZAŠTITA TLA

Članak 125.

(1) Ostalo poljoprivredno zemljište P31 zaštićuje se I. kategorijom osjetljivosti prostora i namjenjuje isključivo poljoprivrednoj djelatnosti na kojemu je dopuštena gradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno članku 58. i članku 59. ovih Odredbi.

(2) Ostalo poljoprivredno zemljište P32 zaštićuje se I. kategorijom osjetljivosti prostora i namjenjuje isključivo poljoprivrednoj djelatnosti - ratarstvu, a gradnja osim nužne infrastrukture nije planirana. Površine se mogu urediti u parkovne površine sukladno članku 8. ovih Odredbi.

(3) Uporabu zaštitnih sredstava u poljoprivredne svrhe potrebno je kontrolirati.

(4) Površine šumskog zemljišta (Š1 i Š3) određene ovim Planom zaštićuju se III. kategorijom osjetljivosti prostora na kojima je dopuštena gradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno članku 58. i članku 59. ovih Odredbi.

(5) Površine određene ovim člankom su prikazane u kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000, i dio P31 i P3 u kartografskom prikazu br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja«

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 126.

(1) Na području Grada Kastva kakvoća zraka je prve kategorije - čist ili neznatno onečišćen zrak. Preventivnim mjerama potrebno je očuvati postojeću kakvoću zraka.

(2) U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

-promicati uporabu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

-utvrditi lokacije postojećih onečišćivača.

8.3. ZAŠTITA VODA

Članak 127.

Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području za područje Grada Kastva određuje se zona djelomičnog ograničenja izvora drugog reda.

Članak 128.

(1) U zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog reda nije dozvoljeno:

-postojanje i građenje građevina bazne, kemijske i metalurške industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari,

-nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari.

(2) Područje Grada Kastva nije u značajnoj mjeri ugroženo od poplava. Problem štetnog djelovanja vode na području Grada Kastva javlja se eventualno u vrijeme velikih kiša koje padnu u kratkom vremenskom periodu kada može doći do kraćeg zastoja u prometu zbog zadržavanja vode na prometnicama ili zbog neadekvatnog sustava odvodnje.

Članak 129.

Na području zone djelomičnog ograničenja određuju se ovim Planom sljedeće mjere zaštite:

-gradnja sustava javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda s odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, a za industrijske, zanatske i slične pogone, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu kanalizaciju, potrebno je primijeniti samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući postupak pročišćavanja s upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u teren na vlastitoj građevnoj čestici,

-prihvat oborinske vode s autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina onečišćenih naftnim derivatima nepropusnom kanalizacijom s pročišćavanjem na separatorima i upuštanjem u teren putem upojnih bunara na vlastitoj građevnoj čestici. Za parkirne površine do petnaest parking mjesta, radne i manipulativne površine, onečišćene naftnim derivatima omogućava se odvodnja oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje na vlastitoj građevnoj čestici.

8.4. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 130.

Ovim Planom određuju se sljedeće mjere zaštite od buke:

-snimiti buku na područjima za koja se pretpostavlja da su ugrožena prekomjernom bukom posebni propisima,

-izraditi kartu buke na temelju rezultata snimanja i posebnih propisa odrediti dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora,

-u slučaju prekoračenje dopuštene buke, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili ako to nije moguće (kao u slučaju »riječke zaobilaznice«), potrebno je osigurati zvučne barijere (prirodne ili izgrađene).

8.5 MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.5.1. SKLANJANJE LJUDI

Članak 131.

(1) Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Grada Kastva nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema planu djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Kastav, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(3) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(4) Na području Grada Kastva nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske. Sklanjanje ljudi potrebno je osigurati prilagođavanjem prirodnih, podrumskih i drugih građevina pogodnih za sklanjanje ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Kastav. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta potrebno je projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako su u krugu od 250m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Članak 131.a

(1) Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Grada Kastva, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN br.38/08) donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj provedbi Plana kao i Smjernice za određivanje mjera posebne zaštite pri izradi planova užih područja.

(2) Ovim Planom potrebno je poštovati studiju Procjene ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara Grada Kastva definiranih u dijelu posebnih izvatka 'Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Grada Kastva'.

(3) Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari koje može biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije.

Na području Grada Kastva postoje benzinske postaje i na tim lokacijama uslijed nesreće može doći do tehničko tehnoloških opasnosti s teškim posljedicama.

Benzinske postaje na području grada su:

-»Vrata Jadrana - sjever«

-»Vrata Jadrana - jug«

-»Spinčići«

-»Radna zona - Žegoti«

U slučaju tehničko tehnološke nesreće na BP »Vrata Jadrana - sjever«, mjesto prikupljanja je na parkiralištu uz BP »Vrata Jadrana - sjever«.

U slučaju tehničko tehnološke nesreće na BP »Vrata Jadrana - jug«, mjesto prikupljanja je na parkiralištu uz BP »Vrata Jadrana - jug«.

U slučaju tehničko tehnološke nesreće na BP »Spinčići«, mjesto prikupljanja je na proširenju uz cestu Ž5019, u blizini BP »Spinčići« u smjeru Rijeke.

U slučaju tehničko tehnološke nesreće na BP »Radna zona Žegoti«, mjesto prikupljanja je na križanju s cestom Ž5021, u blizini BP »Radna zona Žegoti«.

Ugrožena mjesta na području Grada, a vezano za prijevoz opasnih tvari su:

-Dionica autoceste A7

-Državna cesta D304 Kastav - Rubeši - čvor Diračje - D8

-Županijska cesta (Ž5019) Jušići - Spinčići - Kastav

-Županijska cesta (Ž5047) Kastav (D304) - Matulji - Veprinac - D500

-Županijska cesta (Ž5021) Kastav (D304) - Viškovo (Ž5025)

Na području Grada nema izvora ni vodotoka koji bi mogli biti ugroženi tehničko tehnološkom nesrećom u cestovnom prometu.

Postoji mogućnost prijevoza opasnih tvari željezničkom prugom, koja prolazi prostorom Grada Kastva, ali se ne očekuju tehničko tehnološke nesreće s katastrofalnim posljedicama. Najbljiže naseljena područja Grada nalaze se 200 m od pruge.

U slučaju tehničko tehnoloških nesreća pravac evakuacije je autocestom A7, državnom cestom D304 I županijskim cestama Ž5019, Ž5020, Ž5021 i Ž5047 u smjeru Rijeka.

8.5.2. ZAŠTITA OD RUŠENJA

Članak 132.

(1) Prilikom izrade prostornih planova užeg područja u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/83, 36/85 i 42/86).

(2) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(3) U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(4) U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

(5) Provedbenim prostornim planovima za pojedina područja Grada Kastva, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite ljudi od posljedica rušenja.

8.5.3. ZAŠTITA OD POTRESA

Članak 133.

(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07) i postojećim tehničkim propisima.

(2) U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

(3) Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Grada Kastva je 8^o MCS.

(4) Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje potresa.

(5) Grad Kastav se nalazi na seizmičkom području max. 8Ê MCS (razorni potresi). Kritična krupna infrastruktura ugrožena potresom jačeg intenziteta na području Grada Kastva:

-dalekovodi snage 200kV I 110kV

-vodosprema »Kastav«

-prekidne komore i crpna stanica

-poštanski ured u naselju Kastav

-telekomunikacijski sustav

-dionice autoceste, državne i županijskih cesta (A7, D304, Ž5019, Ž5047 I Ž5021)

-stara gradska jezgra u Kastvu

-zdravstvena stanica »DR. Kajetan Dabović« Kastav

U slučaju potresa mjesta prikupljanja i prihvata su:

1.Trg Svete Lucije (zona Kastav - stara jezgra)

2.Igralište Petar Jurčić I platoi uz igralište (zona Jurčići - Ćikovići)

3.Plato uz objekt Štivar (zona Rešetari - sjeverni dio)

4.Plato uz križanje Ul. 128. brigade HV i Ul. Pilepčić (zona Rešetari - južni dio)

5.Plato na završetku ceste u Ul. 111 brigade ZNG (zona Frlani - Tuhtani)

6.Parkiralište restorana »Vill Mira« (zona Brestovice)

7.Bus ugibalište u Ćikovićima (zona Ćikovići - južni dio)

8.Bus ugibalište, parkiralište Bonaca, poslovni plato Autocentra Langhart (zona Rubeši)

9.Plato stanice za tehnički pregled Belići, slijepi krak ceste (zona Belići - Tometići)

10.Plato uz trgovinu Brodokomerc Spinčići (zona Spinčići - Trinajstići)

11.Proširenje Žmikovac uz poslovni kompleks Gradnja centar (radna zona)

12.Plato uz Sjemenarnu Jelušići (zona Jelušići)

13.Bus ugibalište (zona Jardasi)

Za sav građevinski otpad predviđene su lokacije za privremeno deponiranje označene u kartografskom dijelu plana.

Prilikom izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje I građenje, odnosno građevine izgrađene prije 1968. godine potrebno je ishodovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa. Izdavanje dozvole za građene za iste objekte uvjetuje se ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

8.5.4. ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 134.

(1) Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Kastva, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Grada Kastva, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

(2) Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(5) U projektiranju planiranih građevina na području Grada Kastva prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

-TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

-TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

-DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(6) U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(7) Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:

-slijepa cesta dužine od 50 - 100m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

-slijepa cesta dužine veće od 100m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

(8) Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(9) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

(10) U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:

a.organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko- dojavne službe

b.osiguranje prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište

c.zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.

(11) Temeljem članka 15. Zakona o zaštiti od požara (»N.N.«, br.58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA

Članak 135.

(1) Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova:

-urbanistički plan uređenja,

-detaljni plan uređenja.

(2) Granice obuhvata prostornih planova prikazane su na kartografskim prikazima br. 3D »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« te br. 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja«.

Urbanistički plan uređenja

Članak 136.

(1) Utvrđuje se na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji obveza donošenja urbanističkog plana uređenja za sljedeća područja:

-UPU 1 (ukupne površine 85,35 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a.Plan je usvojen a ovim se Planom predviđa izmjena i dopuna

-UPU 2 Poslovna zona Žegoti (29,91 ha) za izdvojeno građevinsko područje. Plan je usvojen a ovim se planom predviđa izmjena i dopuna.

-UPU 3-Tuhtani (35,31 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b,

-UPU 4 Vrata Jadrana (13,39 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav - gospodarske namjene oznake N1-3. Plan je usvojen.

-UPU 5 Pavletići-Žegoti (38,12 ha) (za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2a, N1-2b i N1-2d,

-UPU 6 Klesarija (9,66 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2c,

-UPU 7 Brnčići sjever (smanjenje sa 57,67 na 8,28 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1- 7b,

-UPU 8 a Jardasi sjever (12,16 ha), 8b Jardasi jug (4,43 ha)-smanjenje sa 32,74 na 16,59 ha, za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7c,

-UPU 10 Ćikovići-Rešetari (9,61 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3. Plan je usvojen.

-UPU 12 Škrlji (3,06 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-c,

-UPU 14 Brestovice ( 5,37 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3,

-UPU 15 Brnini (8,74 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-5c. Plan je usvojen.

-UPU 16 Pavletići (4,19 ha) za dio građevinskog područja-ex groblje

-UPU 17 (4,45 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a

(2) Granice obuhvata planiranih urbanističkih planova uređenja određene su u kartografskim prikazima br.3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25.000 te br. 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja Kastav« u mj. 1:5.000.

Detaljni plan uređenja

Članak 137.

(1) Utvrđuje se obveza donošenja detaljnog plana uređenja DPU 8 za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja (G2), planirane namjene za groblje i površine oko 4,2ha.

(2) Utvrđuje se obveza donošenja detaljnog plana uređenja DPU 9 za dio građevinskog područja Kastva oznake (N1-3), za građevine društvene djelatnosti (socijalna skrb i sl), površine cca 0,66ha.

(3) Granice detaljnog plana uređenja određene su u kartografskim prikazima br.3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25.000 te br. 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

9.2. VAŽEĆI PROSTORNI PLANOVI UŽEG PODRUČJA

Urbanistički plan uređenja

Članak 138.

Doneseni urbanistički planovi uređenja koji ostaju na snazi su:

-Urbanistički plan uređenja sportsko-rekreacijske zone SR-22 Kastav (SN PGŽ, broj 23/99 i 37/06) oznake UPU 9,

-Urbanistički plan uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti (SN PGŽ, broj 37/04) oznake UPU 2.

Detaljni plan uređenja

Članak 139.

Doneseni detaljni planovi uređenja koji ostaju na snazi su:

-Detaljni plan uređenja dijela naselja Rubeši (SN PGŽ 19/01) oznake DPU 2, Potrebna izmjena i dopuna.

-Detaljni plan uređenja povijesne jezgre grada Kastva (SN PGŽ 21/99, 23/99, 37/04 i 22/07) oznake DPU 5, Potrebna izmjena i dopuna.

Članak 140.

Granice obuhvata važećih prostornih planova užeg područja koji ostaju na snazi prikazane su na kartografskim prikazima br. 3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25.000 te br. 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

Članak 141.

(1) U slučaju kada odredbe važećih prostornih planova užeg područja nisu usklađene s Odredbama ovoga Plana, potrebno je pristupiti usklađenju s planom višeg reda u roku od najviše tri mjeseca od donošenja ovoga Plana ili te planove staviti izvan snage.

(2) Prostornim planom užeg područja može se odrediti viši prostorni standard od onog određenog ovim Planom.

9.3. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 142.

(1) Sukladno državnim, županijskim i gradskim razvojno-strateškim opredjeljenjima, Gradsko vijeće utvrđuje mjere stimulacije i područja njene primjene iz nadležnosti Grada.

(2) Ovim Planom je određena potreba provođenja sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru.

(3) Praćenje provedbe ovog Plana treba cjelovito obuhvatiti pojave koje utječu na stanje okoliša, a osobito na kakvoću vode, tla, zraka i šumske vegetacije.

Članak 143.

Brisan.

Članak 144.

Brisan.

Članak 145.

Brisan.

Članak 147.

Brisan.

Članak 148.

Brisan.

Prostorni plan uređenja Grada Kastva donesen na 8. sjednici Gradskog vijeća Grada Kastva održanoj
31. srpnja 2003. godine - Službene novine
Primorsko-goranske županije br. 21/03
objavljene 14. kolovoza 2003.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 149.

(1) Iznimno od odredbi ovog Plana, u granicama obuhvata Detaljnog plana uređenja dijela stambenog naselja Rešetari (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 13/02), Detaljnog plana uređenja dijela stambenog naselja Ćikovići (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 21/99, 16/01), Detaljnog plana uređenja dijela naselja Rubeši (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 19/01), Detaljnog plana uređenja križanja prometnica Belići-Rubeši-Matulji i kompleksa građevina u zoni (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 19/01), dozvoljava se građenje koje odstupa od odredbi ovog Plana u pogledu izgrađenosti, visine i broja etaža građevina, broj parkirališnih mjesta i udaljenosti od prometnica.

(2) Granice obuhvata prostorno-planske dokumentacije iz prethodnog stavka ovog članka prikazane su na kartama 3d, 4-3 i 4-4.

Članak 150.

Na dan stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti: Prostorni plan Općine Rijeka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 8/86, 27/88, 12/95, 12/98) u dijelu obuhvaćenom administrativnom granicom Grada Kastva.

Članak 151.

Plan iz članka 1. ove Odluke ovjeren je pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva.

Članak 152.

Prostorni plan uređenja Grada Kastva s Odlukom čuva se u pismohrani Upravnog odjela Grada Kastva, u dokumentaciji prostora Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstva i imovinsko-pravne poslove u Rijeci, koji je nadležan za njegovo provođenje.

Članak 153.

Ova Odluka objavit će se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije, a stupa na snagu osmog dana po objavi u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

usklađenje Prostornog plana uređenja Grada Kastva doneseno na 10. sjednici Gradsko vijeće Grada Kastva održanoj 30. ožujka 2006. godine - Službene novine
Primorsko-goranske županije br. 14/06
objavljene 07. travnja 2006.

Članak 4.

Tekstualni i grafički dijelovi Prostornog plana uređenja Grada Kastva iz članka 2. Plana, koji čine njegov sastavni dio, mijenjaju se i dopunjuju kako je utvrđeno elaboratom »Usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora«, koji čini sastavni dio Plana i nije predmet objave.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

I. Izmjene i dopune Plana donosene na 10. sjednici Gradsko vijeće Grada Kastva održanoj 29. ožujka 2010. godine - Službene novine Primorsko-goranske županije br. 13/10 objavljene 09. travnja 2010.

9.4. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 144.

(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.

(2) Svi prostorni planovi užeg područja koji su na snazi na području Grada Kastva primjenjuju se do donošenja izmjene i dopune ili stavljanja van snage tih Planova.

Članak 145.

(1) Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kastva.

(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Kastva, u Jedinstvenom upravnom odjelu, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

(3) Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10, 51000 Rijeka.

Članak 146.

Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaju važiti sljedeći dijelovi elaborata »Prostorni plan uređenja Grada Kastva« iz članka 2. Odluke PPUG:

-u tekstualnom dijelu A:

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA (u poglavlju I. OBRAZLOŽENJE)

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

-u grafičkom dijelu B:

1a KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Površine za razvoj i uređenje 1:25000

3a UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000

3d UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Područje i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25000

4-1 do 4-4 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1:5000

Članak 147.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko- goranske županije«.

II. Izmjene i dopune donose se se na 45. sjednici Gradsko vijeće Grada Kastva održanoj 27. ožujka 2013. - Službene novine Primorsko-goranske županije br. 16/13.
objavljene 12. travnja 2013.

Članak 46.

Članak 146. mijenja se i glasi:

(1) Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaju važiti sljedeći dijelovi elaborata »Prostorni plan uređenja Grada Kastva« iz članka 2. Odluke PPUG:

-u tekstualnom dijelu A:

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA (u poglavlju I. OBRAZLOŽENJE)

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

-u grafičkom dijelu B:

1A KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Površine za razvoj i uređenje 1:25000

3A UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Područja posebnih uvjeta korištenja

3D UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite
1:25000

4A-1GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTVA 1:5000

4A-2GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTVA 1:5000

4B-1GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTVA /prikaz UPU-a i DPU-a/ 1:5000

4B-2GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTVA /prikaz UPU-a i DPU-a/ 1:5000

Članak 47.

Na predmete započete prije stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna Odluke o prostornom planu uređenja Grada Kastva primjenjuje se Odluka o prostornom planu uređenja Grada Kastva (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 21/03, 14/06 i 13/10).

Članak 48.

Ove Izmjene i dopune Odluke o prostornom planu uređenja Grada Kastva stupaju na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Ciljane izmjene i dopune Plana donose se na 21. sjednici Gradsko vijeće Grada Kastva održanoj 28. svibnja 2015. godine - Službene novine Primorsko-goranske
županije br. 18/15
objavljene 29. svibnja 2015.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.