2.
Na temelju članka 109. stavak 6.Zakona o prostornom
uređenju (N.N.RH 153/13), članka 21.Statuta Grada Novi Vinodolski (Službene
novine Primorsko-goranske županije br.12/13 i 18/14) i Odluke o izradi Urbanističkog
plana uređenja Porto Teplo 1 -UPU 17, T13 (Službene novine
Primorsko-goranske županije br. 18/14), po pribavljenoj suglasnosti
Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, KLASA:350-01/16-13/30,
URBROJ: 531-05-16-6 od 21.11.2016. godine, Gradsko
vijeće Grada Novi Vinodolski na 32. sjednici održanoj
dana 13.02.2017. godine donosi
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja Porto
Teplo 1 (UPU 17, T13)
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja Porto Teplo 1 (UPU T13) (u
daljnjem tekstu: Plan).
Plan je izradila URBANISTICA d.o.o., Đorđićeva 5, Zagreb.
Članak 2.
Plan predstavlja elaborat koji sadrži:
I. TEKSTUALNI DIO
Odredbe za provođenje
II. GRAFIČKI DIO (1:1000)
br.1. Korištenje i namjena površina
br.2.a.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža-Prometni sustav
br.2.b.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža-Energetski sustav;
Elektronička komunikacijska infrastruktura
br.2.c.Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža-Vodnogospodarski
sustav
br.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina;
Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju
br.4.a. Način i uvjeti gradnje;Oblici korištenja
br.4.a. Način i uvjeti gradnje;Način gradnje
III. PRILOZI
III-1. Obrazloženje
III-2 Sažetak za javnost
Izvješće o javnoj raspravi
II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 3.
Pojmovi koji se upotrebljavaju u Planu imaju značenje određeno Zakonom o
prostornom uređenju (Narodne novine RH broj 153/13) i Zakonom o gradnji
(Narodne novine RH broj 153/13), propisima donesenim temeljem tih zakona, te drugim posebnim zakonima i propisima koji su od utjecaja
na Prostorni plan, ako Prostornim planom nije propisano drugačije:
.zaštićeno obalno područje mora (ZOP) obuhvaća područje obalnih jedinica
lokalne samouprave;
.prostor ograničenja zaštićenog obalnog područja mora obuhvaća pojas kopna u
širini 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300
m od obalne crte (obalna crta je crta plimnog vala na obali);
.građevine ugostiteljsko-turističke namjene jesu građevine za obavljanje
ugostiteljske djelatnosti, u kojima se pružaju usluge smještaja i druge usluge
u skladu sa posebnim propisima za ovu vrstu
djelatnosti
.pomoćne građevine jesu građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne
građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne
sjenice, ljetne kuhinje, bazeni, otvorena ognjišta i sl.);
.kod oblikovanja potkrovlja kosim krovom u priobalju i prijelaznim padinama
nagib krovnih ploha je do 23o. Najveća visina sljemena (mjereno od gornjeg ruba
stropne konstrukcije) je 3,5 metra;
.visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i
uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg
ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja;
.koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici
(zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu
česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni
dio podzemne etaže) i ukupne površine građevne čestice.
.koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos građevinske (bruto)
površine svih građevina na čestici i površine građevne
čestice;
1.UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1.Uvjeti za određivanje korištenja površina za
javne i druge namjene
Članak 4.
Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu
su:
-temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja,
-valorizacija postojeće prirodne sredine,
-održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete
života
-planirani broj korisnika zone.
U obuhvatu Plana nalazi se građevinsko područje izdvojene namjene izvan
naselja (ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T13)), u okviru
koje je smješten obalni dio određen kao površina sportsko-rekreacijske namjene
- uređene morske plaže (R29) sa pripadajućim akvatorijem, određeno
Prostornim planom uređenja Grada Novi Vinodolski (55/06, 23/10, 36/10 -
ispravak, 1/13-pročišćeni tekst, 19/13 i 13/14 i 16/14-ispravak).
Površina obuhvata Plana iznosi cca 3,4 ha.
1.2. Korištenje i namjena prostora
Članak 5.
Površine javnih i drugih namjena razgraničene su na
kartografskom prikazu br.1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« na:
-ugostiteljsko-turističku namjenu - hoteli (T13S,
T13J i T13I),
-prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene (Tp - izdvojeno
parkiralište/garaža)
-površinu sportsko-rekreacijske namjene - uređene
morske plaže (R29) - kopneni i morski dio
-zaštitne zelene površine (Z),
-površine infrastrukturnih sustava,
-površina prometnice (OU 1) (obuhvaća kolnik, javno parkiralište (P), obalnu
šetnicu - lungo mare, zaštitne zelene površine unutar koridora prometnice i
biciklističku stazu),
-ostale pješačke površine (PP).
1.2.1. Površine gospodarske namjene
Ugostiteljsko-turistička namjena - hoteli (T13)
Članak 6.
Razgraničenje površina gospodarske namjene (ugostiteljsko-turističke) od površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom
prikazu br. 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«.
Ugostiteljsko - turistička namjena - hoteli (T13) obuhvaća dio
planskog područja, a obuhvaća slijedeće prostorne
cjeline:
-hoteli planske oznake (T13S) površine cca 4 750 m2,
kapaciteta 75 postelja-planirano,
-hoteli planske oznake (T13J) površine cca 4 750 m2,
kapaciteta 75 postelja-planirano,
-hoteli planske oznake (T13I) površine cca 1 340 m2,
kapaciteta 50 postelja-postojeće,
Prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T13S
i T13J) su prema Odredbama ovog Plana namijenjene gradnji
ugostiteljskih smještajnih građevina iz skupine hoteli (vrste »hotel«,
»aparthotel«, »turistički apartmani« i/ili »turističko naselje«), u kojima će
se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, a mogu se pružati i druge
usluge u funkciji turističke potrošnje.
U prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T13I)
je prema Odredbama ovog Plana dopuštena rekonstrukcija postojeće građevine.
Ugostiteljske smještajne građevine koje će se
graditi unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli moraju
odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim
standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08, 62/09 i
63/13). Ostale građevine koje će se graditi moraju
odgovarati uvjetima iz Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima
ugostiteljskih objekata iz skupina »Restorani«, »Barovi«, »Catering objekti« i
»Objekti jednostavnih usluga« (NN 82/07, 82/09, 75/12 i 69/13).
Prateći sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene (Tp - izdvojeno parkiralište/garaža)
Članak 7.
Unutar područja obuhvata Plana razgraničena je površina planske oznake (Tp)
namijenjena smještaju pratećih sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene, a
odnosi se isključivo na smještaj izdvojenog
parkirališta/garaže bez mogućnosti smještaja drugih sadržaja. Izdvojeno
parkiralište/garaža se može graditi u funkciji zona ugostiteljsko-turističke
namjene hoteli (T13S, T13J i T13I) ukoliko se
obaveza parkirališnih mjesta ne riješi unutar vlastitih čestica hotela.
1.2.2. Površina sportsko-rekreacijske namjene
Uređena morska plaža (R29) - kopneni i morski dio
Članak 8.
Razgraničenje površine sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže
(R29) - kopneni i morski dio razgraničeni su od
površina ostalih namjena, a prikazani su na kartografskom prikazu br. 1.
»KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«.
Uređena plaža nadzirana je i svima pristupačna pod jednakim uvjetima s
kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Uvjeti za
uređenje uređene plaže određeni su člankom 37. ovih
Odredbi za provođenje.
1.2.3. Zaštitne zelene površine
Članak 9.
Razgraničenje zaštitnih zelenih površina (Z) od
površina ostalih namjena prikazano je na kartografskom prikazu br. 1.
»KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA«. Detaljni uvjeti uređenja unutar zaštitnih
zelenih površina određeni su člankom 36. ovih Odredbi
za provođenje.
1.2.4. Površine infrastrukturnih sustava
Površine prometnica
Članak 10.
Na području obuhvata Plana razgraničena je površina ostale prometnice koja
je u okviru ulične mreže kategorizirane kao ostale ulice (OU1). U koridoru
ostale prometnice (OU 1) su još smještene parkirališne površine, lungo mare,
biciklistička staza i zaštitno zelenilo).
Članak 11.
Komunalna infrastruktura (linijske, površinske i druge infrastrukturne
prometne i komunalne građevine (vodovi elektroničke komunikacijske
infrastrukture), energetskog sustava (mreža elektroopskrbe) i sustava
vodoopskrbe i odvodnje mogu se graditi na površinama prometnica i parkirališta,
te na površinama ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene
(uređena plaža) te zaštitnim zelenim površinama.
Građevine trafostanice, kontejner-građevina udaljeni pretplatnički stupanj
(UPS) i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda se mogu graditi u sklopu
planiranih zaštitnih zelenih površina.
2.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak 12.
Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti se na
području obuhvata Plana predviđa na površinama koje su kartografskim prikazom
br. 1. »KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA« određene kao površine ugostiteljsko -
turističke namjene sa smještajem:
-hoteli (T13S i T13J) – planirani smještajni kapacitet
-hotel (T13I) - postojeći smještajni
kapacitet i bez mogućnosti smještaja - površina pratećih sadržaja (Tp -
izdvojeno parkiralište/garaža u funkciji hotela).
Površina ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T13) Porto
Teplo 1 podrazumijeva dvije prostorne cjeline - prostornu cjelinu (T13S)
i prostornu cjelinu (T31J) namijenjene smještaju ugostiteljskih
objekta vrste »hoteli« kao osnovnih ugostiteljsko-turističkih građevina i
sličnih smještajnih objekata iz skupine »hoteli« u skladu sa važećim
Pravilnikom za ovu vrstu objekata (Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i
posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli) u funkciji zone
Porto Teplo T1, te prostornu cjelinu (T13I) namijenjenu rekonstrukciji
postojeće ugostiteljsko-turističke građevine sa smještajnim kapacitetima.
Osim gospodarskih građevina sa smještajnim kapacitetima, na površinama (T13S,
T13J i T13I ) moguć je i
smještaj građevina gospodarskih djelatnosti u funkciji pratećih sadržaja (ugostiteljstvo,
trgovina, usluga i sl.).
Grafički dio uvjeta i načina gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
prikazani su na kartografskom prikazu br. 4a. »NAČIN I
UVJETI GRADNJE«.
2.1.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO -
TURISTIČKE NAMJENE UNUTAR PROSTORNIH CJELINA (T13S i T13J)
Članak 13.
Svaka pojedinačna prostorna cjelina (PC1 - T13S i PC2 - T13J)
predstavlja jednu ili više građevnih čestica na kojoj
je moguć smještaj više građevina ugostiteljsko turističke namjene, u skladu s
uvjetima ovog Plana.
Za gradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar prostornih
cjelina (PC1 - T13S i PC2 - T13J) određeni su slijedeći
granični uvjeti:
1. oblik i veličina građevne čestice
-Površina građevne čestice iznosi cca 4.750 m2, odnosno
istovjetna je površini svake pojedinačne prostorne cjeline (PC1 - T13S
i PC2 - T13J). Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom Plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri.
2. namjena građevine
-U sklopu građevne čestice unutar svake pojedine prostorne cjeline moguća je
gradnja smještajnih građevina hoteli (vrste »hotel«, »aparthotel«, »turistički
apartman« i/ili »turističko naselje«) iz skupine hotela prema Pravilniku o
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz
skupine »Hoteli«.
-Hotel je ugostiteljsko-turistička smještajna građevina u skladu sa važećim Pravilnikom za ovu vrstu objekata, kategorije ne
manje od 3 zvjezdice;
-U slučaju gradnje smještajnih građevina vrste »hotel« vrijede slijedeći
uvjeti: »Hotel« može imati najviše 3 depadanse kao zasebne građevine unutar
funkcionalne cjeline hotela. Ukupan smještajni kapacitet u
depadansi/depadansama ne smije biti veći od kapaciteta glavne zgrade -
»hotela«. U »hotelu« su smještajne jedinice sobe i/ili hotelski apartmani i/ili
obiteljske sobe.
-U slučaju gradnje smještajnih građevina vrste »aparthotel« određuju se
slijedeći uvjeti: »Apatrhotel« čini jedna građevina koja može imati najviše tri
depadanse unutar funkcionalne cjeline »aparthotela«. Ukupan smještajni
kapacitet depadansi/depadansama ne smije biti veći od kapaciteta glavne zgrade
- »aparthotela«. U »aparthotelu« su smještajne jedinice sobe i/ili studio
apartmani i/ili apartmani.
-U slučaju gradnje smještajnih građevina vrste »turistički apartmani«,
smještajne jedinice se prema odredbama ovog Plana mogu realizirati isključivo
unutar smještajnih građevina - »vila«. »Vile« su, u smislu odredbi ovog Plana, turističke
smještajne građevine, individualnog načina gradnje, čiji maksimalni kapacitet
iznosi 15 postelja, a sadrže jednu do najviše pet smještajnih jedinica (studio
apartmana i/ili apartmana). Osim smještajnih građevina - »vila«, u slučaju
gradnje vrste »turistički apartmani« obavezna je recepcija i zajednički
sanitarni čvor za goste.
-U slučaju gradnje smještajnih građevina vrste »turističko naselje«
smještajne jedinice se osim unutar »hotela«, prema odredbama ovog Plana, mogu
realizirati isključivo unutar »vila« iz prethodnog stavka.
-U sklopu građevne čestice unutar svake prostorne cjeline (PC1 - T13S
i PC2 - T13J ) uz građevine osnovne namjene
dopuštena je gradnja pratećih sadržaja (sportsko-rekreacijski, poslovni,
uslužni, ugostiteljski, kongresni, zabavni, kulturni i drugi sadržaji) koji su
kompatibilni i u funkciji su osnovne ugostiteljsko-turističke namjene.
-Pomoćni sadržaji su sadržaji u funkciji korištenja i održavanja (komunalni
i infrastrukturni, prometni i drugi slični sadržaji) neophodni za funkcioniranje
zone ugostiteljsko-turističke namjene;
-Na građevnoj čestici nije dopuštena izgradnja građevina stambene namjene.
3. veličina i smještaj građevina na građevnoj
čestici
-Na građevnoj čestici moguće je graditi jednu ili
više građevina osnovne namjene koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
Smještajne građevine mogu se smjestiti izvan pojasa najmanje 100 metara od obalne crte. Dio građevne čestice unutar pojasa 100 m
udaljenosti od obalne crte, namijenjen je isključivo uređenju zelenih površina,
manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove, uz mogućnost gradnje
pratećih i pomoćnih građevina.
-Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3.
-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi
0,8.
-Najveći dopušteni ukupni kapacitet iznosi 75 kreveta za svaku pojedinačnu
prostornu cjelinu (T13S i T13J), odnosno 150 kreveta za
ukupnu površinu obje prostorne cjeline.
-Najveća dopuštena visina osnovne građevine (»hotela« i »aparthotela«)
iznosi 14,0 m, najveći broj nadzemnih etaža građevina
osnovne namjene iznosi 5 nadzemnih etaža uz uvjet da je 5. etaža
potkrovlje bez nadozida, a broj podzemnih etaža iznosi 1 etažu.
-Najveća dopuštena visina osnovne građevine (turistički apartmani -»vile«)
iznosi 8,0 m, najveći broj nadzemnih etaža građevina
osnovne namjene iznosi 3 nadzemnih etaža uz uvjet da je 3. etaža
potkrovlje bez nadozida, a broj podzemnih etaža iznosi 1 nadzemnu etažu.
-Granica gradivog dijela je najmanje 6,0 m od
vanjske granice površine ugostiteljsko-turističke namjene odnosno granice
građevne čestice.
-Najveća dopuštena visina zasebnih pratećih i pomoćnih građevina iznosi 6,0 m, odnosno 2 nadzemne etaže. Dopuštena je izgradnja 1
podzemne etaže.
4. oblikovanje građevina
-Oblikovanje građevina te upotrijebljeni
građevinski materijali moraju biti kvalitetni, te primjereni značenju lokacije
i podneblju.
-Arhitektonsko oblikovanje, oblikovanje fasada i krovišta, kao i
upotrebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake
na fasadi, kameni sokl, i dr.).
-Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist
dužine pročelja.
-Otvori na građevinama moraju poštivati pravila
proporcije karakteristične za arhitekturu primorskog podneblja.
-Krovišta građevina unutar naselja na području
priobalja moraju biti kosa, minimum dvostrešna, s nagibom krovnih ploha između
18Ê i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica crvene boje.
-Moguća je u manjem dijelu izvedba upuštenih krovnih terasa, a prilikom
osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je izgradnja krovnih prozora i
krovnih kućica (najviše do 30% krovne plohe). Također je dozvoljeno
korištenje-postavljanje »sunčanih« kolektora (njihova postava mora biti u
okviru krovne plohe građevine) pri čemu mogu pokriti samo do 50% njezine
površine.
-Izgradnja ravnih krovova dopuštena je samo na
pomoćnim, manjim građevinama gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivrednim
gospodarskim građevinama, te ukoliko se krovna terasa koristi kao parkiralište
ili prohodna površina.
-Zabranjuje se upotreba salonita za pokrivanje krovišta građevina.
-Kamene fasade postojećih građevina moguće je obnavljati samo upotrebom
kamena kao građevinskog materijala, bez mogućnosti žbukanja istih.
5. način priključenja građevne čestice na
prometnu i komunalnu infrastrukturu
-Svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na
javnu prometnicu i propisani broj parkirališnih mjesta te priključak na osnovnu
komunalnu infrastrukturu, u skladu s uvjetima ovog Plana. Osim na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališna mjesta se mogu
osigurati i na površini Tp - izdvojeno parkiralište/garaža.
-Odvodnja otpadnih voda mora biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem otpadnih voda na planiranom
uređaju za pročišćavanje.
-Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice, na
prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, određeni su u točki 5.
Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne i
komunalne infrastrukturne mreže, s pripadajućim građevinama i površinama i
prikazani na kartografskim prikazima br. 2. »PROMETNA,
ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA« i br. 4b. »NAČIN I UVJETI GRADNJE«.
6. uređenje građevne čestice
-Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao
parkovno-pejzažno i/ili prirodno zelenilo;
-U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni
bazeni, akvaparkovi, terase i sl. sadržaji te se mogu
graditi i uređivati površine namijenjene internim prometnim komunikacijama i
parkiralištima, rekreaciji, odmoru i sl.
-Ograde se izgrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih
materijala, visine najviše do 1,5 m.
7. mjere zaštite okoliša, zaštite prirode,
sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
-Tijekom izgradnje i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere
zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i susjednim česticama na koje građevina
ima utjecaj.
2.2UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINE UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE NAMJENE UNUTAR
PROSTORNE CJELINE (T13I)
Članak 14.
Na površini ugostiteljsko-turističke namjene unutar prostorne cjeline (PC 3
- hotel T13I) moguća je rekonstrukcija postojeće
ugostiteljsko-turističke namjene u smislu prenamjene u »hotel« u skladu sa
važećim Pravilnikom za ovu vrstu objekata (Pravilnik o razvrstavanju,
kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine
hoteli). Najmanja dopuštena površina građevne čestice se ne određuje, a najveća
dopuštena površina građevne čestice istovjetna je površini prostorne cjeline
(PC3 - T13I). Oblik i veličina određeni su u skladu sa značenjem i mjerilom Plana, te će se u postupku izdavanja
odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja precizno odrediti površina
građevne čestice, prema geodetskoj izmjeri. Postojeći kapacitet prostorne
cjeline T13I koji iznosi 50 kreveta nije dopušteno povećati.
Rekonstrukcija je dopuštena u postojećim tlocrtnim gabaritima uz mogućnost
povećanja ukupnog broja etaže za jednu nadzemnu etažu, odnosno postojeću visinu
građevine je dopušteno povećati za najviše 4,0 m. Rekonstrukcija je dopuštena
do najvećeg dopuštenog koeficijenta izgrađenosti (kig-a) 0,3, odnosno
koeficijenta iskorištenosti (kis-a) 0,8. Parkirališne potrebe je osim na vlastitoj građevnoj čestici moguće osigurati na površini
Tp-izdvojeno parkiralište/garaža.
2.3.UVJETI SMJEŠTAJA IZDVOJENOG PARKIRALIŠTA/GARAŽE UNUTAR POVRŠINE
PRATEĆIH SADRŽAJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE (Tp)
Članak 15.
Uvjeti smještaja građevine izdvojenog parkirališta/ garaže za potrebe hotela
(T13S, T13J i T13I) unutar površine pratećih sadržaja
ugostiteljsko - turističke namjene Tp određeni su člankom 23. ovih Odredbi za provođenje.
3A.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVNIH DJELATNOSTI
Članak 16.
Na području obuhvata Plana nije predviđen smještaj sadržaja društvene
namjene.
3B.UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTA I REKREACIJE
Članak 17.
Građevine sporta i rekreacije smještaju se unutar površina
ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T13S i T13J)
kao prateći sadržaji ugostiteljsko - turističkoj namjeni.
Uvjeti smještaja građevina sporta i rekreacije unutar površina iz stavka (1)
ovog članka, definirani su u točki 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti.
4.UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH
GRAĐEVINA
Članak 18.
Unutar obuhvata Plana nije dopuštena gradnja građevina namijenjenih stanovanju
5.UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA
Članak 19.
Planom su osigurane površine i trase infrastrukturnih sustava i to za:
-prometni sustav,
-sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,
-vodnogospodarski sustav,
-energetski sustav.
Na kartografskom prikazu br. 4b. »NAČIN I UVJETI GRADNJE« grafički su
određeni uvjeti priključenja na infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer
priključenja svake površine na infrastrukturnu mrežu
položenu na javnim površinama, ali ne i obavezan (priključenje može biti
ostvareno sa bilo koje strane na javnu površinu). Priključci su prikazani
načelno (simbolom) te će se točne pozicije planiranih
priključaka odrediti detaljnijom projektnom dokumentacijom. Priključci mogu
biti položeni i kroz zaštitne zelene površine
Građevna čestica koja se formira unutar pojedine površine može se
priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj
točki duž prikazanih javnih odnosno zaštitnih zelenih površina.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 20.
Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata Plana prikazano je na
kartografskom prikazu br. 2.a »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA, PROMETNI SUSTAV«.
Planom su definirane površine za gradnju javnih prometnica i način njihovog
priključenja na planiranu i postojeću prometnu mrežu.
U sklopu površine namijenjene za gradnju prometnica potrebno je izvesti
vertikalne potporne zidove kako bi se izbjegla gradnja velikih pokosa i usjeka.
Površine infrastrukturne namjene namijenjene su uređenju i izgradnji novih
cesta s kolnim i pješačkim površinama te izgradnji
parkirališta.
Članak 21.
Sustav cestovnog prometa na području obuhvata Plana
sačinjavaju:
-ostale prometnice:
-OU 1 dvosmjerna prometnica koja prolazi zonom u smjeru sjever-jug,
-OU 2 dvosmjerna prometnica koja prolazi uz zonu istočnim rubom obuhvata
(izvan obuhvata Plana)
-pješačke površine:
-PP 1 - od ostale ulice OU1 do uređene plaže (R29)
-PP 2 - od OU 1 do zone hotela (T13J i
T13S)
Ostale ulice (OU 1, OU 2 )
Članak 22.
Za ostalu ulicu (OU 1), Planom je definirana širina poprečnog profila
prometnice sa dvije prometne trake, biciklističkom stazom
i jednostranim nogostupom (šetnica-lungo mare). Minimalna širina prometne trake
za dvosmjerni promet iznosi 2x 3,00 m, širina nogostupa 2,00 m, a širina
biciklističke staze 2,00 m. U sklopu površine ostale ulice OU1 dopušta se
izvedba okomitih parkirališta dimenzija 2,50x5,00 m kao i izvedba ugibališta za
autobuse (dubina ugibališta na najširem dijelu 3,00 m). Za ostalu ulicu (OU 2)
planirana minimalna širina prometne trake za dvosmjerni promet iznosi 2x 3,00
m, širina nogostupa 1,50 m (ulica se nalazi izvan obuhvata Plana).
Pješačke površine (PP 1, PP 2 )
Članak 23
Za pješačku površinu oznake (PP 1), Planom je definirana minimalna širina na
najužem dijelu 1,00 m. Za pješačku površinu oznake (PP 2), Planom je definirana
minimalna širina na najužem dijelu 2,50 m.
Pješačke površine moraju imati primjerenu završnu obradu hodne površine,
moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom, te na
njihovoj površini treba adekvatno riješiti odvodnju oborinskih voda.
Sve pješačke površine moraju se izvesti tako da se onemogući stvaranje
arhitektonskih barijera temeljem Pravilnika o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Biciklistički promet
Članak 24.
Unutar obuhvata Plana planirana je biciklistička staza u sklopu površine ostale
ulice OU 1.
Minimalna širina biciklističke staze za dvosmjerno odvijanje biciklističkog
prometa iznosi 2,00 m.
5.1.1. Promet u mirovanju (parkirališne površine)
Članak 25.
Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na
građevnoj čestici građevine osnovne namjene.
Iznimno od stavka (1) ovoga članka, kod izgradnje/
rekonstrukcije građevina ugostiteljsko-turističke namjene, ako investitor nije
u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici,
parkirališta i garaže ili kombinacija parkirališta i garaže mogu se uređivati i
graditi i na drugoj građevnoj čestici u sklopu površine oznake Tp - izdvojeno
parkiralište/garaža, isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.
Površina za gradnju izdvojenog parkirališta/garaže (Tp) je određena na kartografskom prikazu br.1 » KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA«).
Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko
zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne
prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine. Ako je neposredno
povezano više vrsta ugostiteljskih objekata parkiranje se može riješiti i
dimenzionirati kao jedna cjelina.
Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže
određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu
za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse (u
prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5
x 5,0 metara + 2,5 x 6,0 metara prilazne ceste i priključenje na javnu površinu
za osobne automobile, odnosno 12 x 4 metra parkirno mjesto + 1 x 4 metra
prilazne ceste i priključenje na javnu površinu za autobuse). Koeficijent
izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže iznosi
najviše 0.8.
Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže
uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za
20%.
Najveći broj etaža građevine garaže iznosi najviše 4 etaže (2 podzemne i 2
nadzemne etaže).
Katnost izdvojenog parkirališta ili garaže regulira
se aktom koji se odobrava građenje i mogućnošću racionalnog korištenja
građevinskog zemljišta. Svijetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija
katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i
prilazne rampe.
Izdvojena parkirališta ili garaže mogu se graditi
kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do
visine prizemlja.
Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama
izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz
osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema
uvjetima nadležnih službi.
Jedno priključenje na interne ili javne prometne površine dozvoljeno je za
najviše 40 vozila u jednoj razini radi protupožarne zaštite, u protivnom moraju
biti omogućeni višestruki prilazi po razinama za veći broj priključenja (za
više od 40 vozila po razini).
Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti najviše 15% nagiba, a nagib se
mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i
ograničenjima brzina.
Ako je na izdvojenom parkiralištu predviđen
smještaj autobusa iznad garaža ili parkirališta za osobne automobile, moraju se
provesti posebne mjere sigurnosti, kako građevinske konstrukcije tako i
prometne signalizacije.
Sva prometna rješenja vezana za izdvojena parkirališta ili
garaže ne smiju utjecati na sustav protupožarnih putova niti se oni mogu
koristiti za parkiranje, zaustavljanje i povremeno korištenje.
Potreban broj parkirališnih mjesta određuje se u skladu sa
slijedećim normativima:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
U bruto izgrađenu površinu građevina iz prethodnog stavka ovoga članka ne
računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa.
Javna parkirališta
Članak 26.
U sklopu organizacije prometa u mirovanju, Planom je predviđeno 10 javnih
parkirališnih mjesta (oznaka P1) u sklopu površine ostale ulice OU 1 označena
na kartografskom prikazu br. 2.a »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA - Prometni sustav«. Također je predviđeno i jedno parkirališno mjesto
(ugibalište) za autobus (oznaka P2).
Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnom
parkiralištu, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti odnosno barem jedno parkirališno mjesto na 10 PM.
U sklopu javnih parkirališnih površina treba riješiti sustav oborinske
odvodnje i javne rasvjete.
5.2.UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 27.
Elektronička (nepokretna) komunikacijska mreža za pružanje javnih
komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova prikazana je
na kartografskom prikazu br. 2.b »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA, ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA«.
Izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske
kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti
pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne
usluge do širokopojasnih usluga. Kabelsku kanalizaciju u pravilu treba polagati
u koridorima prometnica, u zoni pješačkih staza ili zaštitnih
zelenih površina.
Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD
promjera f 50 i 75 mm, ili PVC cijevima promjera f 110 mm. Na mjestima izrade
spojnica na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka, predviđa
se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca različitih dimenzija
ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase
potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim
projektima ostale infrastrukture, a naročito projektu ceste.
Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je
minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min
0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0
m.
Uz trase kabelske kanalizacije moguća je postava potrebnih građevina i
uređaja udaljenog pretplatničkog stupnja-UPS-a (male zgrade, vanjski kabinet -
ormarić i slično), sve sukladno posebnim stručnim uvjetima za smještaj ove
vrste uređaja. Za smještaj UPS-a potrebno je osigurati cca 20 m2
prostora s mogućnošću neometanog pristupa servisnih vozila, a za smještaj
potencijalne telefonske govornice 2 m2.
Tehnička rješenja za povezivanje korisnika na
elektroničku komunikacijsku mrežu (za izgradnju priključne kabelske
kanalizacije) davati će operater (davatelj usluga nadležan za građenje,
održavanje i eksploatiranje mreže) na zahtjev investitora tj. korisnika.
Elektronička komunikacijska infrastrukturna mreža usmjeravajućeg je značenja
i detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom
dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su
odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu
se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora,
imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da
narušavaju opću koncepciju Plana.
Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će
se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama/etapama realizacije
(izgradnje).
Pri projektiranju i izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture
obvezatno se pridržavati važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama kao i
drugih važećih propisa.
Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme
(antenski prihvat) na postojeće građevine moguće je uz
suglasnost vlasnika te građevine.
5.3.UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREŽE
Članak 28.
Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar površina planiranih ulica u
sklopu kolnika i nogostupa poštujući minimalne dopuštene udaljenosti između pojedinih
vodova infrastrukturne mreže kao i unutar i zaštitnih zelenih površina.
Građevine trafostanice, UPS-a, crpne stanice i uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda se mogu graditi u sklopu planiranih zelenih površina uz prethodno
riješene imovinsko-pravne odnose.
Aktom kojim se dozvoljava građenje odredit će se
detaljan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti
usklađena s dodatnim posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su
nadležna za pojedine vodove infrastrukturne mreže.
5.3.1. Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba
Članak 29.
Razmještaj građevina i objekata vodoopskrbe prikazan je na
kartografskom prikazu br. 2.c »PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV«.
Obuhvat Plana se nalazi u zoni utjecaja postojeće vodospreme Povile.
Planirani vodoopskrbni cjevovodi planiraju se izvesti u koridorima prometnica
(OU 1 i OU 2) od cijevi 1150mm i 1100mm, a daljnji razvod mreže do krajnjih
korisnika izvoditi će se prema stvarno utvrđenim potrebama korisnika sukladno
uvjetima distributera (prema proračunu za svaki objekt).
Prije spoja zone na vodoopskrbni sustav potrebno je izvršiti rekonstrukciju
postojećeg cjevovoda u ulici Franje Butkovića (sa postojećih 1 80 mm na
potrebnih 1200 mm) kao i izvedbu novog cjevovoda od VS Povile do ulice Franje
Butkovića dužine cca. 140 m. Također je potrebno izvesti novi
cjevovod 150 mm od jadranske turističke ceste (D-8) do zone Porto Teplo 1 (sve
zahvati izvan granice obuhvata Plana) u dužini cca.1500 m po postojećem
prilaznom putu.
Vodovodna revizijska okna predviđaju se na svim
mjestima grananja vodovodne mreže i na mjestima predviđenima za smještaj
hidranata.
Razvod hidrantske mreže planiran je sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži
za gašenje požara (NN 6/08). Hidrante treba spojiti na
vod lokalne mreže uz obaveznu ugradbu zasuna. Hidranti će
se izvesti kao nadzemni na međusobnoj udaljenosti prema navedenom Pravilniku.
Dubina rova za polaganje vodovodne cijevi mora biti na
adekvatnoj dubini radi mehaničke zaštite i zaštite od smrzavanja. Najniže i
najviše točke na cjevovodu potrebno je izvesti sa
oknom muljnog ispusta i oknom sa zračnim ventilom, ukoliko za to postoji
potreba.
Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (kanalizacija,
energetski i telekomunikacijski kabeli i sl.) treba uskladiti sa uvjetima vlasnika instalacija.
Vodoopskrbna mreža prikazana na kartografskom
prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućim
stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su
odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu
se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora,
imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da
narušavaju opću koncepciju Plana.
Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će
se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama/etapama realizacije
(izgradnje).
Projektiranje i izgradnja građevina za vodoopskrbu mora biti u skladu s
posebnim propisima za ove vrste građevina.
Odvodnja
Članak 30.
Razmještaj građevina i objekata odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.2.
»PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, VODNOGOSPODARSKI SUSTAV«.
Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao razdjelni sustav. Cjevovodima
se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i oborinske vode.
Sanitarne otpadne vode odvode se u smjeru uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda koji je lociran unutar obuhvata Plana.
Sanitarno potrošne otpadne vode
Članak 31.
Sanitarne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav
preko priključno - kontrolnih okana.
Sve sanitarne otpadne vode iz objekata i građevina prikupljati će se na području obuhvata te će dio otpadnih voda odvoditi
prema planiranoj crpnoj stanici (građevine ispod ostale ulice OU 1) odnosno
direktno prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (građevine iznad ostale
ulice OU 1). Planirana crpna stanica će putem tlačnog
voda odvoditi otpadne vode u smjeru centralnog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda smještenog uz ostalu ulicu OU 1 obzirom da je planirana na nižoj
koti u odnosu na uređaj. Planirana crpna stanica mora imati adekvatni
retencijski volumen za slučaj havarije i sigurnosni preljevni ispust u more. Također
je na ulazu u CS potrebno osigurati zaštitnu mrežu,
koš, automatsku rešetku i sl. radi zaštite crpki od plutajućih krupnijih
predmeta u kanalizaciji. Nakon pročišćavanja otpadnih voda na
uređaju sve pročišćene vode će se ispuštati u priobalno more putem podmorskog
ispusta. Postupanje s otpadnim vodama mora biti u skladu s Odlukom o odvodnji
otpadnih voda grada Novog Vinodolskog, a sve pravne i fizičke osobe dužne su
otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje putem kontrolnih okana.
Odlukom o određivanju osjetljivog područja (NN 83/10) predmetno područje se
nalazi u slivu osjetljivog područja, pa je u sklopu predmetne zone potrebno
primijeniti kriterije kod pročišćavanja otpadnih voda sukladno Pravilniku o
graničnim vrijednostima emisija u otpadnim vodama (NN 80/13, 43/14, 27/15 i
3/16). Također se prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) predmetno
područje nalazi unutar Jadranskog vodnog područja, a prema Pravilniku o
granicama područja podslivova i malih slivova i sektora (NN 97/10) područje
zahvata ulazi u Područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«, koje
pripada pod sektor E.
Područje obuhvata Plana se nalazi izvan zona sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće.
Nakon izgradnje sustava javne odvodnje će se naselje
Povile (uključivo i Porto Teplo) priključiti na zajednički sustav odvodnje
sanitarnih otpadnih voda Novog Vinodolskog zbog čega će se planom predviđena
crpna stanica Porto Teplo unutar obuhvata Plana morati rekonstruirati.
Rekonstrukcijom će se ugraditi crpke većeg kapaciteta kako bi se novim
tlačnim vodom područje Porto Teplo spojilo na novi sustav javne odvodnje,a spoj će se realizirati priključenjem na revizijsko okno
na državnoj cesti D-8 neposredno prije naselja Dugno.
Oborinske otpadne vode
Članak 32.
Za odvodnju oborinskih voda sa javnih površina
nadležan je upravitelj sustavom za odvodnju oborinske vode (komunalno društvo i
jedinica lokalne samouprave).
Oborinske vode s prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju
sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi
prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi, te
tako obrađenu vodu ispustiti u okolno more preko separatora mineralnih ulja i
ugljikovodika. Ostale oborinske vode (sa krovova
građevina) ne moraju se pročišćavati preko separatora mineralnih ulja i
ugljikovodika jer se smatraju relativno čistim vodama. Takve oborinske vode se
također mogu prikupljati u spremnike i koristiti za zalijevanje zelenih
površina unutar svake parcele.
U sustav oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati sanitarne otpadne vode.
Članak 33.
Mreža odvodnje otpadnih voda prikazana na
kartografskom prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati
odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije
dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim
Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim ešenjima, obilježjima
prostora, imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve
da narušavaju opću koncepciju Plana.
Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će
se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije (izgradnje)
sukladno uvjetima nadležnog poduzeća.
Kanalizacijski sustav otpadnih voda potrebno je izvesti od
PEHD, poliesterskih, PVC ili jednako vrijednih cijevi (cijevi treba polagati u
koridorima prometnica). Kolektori moraju biti strogo vodonepropusni radi
zaštite tla, podzemnih voda i okoliša općenito, sa
propisnim revizijskim oknima za čišćenje i održavanje kanala. Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna,
monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno
opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka površina), a slivnike
kao tipske s taložnicom. Projektiranje i izgradnja građevina i uređaja u
sustavu odvodnje otpadnih voda mora biti u skladu s posebnim propisima za ove
vrste građevina, a svi zahvati na sustavu odvodnje
moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o vodama i vodopravnim uvjetima i
važećom Odlukom o odvodnji za predmetno područje.
5.3.2. Energetski sustav
Elektroopskrba
Članak 34.
Razmještaj građevina i objekata elektroenergetske mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.3. »PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA«.
Planira se izgradnja jedne (1) trafostanice 20/0,4
kV na lokaciji načelno ucrtanoj u grafičkom dijelu Plana. Točna lokacija
trafostanice 20/0,4 kV odredit će se kroz
dokumentaciju za ishođenje akta kojim se odobrava građenje. Trafostanica će se graditi kao samostojeća građevina ili eventualno kao
ugrađena u građevini. Nova trafo stanica se može izvesti i na
lokaciji postojeće stupne trafostanice (izvan obuhvata plana) kao zamjenska
građevina.
Ako se trafostanica 20/0,4 kV gradi kao samostojeća u vlasništvu
distribucije, potrebno je osigurati zasebnu česticu minimalne veličine 5x5 m na
način da trafostanica bude minimalno udaljena 1,00 m od granice čestice i 2,00
m od regulacijske linije.
Pristup trafostanici mora biti nesmetan zbog potreba servisiranja, tehničkog
održavanja i očitanja stanja brojila u pogledu pravno-imovinskog statusa i
prometno (da imaju osiguran slobodan kolni pristup i da se može pristupiti
teškim teretnim vozilom).
Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se
isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu
Plana. Moguća odstupanja trasa bit će obrazložena kroz
projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro
lokacija trafostanica.
Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana već
će se izvoditi prema zasebnim projektima.
Niskonaponska mreža će se izvoditi kao podzemna ili
kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na betonskim ili sl.
stupovima.
Rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar Plana riješit će
se zasebnim projektima, kojima će se definirati njen status, napajanje i
upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i
sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.
Uvjete (tehnička rješenja) za izgradnju elektroopskrbne mreže kao i uvjete
priključka građevina na distributivnu elektroopskrbnu
mrežu davati će operator distributivnog sustava na zahtjev investitora tj. korisnika.
Trase i lokacije uređaja elektroopskrbne mreže u ovom Planu su
usmjeravajućeg značaja i razrađivati će se
odgovarajućom stručnom projektnom dokumentacijom. Prilikom izrade projektne
(izvedbene) dokumentacije, trase i lokacije uređaja koji su određeni ovim
Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima,
imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu.
Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim
Planom.
Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati će
se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno fazama/etapama realizacije
(izgradnje).
Plinoopskrba
Članak 35.
Planom se predviđa izgradnja plinske mreže u sklopu buduće plinofikacije
zone. Do izgradnje plinovoda Planom se dopušta korištenje ukapljenog naftnog
plina za grijanje i hlađenje građevina i pripremu tople vode.
Plinovode u pravilu treba polagati u koridoru prometnica ulica, pri čemu se
cjevovodi moraju izvoditi kao srednje tlačni minimalnog tlaka 1 bar, a
maksimalno 4 bara. Plinovod se planira od PEHD PE100
SDR11 S5 cijevi, a planirani promjeri plinovoda su d=160 mm, d=110 mm, d=90 m.
Najmanji dozvoljeni razmak između plinske cijevi i ostalih uređaja i
instalacija komunalne infrastrukture iznosi 1,0 m, od drvoreda i građevina
iznosi 2,50 m, a najmanji dozvoljeni vertikalni razmak kod križanja s ostalim
instala cijama iznosi 0,50 m. Plinske cijevi se polažu na pješčanu posteljicu,
a debljina nadsloja iznad cijevi iznosi najmanje 0,90 m. Ukoliko se cjevovod
mora polagati na manjim dubinama od 0,90 m, plinske se cijevi zaštićuju sa
dodatnom čeličnom cijevi u koju se uvlači planirani cjevovod kako bi se
izbjeglo pucanje cijevi uslijed prometnog opterećenja.
Uvjete (tehnička rješenja) za povezivanje korisnika (građevina) na distributivnu mrežu (za izgradnju priključne
distributivne kanalizacije/kućnog priključka) davati će davatelj usluga
(distributer).
Planiranje, izgradnja i korištenje građevina za transport plina mora biti u
skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina.
Obnovljivi izvori energije
Članak 36.
Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna
energija-solarni fotonaponskii paneli).
Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih
energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije
(kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje
pojedinih građevina.
Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na
krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina na način da ne
ugroze statičku stabilnost građevine odnosno konstrukcije na koju se
postavljaju.
6.UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠITNIH
ZELENIH POVRŠINA
Javne zelene površine
Članak 37.
Unutar obuhvata Plana nisu planirane javne zelene površine.
Zaštitne zelene površine
Članak 38.
Zaštitne zelene površine planirane ovim Planom prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »KORIŠTENJE I NAMJENA
POVRŠINA«.
U okviru zaštitnih zelenih površina (Z) mogu se uređivati pješačke staze,
šetnice, tematski parkovi, trim staze, parkovne površine u koje su integrirani
elementi dječjih igrališta, odmorišta s klupama, te ostali elementi urbane opreme
(koševi za otpatke, info table) i javna rasvjeta.
Uređena plaža R29
Članak 39.
Površina sportsko-rekreacijske namjene - uređene morske plaže (R29)
predviđena je za razvoj rekreacijskih sadržaja i djelatnosti kupališta.
Na uređenoj plaži dopuštena je izgradnja infrastrukturnih sadržaja kao što
su rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih osoba, otvoreni tuševi, kabine i
sanitarni uređaji, te postavljanje urbane opreme
(koševi za smeće, klupe i sl.). Dopušteno je postavljanje plutajućih pontonskih
platoa, rekreativnih naprava (skakaonica, tobogana i sl.), konstrukcijskih
montažno-demontažnih elemenata na obali u funkciji
povećanja površina sunčališta. Zahvati uređenja obale ne smiju utjecati na izmjenu obalne linije odnosno dopušteni zahvati ne smiju
utjecati na trenutačno stanje morskog dna, obale i priobalnog područja, te na
ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.
7.MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti
Članak 40.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu
predloženih dijelova prirode.
Područje obuhvata Plana nalazi se unutar prostora ograničenja (područje
Grada Novog Vinodolskog je smješteno unutar Zaštićenog obalnog područja mora -
ZOP) područja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u skladu sa Zakonom o
prostornom uređenju (NN br. 153/13) .
Područje Zaštićenog obalnog područja mora prikazano je na kartografskom
prikazu br. 3 »UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA«.
Članak 41.
Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) područje obuhvata Plana
morskim dijelom ulazi u područje ekološke mreže značajno za vrste i stanišne
tipove (POVS)- HR3000030 - M. Draga-Žrnovnica za koje
su utvrđeni sljedeći uvjeti zaštite prirode:
-prilikom planiranja i uređenja građevina koristiti materijale i boje
prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj
arhitekturi,
-prilikom ozelenjivanja područja koristiti autohtone biljne vrste, a
eventualne postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri
te integrirati u krajobrazno uređenje,
-očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna,
obale i priobalnog područja u što prirodnijem mobliku,
-zabraniti nasipavanje i betonizaciju obale,
-štititi speleološke objekte, ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim
objektima i neposrednoj blizini,
-očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće krajobrazne vrijednosti te osigurati pročišćavanje otpadnih voda (zabraniti
ispuštanje otpadnih voda u more),
Svi planirani zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na
ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocijeni
prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br.
80/13).
Područje ekološke mreže prikazano je na kartografskom prikazu br. 3 »UVJETI
KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - Područja posebnih uvjeta korištenja i
ograničenja u korištenju«.
7.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 42.
U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu
predloženih dijelova kulturne baštine.
Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih
drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u
vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi
radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno
tijelo.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 43.
Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje
otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje
komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih
iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno
sakupljati opasni otpad.
Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine
94/13) i propisa donesenih temeljem Zakona.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava lokalna
samouprava, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u
propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili u
propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz
osiguran prilaz za komunalno vozilo. Potrebno je osigurati spremnike za
odvojeno skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena
ambalaža).
9.MJERE SPRJEČVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
Članak 44.
U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje
ljudi i štetno djeluju na okoliš.
Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš
obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i
poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem
prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.
9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Članak 45.
Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih voda na području Grada Novog Vinodolskog određene su »Odlukom o
zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom
području« (SN 01/99 i 5/05) i odnose se na:
-obavezna izgradnja zatvorenog kanalizacijskog sustava (ovisno hoće li imati
vlastiti sustav s pročišćavanjem ili će se priključiti
na kanalizacijsku mrežu) u postojećim i planiranim izdvojenim građevinskim
područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke (T) sukladno uvjetima
nadležne komunalne službe;
Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i
smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje te pročišćavanjem otpadnih i oborinskih voda na uređaju za
pročišćavanje otpadnih voda i separatorima mineralnih ulja i ugljikovodika.
Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne
odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima emisija u otpadnim vodama (NN 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16).
Članak 46.
Na području obuhvata Plana je more I. kategorije.
Na području obuhvata je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i
rekreaciju, te je obavezno održati postojeću kakvoću mora,
u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.
9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
Članak 47.
Na području obuhvata Plana kakvoća zraka je I. kategorije - čist, te preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću
zraka.
Na području obuhvata Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje bi
ugrožavale zdravlje ljudi i štetno utjecale na okoliš.
Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi,
biljni i životinjski svijet te kulturne i druge
materijalne vrijednosti.
9.3. Zaštita od prekomjerne buke
Članak 48.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13) i Pravilniku o
najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04,
46/08).
Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke
kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju
zvuka.
9.4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti
Članak 49.
Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija
i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno
ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom korištenja zone.
Sklanjanje ljudi
Članak 50.
Planom šireg područja nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne
zaštite.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva,
prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju
sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i
spašavanja Grada Novi Vinodolski.
Ovim Planom određena je lokacija sirene za uzbunjivanje na
postojećoj građevini na obali.
Putovi evakuacije stanovništva za slučaj elementarnih nepogoda definirani su
kartografskim prikazom br. 4a. »NAČIN I UVJETI KORIŠTENJA - Oblici korištenja«.
Privremena površina za prikupljanje evakuiranih osoba van zona urušavanja
definirana je unutar područja obuhvata Plana, a prikazana je na
kartografskom prikazu br. 4a. »NAČIN I UVJETI KORIŠTENJA - Oblici korištenja«.
Zbrinjavanje korisnika zone s područja obuhvata Plana organizirat će se unutar površine prikazane na kartografskom prikazu br.
4a. »NAČIN I UVJETI KORIŠTENJA - Oblici korištenja«.
U svrhu zaštite stanovništva od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti sve građevine unutar obuhvata Plana u sklopu kojih
se očekuje okupljanje većeg broja ljudi, moraju definirati način vlastitog
sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva
(NN 47/06, 110/11).
9.5. Mjere zaštite od požara
Članak 51.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od
požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati
numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.
Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata, voditi računa o požarnom
opterećenju objekta, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se
izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobne udaljenost
trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima, potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite
od požara.
Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94,
142/03).
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, obavezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o tehničkim
normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 08/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim
tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.
Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz
Procjene ugroženosti od požara Grada Novog Vinodolskog
i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od
požara.
Temeljem članka 28. st.2. Zakona o zaštiti od
požara (NN 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije
građevine (građevine skupine 2).
9.6. Mjere zaštite od potresa
Članak 52.
Za područje obuhvata Plana osnovni stupanj seizmičnosti iznosi VIII MCS.
U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije
svih građevina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za
predmetnu seizmičku zonu.
Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja,
protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim
seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevina mora se provesti tako da
građevine budu otporne na potres, te će se za njih,
tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička,
geomehanička i geofizička istraživanja ukoliko je potrebno.
Prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od
rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije
ljudi i dobara.
Privremena površina za odlaganje materijala nakon eventualnih urušavanja,
definirana je unutar područja obuhvata Plana, a prikazana je na
kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.
9.7. Zaštita od tehničko - tehnoloških
katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu
Članak 53.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane ili
planirane građevine i djelatnosti koje u tehnološkom procesu koriste ili
prevoze opasne tvari što bi moglo prouzročiti eventualne tehničko-tehnološke
nesreće, pa se planom ne propisuju mjere posebne zaštite.
Članak 54.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane i ne planiraju se lokacije
odlagališta otpada i divljih deponija, a Planom se ne definiraju niti mjere
zaštite od epidemije i epizootije.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirana područja na
kojima bi se mogla pojaviti klizišta ili poplave, pa se planom ne propisuju
mjere zaštite od klizanja tla i zaštita od poplave.
9.8. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera
Članak 55.
Na području obuhvata Plana potrebno je primjenjivati urbanističko - tehničke
uvjete i normative za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih
barijera, u skladu s posebnim propisima.
Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na
način da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup,
kretanje, boravak i rad.
Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj PGM za
osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj PGM, te
izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima,
kako bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću prema
Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 56.
Izgradnja građevina i uređenje prostora na području
obuhvata Plana vršit će temeljem ovog Plana i sukladno važećim Zakonu o
prostornom uređenju i Zakonu o gradnji, na način kako je predviđeno Zakonom.
Osim elemenata koji su navedeni ovim Planom moraju se primijeniti i svi
važeći posebni propisi u pojedinim segmentima relevantnim za planiranje i
izvođenje zahvata.
Članak 57.
Razgraničenje površina na kartografskim prikazima
Plana u skladu je s točnošću koja proizlazi iz mjerila 1:1000. Kod prijenosa
granica iz kartografskih prikaza u mjerilu 1:1000 na podloge
u većim mjerilima dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu
podloge.
Članak 58.
Svi zahvati mogu se izvoditi fazno/etapno, do konačne realizacije predviđene
ovim Planom.
Faznost/etapnost se utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole i/ili
akta kojim se odobrava građenje.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 59.
Elaborat Urbanističkog plana uređenja Porto Teplo 1 (UPU 17, T13 )izrađen je u šest(6) izvornika ovjerenih
pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisom predsjednika Gradskog
vijeća Grada Novi Vinodolski.
Članak 60.
Elaborati izvornika čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Novi
Vinodolski, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada
Novi Vinodolski, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica, Zavoda za prostorno
uređenje Primorsko- goranske županije, Ministarstva graditeljstva i prostornog
uređenja i Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj.
Uvid u Plan osiguran je u Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno
planiranje Grada Novi Vinodolski.
Članak 61.
Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi iz članka 2.ove Odluke nisu
predmet objave.
Članak 62.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.
KLASA:350-03/14-30/2
URBROJ:2107/02-01-17-2
Novi Vinodolski, 13. veljače 2017.
GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI
Predsjednik Gradskog vijeća
Neven Pavelić, v.r.
