2.

Na temelju članka 113. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 153/13), članka 39. Statuta Općine Baška (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 12/13 i 31/15) i članka 37. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Baška (»Službene novine« Primorsko- goranske županije broj 12/13 i 31/15), Odbor za statutarno-pravna pitanja Općinskog vijeća Općine Baška, na sjednici održanoj 26. siječnja 2017. godine, donosi

ZAKLJUČAK

(1) Utvrđuje se pročišćeni tekst Odredbi za provedbu Prostornog plana uređenja Općine Baška, u nastavku teksta: pročišćeni tekst Odredbi za provedbu PPUO Baška.

(2) Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu PPUO Baška obuhvaća:

-Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Baška, »Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 01/08 od 11. siječnja 2008. godine

-Odluku o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Baška, »Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 11/12 od 06. travnja 2012. godine

-Odluku o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Baška (pročišćeni tekst), »Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 34/12 od 07. rujna 2012. godine

-Odluku o donošenju Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Baška, »Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 17/14 od 16. lipnja 2014. godine

-Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Baška, »Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 36/16 od 23. prosinca 2016. godine

u kojima su naznačeni vrijeme stupanja na snagu, sastavni dijelovi i popis priloga, broj i način čuvanja izvornika, kao i adrese mjesta na kojem se može obaviti uvid u Plan.

(3) Odredbe za provedbu PPUO Baška koncipirane su kao sastavni dio Odluke o donošenju te započinju člankom 5.

II.

(1) Pročišćeni tekst Odredbi za provedbu PPUO Baška bit će objavljen u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

(2) Po objavi u »Službenim novinama« pročišćeni tekst Odredbi za provedbu PPUO Baška dostavlja se:

-Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske,

-Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko - goranske županije,

-Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije - Ispostava Krk.

KLASA: 021-05/17-02/2

URBROJ: 2142-03-01/1-17-5

Baška, 26. siječnja 2017.

Predsjednik
Odbora za statutarno-pravna pitanja
Općinskog vijeća Općine Baška
Arist Dekanić, v.r.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BAŠKA

ODREDBE ZA PROVEDBU
(PROČIŠĆENI TEKST)

1.UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 5.

(1) Prostor Općine Baška prema korištenju i namjeni površina ovim planom je podijeljen na:

-površine naselja,

-površine izvan naselja za izdvojene namjene,

-poljoprivredne i šumske površine,

-vodne površine.

(2) Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

1.1. Površine naselja

Članak 6.

(1) Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja i pratećih funkcija u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom obujmu. Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećih naselja, a određuju se građevinskim područjima.

(2) Planom su građevinska područja naselja određena kao:

-izgrađeno građevinsko područje,

-neizgrađeno građevinsko područje.

(3) U površinama naselja smještaju se, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, sport, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, servisi, manje poslovne zone, infrastruktura i sl.) .

Članak 7.

(1) Prema nivou opremljenosti sadržajima i namjenama društvenog standarda naselja se dijele na:

a.naselje sa centralnim i pratećim funkcijama - centar Općine Baška,

b.ostala naselja.

(2) U centru općine predviđena je uz stanovanje i izgradnja svih centralnih sadržaja i objekata društvene infrastrukture primjerenih općinskom sjedištu. Planom je predviđeno locirati Centar u građevinskom području naselja N1-1.

(3) U ostalim naseljima postoje i planiraju se stambene i prateće funkcije. Planom su predviđena u građevinskim područjima naselja N1-2, N2, N3-1, N3-2, N3-3, N3-4, N3- 5, N4-1, N4-2, N4-3 i N4-4.

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 8.

(1) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su površine za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

(2) Razgraničenje površina izvan naselja vrši se prema osnovnim grupama izdvojenih namjena, a to su:

-Gospodarska namjena - poslovna (K)

-Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

-Sportsko-rekreacijska namjena (R)

-Površine groblja (G)

prikazane u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

(3) Planom se propisuju uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine za površine izvan naselja.

Članak 9.

(1) Gospodarska - Poslovna zona je veća izdvojena prostorna cjelina za smještaj poslovnih djelatnosti.

(2) Površina za poslovne namjene na prostoru Općine Baška je:

-Baška (K)

Članak 10.

(1) Gospodarske - Ugostiteljsko-turističke zone su veće izdvojene prostorne cjeline za smještaj hotela i kampova.

(2) Površine za ugostiteljsko-turističku namjenu na prostoru Općine Baška su:

-Baška (T1₁) - zona hotela,

-Zablaće-Baška (T1₂) - zona hotela,

-Zablaće-Baška (T3₁) - zona kampa,

-Bunculuka (T3₂) - zona kampa,

Članak 11.

(1) Sportsko-rekreativna zona je veća izdvojena prostorna cjelina za smještaj sportskog centra ili uređena plaža.

(2) Površina za sportsko-rekreacijsku namjenu na prostoru Općine Baška je:

-Baška (R) - sportski centar

-Bunculuka (R3₁) - uređena plaža,

-Punta Kricin (R3₂) - uređena plaža,

-Baška - centar (R3₃) - uređena plaža,

-Zarok (R3₄) - uređena plaža.

Članak 12.

(1) Groblja su veće izdvojene prostorne cjeline za gradnju novih ili proširenja lokalnih groblja u skladu s potrebama i programom uređenja groblja.

(2) Groblja na prostoru Općine Baška su:

-Groblje Sveti Ivan (G₁),

-Groblje Jurandvor - Sveta Lucija (G₂),

-Groblje na Gorici - Majka Božja na Gorici -
Batomalj (G₃),

-Groblje Draga Bašćanska (G₄).

1.3. Poljoprivredne i šumske površine

Članak 13.

(1) Razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina prikazano je u kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000, a vrši se na osnovne grupe: poljoprivredne površine, šumske površine i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.

(2) Poljoprivredno tlo se razgraničuje:

-vrijedne obradive površine P2 (vrtovi, voćnjaci, vinogradi),

-ostale obradive površine P3 (ostale površine izvan površina naselja)

(3) Razgraničenje šumskih površina obavlja se temeljem kriterija o zaštitnoj funkciji šuma i njihovoj ulozi u očuvanju biološke raznolikosti, stvaranju socijalno-zdravstvenih i rekreacijskih zona i trajne zaštite tla.

-Šume gospodarske namjene (Š1)

-Šume zaštitne namjene (Š2)

-Šume posebne namjene (Š3)

(4) Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo čini sav preostali prostor i kraške pašnjake i koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine.

1.4. Vodne površine

Članak 14.

(1) Vodne površine na prostoru Općine Baška su:

-registrirani vodotoci i bujice,

-akumulacija,

-morske površine

-lokve.

(2) Vodne površine naznačene su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

Članak 15.

(1) Vodotok Suha Ričina Bašćanska (Vela Rika) je najdulji otočki vodotok. Značajan je po velikoj razini bujičnosti. Vodotok je u najvećoj mjeri reguliran, ali je u donjem dijelu toka poddimenzioniran. Planom je zbog opasnosti od bujičnih tokova predviđeno rekonstruirati donji dio toka i dimenzionirati ga na mjerodavnu protoku Q100=135 m³/s stogodišnjeg povratnog razdoblja.

Članak 16.

(1) Namjena i način korištenja mora odnosi se na površinu akvatorija i podmorje i morsko dno. Razgraničenje mora je izrađeno na temelju kriterija: prometne djelatnosti, ribarenje, rekreacija i ostale djelatnosti.

(2) Razgraničenje morske površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće obale.

(3) More u akvatoriju Općine Baška namijenjeno je za:

1. prometne djelatnosti:

-luke

-pomorski putovi

2. ribarenje:

-slobodni akvatorij - ribolovna područja.

3. rekreaciju.

(4) Rekreacijske zone obuhvaćaju pojas obalnog mora širine maksimalno 300 m namijenjene kupanju i sportovima na vodi - akvatorij plaže u kojem se obavljaju sve djelatnosti funkcionalno vezane na kopneni dio uređene plaže.

(5) Na morskom dnu je moguće ograđivanje zaštitnim mrežama zona za koje se tijekom budućih istraživanja utvrdi potreba pojačane zaštite od devastacije prirodne i kulturne baštine prema posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu.

(6) Nije dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na morskom dnu Općine Baška.

Članak 17.

(1) Na području Općine, u funkciji navodnjavanja Bašćanskog polja, a sekundarno i za prihvaćanje velikih količina bujične vode te njeno kontrolirano upuštanje u vodotok, planirana je izgradnja akumulacije Žanac. Akumulacija je predviđena na lokaciji Baba u gornjem dijelu toka Suhe Rike Bašćanske.

Članak 18.

(1) Na području Općine postoje površinska skupljališta vode - lokve koje su od velikog značaja za održavanje pojedinih ekoloških zajednica.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 19.

(1) Unutar građevinskog područja građevine se mogu graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (II. kategorija uređenosti) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s ovim Planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.

(2) Sve građevinske čestice na području Općine Baška moraju imati najmanje II. kategoriju opremljenosti, koja obuhvaća:

-pristupni put,

-vodoopskrbu,

-odvodnju otpadnih voda,

-opskrbu električnom energijom,

-propisani broj parkirališnih mjesta.

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 20.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko usmjeravajući uvjeti.

2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 21.

(1) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

-telekomunikacijske građevine (elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema) - međunarodni TK kabeli I. razine Rijeka - Krk - Senj / Rab - Novalja

-radijski koridor: Učka - Umag, Nanos (R. Slovenija) , Mirkovica, Krk (Zidine), Rab; Rab - Ćelavac, Kiršine (Pag).

2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju

Članak 22.

(1) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se sljedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1.Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-Trajektna luka Stara Baška (planirana)

-Luka posebne namjene - luka nautičkog turizma »Stara Baška« (planirana)

2.Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-Ostale državne ceste: Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica (planirana) .

-Osnovne županijske ceste: Krk - Baška

3.Poštanske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-Poštanske građevine su: postojeći poštanski uredi Baška (51523) i Draga Bašćanska (51522) , koji pripadaju Središtu pošta Rijeka.

4.Građevine za vodoopskrbnu pripadajućeg podsustava »Rijeka«

5.Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Baška

6.Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

-Distribucijski dalekovod 110 kV: Krk- Rab

-Sunčana elektrana Barbičin

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe

Članak 23.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Općine Baška:

*tablica se nalazi na kraju dokumenta*

(2) Granice izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja su određene na katastarskim podlogama na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5.000.

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici

Članak 24.

(1) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice i to:

a) Postojeće građevine definirane Zakonom prilikom rekonstrukcije odnosno dogradnje:

-4 m od susjedne građevne čestice, 5 m od javne prometnice, 3 m od pristupnog puta.

-u izgrađenom građevinskom području na postojećim udaljenostima bez mogućnosti promjene ako su one manje od navedenih u alineji 1.

b) Nove građevine najmanje pola visine građevine (h/2) ali ne manje od 4 m od granice susjednih građevnih čestica, te 5 m od javne prometnice, 4 m od pristupnog puta.

(2) Odstupanje od navedenih uvjeta minimalnih udaljenosti iz prethodnom stavku moguće je samo unutar kulturno- povijesnih cjelina i to isključivo prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

Uvjeti za oblikovanje građevina

Članak 25.

(1) Elementi oblikovanja građevina na području Općine Baška trebaju sadržavati osobitost autohtone primorske arhitekture, dok način izgradnje ovisi o lokaciji objekata.

(2) Izgradnje unutar postojećih naseljenih struktura je uvjetovana upotrebom tradicionalnih materijala i tradicionalnog načina izgradnje, dok izgradnja samostojećih objekata može biti kao naprijed navedena, te polumontažna ili montažna.

(3) Pri oblikovanju građevine treba posebnu pažnju posvetiti odnosu s građevinama u okruženju i novu građevinu uskladiti sa:

-morfologijom postojeće izgradnje,

-tipologijom postojeće izgradnje.

(4) Nagib krovnih ploha smije biti maksimalno 25^o.

(5) Smjer dominantnog sljemena krova se definira:

-usporedno u odnosu na okolne građevine,

-usporedno sa prometnicom,

-usporedno sa slojnicama terena.

(6) Na krovove i pročelja osnovnih i pomoćnih građevina Planom se omogućava postava sunčanih kolektora i reklamnih panoa kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine, a temeljem Odluke Općinskog vijeća i uz suglasnost nadležnih javnih službi i konzervatora.

Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 26.

(1) Odredbama plana se definiraju sljedeći osnovni elementi uređenja građevne čestice:

-zelenilo na građevnoj čestici - minimalna površine pod zelenilom je 40% površine građevne čestice. Odstupanje je dozvoljeno samo ako je ovim Odredbama drugačije određeno te unutar kulturno-povijesnih cjelina prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

-u izgrađenom građevinskom području površine pod zelenilom postojećih građevina bez mogućnosti promjene ako su one manje od navedenih u alineji 1.

-nagib građevne čestice i potporni zidovi - teren oko građevine, potporni zidovi i terase i slično, trebaju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promjeni prirodno otjecanje voda na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. Visina podzida ne smije prelaziti 1,5 m.

-nagib terena koji zahtjeva više podzida rješavati terasasto.

-ograde se izgrađuju od kamena i zelenila, prema lokalnim prilikama do maksimalno 1,60 m visine.

-uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba dani su u odredbama točke 5. ove Odluke.

Članak 27.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine neposrednom i posrednom provedbom.

(2) Ovim planom propisuju se detaljni uvjeti za oblikovanje, korištenje, uređenje prostora i elemente zahvata u prostoru, za neposredno i daju smjernice za posredno provođenje Plana.

2.2.2. Neposredna provedba

Članak 28.

(1) Neposrednom provedbom mogu se na izgrađenim građevinskim područjima naselja, ako imajunajmanje II. kategoriju opremljenosti propisanu ovim Planom:

a - graditi stambene građevine:

-obiteljske, i

-višeobiteljske te

-višestambene iz POS-a na površinama posebno određenim ovim odredbama, a unutar građevinskog područja naselja Jurandvor N2 i Draga Bašćanska N4-1,

b -graditi ugostiteljsko-turističke, poslovne i društvene građevine

c -postavljati ostale građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi...)

d -rekonstruirati postojeće građevine,

e -održavati građevine,

f -uklanjati građevine,

g -graditi i rekonstruirati infrastrukturne građevine.

(2) Unutar zaštićenog obalnog pojasa u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja Baška N1-2 - Zarok, u pojasu do 100 m od obalne crte, ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova te uređenje javnih površina i parkirališta. Unutar zaštićenog obalnog pojasa u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja Baška N1-2 - Zarok, u pojasu do 100 m od obalne crte dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina sukladno odredbama ove Odluke.

(3) Na području naselja, dijelova naselja ili u prostornim zonama (kulturno-povijesnim cjelinama) koje su utvrđene kao kulturno dobro izgradnja i rekonstrukcija građevina neposrednom provedbom moguća je isključivo uz posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.

2.2.2.1. Stambene građevine

Članak 29.

(1) Stambene građevine određene ovim Planom su građevine koje su u cijelosti ili većim dijelomnamijenjene stanovanju. Unutar stambene građevine mogu se osim stanovanja planirati djelatnosti kompatibilne stanovanju koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija (ugostiteljsko-turistički, uslužni, trgovački, poslovni, javni i društveni i sl.) .

(2) Stambene građevine po broju stanova i načinu gradnje dijele se na:

-obiteljske kuće sa najviše dva stana i maksimalne građevinske bruto površine do 400 m². Obiteljske kuće mogu se graditi kao samostojeće, dvojne ili skupne građevine.

-višeobiteljske građevine sa više od 2 stana, ali ne više od 4 stana. Višeobiteljske kuće mogu se graditi kao samostojeće građevine.

-višestambene građevine iz POS-a sa više od četiri stana. Višestambene građevine iz POS-a određene ovim Planom su stambene građevine sa stanovima iz Programa društveno poticane stanogradnje koji se projektiraju odnosno grade sukladno zakonskoj i podzakonskoj regulativi iz oblasti društveno poticane stanogradnje. Višestambene zgrade iz POS-a mogu se graditi kao samostojeće građevine.

(3) Na jednoj građevnoj čestici moguća je izgradnja samo jedne stambene građevine te pomoćnih i manjih gospodarskih građevina odnosno poljoprivrednih građevina te uređenje okolnog prostora građevina.

Obiteljske kuće - samostojeće

Članak 30.

(1) Obiteljska kuća - samostojeća je stambena građevina određena ovim Planom sa najviše dva stana i maksimalne građevinske bruto površine do 400 m², koja na vlastitoj građevnoj čestici ima slobodan neizgrađen prostor sa sve četiri strane.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja i rekonstrukcija obiteljskih kuća - samostojećih u izgrađenim građevinskim područjima svih naselja uz slijedeće uvjete:

(3) Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju obiteljskih kuća - samostojećih je 500 m², a najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1350 m².

(4) Veličina i površina građevine

-Najmanja tlocrtna površina građevine je 60 m², a najveća je 150 m².

-Najveća veličina i površina građevine je:

-Najveći dopušteni koeficijenti:

.k_ig=0,25 i k_is=0,75

(5) Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 1 podzemna etaža i 2 nadzemne etaže (P_o/S+P_r+1 ili P_o/S +P_r+ P_potk)

-Najveća visina građevine: 7,5 m, najveća ukupna visina građevine10,0 m.

(6) Smještaj obiteljske kuće - samostojeće na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice sukladno općim odredbama ove Odluke.

(8) Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(9) Na građevnoj čestici obiteljske kuće - samostojeće moguća je izgradnja pomoćnih i manjih gospodarskih građevina odnosno poljoprivrednih građevina sukladno odredbama Članka 34. i 35. ove Odluke.

(10) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(11) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

(12) Postojeće obiteljske kuće - samostojeće mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(13) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u obiteljske kuće - samostojećesukladno uvjetima za izgradnju određenim ovim Člankom.

(14) Gradnja - interpolacija, rekonstrukcija i zamjenska gradnja obiteljskih kuća - samostojećih unutar obuhvata kulturno-povijesnih cjelina moguća je prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

Obiteljske kuće - dvojne

Članak 31.

(1) Obiteljska kuća - dvojna je stambena građevina određena ovim Planom sa najviše dva stana i maksimalne građevinske bruto površine do 400 m², kojoj se jedna strana nalazi na međigrađevne čestice, dok na preostale tri strane ima neizgrađeni prostor. Uvjet za gradnju dvojne građevine je da je i na susjednoj građevnoj čestici građevina izgrađena ili planirana na zajedničkoj međi.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja i rekonstrukcija obiteljskih kuća - dvojnih u izgrađenim građevinskim područjima svih naselja uz slijedeće uvjete:

(3) Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnjuobiteljske kuće - dvojne je 400 m², a najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1350 m².

(4) Veličina i površina građevine

-Najmanja tlocrtna površina građevine je 60 m², a najveća je 150 m².

-Najveća veličina i površina građevine je:

-Najveći dopušteni koeficijenti:

.k_ig=0,25 i k_is=0,75

(5) Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 1 podzemna etaža i 2 nadzemne etaže (P_o/S+P_r+1 ili P_o/S +P_r+ P_potk)

-Najveća visinagrađevine: 7,5 m, najveća ukupna visina građevine10,0 m.

(6) Smještaj obiteljske kuće - dvojne na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se sukladno stavku 1. ovog Članka odnosno uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz općih odredbi ove Odluke.

(7) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(8) Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(9) Na građevnoj čestici obiteljske kuće - dvojne moguća je izgradnja pomoćnih i manjih gospodarskih građevina odnosno poljoprivrednih građevina sukladno odredbama Članka 34. i 35. ove Odluke.

(11) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

(12) Postojeće obiteljske kuće - dvojne mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(13) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u obiteljske kuće - dvojne sukladno uvjetima za izgradnju određenim ovim Člankom.

(14) Gradnja - interpolacija, rekonstrukcija i zamjenska gradnja obiteljskih kuća - dvojnih unutar obuhvata kulturno-povijesnih cjelina moguća je prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

(15) Gradnja novih obiteljskih kuća - dvojnih u zonama N1-1 i N1-2 nije dozvoljena.

Obiteljske kuće - skupne

Članak 32.

(1) Obiteljska kuća - skupna je stambena građevina određena ovim Planom sa najviše dva stana i maksimalne građevinske bruto površine do 400 m², koja se sa obje bočne strane nalazi na međi građevne čestice dok je prostor ispred i iza takve građevine neizgrađeni prostor. Uvjet za gradnju skupne građevine je da su i na susjednim građevnim česticama građevine izgrađene ili planirane na zajedničkoj međi.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja i rekonstrukcija obiteljskih kuća - skupnih u izgrađenim građevinskim područjima svih naselja uz slijedeće uvjete:

(3) Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju obiteljskih kuća - skupnih je 300 m², a najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1350 m² .

(4) Veličina i površina građevina

-Najmanja tlocrtna površina građevine je 60 m², a najveća je 150 m².

-Najveća veličina i površina građevine je:

-Najveći dopušteni koeficijenti:

.k_ig=0,3 i k_is=0,9

(5) Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 1 podzemna etaža i 2 nadzemne etaže (P_o/S+P_r+1 ili P_o/S +P_r+ P_potk)

-Najveća visina građevine: 7,5 m, najveća ukupna visina građevine10,0 m.

(6) Smještaj obiteljske kuće - skupne na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se sukladno stavku 1. ovog Članka odnosno uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz općih odredbi ove Odluke.

(7) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(8) Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(9) Na građevnoj čestici obiteljske kuće - skupne moguća je izgradnja pomoćnih i manjih gospodarskih građevina odnosno poljoprivrednih građevina sukladno odredbama Članka 34. i 35. ove Odluke.

(11) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

(12) Postojeće obiteljske kuće - skupne mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(13) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u obiteljske kuće - skupne sukladno uvjetima za izgradnju određenim ovim Člankom.

(14) Gradnja - interpolacija, rekonstrukcija i zamjenska gradnja obiteljskih kuća - skupnih unutar obuhvata kulturno-povijesnih cjelina moguća je prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

(15) Gradnja novih obiteljskih kuća - skupnih u zonama N1-1 i N1-2 nije dozvoljena.

Višeobiteljske građevine

Članak 33.

(1) Višeobiteljska građevina je stambena građevina određena ovim Planom sa više od 2 stana, ali ne više od 4 stana, koja na vlastitoj građevnoj čestici ima slobodan neizgrađen prostor sa sve četiri strane.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja i rekonstrukcija višeobiteljskih građevina u izgrađenim građevinskim područjima svih naselja uz slijedeće uvjete:

(3) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višeobiteljske građevine iznosi 500 m², a najveća 1500 m².

(4) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) za izgradnju višeobiteljskih građevina ne može biti veći od 0,30.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) za izgradnju višeobiteljskih građevina iznosi 0,8.

(6) Najmanja površina građevine je 60 m² za sve veličine građevnih čestica, a najveća projekcija tlocrta na građevnu česticu je 200 m².

(7) Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 1 podzemna i 2 nadzemne
(P_o/S+P_r+1 ili P_o/S +P_r+ P_potk)

-Najveća visina građevine: 7,5 m, najveća ukupna visina građevine 10,0 m.

(8) Smještaj višeobiteljske građevine na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice sukladno općim odredbama ove Odluke.

(9) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(10) Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(11) Na građevnoj čestici višeobiteljske građevine moguća je izgradnja pomoćnih i manjih gospodarskih građevina odnosno poljoprivrednih građevina sukladno odredbama Članka 34. i 35. ove Odluke.

(12) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(13) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

(14) Postojeće višeobiteljske građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(15) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u višeobiteljske građevine sukladno uvjetima za izgradnju određenim ovim Člankom.

(16) Gradnja - interpolacija, rekonstrukcija i zamjenska gradnja višeobiteljskih građevina unutar obuhvata kulturno-povijesnih cjelina moguća je prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

(17) Gradnja novih višeobiteljskih građevina u zonama N1-1 i N1-2 nije dozvoljena.

Višestambene građevine iz POS-a

Članak 33.a

(1) Višestambena građevina iz POS-a je stambena građevina određena ovim Planom s više od četiri stana, koja na vlastitoj građevnoj čestici ima slobodan neizgrađen prostor sa sve četiri strane.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja i rekonstrukcija višestambenih građevina iz POS- a u izgrađenom građevinskom području naselja:

-Jurandvor N2 na k.č. 3768, 3769, 3771 i 3772/1 sve k.o. Baška odnosno k.č. 1250 k.o. Jurandvor Nova i

-Draga Bašćanska N4-1 na k.č. 213 i 214 i dio k.č. 294 k.o. Draga Baška odnosno k.č. 1259 i 1260 k.o. Draga Baška Nova.

(3) Na površinama iz prethodnog stavka mogu se osim višestambenih građevina iz POS-a graditi i uređivati infrastrukturne građevine određene ovim Planom.

(4) Građevne čestice za gradnju višestambenih građevina iz POS-a moraju imati najmanje I. kategoriju uređenosti građevinskog područja, koja obuhvaća:

-pripremu i pristupni put,

-vodoopskrbu,

-odvodnju otpadnih voda,

-opskrbu električnom energijom,

-propisani broj parkirališnih mjesta.

Članak 33.b

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja i rekonstrukcija višestambene građevine iz POS-a u izgrađenom građevinskom području naselja Jurandvor N2 na k.č. 3768, 3769, 3771 i 3772/1 sve k.o. Baška odnosno k.č. 1250 k.o. Jurandvor Nova uz sljedeće uvjete:

(2) Na dijelu građevinskog područja naselja Jurandvor N2 iz prethodnog stavka može se formirati jedna građevna čestica za gradnju višestambene građevine iz POS-a te jedna ili više građevnih čestica infrastrukturnih građevina.

(3) Najmanja dopuštena površina građevne čestice za višestambenu građevinu iz POS-a iznosi 500 m², a najveća je jednaka ukupnoj površini dijela građevinskog područja iz prvog stavka ovog članka.

(4) Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) za izgradnju višestambene građevine iz POS-a ne može biti veći od 0,40.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) za izgradnju višestambene građevine iz POS-a iznosi 1,6.

(6) Najmanja površina građevine je 100 m², a najveća projekcija tlocrta na građevnu česticu je 450 m².

(7) Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 4 etaže (Po/S+Pr+2)

-Najveća visina građevine: 10,5 m, najveća ukupna visina građevine 12,5 m.

(8) Smještaj višestambene građevine iz POS-a na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice sukladno općim odredbama ove Odluke.

(9) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke pri čemu su moguća i oblikovna rješenja koja na temelju kritičkog pristupa postojećim graditeljskim vrijednostima, bez izravnog preslikavanja tradicionalnih oblika i estetike, stvaraju suvremeni arhitektonski izričaj (korištenje modernih materijala, ravnog krova i sl.) .

(10) Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke pri čemu je minimalna površina pod zelenilom 30% površine građevne čestice.

(11) Na građevnoj čestici višestambene građevine iz POS-a moguća je izgradnja pomoćnih građevina sukladno odredbama Članka 34. ove Odluke.

(12) Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(13) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj uređenosti građevne čestice iz Članka 33.a ovih Odredbi sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(14) Zapadnim rubom obuhvata površine za gradnju višestambenih građevina iz POS-a unutar građevinskog područja naselja Jurandvor N2 (uz k.č. 3771 i 3772/1 k.o. Baška) , smješten je zatvoreni dio toka bujice Podvornica, te se ovim Planom osigurava pojas uz vodotok širine 10 m mjereno od vanjskog ruba građevine uređenja toka, u kojem sukladno čl. 126. Zakona o vodama nije dozvoljeno podizanje zgrada, a odstupanje i uređenje površina je moguće uz suglasnost Hrvatskih voda. Precizniji uvjeti gradnje za višestambene građevine iz POS-a utvrdit će se u postupku utvrđivanja vodopravnih uvjeta. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. Vodotoke i sušna korita koji prolaze kroz predmetni obuhvat za gradnju višestambenih zgrada iz POS-a, a natkriveni su i služe ujedno namjenama oborinske odvodnje gradi, uređuje i održava Općina Baška. Precizniji uvjeti gradnje za višestambene građevine iz POS-a utvrdit će se u postupku utvrđivanja vodopravnih uvjeta.

(15) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

Članak 33.c

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja i rekonstrukcija jedne ili više višestambenih građevina iz POS-a u izgrađenom građevinskom području naselja Draga Bašćanska N4-1 na k.č. 213 i 214 i dio k.č. 294 k.o. Draga Baška odnosno k.č. 1259 i 1260 k.o. Draga Baška Nova.

(2) Na dijelu građevinskog područja naselja Draga Bašćanska N4-1 iz prethodnog stavka može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju višestambenih građevina iz POS-a te jedna ili više građevnih čestica infrastrukturnih građevina.

(3) Ako se na dijelu građevinskog područja naselja Draga Bašćanska N4-1 iz prvog stavka ovog članka grade višestambene građevine iz POS-a, na građevnoj čestici površine od najmanje 500 m² do najviše 1.200 m² mogu se graditi i rekonstruirati uz sljedeće uvjete:

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) ne može biti veći od 0,40.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,6.

Najmanja površina građevine je 100 m², a najveća projekcija tlocrta na građevnu česticu je 450 m².

Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 4 etaže (Po/S+Pr+2)

-Najveća visina građevine: 10,5 m, najveća ukupna visina građevine 12,5 m.

Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke pri čemu je minimalna površina pod zelenilom 30% površine građevne čestice.

(4) Ako se na dijelu građevinskog područja naselja Draga Bašćanska N4-1 iz prvog stavka ovog članka grade višestambene građevine iz POS-a, na građevnoj čestici površine od najmanje 1.200 m² do najviše površine koja odgovara ukupnoj površini dijela građevinskog područja iz prvog stavka ovog članka mogu se graditi i rekonstruirati uz sljedeće uvjete:

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) ne može biti veći od 0,30.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 1,2.

Najmanja površina građevine je 150 m², a najveća projekcija tlocrta na građevnu česticu je 600 m².

Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 4 etaže (Po/S+Pr+2)

-Najveća visina građevine: 10,5 m, najveća ukupna visina građevine 12,5 m.

Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke pri čemu je minimalna površina pod zelenilom 35% površine građevne čestice.

(5) Smještaj višestambene građevine iz POS-a na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice sukladno općim odredbama ove Odluke.

(6) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke pri čemu su moguća i oblikovna rješenja koja na temelju kritičkog pristupa postojećim graditeljskim vrijednostima, bez izravnog preslikavanja tradicionalnih oblika i estetike, stvaraju suvremeni arhitektonski izričaj (korištenje modernih materijala, ravnog krova i sl.).

(7) Na građevnoj čestici višestambene građevine iz POS- a moguća je izgradnja pomoćnih građevina sukladno odredbama Članka 34. ove Odluke.

(8) Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(9) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj uređenosti građevne čestice iz Članka 33.a ovih Odredbi sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(10) Obuhvat površine za gradnju višestambenih građevina iz POS-a unutar građevinskog područja naselja Draga Bašćanska N4-1, smješten je uz tok bujice Štiljini, te se ovim Planom osigurava pojas uz vodotok širine 10 m mjereno od vanjskog ruba građevine uređenja toka, u kojem

sukladno čl. 126. Zakona o vodama nije dozvoljeno podizanje zgrada, a odstupanje i uređenje površina je moguće uz suglasnost Hrvatskih voda. Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. Vodotoke i sušna korita koji prolaze kroz predmetni obuhvat za gradnju višestambenih zgrada iz POS-a, a natkriveni su i služe ujedno namjenama oborinske odvodnje gradi, uređuje i održava Općina Baška. Precizniji uvjeti gradnje za višestambene građevine iz POS-a utvrdit će se u postupku utvrđivanja vodopravnih uvjeta.

(11) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

Članak 34.

(1) Pomoćne građevine na građevnoj čestici stambene građevine su garaže, drvarnice, spremišta, bazeni i sl.

(2) Manje građevine gospodarske namjene na građevnoj čestici stambene građevine su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

(3) Pomoćne i manje gospodarske građevine na građevnoj čestici stambene građevine mogu se graditi prema slijedećim uvjetima:

-Najveća površina pomoćne građevine je 50 m²,

-Najveća visina: 3,5 m,

-Najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaže,

-Najveći broj podzemnih etaža: 1 etaža,

-Pomoćne građevine mogu se graditi i do granice susjedne građevne čestice pri čemu od susjedne građevine moraju biti odjeljenje vatrobranim zidom te nagib krova ne smije biti prema susjednoj građevnoj čestici. Ako pomoćne građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestice moraju od nje biti udaljene najmanje 3,0 m.

-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca prometnice je 5,0. Iznimno, pomoćna građevina - garaža se može graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca prometnice, a i na samom regulacijskom pravcu uz suglasnost nadležne uprave za ceste odnosno Općine.

(4) Pomoćne građevine na građevnoj čestici višestambene građevine iz POS-a mogu se graditi prema slijedećim uvjetima:

-Bruto razvijena površina pomoćne građevine ne može činiti više od 40% ukupne bruto razvijene površine višestambene građevine iz POS-a izgrađene na građevnoj čestici,

-Najveća visina: 3,5 m,

-Najveći broj etaža: 1 etaža (Pr)

-Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca prometnice je 5,0 m. Iznimno, pomoćna građevina - garaža se može graditi i na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca prometnice, a i na samom regulacijskom pravcu uz suglasnost nadležne uprave za ceste odnosno Općine.«

(5) Postojeće pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(6) Gradnja - interpolacija, rekonstrukcija i zamjenska gradnja pomoćnih i manjih gospodarskih građevina unutar obuhvata kulturno-povijesnih cjelina moguća je prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

Članak 35.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine na građevnoj čestici stambene građevine su: bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata i sl. s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici stambene građevine i to u izgrađenom građevinskom području naselja osim u građevinskom području naselja Baška N1-1, N1-2 te u Jurandvoru N2 - bez izvora zagađenja prema slijedećim uvjetima:

-Najveća površina poljoprivredne gospodarske građevine je 30 m²,

-Najveća visina: 3,0 m,

-Najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaže,

-Poljoprivredne gospodarske građevine moraju biti udaljene od granice susjedne građevne čestice najmanje 3,0 m, pri čemu moraju biti udaljene od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici barem 8,0 m odnosno najmanje 12,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici.

-Poljoprivredne gospodarske građevine u pravilu moraju biti smještene iza građevinskog pravca osnovne građevine odnosno barem 6,0 m od regulacijskog pravca prometnice.

(3) Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine u izgrađenom građevinskom području naselja osim u građevinskom području naselja Baška N1-1, N1-2 te u Jurandvoru N2 - bez izvora zagađenja mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(4) Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine u građevinskom području naselja Baška N1-1, N1-2 te u Jurandvoru N2 - bez izvora zagađenja mogu se rekonstruirati samo u cilju promjene namjene.

2.2.2.2.Ugostiteljsko-turističke građevine

Članak 36.

(1) Ugostiteljsko-turističke građevine određene ovim Planom su građevine koje su u cijelosti ili većim dijelom ugostiteljsko-turističke namjene, a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija. Unutar ugostiteljsko-turističkih građevina mogu se osim ugostiteljstva i turizma planirati djelatnosti koje upotpunjuju funkcioniranje osnovne djelatnosti, a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija (trgovačke, uslužne, sportsko-rekreacijske i sl.). Unutar ugostiteljsko-turističke građevine dopušta se izgradnja jednog stana za potrebe smještaja vlasnika.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana, unutar izgrađenih građevinskih područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija i izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina prema uvjetima iz ovog Članka.

(3) Ugostiteljsko-turističke građevine grade se na zasebnim građevnim česticama na način da svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu omogućuju obavljanje djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(4) Na jednoj građevnoj čestici moguća je izgradnja jedne ili više ugostiteljsko-turističkih građevina koje čine cjeloviti prostorni sklop te pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene.

(5) Najveći dopušteni kapacitet građevina za smještajje 80 kreveta.

Najveći dopušteni kapacitet postojećih građevina za smještaj - hotela je 130 kreveta, a odmarališta je 160 kreveta.

(6) Građevna čestica za ugostiteljsko-turističku građevinu planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu, te mora imati najmanje II. kategoriju opremljenosti.

(7) Minimalna površina građevne čestice za smještaj građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 1.000 m². Najveća dopuštena veličina građevne čestice nije određena ovim Planom.

(8) Najmanja tlocrtna površina građevine nije propisana ovim Planom, a najveća tlocrtna površina iznosi 500 m².

(9) Izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%, najveći dopušteni k_is=0,8, najveća broj etaža 4 etaže - jedna podzemna i tri nadzemne etaže (P_o/S+P_r+1+P_potk) odnosno visina građevine ne smije prijeći 8,0 m, a ukupna visina građevine nije propisana ovim Planom.

(10) Smještaj ugostiteljsko-turističke građevine na građevnoj čestici određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice i to najmanje pola visine građevine (h/2) od susjednih građevina osnovne namjene, ali ne manje od 4 m od granica susjednih građevnih čestica, te minimalno 5 m od javne prometnice i 4 m od pristupnog puta. Ukoliko se na jednoj građevnoj čestici smješta više građevina osnovne namjene minimalna udaljenost između građevina je (h1+h2) /2, ali ne manje od 6 m.

(11) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(12) Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(13) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne ili više građevina osnovne namjene graditi pomoćne građevine u funkciji osnovne namjene prema slijedećim uvjetima:

-Najveća površina pomoćne građevine je 50 m²,

-Najveća visina: 3,5 m,

-Najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaže,

-Najveći broj podzemnih etaža: 1 etaža,

Ako pomoćne građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestice moraju od nje biti udaljene najmanje 3,0 m.

(14) Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07).

(15) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(16) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

(17) Postojeće ugostiteljsko-turističke građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(18) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u ugostiteljsko-turističke građevine sukladno uvjetima za izgradnju određenim ovim Člankom.

(19) Gradnja - interpolacija, rekonstrukcija i zamjenska gradnja ugostiteljsko-turističkih građevina unutar obuhvata kulturno-povijesnih cjelina moguća je prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

Članak 36.a.

(1) PPUO Baška na dijelu k.č. 3309 k.o. Baška-nova površine 0,63 ha, u dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske - ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli - Zablaće-Baška (T1₂) propisuje uvjete provedbe zahvata u prostoru za gradnju Zabavnog centra Zablaće-Baška s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.

(2) U sklopu Zabavnog centra Zablaće-Baška, područje obuhvata kojeg je određeno na kartografskom prikazu broj 5. »ZABAVNI CENTAR ZABLAĆE - BAŠKA - Detaljniji uvjeti provedbe«, planira se gradnja pratećih sadržaja zone ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli - Zablaće- Baška (T1₂) koje čine cjeloviti prostorni sklop Zabavnog centra (zatvoreni, natkriveni i otvoreni dio) sa pratećim sadržajima u funkciji osnovne namjene.

(3) Na parceli Zabavnog centra Zablaće-Baškamoguće je graditi i uređivati:

-građevine i sadržaje u funkciji zabave koja se temelji na različitim atrakcijama i događanjima namijenjenim velikom broju ljudi (disco klub, noćni bar, otvoreni bazeni, vanjske terase i slično),

-pomoćne ugostiteljske, uslužne i sanitarnegrađevine i sadržajeza potrebe Zabavnog centra,

-parkovne i zaštitne zelene površine,

-površine za šport i rekreaciju,

-interne pješačke i prometne površine, površine za promet u mirovanju i slično,

-građevine i uređaje komunalne i ostale infrastrukture (elektroenergetska mreža, elektroničke komunikacije, vodoopskrba, odvodnja oborinskih i otpadnih voda i ostalo).

(4) U prostoru Zabavnog centra gradnja smještajnih kapaciteta i stambenih građevina nije dozvoljena.

(5) Na građevnoj čestici Zabavnog centra moguća je gradnja jedne građevine ili složene građevine koja čini cjeloviti prostorno - funkcionalni sklop te pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene. Prateći i pomoćni sadržaji mogu biti u građevnoj cjelini osnovne građevine ili odvojeno kao posebne pomoćne građevine.

(6) Izgrađenost građevne čestice:

-najveća izgrađenost građevne čestice Zabavnog centra, k_ig = 30%,

-najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice, k_is = 0,8,

(7) Smještaj građevina na građevnoj čestici:

-najmanja udaljenost građevina od regulacijskog pravca je 5,0 m,

-najmanja udaljenost građevina od granica susjednih građevnih čestica je najmanje polovina zabatne visine građevine (h/2) , ali ne manje od 4,0 m, računajući od fasade ili istaka na fasadi,

-gradnja građevina prislonjenih uz među susjednih građevnih čestica nije dozvoljena.

(8) Visinai oblikovanje građevina:

-najveći broj etaža: ukupno 3 etaže - jedna podzemna i dvije nadzemne etaže (Po/S+Pr+1) ,

-ispod dijela građevine ili ispod cijele građevine moguća je gradnja podruma i/ili suterena,

-najveća ukupna visina građevine od završne kote uređenog terena je 10,0 m; dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični dijelovi građevine unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine,

-krovišta mogu biti kosa, nagiba krovnih ploha najviše 25o, ravna ili bačvasta,

-na krovove i pročelja građevina omogućava se postava sunčanih kolektora i reklamnih panoa kojima se ističe funkcija građevine te uređaja za ventilaciju i klimatizaciju,

-arhitektonsko oblikovanje građevina mora biti u skladu s namjenom i može se zasnivati na principima suvremenog oblikovanja ili autohtonoj primorskoj arhitekturi.

(9) Uređenje građevne čestice:

-najmanje 20% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređen prirodni teren,

-uređenje građevne čestice ne smije kroz usmjeravanje oborinskih voda, nasipavanje terena ili iskope, potporne zidove, terase i slično negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno prometne površine,

-građevnu česticu je u svrhu zaštite namjene i načina korištenja moguće ograditi ogradom maksimalne visine 1,60 m.

(10) Za uređenje priključka i prilaza na javnu prometnu površinu potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju u skladu s posebnim propisom te ishoditi suglasnost Općine Baška.

(11) Na građevnoj čestici Zabavnog centra Zablaće- Baška potrebno je za sve planirane sadržaje osigurati potreban broj parkirališnih mjesta temeljem standarda iz članka 90. ove Odluke. Parkirališni prostor je moguće organizirati na način da ga tijekom dana koriste posjetitelji plaže, dok bi u večernjim satima zadovoljio potrebe Zabavnog centra.

(12) Potrebno je osigurati pristupačnost Zabavnom centru osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno odredbama posebnog propisa.

(13) Građevna čestica mora imati osiguran priključak na elektroenergetsku mrežu i mrežu elektroničkih komunikacija, priključak na vodoopskrbni sustav, te rješenje odvodnje oborinskih i otpadnih voda (vlastiti uređaj ili priključak na javnu mrežu) .Priključivanje na komunalnu infrastrukturnu mrežu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

(14) Parcela k.č.br. 3309 k.o. Baška-nova na kojoj je planirana gradnja Zabavnog centra nalazi se u poplavnom području vodotoka Suhe Ričine Bašćanske. Vodotok je na navedenoj dionici poddimenzioniran i planirana je rekonstrukcija korita za prihvat velikih voda 100-godišnjeg povratnog perioda. Svi zahvati u koridoru širine 10 m od ruba planirane regulacije vodotoka mogu se vršiti samo sukladno posebnom zakonu o vodama i uz suglasnost Hrvatskih voda.

(15) Na građevnoj čestici Zabavnog centra primjenjuju se mjere zaštite ekološke mreže propisane Odredbama za provedbu PPUO Baška i odredbama posebnih propisa.

(16) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru primjenjuju se sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke i odredbama posebnih propisa.

(17) Građevine se moraju projektirati i graditi sukladno važećim propisima glede zaštite od požara, zaštite na radu i drugim propisima, uz primjenu odgovarajućih materijala.

2.2.2.3.Poslovne građevine

Članak 37.

(1) Poslovne građevine određene ovim Planom su građevine koje su u cijelosti ili većim dijelomnamijenjene poslovnim djelatnostima (uslužnim, trgovačkim, komunalno-servisnim i sl.) a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija.

Unutar poslovnih građevina mogu se osim poslovnih djelatnosti planirati djelatnosti koje upotpunjuju funkcioniranje poslovnih djelatnosti, a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano uz zaštitu od buke i drugih štetnih emisija (javne i društvene, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i sl.) . Unutar poslovnih građevina dopušta se izgradnja jednog stana za potrebe smještaja vlasnika.

(2) Na jednoj građevnoj čestici moguća je izgradnja jedne ili više poslovnih građevina koje čine cjeloviti prostorni sklop te pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene.

(3) Neposrednom provedbom ovog Plana, unutar izgrađenih građevinskih područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija i izgradnja poslovnih građevina prema uvjetima iz ovog Članka.

(4) Poslovne građevine grade se na zasebnim građevnim česticama na način da svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu omogućuju obavljanje djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(5) Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjene je 600 m². Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 1.500 m².

(6) Najmanja tlocrtna površina građevine je 60 m² za sve veličine građevnih čestica. Najveća tlocrtna površina građevine nije određena ovim Planom.

(7) Najveća veličina i površina građevine je:

-Koeficijenti: k_ig=0,3 i k_is=0,9.

-Najveća visina građevine: 9,0 m

-Najveća ukupna visina građevine: 11,0 m

-Najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže (P_r+1+P_potk).

-Najveći broj podzemnih etaža: 1 etaža (P_o/S)

(8) Smještaj poslovne građevine na građevnoj čestici određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice i to najmanje pola visine građevine (h/2) od susjednih građevina osnovne namjene, ali ne manje od 4 m od granica susjednih građevnih čestica, te minimalno 5 m od javne prometnice i 4 m od pristupnog puta. Ukoliko se na jednoj građevnoj čestici smješta više građevina osnovne namjene minimalna udaljenost između građevina je (h1+h2) /2, ali ne manje od 6 m.

(9) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(10) Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(11) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne ili više građevina osnovne namjene graditi pomoćne građevine u funkciji osnovne namjene prema slijedećim uvjetima:

-Najveća površina pomoćne građevine je 50 m²,

-Najveća visina: 3,5 m,

-Najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaže,

-Najveći broj podzemnih etaža: 1 etaža,

(13) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(14) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

(15) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene koje omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez nepovoljnih utjecaja na okoliš. Unutar građevinskih područja naselja u pravilu se ne smiju smještati mehaničarske, bravarske, limarske, kamenoklesarske i sl. radionice.

(16) Postojeće poslovne građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(17) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u poslovne građevine sukladno uvjetima za izgradnju određenim ovim Člankom.

(18) Gradnja - interpolacija, rekonstrukcija i zamjenska gradnja poslovnih građevina unutar obuhvata kulturno- povijesnih cjelina moguća je prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

2.2.2.4. Društvene građevine

Članak 38.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja društvenih građevina unutar izgrađenih građevinskih područja svih naselja slijedećih sadržaja:

-upravne djelatnosti i vatrogasni domovi

-osnovno školska ustanova

-predškolske ustanove

-sport i rekreacija

-zdravstvene i socijalne djelatnosti

-kulturne djelatnosti

-vjerske građevine.

(2) Na jednoj građevnoj čestici moguća je izgradnja jedne ili više društvenih građevina koje čine cjeloviti prostorni sklop te pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene.

(3) Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice za izgradnju društvenih građevina je:

-500 m² - kod formiranja novih parcela za izgradnju samostojećih građevina

-400 m² - na postojećim, katastarski definiranim građevnim česticama pri interpolaciji građevina u izgrađeno građevinsko područje.

Najveća dopuštena veličina građevne čestice nije propisana ove Odluke.

(4) Najmanja i najveća tlocrtna površina građevine nije propisana ove Odluke.

(5) Uvjeti za gradnju građevina upravnih djelatnosti i vatrogasnih domova su:

Najveća veličina i površina građevine je:

-Koeficijenti: k_ig=0,6 i k_is=0,9.

-Najveća visina građevine: 8,5 m

-Najveći broj etaža: 4 etaže - 1 podzemna i 3 nadzemne (P_o/S+P_r+1+P_potk)

(6) Uvjeti za rekonstrukciju postojeće područne škole uz mogućnost dogradnje sportske dvorane su:

Najveća veličina i površina građevine je:

-Koeficijenti: k_ig=0,6 i k_is=1,5.

-Najveći broj etaža: 5 etaže - 1 podzemna i 4 nadzemne (P_o/S+P_r+2+P_potk)

-Rekonstrukcija bez povećanja najveće postojeće visine, najveća visina sportske dvorane je 15,0 m.

Uvjeti o veličini i uređenju građevne čestice i obveznim prostorima građevina školskog odgoja određeni su Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« broj 63/08) .

(7) Uvjeti za gradnju predškolskih ustanova su:

Najveća veličina i površina građevine je:

-Koeficijenti: k_ig=0,6 i k_is=0,9.

-Najveća visina građevine: 8,5 m

-Najveći broj etaža: 4 etaže - 1 podzemna i 3 nadzemne (P_o/S+P_r+1+P_potk)

Uvjeti o veličini i uređenju građevne čestice i obveznim prostorima građevina predškolskog odgoja određeni su Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (»Narodne novine« broj 63/08) .

(8) Uvjeti za gradnju građevina sportsko-rekreacijske namjene su:

Najveća veličina i površina građevine je:

-Koeficijenti: k_ig=0,6 i k_is=0,9.

-Najveća visina građevine: 8,5 m

-Najveći broj etaža: 4 etaže - 1 podzemna i 3 nadzemne (P_o/S+P_r+1+P_potk)

Sportsko-rekreacijske građevine grade se unutar građevinskog područja naselja temeljem standarda i veličine naselja, u svrhu poboljšanja kvalitete života naselja.

Planom se omogućuje gradnja otvorenih sportsko- rekreacijskih sadržaja te zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina prema standardima za pojedini sportski objekt.

(9) Uvjeti za gradnju građevina zdravstvene i socijalne djelatnosti su:

Najveća veličina i površina građevine je:

-Koeficijenti: k_ig=0,6 i k_is=0,9.

-Najveća visina građevine: 8,5 m

-Najveći broj etaža: 4 etaže - 1 podzemna i 3 nadzemne (P_o/S+P_r+1+P_potk)

Građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskog područja naselja temeljem standarda i veličine naselja, u svrhu poboljšanja kvalitete života naselja.

Planom se omogućuje gradnja specijalističkih ambulanti i poliklinika primarne zdravstvene zaštite u, a najmanja površina zdravstvene stanice iznosi 0,02 do 0,03 m²/stanovniku.

(10) Uvjeti za gradnju građevina kulturnih djelatnosti su:

Najveća veličina i površina građevine je:

-Koeficijenti: k_ig=0,6 i k_is=0,9.

-Najveća visina građevine: 8,5 m

-Najveći broj etaža: 4 etaže - 1 podzemna i 3 nadzemne P_o/S+P_r+1+P_potk)

Građevine kulturnih djelatnosti grade se unutar građevinskog područja naselja temeljem standarda i veličine naselja, u svrhu poboljšanja kvalitete života naselja.

(11) Uvjeti za gradnju vjerskih građevina su:

Najveća veličina i površina građevine je:

-Koeficijenti: k_ig=0,6 i k_is=0,9.

-Najveća visina građevine: 8,5 m, pri čemu visina pojedinih dijelova građevine može biti i viša.

-Najveći broj etaža: 4 etaže - 1 podzemna i 3 nadzemne (P_o/S+P_r+1+P_potk)

(12) Smještaj društvenih građevina na građevnoj čestici određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice i to najmanje pola visine građevine (h/2) od susjednih građevina osnovne namjene, ali ne manje od 4 m od granica susjednih građevnih čestica, te minimalno 5 m od javne prometnice i 4 m od pristupnog puta. Ukoliko se na jednoj građevnoj čestici smješta više građevina osnovne namjene minimalna udaljenost između građevina je (h1+h2) /2, ali ne manje od 6 m.

(13) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(14) Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(15) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne ili više građevina osnovne namjene graditi pomoćne građevine u funkciji osnovne namjene prema slijedećim uvjetima:

-Najveća površina pomoćne građevine je 50 m²,

-Najveća visina: 3,5 m,

-Najveći broj nadzemnih etaža: 1 etaže,

-Najveći broj podzemnih etaža: 1 etaža,

(16) Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/ 07) .

(17) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(18) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

(19) Planom se omogućuje se izgradnja građevina mješovite namjene (društvene, poslovne i stambene) pri čemu se za izgradnju takvih građevina primjenjuju stroži uvjeti za izgradnju od dviju ili više kombiniranih namjena.

(20) Postojeće društvene građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(21) Postojeće građevine drugih namjena mogu se rekonstruirati u društvene građevine sukladno uvjetima za izgradnju određenim ovim Člankom.

(22) Gradnja - interpolacija, rekonstrukcija i zamjenska gradnja društvenih građevina unutar obuhvata kulturno- povijesnih cjelina moguća je prema smjernicama konzervatorskih podloga odnosno posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela sukladno odredbama točke 6. ove Odluke.

2.2.2.5. Infrastrukturne građevine

Članak 39.

(1) Infrastrukturne građevine su vodovi i građevine u funkciji prometa, vodoopskrbe i odvodnje, uređenja vodotoka i zaštite od poplave, energetike i sustava veza, smješteni u infrastrukturne koridore, komunalne građevine i građevine servisnih usluga u prometnim koridorima, a grade se i rekonstruiraju neposrednom provedbom sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

2.2.2.6. Ostale građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi...)

Članak 40.

(1) Kiosci su tipski elementi, koji nisu čvrsto vezani za tlo, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge, i ostalo.

(2) Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje.

(3) Za kioske i nadstrešnice općina Baška može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja.

(4) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na javne površine, dok se reklamni panoi pored navedenog postavljaju na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove i slično.

(5) Općinsko vijeće odlukom o korištenju javnih površina određuje veličinu i oblikovanje ostalih građevina, smještaj ostalih građevina, način priključenja ostalih građevina na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđenog javnog prostora.

(6) Kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi postavljaju se neposrednom provedbom ovog Plana, a temeljem Odluke Općinskog vijeća (iz prethodnog Stavka ovog Plana) i uz suglasnost nadležnih javnih službi i konzervatora.

2.2.3. Posredna provedba

2.2.3.1. Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja građevinskih područja naselja

Članak 41.

(1) Ovim Planom određena je obveza izrade urbanističkih planova uređenja za građevinska područja naselja u točki 9.1. ove Odluke čije su granice obuhvata prikazane na kartografskim prikazima br. 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 i 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5.000.

(2) Zahvati unutar područja obuhvata urbanističkih planova uređenja građevinskih područja naselja koji se mogu poduzimati neposrednom provedbom u izgrađenom dijelu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja određeni su u točki 2.2.2. ove Odluke.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 1 - Baška (N1-1)

Članak 42.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 1 - Baška (N1- 1) određena je za centralni dio naselja Baška: izgrađeno i neizgrađeno građevinsko područje naselja Baška - N1-1, uređene plaže - R3₂ i R3₃, luku za javni promet lokalnog značaja - Baška i površine izvan građevinskog područja naselja.

(2) Osnovni cilj izrade UPU 1 je razvoj centralnog naselja kroz smještaj svih funkcija nužnih za ostvarenje uloge općinskog središta vezano na urbani i gospodarski razvoj, uključivo i druge komplementarne sadržaje koji bi zadovoljili njegove potrebe, ali i ostalih naselja koja gravitiraju Baškoj kao glavnom središnjem naselju Općine Baška.

(3) Osnovne smjernice za budući razvoj naselja obuhvaćaju daljnje povećanje broja i raznolikosti sadržaja javne namjene i usluga vezano uz značaj općinskog središta, s naglaskom na daljnji razvoj tercijarnog sektora gospodarstva - ugostiteljsko-turističke djelatnosti pri čemu treba uvažiti prirodne i povijesne vrijednosti ovog i okolnog područja.

(4) UPU 1 mogu se planirati stambene građevine, ugostiteljsko-turističke, poslovne i društvene građevine, ostale građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi...) , infrastrukturne građevine, uređenje luke i plaža određenih ovim Planom pri čemu treba:

-planiranom dispozicijom i tipologijom izgradnje sačuvati oblikovne vrijednosti naselja te u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati okoliš;

-planski odrediti zone koje je potrebno upotpuniti centralnim sadržajima te zone za gradnju stambenih građevina te drugih sadržaja, sukladno potrebama i mogućnostima;

-planirati izgradnju i upotpunjavanje prometne i infrastrukturne mreže u cilju urbanog formiranja naselja;

-planirati vrstu, mogući način korištenja te stupanj uređenja javnih zelenih površina u cilju podizanja kvalitete i standarda svih stanovnika;

-zaštititi prirodne osobitosti i vrijednosti krajolika te kulturno-povijesne cjeline.

(5) Prilikom izrade UPU1 obvezno je unutar obuhvata kulturno-povijesne cjeline Baška preuzeti mjere očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti Konzervatorske podloge za kulturno-povijesnu cjelinu Baška, a sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03, 157/03 - Ispravak, 87/09, 88/10) . UPU 1 mogu se u pogledu gradnje građevina svih planskih namjena interpolacija i rekonstrukcija u kulturno-povijesnoj cjelini propisati i drugačije minimalne veličine građevnih čestica, visina građevine, kao i urbanističko - tehnički uvjeti gradnje i smještaja građevine na građevnoj čestici od onih propisanih Točkom 6. ove Odluke, a isključivo uz prethodnu suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

(6) Za planiranje građevina unutar neizgrađenih građevinskih područja naselja N1-1 izvan kulturno-povijesne cjeline potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se uz odgovarajuće obrazloženje UPU 1 odrede i stroži uvjeti.

(7) Za izgradnju i rekonstrukciju građevina unutar izgrađenih građevinskih područja naselja N1-1 izvan kulturno-povijesne cjeline potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se UPU 1 odrede i drugačiji uvjeti i to uz poštivanje slijedećih graničnih parametara za gradnju i to za pojedine vrste građevina kako slijedi:

(8) Obiteljske kuće - samostojeće:

-najmanja dozvoljena veličina građevne čestice 500 m²

-najmanja dozvoljena širina građevne čestice mjereno na regulacijskom pravcu je 16,0 m,

-najveći dopušteni koeficijenti - k_ig=0,25 i k_is=0,75

-najveći broj etaža: 1 podzemna i 2 nadzemne (P_o ili S + P_r + 1K ili _Ppotk)

-najveća visina građevine: do završnog ruba vijenca (visina do »linde«) - 6,1 m; ukupna visina građevine (visina sljemena) - 7,6 m

(9) Unutar građevinskog područja naselja Baška N1-1 ne može se planirati gradnja novih dvojnih i skupnih obiteljskih kuća, te višeobiteljskih i višestambenih građevina.

(10) UPU-1 treba omogućiti rekonstrukciju postojećih građevina i na parcelama koje su manje od propisanih ili ako je izgrađenost građevne čestice veća od dozvoljene, pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig i koeficijent iskoristivosti, k_is) ne povećavaju iznad propisanih vrijednosti. Postojeće vrijednosti koje su veće od dozvoljenih se prilikom gradnje zamjenskih građevina na toj čestici mogu zadržati ali se ne smiju povećati.

(11) Za izgrađeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene - uređene plaže - Punta Kricin (R3₂) i Baška - centar (R3₃) , potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu, a UPU 1 se ne može predvidjeti gradnja čvrstih građevina na površinama uređenih plaža već se prateći sadržaji plaže smještaju unutar građevinskih područja naselja.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 2 - Baška - Zarok (N1-2)

Članak 43.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 2 - Baška - Zarok (N1-2) određena je za izdvojeni dio izgrađenog građevinskog područja naselja Baška - Zarok (N1-2) .

(2) Osnovni cilj izrade UPU 2 je sačuvati oblikovne vrijednosti naselja te planski odrediti mogućnosti interpolacija novih i rekonstrukciju postojećih građevina, sukladno potrebama i mogućnostima;

(3) UPU 2 potrebno je planirati novu prometnu vezu sa centralnim dijelom naselja Baška te upotpunjavati postojeću prometnu i infrastrukturnu mrežu u cilju urbaniziranja naselja.

(4) Prilikom izrade UPU 2 potrebno je valorizirati i zadržati postojeće zelene neizgrađene površineu pojasu do 100 m od obalne crte, u cilju podizanja kvalitete i standarda svih stanovnika uz zaštitu prirodnih osobitosti i vrijednosti krajolika.

(5) Za izgradnju i rekonstrukciju građevina unutar izgrađenih građevinskih područja naselja N1-2potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se UPU 2 odrede i drugačiji uvjeti i to uz poštivanje slijedećih graničnih parametara za gradnju i to za pojedine vrste građevina kako slijedi:

(6) Obiteljske kuće - samostojeće:

-najmanja dozvoljena veličina građevne čestice 500 m²

-najmanja dozvoljena širina građevne čestice mjereno na regulacijskom pravcu je 16,0 m,

-najveći dopušteni koeficijenti - k_ig=0,25 i k_is=0,75

-najveći broj etaža: 1 podzemna i 2 nadzemne (P_o ili S + P_r + 1K ili P_potk)

-najveća visina građevine: do završnog ruba vijenca (visina do »linde«) - 6,1 m; ukupna visina građevine (visina sljemena) - 7,6 m

(7) Unutar izdvojenog dijela građevinskog područja naselja Baška - Zarok N1-2 ne može se planirati gradnja novih dvojnih i skupnih obiteljskih kuća, te višeobiteljskih i višestambenih građevina.

(8) UPU2 treba omogućiti rekonstrukciju postojećih građevina i na parcelama koje su manje od propisanih ili ako je izgrađenost građevne čestice veća od dozvoljene, pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig i koeficijent iskoristivosti, k_is) ne povećavaju iznad propisanih vrijednosti. Postojeće vrijednosti koje su veće od dozvoljenih se prilikom gradnje zamjenskih građevina na toj čestici mogu zadržati ali se ne smiju povećati.

(9) UPU-om 2 se u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može planirati gradnja novih građevina osim građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali te uređenje javnih površina i parkirališta. Rekonstrukciju postojećih građevina u pojasu 100 m od obalne crte moguće je planirati sukladno odredbama ove Odluke.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 3 - Jurandvor - sjever (N2)

Članak 44.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 3 - Jurandvor - sjever (N2) određena je za neizgrađeno i neuređeno građevinsko područje na sjevernom dijelu naselja Jurandvor pri čemu je osnovni cilj izrade regulacijom neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja naselja putem planiranja prometne i komunalne i druge infrastrukture te detaljnijim određivanjem namjena površina dovršenje sjevernog dijela naselja Jurandvor.

(2) Unutar obuhvata UPU-3 potrebno je planirati prvenstveno izgradnju stambenih građevina sa pratećom prometnom i infrastrukturnom mrežom, a detaljnom razradom i analizom neizgrađenih područja mogući je smještaj i ugostiteljsko-turističkih, poslovnih i društvenih građevina te uređenje javnih površina sukladno stvarnim potrebama stambenog susjedstva.

(3) Za planiranje građevina unutar obuhvata UPU 3 potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se uz odgovarajuće obrazloženje UPU 3 odrede i stroži uvjeti.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 4 - Jurandvor - jug (N2)

Članak 45.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 4 - Jurandvor - jug (N2) određena je za neizgrađeno i neuređeno građevinsko područje na južnom dijelu naselja Jurandvor pri čemu je osnovni cilj izrade regulacijom neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja naselja putem planiranja prometne i komunalne i druge infrastrukture te detaljnijim određivanjem namjena površina dovršenje južnog dijela naselja Jurandvor.

(2) Unutar obuhvata UPU-4 potrebno je planirati prvenstveno izgradnju stambenih građevina sa pratećom prometnom i infrastrukturnom mrežom, a detaljnom razradom i analizom neizgrađenih područja mogući je smještaj i ugostiteljsko-turističkih, poslovnih i društvenih građevina te uređenje javnih površina sukladno stvarnim potrebama stambenog susjedstva.

(3) Za planiranje građevina unutar obuhvata UPU 4 potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se uz odgovarajuće obrazloženje UPU 4 odrede i stroži uvjeti.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 5 - Jurandvor - zapad (N2)

Članak 46.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 5 - Jurandvor - zapad (N2) određena je za neizgrađeno i neuređeno građevinsko područje na južnom dijelu naselja Jurandvor pri čemu je osnovni cilj izrade regulacijom neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja naselja putem planiranja prometne i komunalne i druge infrastrukture te detaljnijim određivanjem namjena površina dovršenje zapadnog dijela naselja Jurandvor.

(2) Unutar obuhvata UPU-5 potrebno je planirati prvenstveno izgradnju stambenih građevina sa pratećom prometnom i infrastrukturnom mrežom, a detaljnom razradom i analizom neizgrađenih područja mogući je smještaj i ugostiteljsko-turističkih, poslovnih i društvenih građevina te uređenje javnih površina sukladno stvarnim potrebama stambenog susjedstva.

(3) UPU 5 potrebno je prometnu mrežu koncipirati na način da se planiraju sabirne ulice zapriključenje građevnih čestica, odnosno građevina na prometnu površinu. Priključke sabirnih ulica na postojeću državnu cestu potrebno je planirati u skladu s posebnim propisima i sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(4) Za planiranje građevina unutar obuhvata UPU 5 potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se uz odgovarajuće obrazloženje UPU 5 odrede i stroži uvjeti.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 6 - Batomalj - sjever (N3-1)

Članak 47.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 6 - Batomalj - sjever (N3-1) određena je za neizgrađeno i neuređeno građevinsko područje i jednim djelom za izgrađeno građevinsko područje na sjevernom dijelu naselja Batomalj pri čemu je osnovni cilj izrade regulacijom neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja naselja putem planiranja prometne i komunalne i druge infrastrukture te detaljnijim određivanjem namjena površina dovršenje sjevernog dijela naselja Batomalj.

(2) Unutar obuhvata UPU-6 potrebno je planirati prvenstveno izgradnju stambenih građevina sa pratećom prometnom i infrastrukturnom mrežom, a detaljnom razradom i analizom neizgrađenih područja mogući je smještaj i ugostiteljsko-turističkih, poslovnih i društvenih građevina te uređenje javnih površina sukladno stvarnim potrebama stambenog susjedstva.

(3) Za planiranje građevina unutar obuhvata UPU 6 potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se uz odgovarajuće obrazloženje UPU 6 odrede i stroži uvjeti.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 7 - Batomalj - jug (N3-2)

Članak 48.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 7 - Batomalj - jug (N3-2) određena je za neizgrađeno i neuređeno građevinsko područje na južnom dijelu naselja Batomalj pri čemu je osnovni cilj izrade regulacijom neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja naselja putem planiranja prometne i komunalne i druge infrastrukture te detaljnijim određivanjem namjena površina dovršenje južnog dijela naselja Batomalj.

(2) Unutar obuhvata UPU-7 potrebno je planirati prvenstveno izgradnju stambenih građevina sa pratećom prometnom i infrastrukturnom mrežom, a detaljnom razradom i analizom neizgrađenih područja mogući je smještaj i ugostiteljsko-turističkih, poslovnih i društvenih građevina te uređenje javnih površina sukladno stvarnim potrebama stambenog susjedstva.

(3) Za planiranje građevina unutar obuhvata UPU 7 potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se uz odgovarajuće obrazloženje UPU 7 odrede i stroži uvjeti.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 8 - Draga Bašćanska - sjever (N4-1)

Članak 49.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 8 - Draga Bašćanska - sjever (N4-1) određena je za neizgrađeno i neuređeno građevinsko područje i jednim djelom za izgrađeno građevinsko područje na središnjem dijelu naselja Draga Bašćanska pri čemu je osnovni cilj izrade regulacijom neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja naselja putem planiranja prometne i komunalne i druge infrastrukture te detaljnijim određivanjem namjena površina dovršenje središnjeg dijela naselja Draga Bašćanska.

(2) Unutar obuhvata UPU-8 potrebno je planirati prvenstveno izgradnju stambenih građevina sa pratećom prometnom i infrastrukturnom mrežom, a detaljnom razradom i analizom neizgrađenih područja mogući je smještaj i ugostiteljsko-turističkih, poslovnih i društvenih građevina te uređenje javnih površina sukladno stvarnim potrebama stambenog susjedstva.

(3) UPU 8 potrebno je prometnu mrežu koncipirati na način da se planiraju sabirne ulice zapriključenje građevnih čestica, odnosno građevina na prometnu površinu. Priključke sabirnih ulica na postojeću državnu cestu potrebno je planirati u skladu s posebnim propisima i sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(4) Za planiranje građevina unutar obuhvata UPU 8 potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se uz odgovarajuće obrazloženje UPU 8 odrede i stroži uvjeti.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 9 - Draga Bašćanska - jug (N4-1)

Članak 50.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 9 - Draga Bašćanska - jug (N4-1) određena je za neizgrađeno i neuređeno građevinsko područje na južnom dijelu naselja Draga Bašćanska pri čemu je osnovni cilj izrade regulacijom neizgrađenog i neuređenog dijela građevinskog područja naselja putem planiranja prometne i komunalne i druge infrastrukture te detaljnijim određivanjem namjena površina dovršenje južnog dijela naselja Draga Bašćanska.

(2) Unutar obuhvata UPU-9 potrebno je planirati prvenstveno izgradnju stambenih građevina sa pratećom prometnom i infrastrukturnom mrežom, a detaljnom razradom i analizom neizgrađenih područja mogući je smještaj i ugostiteljsko-turističkih, poslovnih i društvenih građevina te uređenje javnih površina sukladno stvarnim potrebama stambenog susjedstva.

(3) UPU 9 potrebno je prometnu mrežu koncipirati na način da se planiraju sabirne ulice zapriključenje građevnih čestica, odnosno građevina na prometnu površinu. Priključke sabirnih ulica na postojeću državnu cestu potrebno je planirati u skladu s posebnim propisima i sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(4) Za planiranje građevina unutar obuhvata UPU 9 potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu unutar građevinskog područja naselja ovog Plana pri čemu se omogućuje da se uz odgovarajuće obrazloženje UPU 9 odrede i stroži uvjeti.

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

Članak 51.

(1) Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

-izdvojena građevinska područja izvan naselja,

-građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja

Članak 52.

(1) Ovim Planom određena su izdvojena građevinska područja izvan naselja slijedećih namjena:

a. Gospodarska namjena.

-poslovna namjena

-ugostiteljsko-turistička namjena

b. Sportsko-rekreacijska namjena.

c. Groblja.

prikazana na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

(2) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ne može se planirati stanovanje.

(3) Izgradnja i rekonstrukcija građevina u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja koja su utvrđena kao kulturno dobro moguća je isključivo uz posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.

2.3.2. Posredna provedba

2.3.2.1.Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja izdvojenih građevinskih područja izvan naselja

Članak 53.

(1) Ovim Planom određena je obveza izrade urbanističkih planova uređenja za izdvojena građevinska područja izvan naselja u točki 9.1. ove Odluke čije su granice obuhvata prikazane na kartografskim prikazima br. 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 i 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5.000.

(2) Zahvati unutar područja obuhvata urbanističkih planova uređenja izdvojenih građevinskih područja izvan naselja koji se mogu poduzimati neposrednom provedbom u izgrađenom dijelu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja određeni su u točki 2.3.3. ove Odluke.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 10 - zone poslovne namjene (K) - Baška

Članak 54.

(1) Ovim Planom određena je obveza izrade Urbanističkog plana uređenja 10 za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske - poslovne namjene - Baška (K) .

(2) Urbanističkim planom uređenja 10 potrebno je odrediti razmještaj djelatnosti u prostoru, osnovnu prometnu mrežu te osigurati prostorne preduvjete za komunalno opremanje zone, kao i utvrditi mjere za zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti te mjere sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš.

(3) Moguće je predvidjeti etapnu realizaciju zone.

(4) Zona (K) je predviđena da prihvati sve poslovne sadržaje (građevinarstvo, servisi, benzinska pumpa, javno parkiralište i dr.) potrebne za funkcioniranje glavnih gospodarskih djelatnosti općine uključivo poslovnu građevinu komunalnog društva uz slijedeće smjernice:

-Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine

-Najveći dopušteni koeficijenti: k_ig=0,5 i k_is=1,0,

-Maksimalna visina građevine: 11,0 m,

-Maksimalni broj nadzemnih etaža: 3 etaže.

-Maksimalni broj podzemnih etaža: 1 etaža (Po/S)

-Minimalna površina svake građevne čestice uređena kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 40%.

-Namjena građevine nije uvjetovana. Dozvoljena je izgradnja slijedećih tipova građevina:

-gospodarska građevine - samostojeće;

-pomoćne građevine - samostojeće, dvojne.

-Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

Oblikovanje građevina određuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

-Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/ 05, 61/07) .

-Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potrebase temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

-Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 11 - zona ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli (T1₁, T1₂) , kamp (T3₁), zona rekreacije (R) i uređene plaže (R3₄)

Članak 55.

(1) Izrada Urbanističkog plana uređenja 11 određena je za:

-ugostiteljsko-turističku zonu Baška koja se sastoji od izgrađenog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske - ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli - Baška (T1₁),

-ugostiteljsko-turističku zonu Zablaće-Baška koja se sastoji od neizgrađenog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske - ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli -Zablaće-Baška (T1₂) i od izgrađenog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske - ugostiteljsko-turističke namjene - kamp - Zablaće-Baška (T3₁) ,

-sportsko-rekreacijskog kompleksa Baška koji se sastoji od izgrađenog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar - Baška (R) i

-neizgrađenog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene - uređene plaže - Baška (R3₄) .

UPU-om 11 potrebno je odrediti razmještaj djelatnosti u prostoru, osnovnu prometnu mrežu te osigurati prostorne preduvjete za komunalno opremanje zone, kao i utvrditi mjere za zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti te mjere sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš.

(2) Osnovni ciljevi izrade UPU 11 su:

-sanacija izgrađenog dijela hotelskih sadržaja s primarnim ciljem povećanja kvalitete turističke ponude,

-u neizgrađenom dijelu proširenje turističkih kapaciteta više hotelske kategorije,

-osim smještajnih kapaciteta unutar obuhvata planirati i uređenje sportsko-rekreacijskih, uslužni i zabavnih sadržaja te ostalih pratećih sadržaja,

-definiranje sportsko-rekreacijskih sadržaja u obalnom području,

-reorganizacija kampa s obzirom na njegovo smanjenje,

-proširenjem koridora postojećih cesta i uređenjem nastavka pješačke šetnice integrirati sastavne dijelove zone međusobno i prema centralnom dijelu naselja.

(3) Moguće je predvidjeti etapnu realizaciju zone.

(4) U turističkim zonama odvodnja otpadnih voda mora se riješiti razdjelnim zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(5) U nastavku su dane smjernice za svaku od izdvojenih građevinskih područja naselja prema namjeni zasebno.

(6) Iznimno od stavka 1. alineje 2. ovog članka, na dijelu k.č. 3309 k.o. Baška-nova površine 0,63 ha dozvoljena je gradnja neposrednom provedbom Zabavnog centra Zablaće-Baška kao pratećeg sadržaja u sklopu zone gospodarske - ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli - Zablaće-Baška (T1₂). Uvjeti neposredne provedbe zahvata u prostoru Zabavnog centra Zablaće-Baška utvrđeni su na kartografskom prikazu broj 5. »ZABAVNI CENTAR ZABLAĆE - BAŠKA - Detaljniji uvjeti provedbe« i člankom 36.a. ove Odluke.

Članak 56.

(1) Smjernice za izdvojeno izgrađeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli - Baška (T1₁) su:

-površina 4,29 ha, kapacitet 436 kreveta pri čemu gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha.

-s obzirom na veliki stupanj dovršenosti osnovne parametre za gradnju definirati kroz UPU 11 na način da se preispita mogućnost povećanja postojećih koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti u svrhu postizanja više hotelske kategorije bez povećanja postojeće najveće visine građevine.

-oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine

-Minimalna površina svake građevne čestice uređena kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 40%

-U turističkimzonama za hotele (T1) u udio bruto izgrađenih površina ulaze i druge namjene u funkciji turističke ponude. U izgrađene površine uračunavaju se površine terasa, bazena i sl.

-Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice prostornim planom niže razine.

-Smještajna građevina planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte.

-Najmanje 70% smještajnih kapaciteta potrebno je riješiti u hotelima a najviše 30% u vilama.

-Oblikovanje građevinaodređuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

-Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

-Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

Članak 57.

(1) Smjernice za izdvojeno izgrađeno i neizgrađeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli - Zablaće - Baška (T1₂) su:

-najveći kapacitet 2000 kreveta, pri čemu gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha.

-oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine

-Koeficijenti: k_ig=0,2 i k_is=0,6.

-Minimalna površina svake građevne čestice uređena kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 50%.

-Najveći broj nadzemnih etaža: 4

-Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice prostornim planom niže razine.

-Smještajna građevina planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte.

-Oblikovanje građevinaodređuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

-Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

-Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

-U turističkoj zoni »Zablaće-Baška« (T1₂) 70% smještajnog kapaciteta treba ostvariti u hotelima, a30% smještajnog kapaciteta treba ostvariti u vilama.

-U turističkimzonama za hotele (T1) u udio bruto izgrađenih površina ulaze i druge namjene u funkciji turističke ponude. U izgrađene površine uračunavaju se površine terasa, bazena i sl.

Članak 58.

(1) Smjernice za izgrađeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene - kamp - Zablaće - Baška (T3₁) su:

-Ukupna površina 6,70 ha, kapaciteta 800 kreveta, pri čemu gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha.

-Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine.

-Koeficijenti: k_ig=0,1 i k_is=0,2.

-Najveći broj nadzemnih etaža: 2.

-Minimalna površina svake građevne čestice uređena kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 45%.

-U kampovima smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte. Smještajne jedinice ne mogu se povezati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

-Oblikovanje građevinaodređuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

-Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice prostornim planom niže razine.

-Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

-Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

Članak 59.

(1) Smjernice za izgrađeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene

-R - Baška (sportski centar) , površine 9,24 ha su:

-Osnovna namjena građevina je sportsko-rekreativna - zatvoreni i otvoreni sportsko-rekreacijski sadržaji. Dopunski sadržaji na područjima R mogu biti ugostiteljski i pomoćni - servisni uključivo i prateće sadržaje za potrebe plaže. Nisu dozvoljene namjene stanovanja i smještajnih turističkih sadržaja.

-Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja.

-Najveći broj nadzemnih etaža: 2.

-Na građevnoj čestici je moguće graditi više građevina na udaljenosti od najmanje 25 metara od obalne crte.

-Oblikovanje građevine treba biti u suglasju sa tehnološkim zahtjevima.

-Uređenje građevne čestice treba biti u suglasju sa uvjetima za gradnju sportskih i rekreacijskih natjecateljskih, vježbališnih i rekreacijskih površina.

-Najmanje 60% površine zone mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

-Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

-Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

-u pojasu od 25 metara od obalne crte primjenjuju se smjernice za sportsko-rekreacijsku namjenu - uređenu plažu - Zarok (R3₄).

Članak 60.

(1) Za izgrađeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene - uređena plaža - Zarok (R3₄) potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu, a UPU 11 se ne može predvidjeti gradnja čvrstih građevina već je prateće sadržaje plaže moguće smjestiti u sklopu sportskog centra.

Smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja 12 - zona ugostiteljsko-turističke namjene - kamp (T3₂) i uređene plaže (R3₁)

Članak 61.

(1) Ovim Planom određena je obveza izrade Urbanističkog plana uređenja 12 za izdvojena građevinska područja izvan naselja:

-gospodarske - ugostiteljsko-turističke namjene - kamp - Bunculuka (T3₂)

-sportsko-rekreacijske namjene - uređene plaže - Bunculuka (R3₁) .

(2) Osnovni ciljevi izrade UPU 12 su rješenje problematike javnog pristupa i korištenja plaže, definiranje prostorne organizacije kampa Bunculuka prije svega postavom cjelovite interne prometne mreže,određivanje mjera za zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti te mjera sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš.

(3) Moguće je predvidjeti etapnu realizaciju zone.

(4) U turističkoj zoni odvodnja otpadnih voda mora se riješiti razdjelnim zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(5) Smjernice za izgrađeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene Bunculuka (T3₂) - zona kampa, površine 10,94 ha, kapacitet 1200 kreveta, pri čemu gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha su:

-Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu ovog Plana.

-Koeficijenti: k_ig=0,1 i k_is=0,2,

-Minimalna površina svake građevne čestice uređena kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo - 45%

-Najveći broj nadzemnih etaža: 2 etaže.

-Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

-Oblikovanje građevinaodređuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

-Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

-Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

(6) Za izgrađeno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene - uređena plaža - Bunculuka (R3₁) potrebno je primjenjivati odredbe za neposrednu provedbu, a UPU 12 se ne može predvidjeti gradnja čvrstih građevina već je prateće sadržaje plaže moguće smjestiti u sklopu kampa.

2.3.2.2. Smjernice za izradu detaljnih planova uređenja izdvojenih građevinskih područja izvan naselja

Članak 62.

(1) Ovim Planom određena je obveza izrade detaljnih planova uređenja za izdvojena građevinska područja izvan naselja u točki 9.1. ove Odluke čije su granice obuhvata prikazane na kartografskim prikazima br. 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 i 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5.000.

(2) Zahvati unutar područja obuhvata detaljnih planova uređenja izdvojenih građevinskih područja izvan naselja koji se mogu poduzimati neposrednom provedbom u izgrađenom dijelu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja određeni su u točki 2.3.3. ove Odluke.

Smjernice za izradu Detaljnog plana uređenja 1 - groblja i proširenja groblja (G1) u naselju Baška

Članak 63.

(1) Ovim Planom određena je obveza izrade Detaljnog plana uređenja 1 groblja iproširenja groblja Sveti Ivan (G1) .

(2) Napovršinama groblja mogu se detaljnim planom uređenja planirati prateće građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i slično, te komunalna infrastruktura uz slijedeće smjernice:

(3) Moguće je predvidjeti etapnu realizaciju groblja.

(4) Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu ovog Plana.

(5) Veličina i površina:

-Koeficijenti: k_ig=0,8 i k_is=0,8,

-Maksimalna visina građevine: 5,5 m, iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća od planom propisane,

-Maksimalni broj etaža: 1 etaža.

(6) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

(7) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji. Uređenje groblja uskladiti s Zakonom o grobljima (»Narodne novine« broj 19/98), Pravilnikom o grobljima (»Narodne novine« broj 99/02) i ostalim propisima.

(8) Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07).

(9) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice ove Odluke i uvjetima prostornog plana niže razine.

(10) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

Smjernice za izradu Detaljnog plana uređenja 2 - groblja i proširenja groblja (G₃) u naselju Batomalj

Članak 64.

(1) Ovim Planom određena je obveza izrade Detaljnog plana uređenja 2 groblja iproširenja grobljana Gorici - Majka Božja na Gorici - Batomalj (G₃) .

(2) Na površinama grobljamogu se detaljnim planom uređenja planirati prateće građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i slično, te komunalna infrastruktura uz slijedeće smjernice:

(3) Moguće je predvidjeti etapnu realizaciju groblja.

(4) Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu ovog Plana.

(5) Veličina i površina:

-Koeficijenti: k_ig=0,8 i k_is=0,8,

-Maksimalna visina građevine: 5,5 m, iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća,

-Maksimalni broj etaža: 1 etaža.

(6) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

(7) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji. Uređenje groblja uskladiti s Zakonom o grobljima (»Narodne novine« broj 19/98) , Pravilnikom o grobljima (»Narodne novine« broj 99/02) i ostalim propisima.

(9) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice ove Odluke i uvjetima prostornog plana niže razine.

(10) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

Smjernice za izradu Detaljnog plana uređenja 3 - proširenja groblja (G₄) u naselju Draga Bašćanska

Članak 65.

(1) Ovim Planom određena je obveza izrade Detaljnog plana uređenja 3 groblja iproširenja groblja Draga Bašćanska (G₄).

(2) Na površinama grobljamogu se detaljnim planom uređenja planirati prateće građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i slično, te komunalna infrastruktura uz slijedeće smjernice:

(3) Moguće je predvidjeti etapnu realizaciju groblja.

(4) Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu ovog Plana.

(5) Veličina i površina:

-Koeficijenti: k_ig=0,8 i k_is=0,8,

-Maksimalna visina građevine: 5,5 m, iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća,

-Maksimalni broj etaža: 1 etaža.

(6) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima prostornog plana niže razine.

(7) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji. Uređenje groblja uskladiti s Zakonom o grobljima (»Narodne novine« broj 19/98) , Pravilnikom o grobljima (»Narodne novine« broj 99/02) i ostalim propisima.

(9) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice ove Odluke i uvjetima prostornog plana niže razine.

(10) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

2.3.3. Neposredna provedba

2.3.3.1. Ugostiteljsko-turistička namjena izvan naselja

Članak 66.

(1) Neposrednom provedbom ovog plana unutar izgrađenog dijela izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene

-Baška (T1₁)

-Zablaće-Baška (T1₂)

-Zablaće-Baška (T3₁)

-Bunculuka (T3₂)

dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina (definiranih Zakonom) u postojećim gabaritima, uređenje površina bez povećanja postojećih koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti građevnih čestica odnosno zahvata u prostoru (uređenje zelenih i rekreacijskih površina, dječjih igrališta i sl.) .

2.3.3.2. Sportsko-rekreacijska namjena izvan naselja

Članak 67.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana unutar izgrađenog dijela izdvojenog građevinskog područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar - Baška (R) dozvoljena je samo rekonstrukcija postojećih građevina sportsko-rekreacijske namjene (definiranih Zakonom) u postojećim gabaritima i uređenje površina bez povećanja postojećih koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti građevnih čestica odnosno zahvata u prostoru (uređenje zelenih i rekreacijskih površina, dječjih igrališta i sl.) .

Članak 68.

(1) Na području Općine Baška određena su slijedeća izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko- rekreacijske namjene - uređene plaže uz građevinsko područje naselja i uz izdvojena građevinska područja izvan naselja i to su:

-Bunculuka (R3₁),

-Punta Kricin (R3₂),

-Baška - centar (R3₃),

-Zarok (R3₄).

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana omogućava se uređenje, održavanje, unaprjeđenje i zaštita uređenih plaža. Neposrednom provedbom ne dopušta se gradnja čvrstih građevina.

(3) Pod uređenjem plaža smatra se izvođenje slijedećih radova:

-čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

-rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

-izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije,

-izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru,

-nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje) - uz uvjet da je šljunak iste granulacije i sastava kao prirodni šljunak plaže,

-oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama - samo iznimno,

-izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska),

-hortikulturno uređenje,

-postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže,

-postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl.,

-postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru.

(4) U cilju održavanja, unapređenja i zaštite plaža, omogućavaju se slijedeći zahvati na uređenju plaža:

-renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;

-sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene;

-uređenje morfološki nepromijenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.

2.3.3.3. Groblja

Članak 69.

(1) Groblja određena Planom su:

-Groblje Sveti Ivan (G₁),

-Groblje Jurandvor - Sveta Lucija (G₂)

-Groblje na Gorici - Majka Božja na Gorici - Batomalj (G3)

-Groblje Draga Bašćanska (G₄)

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je na izgrađenim dijelovima groblja gradnja i rekonstrukcija građevina namijenjenih osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl. te komunalne infrastrukture uz slijedeće uvjete.

(3) Veličina i površina:

-Koeficijenti: k_ig=0,8 i k_is=0,8,

-Maksimalna visina građevine: 5,5 m, iznimno visina vjerskih građevina može biti i veća od planom propisane,

-Maksimalni broj etaža: 1 etaža.

(4) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblje mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji. Uređenje groblja uskladiti s Zakonom o grobljima (»Narodne novine« broj 19/98), Pravilnikom o grobljima (»Narodne novine« broj 99/02) i ostalim propisima.

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice sukladno općim odredbama ove Odluke.

(6) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(7) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba se temelje na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

(9) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

2.3.3.4. Građevine izvan granica građevinskog područja

Članak 70.

(1) Izvan granica građevinskog područja može se planirati izgradnja i uređenje:

a) Građevina infrastrukture,

b) Rekreacijskih površina,

c) Građevina za vlastite gospodarske potrebe,

d)Građevina koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu,

e) Građevina u funkciji gospodarenja šumama.

Članak 71.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji kopnenog, pomorskog, željezničkog i zračnog prometa (ceste, parkirališta, luke, turistička kabinska žičara, helidrom, i dr.) , vodoopskrbe i odvodnje, uređenja vodotoka i zaštite od poplave, energetike i sustava veza, smješteni u infrastrukturne koridore i površine, te komunalne građevine i građevine servisnih usluga u prometnim koridorima, a grade se i uređuju neposrednom provedbom sukladno odredbama točke 5. ove Odluke.

Članak 72.

(1) Rekreacijske površine izvan granica građevinskog područja su površine koje se koriste za rekreaciju, odmor i igru djece, a uređuju se neposrednom provedbom. Izvan građevinskog područja naselja moguće je uređivati pješačke i biciklističke staze, otvorena sportska i dječja igrališta, postavljati parkovnu opremu (klupe, informativne ploče, rekvizite za dječju igru, putokaze i sl.) , ali nije dozvoljena izgradnja čvrstih građevina. Do rekreacijskih površina mora biti omogućen minimalno pješački odnosno biciklistički pristup.

Članak 73.

(1) Građevine za vlastite gospodarske potrebe (spremišta za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) mogu se graditi uz slijedeće uvjete:

-na poljoprivrednom zemljištu minimalne površine 5.000 m²

-najveće ukupne površine do 30 m²,

-maksimalni broj etaža: 1 nadzemna (P) najveće visine 3 m,

-na području izvan 1.000 m od obalne crte.

-oblikovanje građevine mora biti usklađeno s prirodnim okolišem bez narušavanja prirodnih uvjeta,

-građevina mora imati pristupni put.

Članak 74.

(1) Građevne za potrebe prijavljenog obiteljskog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, mogu se graditi uz slijedeće uvjete:

-na zemljištu površine od najmanje 3 ha,

-građevinske (bruto) površine do 400 m²

-maksimalni broj etaža: 1 nadzemna (P) , najveće visine 5 m,

-uz mogućnost gradnje 1 podzemne etaže (potpuno ukopanim podrumom) do 1.000 m² građevinske (bruto) površine,

-udaljenom najmanje 50 m od obalne crte,

-građevina ne može biti bliža od 300 metara od prvog najbližeg građevinskog područja,

-građevina ne može biti udaljena manje od 300 metara od prve susjedne građevine istih osobitosti,

-oblikovanje građevine mora biti usklađeno s prirodnim okolišem bez narušavanja prirodnih uvjeta,

-građevina mora imati pristupni put, vlastitu vodoopskrbu (cisternom) , odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, i drugo) i propisani broj parkirališnih mjesta.

Članak 75.

(1) Građevine u funkciji gospodarenja šumama grade se neposrednom provedbom ovog plana u šumi i na šumskom zemljištu, a to su: planinarski i lovački domovi, lugarnice, depoi drva, otkupne stanice, farme za uzgoj divljači i grade se prema sljedećim uvjetima:

-maksimalna tlocrtna površina je 70 m²,

-maksimalni broj etaža: 1 nadzemna (P),

-minimalna udaljenost od obalne crte je 1.000 m,

-oblikovanje građevine mora biti usklađeno s prirodnim okolišem bez narušavanja prirodnih uvjeta,

-građevine u funkciji lova mogu se graditi samo na površinama lovišta (lovištem nisu obuhvaćena građevinska područja i pojas 300 m od granice građevinskog područja),

-građevina ne može biti udaljena manje od 300 metara od prve susjedne građevine istih osobitosti,

-građevina mora imati pristupni put, vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, i drugo) i propisani broj parkirališnih mjesta.

3.UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 76.

(1) Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to:

-u građevinskim područjima naselja,

-unutar površina za izdvojene namjene,

-izvan građevinskog područja.

(2) Gospodarske djelatnosti smještaju se uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

Članak 77.

(1) Na području Općine Baška šumske površine se dijela na:

-Šume gospodarske namjene

-Zaštitne šume

-Šume posebne namjene

(2) Smještaj gospodarskih djelatnosti u šumarstvu prikazan je u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

Članak 78.

(1) Na području Općine Baška površine poljoprivrede i stočarstva dijele se na:

-Vrijedno obradivo tlo

-Ostalo obradivotlo.

(2) Smještaj gospodarskih djelatnosti poljoprivrede i stočarstva prikazan je u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

(3) Osnovne poljoprivredne i stočarske djelatnosti na području Općine Baška su: ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, mediteransko voće - maslinarstvo, vinogradarstvo te povrtlarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja.

(4) U svrhu zaštite prostora potrebno je u korištenju poljoprivrednog zemljišta podupirati ekološku poljoprivredu.

Članak 79.

(1) Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizama moguća je:

-na područjima naselja,

-u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za ugostiteljsko-turističku djelatnost.

(2) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za ugostiteljsko turističku djelatnost ne planira se stambena gradnja.

Članak 80.

(1) Izgradnja građevina i korištenje površina za potrebe ostalih gospodarskih djelatnosti moguća je:

-na područjima naselja,

-u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za gospodarske djelatnosti.

(2) Planom je dozvoljeno građenje građevina poslovne namjene: manji skladišni kompleksi, (trgovina, obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl.

(3) Prostori za čuvanje i održavanje plovila koji su odvojeni od luka nautičkog turizma smatraju se poslovnom zonom.

4.UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 81.

(1) Društvene djelatnosti se na području Općine Baška od značaja za općinu su:

-Uprava i vatrogasni domovi

-Zdravstvo i socijalne djelatnosti

-Predškolske ustanove

-Osnovno školstvo

-Kultura

-Sport i rekreacija, a posebno prostor za rekreaciju i kupanje na obali.

(2) Ostale društvene djelatnosti se na području Općine Baška:

-Vjerske zajednice

-Političke udruge i dr.

(3) Načelni smještaj građevina društvenih djelatnosti prikazan je u kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000.

Članak 82.

(1) Prema vrsti na području Općine Baška građevine u funkciji društvenih djelatnosti se razvrstavaju na:

-građevine predškolskog odgoja

-osnovna škola,

-sportske građevine i kompleksi,

-zdravstvene građevine,

-građevine kulturnih sadržaja,

-građevine socijalnih djelatnosti (skrb o starijim osobama) ,

-građevine upravne namjene i vatrogasni domovi,

-vjerske građevine.

(2) Građevine predškolskog odgoja:

Na području Općine postojeća je ustanova predškolskog odgoja, koja je locirana u naselju Baška u građevinskom području (N1-1).

Planom se omogućava gradnja novih predškolskih ustanova i to neposrednom provedbom u izgrađenim građevinskim područjima svih naselja te posredno u neizgrađenim građevinskim područjima svih naselja.

(3) Građevina osnovne škole:

U skladu s projekcijom školsko obvezatne populacije 2015. godine za područje Općine Baškanije predviđena osnovna škola. Postojeća područna osnovna škola je u naselju Baška u građevinskom području (N1-1) . Uz postojeću područnu školu planira se izgradnja sportske dvorane.

(4) Građevine sporta i rekreacije:

Planom se omogućava gradnja, pored postojećih i novih otvorenih i zatvorenih površina za sport i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje i to neposrednom provedbom u izgrađenim građevinskim područjima naselja te posredno u neizgrađenim građevinskim područjima naselja.

Planom predviđene površine za sport i rekreaciju mogu biti sastavni dio površina naselja ili zone izdvojenog građevinskog područja izvan naselja (sportskog centra) , a najmanji broj, vrsta i kapacitet su određeni temeljem standarda proizašlih iz dobne strukture stanovništva.

Izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene izvan naselja su područje za odvijanje - obavljanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti - sportski centar i uređene plaže.

Izvan građevinskog područja naselja moguće je uređivati otvorene sportske i rekreacijske površine.

(5) Građevine zdravstvene skrbi:

Na području općine postoji ustanova primarne zdravstvene zaštite. Lokacija zdravstvene ustanove je u naselju Baška na građevinskom području (N1-1) . Planira se poboljšanje pružanja medicinskih usluga stanovništvu i podizanju zdravstvenog standarda izgradnjom novih različitih specijalističkih ambulanti koje se mogu graditi u svim naseljima i to neposrednom provedbom u izgrađenim građevinskim područjima naselja te posredno u neizgrađenim građevinskim područjima naselja.

(6) Građevine kulturnih djelatnosti:

Minimalni sadržaji u kulturi na području Općine Baška su knjižnica i čitaonica koja je locirana u naselju Baška u građevinskom području (N1-1) .

Planom se predviđa izgradnja kulturnih, kulturno-umjetničkih, zabavnih i ostalih društvenih sadržaja u svim naseljima na području općine i to neposrednom provedbom u izgrađenim građevinskim područjima naselja te posredno u neizgrađenim građevinskim područjima naselja.

(7) Građevine socijalnih djelatnosti (skrb o starijim osobama):

Planom se omogućava gradnja novih građevina socijalnih djelatnosti i to neposrednom provedbom u izgrađenim građevinskim područjima svih naselja te posredno u neizgrađenim građevinskim područjima svih naselja.

(8) Građevine uprave i vatrogasni domovi:

Planirana je izgradnja nove zgrade općine - građevine upravne namjene u građevinskom području naselja Baška (N1-1) i to neposrednom provedbom u izgrađenom građevinskom područjute posredno u neizgrađenim građevinskim područjima.

Planom se omogućava uz postojeći vatrogasni dom i izgradnja novih i to neposrednom provedbom u izgrađenim građevinskim područjima svih naselja te posredno u neizgrađenim građevinskim područjima svih naselja.

(9) Vjerske građevine:

Gradnja novih vjerskih građevina unutar izgrađenih građevinskih područja naselja dozvoljena je neposrednom provedbom te posredno u neizgrađenim građevinskim područjima naselja.

(10) Izvan građevinskih područja naselja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih vjerskih građevina unutar postojećih gabarita.

(11) Nove vjerske građevine (kapelice, križevi, pilovi i sl.) mogu se graditi izvan građevinskih područja naselja neposrednom provedbom Plana.

5.UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 83.

(1) Infrastrukturni koridori, trase i površine prolaze kroz građevinska područja naselja i površina za izdvojene namjene te kroz ostala područja šumskih, poljoprivrednih i morskih površina, a čine ih:

1. sustav prometa,

2. sustav vodoopskrbe,

3. sustav odvodnje,

4. sustav uređenja vodotoka i voda

5. sustav elektroopskrbe,

6. sustav elektroničkih komunikacija,

(2) Koridori, trase i površine za infrastrukturne sustave prikazane su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Promet, pošta i elektroničke komunikacije« i 2.2. »Infrastrukturni sustavi - Energetski sustav« te 2.3. »Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav« i 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - vode i more« u mjerilu 1:25.000, a koriste se i izgrađuju prema posebnim uvjetima.

(3) Površine predviđene za infrastrukturne koridore su uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se širinom pojasa u metrima (obostrano od osi trase) .

(4) Površine predviđene za infrastrukturne građevine su za smještaj uređaja, građevina instalacija i sl., a razgraničavaju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Članak 84.

(1) Neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja naselja i izvan naselja se mogu graditi i uređivati površine za infrastrukturu:

-površine predviđene za pravce infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa (ceste, parkirališta, helidrom, turistička kabinska žičara i dr.) ,

-površine predviđene za infrastrukturne građevine, a to su površine smještaj uređaja, građevina instalacija i sl.

5.1. Prometna infrastruktura

Članak 85.

(1) Sustave prometa na području Općine Baška čine:

-kopneni promet

-pomorski promet

-željeznički promet

-zračni promet.

(2) Smještaj prometa prikazan je u kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Promet, pošta i elektroničke komunikacije« u mjerilu 1:25.000.

5.1.1. Kopneni promet

Članak 86.

(1) Osnovnu mrežu cesta u Prostornom planu uređenja Općine čine: državna cesta, županijska cesta, lokane ceste i nerazvrstane ceste.

Članak 87.

(1) Ovim Planom predviđene su površine za građevine prometa:

Državna cesta:

prekategorizacija županijske ceste Ž 5125: D 102 - Punat - Stara Baška te produžetak do novo planiranog trajektnog pristaništa u uvali Surbova- planirana.

Županijska cesta:

prekategorizacija državne ceste D 102: Šmrika (D-8) - Krk - Baška na dijelu od Ž 5125 do naselja Baška uz izmještanje - novi dio kroz naselja Jurandvor i Draga Bašćanska.

Načelna trasa novog dijela planirane županijske ceste kroz Jurandvor i Dragu Bašćansku prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Promet, pošta i elektroničke komunikacije« u mjerilu 1:25.000, dok će se točna trasa odredit idejnim projektom. Na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja označen je koridor u istraživanju novog dijela planirane županijske ceste kroz Jurandvor i Dragu Bašćansku u širini 70,0 m unutar kojeg je moguće uređenje površina sukladno suglasnosti i na temelju posebnih tehničkih uvjeta nadležne uprave za ceste.

Lokalne ceste:

Lokalna cesta L 58098: Batomalj - D 102.

Nerazvrstane ceste:

U ovu skupinu pripadaju sabirne ulice, ostale ulice, pristupni putovi, šumske ceste, protupožarne prometnice... One se definiraju planovima užih područja.

(2) Planom je za potrebe protupožarne zaštite potrebno izgraditi cestu u smjeru Žanac - Sv. Ivan s odvojkom za Vrbnik.

(3) Planom se omogućava rekonstrukcija u postojećem profilu nerazvrstanih cesta čije je održavanje u nadležnosti Općine Baška.

Članak 88.

(1) Kada su pojedina prometnica i njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina druge namjene uz nju može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste ako se radi o državnoj cesti, uz uvjete Županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno iz uvjete Općine ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(2) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice mogu se rekonstruirati uz suglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste ako se radi o državnoj cesti, uz uvjete Županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uz uvjete Općine ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(3) Planovima užih područja se mogu odrediti uvjeti korištenja prostora unutar koridora, a izvan parcele prometnice te mogućnosti gradnje i unutar koridora lokalnih cesta.

Članak 89.

(1) Pristupni put može biti:

-»Javni pristupni put« je minimalno jednosmjerna kolno-pješačka prometnica minimalne širine 4,5 m.

-»Privatni pristupni put« je kolno-pješačka prometnica minimalne širine 3 m i maksimalne dužine 30 m. Pristupni put je dio građevinske čestice i na njega se ne smiju spajati druge građevinske čestice. Sva infrastruktura u privatnom pristupnom putu je dio komunalne opreme građevne čestice, a ne javna komunalna infrastrukturna mreža, osim ako nekim drugim aktom nije drugačije uređeno.

(2) Iznimno, za planinarske domove i građevine unutar kulturno-povijesnih cjelina, pristupni put može biti samo pješački.

Članak 90.

(1) Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja novih cestovnih prometnica i njihovo planiranje planovima užih područja:

-minimalna širina voznog traka za motorni promet javnim cestama ovisi o projektiranoj brzini prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (»Narodne novine« broj 110/ 01) ,

-minimalna širina kolnika nerazvrstanih prometnica unutar naselja za jednosmjerni promet je 4,5 m, a za dvosmjerni promet je 5,5 m.

(2) Nogostupi:

-minimalna širina nogostupa za javne ceste utvrđuje se prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (»Narodne novine« broj 110/01) ,

-minimalna širina nogostupa nerazvrstanih prometnica unutar naselja je 1,5 m.

-iznimno,prilikom rekonstrukcije ulice Šantisunutar građevnog područja naselja Baška moguće je jednostrano uređenje nogostupa u minimalnoj širini od 1,5 m,u kojem slučaju se na nogostup ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete niti bilo kakve druge prepreke koje otežavaju kretanje pješaka.

(3) Odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:

-površine kolnika i mjesta za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini

-pješački hodnik nadvisuje kolnik ili mjesta za parkiranje za 0,15 metara

-kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica

(4) Parkirališne površine:

.potreban broj parkirališnih mjesta se mora osigurati na vlastitoj građevnoj čestici temeljem standarda propisanih ovim Člankom.

-Iznimno, unutar kulturno-povijesnih cjelina parkirališta je moguće osigurati:

.na čestici udaljenoj do 250 m od vlastite građevne čestice, a koja mora imati osiguran kolni pristup minimalne širine 3,0ili

.na javnom parkiralištu udaljenom do 500 m od granice kulturno-povijesne cjeline a sve temeljem standarda propisanih ovim Člankom.

-Unutar građevne čestice obiteljske kuće potrebno je osigurati dva parkirna mjesta po stanu

-Unutar građevne čestice višeobiteljske i višestambene građevine potrebno je osigurati 1,5 parkirna mjesto po stanu

-Unutar građevne čestice višestambene građevine iz POS-a potrebno je osigurati 1 parkirno (ili garažno) mjesto po stanu

-Unutar građevne čestice poslovne, ugostiteljsko-turističke i društvene građevine potrebno je osigurati minimalan broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini:

.uredski: 1 PM/30-40 m² korisne površine (25-30 PM/ 1000 m² korisne površine)

.banke: 1 PM/30-40 m² korisne površine (25-30 PM/ 1000 m² korisne površine)

.vjerske građevine: 1 PM/5-10 sjedala

.trgovački sadržaji: 1 PM/30 m² korisne površine (25-30 PM/1000 m² korisne površine)

.poslovne zone: 6 PM/1000 m² korisne površine

.smještajni turistički sadržaji: najmanje 1 PM/smještajna jedinica

.ugostiteljski sadržaji: 1 PM/4 do 8 sjedala

.škole i predškolske ustanove: 1 PM/učionicu ili dječjugrupu

.dom kulture, sportske dvorane i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja: 1 PM/18 sjedala

.zdravstvena djelatnost 1 PM/ 30 m² korisne površine.

(5) Sve prometne i parkirališne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07) tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 91.

(1) Rekonstrukciju postojećih prometnih građevina i površina vršiti prema kriterijima iz prethodnih Članaka. Izuzetak čine izgrađeni dijelovi naselja gdje položaj postojećih građevina to onemogućuje.

Članak 92.

(1) Do izgradnje prometnih čvorova ili izrade izvedbenih projekata za prometne čvorove odnosno sjecišta za križanje županijske ceste sa lokalnom cestom, rezerviraju se prostorni koridori koji odgovaraju romboidima čija se sjecišta dijagonale poklapaju sa sjecištima prometnica, a čije dijagonale imaju dužine - 30 m.

Članak 93.

(1) Planirani pravci državnih, županijskih i lokalnih cesta sa planiranom i utvrđenom kategorizacijom tih cesta kao i njihove oznake označene su u grafičkom prilogu plana. U cilju zaštite istih potrebno je poštivati zaštitni pojas uz cestu sukladno Zakonu o cestama (»Narodne novine« broj 84/11) .

5.1.2. Pomorski promet

Članak 94.

(1) Na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena prostora« i br. 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Promet, pošta i elektroničke komunikacije« u mjerilu 1:25.000 određen je raspored luka otvorenih za javni promet, luke posebne namjene i trase unutrašnjih plovnih puteva.

(2) Uz uvalu Surbova planirana je luka za javni promet županijskog značaja (trajektna luka) koja čini funkcionalnu dopunu cestovnoj mreži državnog značaja.

(3) Morska luka za javni promet lokalnog značaja (ukrcaj i iskrcaj putnika, roba i drugih materijala i privez i odvez brodica, jahti, sportskih, ribarskih i dr. brodica) planirana je u naselju Baška. Na području luke Baška planirano je 250 vezova za potrebe lokalnog stanovništva i 150 za komercijalne svrhe, a točna površina za proširenje luke odrediti će se detaljnijim planom uređenja.

(4) U uvali Surbova planirana je luka posebne namjene - luka nautičkog turizma »Stara Baška« kapaciteta do najviše 400 vezova.

(5) Neposrednom provedbom plana moguće je u luci otvorenoj za javni promet (Baška) :

-ugrađivanje objekata nužnih za sidrenje

-produženje lukobrana

-uređenje obalnih građevina unutar obalnog pojasa od 300 m,

-uređenje privezišta, postavljanje gatova i pasarela,

-postava instalacijskih sustava.

(6) U luci Baška je potrebno predvidjeti uređenje dijela obale za iskrcaj i promet ribe i školjkaša.

Članak 95.

(1) U luci nautičkog turizma »Stara Baška« planirani su sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne i sportsko-rekreacijske namjene.

(2) Izgradnja luke nautičkog turizma moguća je posrednom provedbom temeljem Urbanističkog plana uređenja 13 -luka nautičkog turizma »Stara Baška« uz slijedeće smjernice.

(3) Oblik i veličina građevne čestice se ne uvjetuje smjernicama ovog Plana i određuju se temeljem plana niže razine neovisno od odredbi za neposrednu provedbu ovog Plana.

(4) Smjernice za zonu su:

-Koeficijenti: k_ig=0,3 i k_is=0,6

-Minimalna površina svake građevne čestice uređena kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo - 40%;

-Najveća visina građevine: 6,5 m

-Najveći broj etaža: 2 nadzemne (P_r+1 ili P_r+P_potk)

(5) Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz općih odredbi ove Odluke.

(6) Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

(7) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice ove Odluke. Iznimno, do izgradnje javne komunalne mreže i priključenja na istu, luka nautičkog turizma mora imati osiguranu vlastitu vodoopskrbu (cisternom) , odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, i drugo).

(8) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

5.1.3. Željeznički promet

Članak 96.

(1) Na području Općine Baška planom se omogućava gradnja turističke kabinske žičare na Zaroku. Načelna trasa žičare prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.1. »Infrastrukturni sustavi - Promet, pošta i elektroničke komunikacije« u mjerilu 1:25.000dok će se točna lokacija stupova, stanice, kapacitet i ostalo odredit idejnim projektom.

S obzirom na buduća geomehanička istraživanja odnosno tehničke karakteristike postrojenja moguća su odstupanja od trase.

(2) Koridor kabinske žičare u istraživanju širine 50,0 m prikazan je na kartografskom prikazu br. 4.1. »Građevinska područja naselja Baška« u mjerilu 1:5.000, a obuhvaća građevinske dijelove žičare i obostrane zaštitne pojaseve.

(3) Unutar koridora žičara smiju se graditi pripadajući nadzemni međusobno funkcionalno i gradbeno povezani pojedinačni objekti, postrojenja i uređaji neophodni za funkcioniranje i održavanje žičare.

(4) Obuhvat građevinskog dijela kabinske žičare čine osim koridora žičare, gornja i donja postaja koje su označene na kartografskom prikazu br. 4.1. »Građevinska područja naselja Baška« u mjerilu 1:5.000, kao površine pratećih sadržaja žičare.

(5) Donju postaju određeno je urediti kao površinu za prihvat, otpremu putnika te pružanje usluga turistima, pogonski prostor, prostor za zaposlene, servisne radionice, priručna skladišta, sanitarne čvorove, čekaonice, druge pomoćne prostorije te parkiralište uz slijedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice: Najmanja dozvoljena veličina građevne čestice nije propisana, a najveća dopuštena veličina građevne čestice jednaka je veličini zone.

Veličina i površina građevina

-Najmanja površina građevine nije propisana, a najveća je 150 m².

-Najveća veličina i površina građevina je:

-k_ig=0,20 i k_is=0,2

Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 1 nadzemna ili 1 podzemna (P_r ili S)

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru određuje se uvjetima minimalne udaljenosti od ruba građevne čestice iz općih odredbi ove Odluke.

Prateće sadržaje smjestiti na način da se što bolje uklope u krajobraz te da se izgradnjom dodatno ne naruši opstanak biljnih zajednica.

Oblikovanje građevina mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

Uređenje građevne čestice mora biti sukladno općim odredbama ove Odluke.

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu se temelji na odredbama o minimalnoj komunalnoj opremljenosti građevne čestice 5. ove Odluke.

(6) Gornju postaju određeno je urediti kao površinu za prihvat i otpremu putnika te prostore za tehničko postrojenje. Na gornjoj postaji određeno je uređenje vidikovca. Gornja postaja mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom) , odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, i drugo) .

(7) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, uvjeti zaštite i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 6., 7. i 8. ove Odluke.

5.1.4. Zračni promet

Članak 97.

(1) Na području Općine Baška planom se omogućava uređenje dva helidroma - ploha za interventna slijetanja helikoptera u akcijama spašavanja na lokacijama u naselju Baška (Centar, Vela Luka) .

(2) Helidromi moraju osigurati minimalne tehničke i sigurnosne uvjete za slijetanja i ne predstavljaju heliporte - zračne luke za helikopterski promet.

(3) Zračni promet se može razvijati i unutar sustava hidroavionske mreže. Objekti ovog sustava mogu se realizirati samo posrednom provedbom.

5.2. Elektroničke komunikacije i pošta

Članak 98.

(1) Glavni poštanski centar za Primorsko-goransku županije je u Rijeci. Poštanski uredi su locirani u naseljima Baška (N1-1) i Draga Bašćanska (N4-1) .

Članak 99.

(1) Područjem općine položene su telekomunikacijske građevine (elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema):

-međunarodni EK kabeli I. razine Rijeka - Krk - Senj / Rab - Novalja,

-magistralni EK kabeli II. razine: Rijeka - Krk - Rab - Pag,

-alternativni pravac: Mali Lošinj - Krk - Senj.

(2) Koridore je nužno osigurati sukladno odredbama Županijskog prostornog plana.

Članak 100.

(1) Planom se predviđa daljnji razvoj elektroničkog komunikacijskogprometa i u tom smislu je predviđeno za sve građevne čestice omogućiti priključak na pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu.

Sve zračne elektroničke komunikacijske vodove prilikom rekonstrukcije cestovnih prometnica treba izmjestiti i zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće elektroničke komunikacijske kabele dopuniti na kompletnu DEKK mrežu.

Planirani zahtjevi na području Općine Baška zahtijevaju izgradnju dijelom potpuno nove pretplatničke mreže.

(2) Koridore nove korisničke distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK) odrediti će planovi užih područja i idejni projekti. Novoplaniranu distributivnu elektroničku komunikacijsku kanalizaciju treba priključiti na postojeću.

(3) Planirana je montaža nove digitalne opreme odnosno uređaja u komunikacijska postrojenja 2.0x2.0x1.0 m, u naseljima Jurandvor i Batomalj, te u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene. Planirana oprema biti će svjetlovodnim kabelom odnosno optičkim sistemom prijenosa priključena na uređaje više komunikacijske razine. Zbog sigurnosti u prometu potrebno je osigurati prstenasto povezivanje novougrađene opreme, tj. povezivanje s dvije strane. S tim u vezi planirana je i izgradnja magistralne elektroničke komunikacijske kanalizacije uzduž osnovne mreže prometnica.

(4) Elektroničku komunikacijsku kanalizaciju treba izgraditi u okviru prometnica i drugih javnih površina prema sljedećem tehničkom rješenju: 1 - 2 PVC cijevi 1 110 mm i 1 - 4 PEHD cijevi 1 50 mm u zoni veće gustoće - centar naselja, te 1 - 4 PEHD cijevi 1 50 mm u zoni manje gustoće, s montažnim AB zdencima tipskih dimenzija. Kabeli, u skladu s najnovijom tehnologijom, trebaju biti svjetlovodni čime će biti omogućeno pružanje više komunikacijskih usluga istovremeno i uz veliku brzinu prijenosa. Ogranci kabelske kanalizacije od glavne kabelske kanalizacije do planiranih distributivnih ormarića, kapaciteta su 2 PVC cijevi 1 40 mm. Točan položaj distributivne komunikacijske kanalizacije u odnosu na ostale objekte infrastrukture definirat će se u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

(5) Podzemna pristupna elektronička komunikacijska mreža mora biti realizirana uvlačenjem xDSL kabela, koji će se uvući u izgrađenu distributivnu kabelsku kanalizaciju, s odgovarajućim tipom i brojem cijevi i montažnim zdencima. Uvođenje svjetlovodnih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne elektronička komunikacijske mreže integriranih usluga u kojima jedan priključak omogućava korištenje više novih usluga u elektroničkim komunikacijama.

(6) Prilikom polaganja distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije treba koristiti prvi podzemni sloj unutar postojećih i planiranih javnih cestovnih koridora uz obvezno pridržavanje minimalnih udaljenosti u situativnom i visinskom smislu.

(7) Unutar područja obuhvata, na u tu svrhu najpogodnijim lokacijama, a prema normativima za njihovu gradnju, biti će postavljene javne telefonske govornice. Javne govornice osim unutar građevnih čestica i/ili zgrada predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije odnosno koncentracije ljudi (stajališta autobusa, veće trgovine, lučko područje i sl.) .

Članak 101.

(1) Temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine« broj 73/08) prigodom gradnje poslovne građevine ili stambene građevine, namijenjene daljnjoj prodaji, investitor te građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke elektroničke komunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, koji su potrebni samo za tu građevinu, prema pripadajućoj tehničkoj i izvedbenoj dokumentaciji, te potpunu elektroničku komunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, uključujući i vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav, a u skladu s glavnim projektom.

(2) U građevine investitor mora ugraditi potpunu elektroničku komunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni objekta. Sva kabliranja unutar objekta (kućna instalacija) moraju biti izvedena prema načelima strukturnog kabliranja korištenjem instalacijskih kabela, najmanje Cat5.

(3) Koncentracija instalacije treba biti izvedena u instalacijski elektronički komunikacijski ormarić koji treba biti spojen s temeljnim uzemljivačem građevine (bakreno uže ne manje od 16 mm) . Ormarić treba postaviti na pristupačno mjesto u ili na građevini tako da iz njega direktno bez lukova izlaze usponski instalacijski vodovi. Ormarić kao i ostala priključna mjesta, trebaju stalno biti dostupni djelatnicima održavanja sustava.

(4) Distributivna kabelska kanalizacija se gradi od PVC, PEHD ili FC cijevi 1 110, 50 ili 40 mm. U točkama grananja trasa i skretanja kabelske kanalizacije, te na prokopima ulica smještaju se standardizirani montažni zdenci tipa D-1 ili D-2. Priključci pojedinih građevina - objekata realizirat će se od ucrtanih osnovnih trasa, privodnim kabelskim kanalizacijama. U privodne dijelove kabelske kanalizacije u pravilu se ugrađuju zdenci tipa D-0. Dimenzije rova su u pravilu 0,40 x 0,70 m. Kabelski distribucijski ormarići (priključne kutije) smještaju se na mjestu koncentracije kućne elektroničke komunikacijske instalacije, u pravilu na ulazu u objekt kod višestambenih zgrada, odnosno na fasadi zgrade, radi lakšeg održavanja, i isti se povezuje na priključni zdenac fleksibilnim cijevima 1 40 mm.

(5) Točna pozicija pojedinih priključaka građevine odrediti će se u postupku izrade glavnog projekta građevine, uz suglasnost agencije za poštu i elektroničke komunikacije.

Članak 102.

(1) Izgradnja novih građevina u sustavu elektroničkih komunikacija i poštanskog prometa moguća je neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 103.

(1) Planom je određeno da je u podsustavu pokretnih elektroničkih komunikacija unutar područja obuhvata moguć smještaj elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opremeneposrednom provedbom Plana. Lokacije te uvjeti smještaja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme određeni su Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Prilikom planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme treba voditi računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih ovlaštenih operatera, te mogućnosti implementacije novih tehnologija.

(2) Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnoj mreži mora biti u skladu s Pravilnikom o zaštiti zdravlja od elektromagnetskih polja (»Narodne novine« br. 204/03) i Pravilnikom o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (»Narodne novine« br. 183/04) .

5.2.1. Radio i TV sustav veza

Članak 104.

(1) Planom je na području Općine predviđeno zadržavanje postojećeg TV pretvarača u funkciji emitiranja radio i TV signala. TV pretvarač je postavljen na hotelu Corinthia i ima koordinate: E 14^o 45' 13.9'', N 44^o 58' 5.8''.

(2) Radiorelejna veza državnog značaja radijskog koridora: Učka, Krk (Zidine) , Rab tangira u jugozapadnom dijelu prostor (akvatorij) Općine na kratkom potezu.

5.3. Vodnogospodarski sustav

Članak 105.

(1) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, uređenja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica, te melioracijsku odvodnju moguća je neposrednom provedbom ovog Plana.

(2) Svi zahvati na području plana, ukoliko se nalaze unutar određene zone sanitarne zaštite, mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije br. 17/07) .

(3) Zahvati za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (cisterne za vodu, septičke jame, nadzemne i podzemne spremnike goriva) mogu se provoditi isključivo ako nisu u suprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.

(4) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno čl. 122. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 130/11) . Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene čl. 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine« broj 78/10) .

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 106.

(1) Sustav vodoopskrbe i odvodnje određen je u kartografskom prikazu 2.2. »Infrastrukturni sustavi - Energetski i vodnogospodarski sustav« u mjerilu 1:25.000.

Vodoopskrba Općine Baška temeljem odredbi plana odvija se iz:

-vlastitih izvorišta i vodosprema,

-spojem na vodoopskrbni sustav otoka Krka.

(2) Vlastita izvorišta i vodospreme su:

A - Izvorišta:

-bušeni bunar »Batomalj (EB. 1) 3.5 l/s - 32.0 l/s

-bušeni bunar »Draga Bašćanska« (E.B. 2) 25.0 l/s

-bušeni bunar »Draga Bašćanska« (E.B. 3) 25.0 l/s

-kopani bunar »Jurandvor« (»Rubačina«) 3,5 l/s

-Izljevno vrelo »Santis« (Baška) u kišnom periodu velike izdašnosti, a u sušnom presušuje.

Kopani bunar »Jurandvor« i izljevno vrelo »Santis« više nisu u upotrebi.

B - Vodospreme:

-P.K. »Draga Bašćanska«

-V »Baška«

-V »Jurandvor«

-V »Batomalj«

-V »Santis«

-V »Pod Jabukom«.

Vodospreme V »Batomalj«, V »Santis« i V »Pod Jabukom« više nisu u upotrebi.

(3) Spoj na vodoopskrbni sustav otoka Krka trasom preko Treskavca je prikazan na kartografskom prikazu 2.3. »Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav« u mjerilu 1:25.000.

(4) Planom je predviđeno korištenje vode za navodnjavanja poljoprivrednih površina Bašćanskog polja upotrebom napuštenog vodoopskrbnog sustava, a u skladu s »Planom navodnjavanja Primorsko-goranske županije« (SN 43/ 06).

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 107.

(1) Sustav javne odvodnje sadržava postrojenja i uređaje za prikupljanje otpadne vode, njihovo pročišćavanje i upuštanje u recipijente, a temelji se na Studiji odvodnje otoka Krka.

U skladu s usvojenom koncepcijom odvodnje razdjelnog tipa, sustav javne odvodnje razvija se i dograđuje kao jedinstveni sustav za sva naselja cijelog prostora Općine.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s pripadajućim kolektorima i ispustom je od značenja za županiju.

(2) Uređaj obuhvaća mehanički predtretman s podmorskim ispustom. Uređaj je hidraulički dimenzioniran za konačno opterećenje od Q_max = 120 l/s. Pročišćena voda se putem podmorskog ispusta dužine 1.440 m gravitacijski ispušta u more na dubini od -45 m.n.m.

(3) Planom je predviđen prikupljanje svih sanitarno- potrošnih voda Baške, Jurandvora, Batomalja i Drage Bašćanska, te prepumpavanje svih voda centralnom crpnom postajom CP-3 prema uređaju za pred tretman na »Zaroku« i dispoziciju pročišćenih otpadnih voda dugim podmorskim ispustom u more.

(4) Koncepcijom odvodnje naselja prihvaćen je razdjelni sustav odvodnje kao generalni za cijelo područje. Dio stare jezgre gdje se ne može odvojiti kanalizacija prihvaća se kao djelomično mješovita kanalizacija.

(5) Izgradnjom glavnog kolektora omogućiti će se priključivanje svih objekata lociranih uz njegovu trasu.

(6) Planovima užih područja potrebno je planirati izgradnju uličnih gravitacijskih kanalizacijskih kolektora - razdjelnog sustava, koji se spajaju na glavni obalni kolektor. Odvodnja na prostoru općine predviđa spajanje svih korisnika na postojeći sustav odvodnje.

(7) Do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području općine odvodnja otpadnih voda za građevine rješavati će se temeljem sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju nepropusnih septičkih taložnica i bio diskova, te važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije br.17/07) . U neizgrađenim dijelovima građevinskog područja ne može se graditi ukoliko prije nije riješen sistem odvodnje otpadnih voda, a unutar izgrađenog dijela građevinskog područja iznimno se dozvoljava priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES (obiteljska kuća i sl.) , dok je za veći kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diskova.

(8) U planu je izgradnja sustava javne odvodnje naselja Draga Bašćanska. Izgradnja sustava podijeljena je u faze. Sustav se sastoji od glavnog kolektora K-1 s ograncima prema ostaloj kanalizacijskoj mreži (trasa ovog kolektora voditi će se po trupu glavne prometnice) , kanalizacijske mreže naselja i crpne stanice CS-6.

(9) Crpna stanica CS-6 je lokalna crpna stanica namijenjena za prihvat sanitarnih otpadnih voda dijela naselja ispod glavne prometnice Krk-Baška. Lokacija crpne stanice predviđena je u koridoru uz korito Suhe Ričine na parceli dimenzija 13,1x6 m. Crpna stanica izvesti će se kao podzemna građevina s uronjenim centrifugalnim crpkama (Q=7 l/s, Hman= 8,5 m, kom.2) . Crpna stanica prepumpava otpadne vode na glavni kolektor K-1 po glavnoj prometnici kroz naselje. Sastavni dijelovi crpne stanice su: ulazni dio s grubom rešetkom, podzemni crpni bazen, zasunska komora, te nadzemna niša za elektro i telemetrijsku opremu. U sklopu crpnog bazena izvesti će se retencijski bazen za retenciju cca 4 sata (osiguran volumen 4,0 m³).

(10) Odvođenje oborinskih voda s parkirnih i manipulativnih površina raspršeno u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja moguće je s parkirnih i manipulativnih prostora površine do 200 m², a iznad navedenih vrijednosti prije upuštanja u recipijent potrebno je pročišćavanje na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.

(11) Na svim površinama ugostiteljsko-turističke namjene odvodnja otpadnih voda mora se riješiti razdjelnim zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

(12) Kanalizacijska mreža naselja Baška bit će dograđena kanalima za potrebe odvodnje kampa Bunculuka.

5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava

Članak 108.

(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava na vodotocima općine Baška obuhvaća vodotokove i bujice sliva Suhe Ričine - Bašćanske (Vele Rike) i bujične tokove drugih slivova na području Općine. Koridor sustava linijski obuhvaća sljedeće registrirane vodotoke i bujice koji su u cijelosti u području Općine:

1. Suha Ričina, Bašćanska 15. Podmireh, 24'. Poljanice, (Vela Rika,) 16. Goričica, 25'. na Pašelji,

2. Jablanova, 17. Podvornica, 26'. Starini,

3. Polacovica, 18. Kurudalj, 27. Kosići,

4. Bunculuka, 19. Zadvorje, 28. Štiljini,

5. Smokvica-Mul, 20. Duliba, 29. na Dražici,

6. Guncićevo, 21. Dlaga, 30. na Dobrči,

7. Zakam-Gruh, 22. Labic, 31. Tončićevi,

8. Gorica, 23. Rašulovo, 32. zad Fragačići,

9. Mala Rika, 24. Sopot, 33. pod Svetim Jurjem,

10. Santiš, 25. Belca, 34. pod Luni,

11. Balardićevo, 26. Nanebie, 35. na Bočići,

12. Crnjavina, 22'. za Jašići, 36. pod Krašcu,

13. Nacurki, 23'. na Baniji, 37. podno lihe,

14. Paganjel, 38. podno tufa.

Osim registriranih bujičnih tokova postoji i veći broj drugih bujičnih tokova izvan područja predviđenih za daljnji razvoj. Njihovo uvrštavanje u sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava moguće je i naknadno.

(2) Širina korita vodotoka, odnosno bujica obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine 20,0 m za neuređeno korito, odnosno 10,0 m za uređeno korito, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenog toka.

(3) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, te postavljanje vodomjernih uređaja.

(4) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 130/ 11) .

(5) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava planira se za sve vodotoke i bujice utvrđivanje inundacijskog područja, odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

(6) Za utvrđivanje plavljenih površina uz vodotoke (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja, mjerenja velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvrđivanja poplavnih područja.

(7) U funkciji akumuliranja vode prvenstveno za navodnjavanje Bašćanskog polja, a sekundarno i za prihvaćanje velikih količina bujične vode te njeno kontrolirano ispuštanje u vodotok, planirana je izgradnja akumulacije »Žanac« na gornjem dijelu vodotoka Suhe Rike Bašćanske na lokaciji Baba.

(8) Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s čl. 126. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 130/11).

Članak 109.

(1) Vodne površine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda.

(2) Korita vodotoka treba uređivati na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku.

(3) Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka a ukoliko takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim kamenom.

(4) Zabranjeno je ograđivanje prirodnih izvora u javnoj upotrebi.

Članak 110.

(1) Inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda štiti se u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda.

(2) Sve zemljišne čestice u inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka, imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 130/11) .

(3) Obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas.

(4) U inundacijskom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

(5) Ukoliko nije drugačije određeno, izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke u pojasu širine 20,0 m treba se izvoditi u skladu s režimom propisanim Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 130/11) .

5.4. Energetski sustav

Članak 111.

(1) Postojeći 110 kV dalekovod zadržava se u funkciji koju ima danas. Izgradnja objekata ispod ili u blizini dalekovoda ograničena je posebnim propisima.

Članak 112.

(1) Planom se određuje da je, osim planovima užih područja, izgradnja novih transformatorskih postrojenja 20/0,4 kV kao i uređaja visokonaponske, srednjenaponske i niskonaponske mreže te mreže javne rasvjete, moguća i neposrednom provedbom ovog Plana na cijelom prostoru Općine.

Članak 113.

(1) Planom su predviđeni pravci dalekovoda kao i zaštitni pojasevi i koridori postojećih i planiranih dalekovoda.

(2) Postojeći nadzemni 20 kV vod iz Batomlja za Staru Bašku rekonstruirat će se.

(3) Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja, izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja.

(4) 20 kV vodovi će se, gdje god je to moguće, izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda...).

(5) Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja.

(6) Planom se omogućuje postojeća srednjenaponska transformatorska postrojenja kao i uređaje za prijenos (kabeli i dalekovodi) rekonstruirati i/ili u cijelosti zamijeniti, a vezano uz stanje, kapacitet i tip.

(7) Javnu rasvjetu planirano je unutar građevnih područja razvijati i dopunjavati u sklopu niskonaponske elektroenergetske mreže. Polaganje vodova predviđeno je kabelski i/ili zračno na stupovima koji su ujedno nosači rasvjetnih tijela. Postavljanje stupova javne rasvjete treba biti na optimalnim međurazmacima odnosno u funkciji postizanja što većeg stupnja rasvijetljenosti površina unutar prometnih koridora. Za postavljanje stupova javne rasvjete treba izbjegavati prometne površine, a izričito je zabranjeno koristiti kolne. Ukoliko se stupove postavlja unutar nogostupa, njihova pozicija treba biti određena na način da što manje ograničavaju pješački promet.

Članak 114.

(1) Uz postojeći izvedeni dalekovod građevine se mogu graditi prema važećim tehničkim propisima uz posebne uvjete nadležnog poduzeća.

Članak 115.

(1) Planom je predviđena izgradnja novih tipskih transformatorskih postrojenja. Postrojenja se mogu graditi na minimalnoj udaljenosti 1,0 m od ruba susjednih građevnih čestica i 2,0 m od ruba prometnice. Čestice obvezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

(2) Ako se na dijelu građevinskog područja određenom za gradnju višestambenih građevina iz POS-a gradi novo tipsko transformatorsko postrojenje pristup vozilima do javne prometne površine može biti direktan ili posredan.

Članak 116.

(1) Planom se preporučuje korištenje solarne energije. Smještaj kolektora treba biti takav da ne narušavaju ambijentalne vrijednosti naselja i okoliša.

Članak 116.a.

(1) Neposrednom provedbom Prostornog plana Primorsko - goranske županije moguća je gradnja Sunčane elektrane Barbičin kao građevine od županijskog interesa.

(2) Uvjeti gradnje za Sunčanu elektranu Barbičin određeni su Prostornim planom Primorsko - goranske županije.

Članak 117.

(1) Planom je predviđeno korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) radnog tlaka (tlak para UNP-a) 1,25 bara pri temperaturi 40^oC. Za korištenje UNP-a predviđena su postrojenja koja čine tehnološku cjelinu odnosno sustav koji se sastoji od: spremnika, instalacija i uređaja za proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i/ili uporabu UNP, sustava za upravljanje i kontrolu odvijanja tehnološkog procesa, stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara kao i druge opreme).

(2) Ukapljeni naftni plin skladišti se u bocama ili spremnicima (stabilni: V 6,4 m³ i/ili mali: V 6,4 m³), a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu većeg broja potrošača (jedan ili više spremnika V 3000 m³) . Spremnici mogu biti podzemni ili nadzemni. Postrojenja UNP obvezno je graditi u skladu s Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (»Narodne novine« br. 117/07) .

(3) Planom je moguća gradnja sustava plinifikacije naselja.

(4) Razvod plinovoda unutar naselja rješavati će se zasebnim projektom, a realizacija provoditi neposrednom provedbom Plana ili planovima užih područja.

6.MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 118.

(1) Ovim Planom određena su zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti. Zaštićena područja i lokaliteti od osobite vrijednosti određeni su u kartografskim prikazima br. 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja«, 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite«, 3.5. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja - Područja ekološke mreže«, 3.6. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja - Tipovi staništa«,u mjerilu 1:25.000.

6.1. Mjere zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti

Članak 119.

(1) Područja posebnih uvjeta korištenja prirodne baštine prikazana su na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000.

(2) Zaštićeni dijelovi prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05, 139/08, 57/11) na području Općine Baška su:

Posebni rezervat - ornitološki

.Glavine - Mala Luka

Posebni zoološko-botanički rezervat

.Prvić i Grgurov kanal

(3) Na području i u okolici posebnog ornitološkog rezervata nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti ptičjih populacija, a to su ponajprije uznemiravanje, prenamjena zemljišta, izgradnja, eksploatacija mineralnih sirovina i dr.

(4) U bazi podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode na području Općine nalazi se slijedeće evidentirano odnosno područje predviđeno za zaštitu:

Značajni krajobraz:

.Poluotok Sokol

(5) Pored zaštićenih dijelova prirode, temeljem istraživanja provedenih u Prostornom planu Primorsko-goranske županije ovim Planom predloženi su za zaštitu sljedeći vrijedni dijelovi prirode:

Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu u moru:

Poseban rezervat:

.Podmorje otoka Prvića

.Istočna obala otoka Krka

Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu na kopnu:

Zaštićeni krajolik:

.Bašćanska draga/Vela Rika,

.Zarok kod Baške,

.Vela luka i Mala luka.

Spomenik prirode:

.Lokve Bag iznad Baške,

.Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu na kopnu su sve veće lokve na području Općine Baška zbog neobično bogatog živog svijeta na lokacijama,

.sve gromače na području Općine Baška.

Panoramske vrijednosti imaju svi pogledi sa mora na područje Općine Baška, te vizure sa uzvisina:

.Vela luka - vidikovac

.Kovačin - vidikovac

.Sveti Ivan

.Žanac

.Mali Treskavac

(6) Prostornim planom propisuje se zaštita prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

(7) Za posebne rezervate zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode treba donijeti mjere zaštite. Do donošenja mjera zaštite za posebne rezervate nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su zaštićeni; nije dopuštena prenamjena zemljišta koja bi utjecala na izgled krajobraza; nije dopuštena izgradnja građevina osim suhozida i obnove nekadašnjih građevina u funkciji stočarstva (uzgoj ovaca) nije dopuštena izgradnja i postavljanje antenskih stupova sustava mobilne telefonije. U posebnom rezervatu zabranjeno je branje i uništavanje biljaka, sječa stabala, uznemiravanje i hvatanje i ubijanje životinja, unošenje novih bioloških svojti, gospodarsko korištenje i sl. Posebne rezervate treba na terenu obilježiti postavljenjem informativnih ploča. Potrebno je poticati ekstenzivan uzgoj ovaca te pčelarstvo.

(8) Za područja predviđena za zaštitu obvezna je izrada stručnog obrazloženja ili stručne podloge, kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode ta se područja štite odredbama za provođenje ovog plana. Po donošenju planova upravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnosti s budućim mjerama zaštite tog područja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.

Članak 120.

(1) Sukladno Članku 124. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05, 139/08, 57/11), utvrđeni su slijedeći uvjeti i mjere zaštite prirode:

-U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja pokrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu,područja prirodnih vodotoka, kamenjarske pašnjake te obalno područje (prirodne morske plaže i stijene), potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

-u cilju poboljšanja i održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika naselja mora se stvoriti i očuvati postojeći zeleni sustav u vidu mreže drvoreda i zelenih površina (javnih i privatnih) koja prožima naselje te se povezuje sa prirodnim područjem izvan naselja,

-u što većoj mjeri potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž (namjena uklopljena u krajobraz)

-prilikom ozelenjavanja koristiti autohtonevrste drveća i grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u ovom podneblju

-pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi,

-treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode,

-treba ograničiti građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnijih izmjena obalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale.

-pri planiranju lokacija za korištenje obnovljivih izvora energije posebice sunčeve energije, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora prvenstveno poticati postavljanje sunčanih kolektora na postojeće građevine.

-Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakonu o zaštiti prirode te poduzimati mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

-na području posebnih rezervata - ne planirati nikakvu izgradnju niti aktivnosti koje bi mogle narušavati prirodne vrijednosti zbog kojih su zaštićeni.

-Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06) .

-Potrebno je očuvati biološke vrste značajne za stanišne tipove karakteristične za to područje te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte i ne unositi strane (autohtone) vrste i genetski modificirane organizme na njihova staništa.

Članak 121.

(1) Područje Općine Baška se prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine« broj 109/07) nalazi u obuhvatu ekološke mreže i to:

Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

.HR2000899 Bašćanska Draga

.HR2001136 Koridor za morske kornjače

.HR3000248 Špilja u uvali Orgul*

.HR3000249 Špilja kod rta Preskočica 1*

.HR3000250 Špilja kod rta Preskočica 2*

.HR3000251 Špilja kod rta Preskočica 3*

.HR3000252 Špilja u Grotama 1*

.HR3000253 Špilja u Grotama 2*

.HR3000718 Krk - Matanovo

.HR3000020 Mala i Vela Luka na poluotoku Bosar*

.HR3000254 Špilja u na rtu Rebica*

.HR3000021 Podmorje otoka Prvić*

.HR3000894 Otok Prvić

Međunarodno važno područje za ptice:

.HR1000033 Kvarnerski otoci

svi prikazani na kartografskom prikazu 3.5. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja, Područja ekološke mreže« u mjerilu 1:25.000.

(2) Na području Općine utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (Tirensko-jadranske vapnenačke stijene/ilirsko jadranska primorska točila, submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, bušici, primorske termofilne šume i šikare medunca, mješovite rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike i oštrike, stjenovita morska obala, biocenoze gornjih stijena mediolitorata, biocenoza donjih stijena mediolitorata) za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

-očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring) ,

-spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka (putem ispaše, poticati ekstenzivan način stočarstva) ,

-pošumljavanje treba obavljati autohtonim vrstama drveća, a uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik,

-očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale i prirodnih područja i ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju, očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode.

(3) Područje obuhvata plana nalazi se u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži (NEN) kao dio središnje jezgre i morski koridor.

(4) Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove označena * iz stavka 1. ovog Članka kao i međunarodno važno područje za ptice »Kvarnerski otoci« predstavljaju potencijalna područja Natura 2000.

(5) Prilikom izrade Plana za područja ekološke mreže primjenjivale su se smjernice za zaštitu ciljeva očuvanja za svako od područja, a koje su propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine« broj 109/07) .

(6) Za područja ekološke mreže potrebno je donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti, izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i staničnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.

(7) Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Članku 36. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05, 139/08, 57/11) i Članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (»Narodne novine« broj 118/09) .

(8) Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti prometne i energetske koridore i razvoj turističkih zona.

Članak 122.

(1) Državni zavod za zaštitu prirode 2010. godine izradio je elaborat »Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima Ekološke mreže RH mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Baška«. Predmetnim elaboratom su osim zaštićenih i evidentiranih područja i područja ekološke mreže na području Općine Baška obrađene te dane mjere zaštite i za zaštićene i ugrožene vrste te ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom području. Ugrožena i rijetka staništa prikazana su na kartografskom prikazu 3.6. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja, Tipovi staništa« u mjerilu 1:25.000.

6.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

Članak 123.

(1) Zaštićena područja i lokaliteti prikazani su u kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000., a u svrhu njihove zaštite propisuju se sljedeće aktivnosti:

(2) a/ Zaštita gradskog naselja (urbane cjeline) :

-1D - Baška, rješenje o Registraciji, Z-2699 od 23. ožujka 2006. g., objavljeno u »Narodne novine« broj 124/06, Klasa: UP/I 612-08/06-06/0170

Kulturno-povijesna cjelina naselja Baška je, u svojstvu kulturnog dobra, upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem RRI-241.

U tijeku je izrada Konzervatorske podloge za kulturno- povijesnu cjelinu Baška te je istom izvršeno revidiranje granica i to same kulturno-povijesne cjeline te zona zaštite unutar iste. Na osnovu predmetne Konzervatorske podloge predlaže se promjena registracije na način da se kulturno- povijesna cjelina smanji, a da područje obuhvaćeno sadašnjom zonom »C«, a do granice planirane kulturno-povijesne cjeline bude arheološko područje i kultivirani prirodni krajolik - zona »AK«.

Osnovna mjera zaštite zone »AK«, uz potrebu zaštite i ispravne spomeničke prezentacije arheoloških lokaliteta i ostataka sakralnih građevina odnosi se na očuvanje prirodnih geomorfoloških odlika prostora te sprečavanje izgradnje i intervencija koje bi degradirale čitljivost morfoloških i strukturnih obilježja reljefa i karakteristični ambijent kao prirodno i povijesno zaleđe kulturno-povijesne cjeline Baške.

Predmetnom Konzervatorskom podlogom za zaštićenu Kulturno-povijesnu cjelinu naselja Baška utvrđene su tri zone zaštite:

-zona »A« - potpuna zaštita povijesnih struktura

-zona »B« - djelomična zaštita povijesnih struktura

-zona »C« - ambijentalna zaštita.

Prijedlog nove granice Kulturno-povijesne cjeline naselja Baška s označenim granicama zona zaštite prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mjerilu 1:25.000.

Zona »A« (potpuna zaštita povijesnih struktura) obuhvaća povijesno središte naselja

Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejzažnih obilježja i pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja. Zaštitu koja proizlazi iz spomeničkih svojstava povijesne urbane strukture, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti, te pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara potrebno je provoditi cjelovito. Cjelovito provođenje zaštite podrazumijeva očuvanje i obnovu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti, te osiguranje optimalne spomeničke prezentacije kulturnog dobra.

Zona »B« (djelomična zaštita povijesnih struktura) odnosi se na područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture izvan zone »A«. Unutar ove zone nalaze se pojedinačne građevine koje pripadaju povijesnoj strukturi, ali i recentna izgradnja proizvoljnih lokacija te nekvalitetna odnosno bespravna izgradnja za koja se predviđa uređenje i rekonstrukcija u smislu povećanja kvalitete prostora u neposrednom kontaktu sa zonom »A« te zaštita povijesne strukture u smislu sanacije, restitucije i rekonstrukcije.

Također, ove zone se većim dijelom prostire na zelene padine, nekadašnje poljodjelske površine koje je potrebno sačuvati od svake izgradnje i njegovati kao kultivirani krajolik koji povijesno, prostorno i organski pripada povijesnoj jezgri zone »A«.

Iznimno se u rubnoj zoni uz ulicu Kralja Tomislava može dozvoliti izgradnja ranije planiranog autobusnog kolodvora, parkirališta i heliodroma uz uvjet da se potrebni sadržaji i objekti kreću u primjerenim gabaritima maksimalno 1 podzemna i 2 nadzemne etaže.

Zona »C« (ambijentalna zaštita) odnosi se na područje izvan zona »A« i »B« unutar granica Kulturno-povijesne cjeline naselja Baška.

Ova zona odnosi se na predjele u kojima se štiti ekspozicija (izloženost pogledu) povijesne jezgre naselja. Obuhvaća novije dijelove naselja iz čijih se prilaznih smjerova čuvaju kvalitetne vizure na povijesnu jezgru naselja. Unutar zone »C« posebno se štite pojedinačna kulturna dobra i arheološki lokaliteti koji su inkorporirani u noviju strukturu ove zone.

S ciljem zaštite Kulturno-povijesne cjeline naselja Baška potrebno je:

-Izvršiti rekognisciranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije naselja kao spomenika kulture;

-Izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja u prostoru, odnosno na građevinama;

-U procesu planiranja intervencija na pojedinačnim građevinama, sklopovima ili širim prostornim zaokruženjima uvjetuje se zaštita izvorne urbane matrica naselja, njezinih funkcionalnih i ambijentalnih struktura te karaktera tradicionalnih arhitektonskih tipologija i modusa oblikovanja;

-Svi radovi se moraju planirati sukladno smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga, te biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci;

-Kulturno dobro ili njegovi dijelovi mogu biti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10) ;

-Vlasnik je dužan provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo;

-Zaštitni i drugi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela;

-Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaki mogući zahvat podređen rezultatima provedenih istraživanja.

Za pojedine zahvate u prostoru unutar zaštićenog gradskog naselja sukladno procjeni stanja i planiranom programu zahvata, moguće je pristupiti izradi urbanističkog plana uređenja.Urbanističkim planom uređenja naselja Baška, koji će se izraditi na osnovu konzervatorske podloge, valorizirat će se i kategorizirati pojedine građevine i prostorne jedinice i, polazeći od lokalnih specifičnosti, utvrditi sustav mjera zaštite najvrednijih građevina i sklopova graditeljskog naslijeđa.

Za sve vrste građevinskih zahvata unutar kulturno-povijesne cjeline Baška potrebno je od nadležnog Konzervatorskog odjela ishoditi Posebne uvjete zaštite kulturnog dobra i Prethodno odobrenje sukladno Članku 60. u svezi sa Člankom 6. stavkom 1. točka 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10) .

(3) b/ Zaštita seoskog naselja (ruralne cjeline):

-2E - Batomalj, rješenje o Registraciji, br. BG-83/3- 1972.

-3E - Jurandvor, rješenje o Registraciji, br. BG-759/1- 1973

-4E - Sv. Juraj - Draga Baščanska, rješenje o Registraciji, br.07-101/1-1972.

U svrhu zaštite seoskog naselja potrebno je:

-Izvršiti rekognisciranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije naselja kao spomenika kulture;

-Izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja u prostoru, odnosno na građevinama;

-U procesu planiranja intervencija na pojedinačnim građevinama, sklopovima ili širim prostornim zaokruženjima uvjetuje se zaštita izvornih ruralnih matrica naselja, njihovih funkcionalnih i ambijentalnih struktura te karaktera tradicionalnih arhitektonskih tipologija i modusa oblikovanja;

-Uvjetuje se zaštita strukturalnih matrica tradicionalnih parcelacija te struktura, tipologija i način gradnje tradicionalnih ograda od suhozida - gromača;

-Svi radovi se moraju planirati sukladno smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga, te biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci;

(4)c/ Zaštita arheoloških i hidroarheoloških zona i lokaliteta:

-5B - Rimska grobnica - Baška, rješenje o Registraciji, br.09-598/1-70

-6B - Arheološka zona i ranokršćanski sakralni objekt - Sv. Nikola, Pod Mire

-7B - Arheološka zona Bosar - Korintija na položaju Sokol nedaleko Baške, rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Klasa: UP-I-612- 08/ 06-06/0144, Ur. broj: 532-04-01-1/4-06-2, od 23. ožujka 2006. g.

-8B - Arheološka zona Sv. Jeronim - Batomalj, preventivno registrirano kulturno dobro do 19.12.2011.g. upisano u registar pod brojem P-1579, rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine u Rijeci, Klasa: UP-I-612-08/05-05/409, Ur. broj: 532- 04-12/19-05-1, od 19. prosinca 2005. g.

-9B - Arheološki lokalitet Sv.Kuzma i Damjan na Zaroku - Baška, preventivna zaštita u trajanju do 6 godina, rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine u Rijeci, Klasa: UP/I 612-08/ 06-05/5016, od 19. rujna 2006. g.

-10C - Priobalne vode otoka Prvić, od rta Stražice do hridi Njivice, rješenje o Registraciji, br.181/1-1967.

-11C - Priobalne vode od Drage Bašćanska do uvale Mala Luka, rješenje o Registraciji, br.181/1-1967.

-12C - Rt Dubno - Baška, rješenje o Registraciji, br. DG-613/1-1975.

U svrhu zaštite poznatih, registriranih i evidentiranih arheoloških nalazišta potrebno je započeti sustavna istraživanja i prezentacije lokaliteta. Potonje je uvjetovano prilikom planiranja rekonstrukcija postojećih i izgradnji novih zona, te infrastrukturnih građevina, izvršiti arheološka istraživanja, odnosno, radnje uvjetovane od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(5) d/ Zaštita etno zona i etno spomenika:

-13G - Sv. Juraj-Draga Bašćanska, rješenje o Registraciji, br. BG-147/1-1978.

-14H - Mlin za žito i stupa za sukno u Dragi Bašćanskoj, rješenje o Registraciji, br.53/3-1966.

U svrhu zaštite etno zona i spomenika potrebno je:

-Izvršiti rekognisciranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije naselja kao spomenika kulture;

-Izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja u prostoru, odnosno na građevinama;

-Uvjetuje se zaštita strukturalnih matrica tradicionalnih parcelacija te struktura, tipologija i način gradnje tradicionalnih ograda od suhozida - gromača;

-Svi radovi se moraju planirati sukladno smjernicama i odredbama konzervatorskih podloga, te biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci;

(6) e/ Zaštita pojedinačnih građevina

-15F - Crkva Sv. Lucije u Jurandvoru, rješenje o Registraciji, br. KB-129/9-1973.

U svrhu zaštite pojedinačnih registriranih i evidentiranih građevina potrebno je:

-Izvršiti rekognisticiranje postojećeg stanja, s obzirom na protekli period od vremena registracije pojedinačnih građevina kao spomenika kulture;

-Izvršiti valorizaciju stanja te definirati ili redefinirati smjernice mogućeg interveniranja na građevinama, odnosno u prostoru;

-U procesu planiranja intervencija na pojedinačnim građevinama ili sklopovima uvjetuje se zaštita njihovih karaktera tradicionalnih arhitektonskih tipologija i modusa arhitektonskog oblikovanja te njihovih funkcionalnih i ambijentalnih strukturnih vrijednosti;

(7) Svi radovi se moraju planirati sukladno smjernicama i odredbama konzervatorske podloge, te biti verificirani i praćeni od strane nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(8) Tabelarni pregled evidentiranih i registriranih kulturnih dobara:

Spomeničkim lokalitetima koji nisu dovoljno istraženi

Značajniji spomenički lokaliteti koje je potrebno sustavno istražiti i sukladno valorizaciji uvesti u evidenciju spomenika kulturno-povijesne baštine:

A Arheološko područje

A/B Arheološko područje (A) i Arheološki pojedinačni lokaliteti (B)

A/F Arheološko područje (A) i Sakralna građevina (F)

A/H Arheološko područje (A) i Etnološka građevina (H)

A-10. Kricin

A-12. Zakam

A-13. Santiš

A-14. Skopalj

A-17. Goričica

A-19. Grad

A-20. Merine

A-23. Šupela

A-B-28. Sv. Pavle u Dragi

A-B-30. Sutvid

A-H-32. Lokva Šibenik

A-B-35. Sv. Nikola pod Bagom

A-B-37. Vinca

A-38. Vinca, uvale Slivanjska i Zavratnica

A-B-39. Sv. Nikola nad uvalom Ogrul

A-B-40. Glavina

A-B-43. Graca

A-46. Veli Treskavac

B Arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni

B-1. Sv. Marija, nestala kapela

B-2. Sv. Anton, kapela

B-3. Sv. Duh, crkva

B-4. Majka božja od Karmela, ostatci kapele

B-5. Sv. Jakov, kapela

B-6. Sv. Nikola na Gorici

B-22. Vidohlam

B-27. Sv. Juraj u Bašćanskoj Dragi

B-29. Sv. Andrija u Dragi

B-31. Spilja Škuljica

B-33. Gradac, ispod Gabri

B-34. Gradac, položaj Carnjavina

B-41. Glavina

B-42. Veli Gajen

B-44. Varda

B-45. Sv. Anton, ruševine kapele

B-48. Mali Treskavac

B-49. Straževik

B-50 Sv. Fumija

C Arheološki pojedinačni lokalitet - podmorski

C-11. Cuzin

F Sakralna građevina

F-8. Sv. Mihovil, crkvica

F-18. Sv. Marija Gorička, crkva s trijemom

F-21. Sv. Jerusolim-sveti Otkupitelj, crkvica

F-24. Sv. Jelisafeta ili Pohoda Marijinog, župna crkva
Bašćanske Drage (u Grgurićima)

F-25. Sv. Josip u središtu Bašćanske Drage,
barokna kapela

F-26. Sv. Roko u Bašćanskoj Dragi, kapela

G Etnološko područje

G-47. Bojno

H Etnološka građevina

H-51. Na Rebici, mrgar

H-52. Na Starošćini, mrgar

H-53. Stari Mrgar

H-54. Va Pothlamcu, mrgar

H-55. Na Jakoši, mrgar

H-56. Na Lipici, mrgar

H-57. Vratudih, mrgar

H-58. Kovacin, mrga

H-59. Ljubimer, mrgar

Članak 124.

(1) Pojedinačno propisuju se posebni uvjeti zaštite za sljedeće lokalitete:

-lokalitet: Sv. Kuzma i Damjan - uvjeti zaštite: ostatke samostana treba arheološki istraži, po mogućnosti konzervirati i prezentirati: izgradnji unutar zone posebno na području prostiranja nekadašnjeg samostana trebaju prethoditi arheološka istraživanja; uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole.

-lokalitet: Sv. Marko - uvjeti zaštite: lokalitet predstavlja arheološki spomenik najviše kategorije: baziliku treba istražiti, konzervirati i prikazati mozaike; cijeli prostor treba poprimiti obilježja arheološkog parka (djelomično i natkrivenog) ; urbanističkom dokumentacijom treba regulirati promet (cesta i pješaci) tako sa se omogući realizacija prezentacije spomenika; u urbanističkom smislu ovaj prostor mogao bi nakon prezentacije bazilike s mozaicima postati prostorni fokus cijelog ovog dijela naselja; predlaže se izrada urbanističko konzervatorskog projekta za mikro lokaciju; svu novu izgradnju i infrastrukturu u okolici zone treba prilagoditi spomeniku.

-lokalitet: Hoteli Korintija - uvjeti zaštite: svakoj izgradnji moraju prethoditi arheološka istraživanja: uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole: preporučuje se izrada urbanistički konzervatorskog projekta mikrolokacije

-lokalitet: Sv. Mihovil - uvjeti zaštite: izgradnju i uređenje prostora prilagoditi značaju i obilježjima spomenika.

-lokalitet: Skopalj - uvjeti zaštite: izgradnji treba prethoditi arheološko istraživanje: uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole: samo izvorište, danas u zapuštenom stanju, treba obnoviti.

-lokalitet: Sv. Nikola - Mire - uvjeti zaštite: crkvu treba arheološki istražiti i konzervirati: na arheološkoj zoni nije dozvoljena izgradnja: izgradnja u kontaktnoj zoni moguća je nakon obuhvatnih arheoloških istraživanja kojima se utvrđuju granice kompleksa: uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijska i građevne dozvole.

-lokalitet: Mire - uvjeti zaštite: gradnja je moguća nakon arheološkog istraživanja: uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole.

-lokalitet: Sv. Marija na Goričici - uvjeti zaštite: (izvan zone obuhvata)

-lokalitet: Santiš - uvjeti zaštite: svakoj eventualnoj gradnji treba prethoditi arheološko istraživanje. lokalitet: Sv. Fumija - uvjeti zaštite: svaka eventualna gradnja uvjetovana je prethodnim arheološkim istraživanjima.

-lokalitet: Gorica - uvjeti zaštite: pri izgradnji infrastrukture preko područja ili većih zemljanih radova potreban je arheološki nadzor.

-lokalitet: Sv. Kristofor - uvjeti zaštite: ostatke crkve treba istražiti, konzervirati i prezentirati; područje nekropole arheološki istražiti, utvrditi granicu prostiranja i onda pristupiti uređenju prostora i eventualnoj izgradnji;

-uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole

-lokalitet: Sv. Ivan - uvjeti zaštite: nije dozvoljena nikakva gradnja prije podrobnog istraživanja područja; uređenje prostora prilagoditi osobinama spomenika; uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole.

-lokalitet: Kricin - uvala Bunculuka - uvjeti zaštite: nije dozvoljena nikakva gradnja i uređivanje prostora prije arheološkog istraživanja; uvjeti i prethodna dozvola službe zaštite spomenika uvjet su za ishođenje lokacijske i građevne dozvole.

-lokalitet: Sv. Marija Magdalena - uvjeti zaštite: ostatke kapele treba istražiti i konzervirati, urediti okoliš, a gradnju prilagoditi spomeniku; pri izgradnji infrastrukture i većoj gradnji potreban je arheološki nadzor.

-lokalitet: Vela i Mala luka - uvjeti zaštite: nije dozvoljena nikakva gradnja i uređivanje prostora prije arheološkog istraživanja;

-Urbanistička cjelina naselja Baška - Registrirani spomenik kulture - uvjeti zaštite: plan mora predvidjeti uvjete po kojima se adaptacije i eventualna nova izgradnja mora uskladiti sa zatečenim vrijednostima. U smislu zaštite ukupne povijesne urbane aglomeracije u odnosu na vizualna i likovna obilježja u pogledima s kopna i mora, mora se predvidjeti zelena, neizgrađena zona u kojoj se smije graditi samo infrastruktura. Postojeća linija granice naselja može se upotpuniti gradnjom ambijentalnih osobina radi postizanja kompaktnije cjeline urbane aglomeracije. Označen opseg kontaktne zone naselja trebao bi, u načelu, biti i rub dozvoljene gradnje.

Članak 125.

(1) Na području naselja, dijelova naselja ili u prostornim zonama (kulturno-povijesnim cjelinama) koje su utvrđene kao kulturno dobro može se odobriti rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih građevina isključivo od strane i uz posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela.

Uvjeti uređenja unutar obuhvata kulturno-povijesnih cjelina

Članak 126.

(1) Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03, 157/03 - Ispravak, 87/09, 88/10) obvezna je izrada konzervatorskih podloga kojima se određuju mjere očuvanja kulturno-povijesnih cjelina na području obuhvata.

(2) Tijekom postupka izdavanja provedbenog akta za sve radove na nepokretnom kulturnom dobru kao i za građevinske radove (gradnja, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i slično) unutar zaštićene kulturno - povijesne cjeline (zone zaštite A, Bi C urbane cjeline Baška, zone zaštite A, B i C ruralne cjeline Batomalj, uže i šire zone zaštite ruralnih cjelina Jurandvor i Draga Bašćanska) potrebno je pribaviti prethodno odobrenje i posebne konzervatorske uvjete koje utvrđuje nadležni konzervatorski odjel u Rijeci. Dozvoljeni su svi načini gradnje (samostojeći, dvojni i skupni) uz slijedeće uvjete:

(3) Zona zaštite A (Baška i Batomalj) i uže zone zaštite (Jurandvor i Draga Bašćanska):

Dozvoljena je isključivo rekonstrukcija građevina u postojećim gabaritima na postojećim građevnim česticama. Cijepanje i/ili spajanje građevnih čestica nije dozvoljeno.

Veličina i površina građevina

-Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) u postojećim gabaritima.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) u postojećim gabaritima.

Najveća visina:

-Najveći broj etaža: u postojećim gabaritima.

-Najveća visina građevine u postojećim gabaritima.

Građevine je potrebno graditi na međi odnosno na regulacijskom pravcu.

(4) Zona zaštite B (Baška):

Dozvoljena je isključivo rekonstrukcija postojećih građevina na postojećim građevnim česticama ili rekonstrukcija postojećih građevina na građevinskoj čestici formiranoj od više građevinskih čestica nužnih za redovitu uporabu građevina uz slijedeće uvjete:

Veličina i površina građevina

-Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) u postojećim gabaritima.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti u postojećim gabaritima.

Najveća visina:

-Najveći broj etaža: u postojećim gabaritima.

-Najveća visina građevine u postojećim gabaritima.

Isključena je nova gradnja osim autobusnog kolodvora, helidroma, parkirališta uz slijedeće uvjete:

Veličina i površina građevina

-Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) 0,4.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) 0,75.

Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 1 podzemna i 2 nadzemne
(P_o/S+P_r+1 ili P_o/S +P_r+P_potk)

-Najveća visina građevine 6,1 m, a najveća ukupna visina građevine 8,8 m.

Minimalna udaljenost (za rekonstrukciju i novu gradnju) od susjednih građevnih čestica je 3,0 m te 3,0 m od prometnice.

Minimalna površina pod zelenilom je 30% površine građevne čestice.

(5) Zona zaštite B (Batomalj), C (Baška i Batomalj) i šire zone zaštite (Jurandvor i Draga Bašćanska):

Najmanja dopuštena površina građevne čestice za novu gradnju - interpolaciju za zone zaštite Batomalj, Jurandvor i Draga Bašćanska nije određena, a za Bašku je 300 m² za samostojeće i dvojne te 225 m² za skupne. Rekonstrukcija, nadogradnja i dogradnja moguća je i na postojećim česticama. Iznimno u zoni zaštite C (Baška) dozvoljena je rekonstrukcija građevina samo u postojećim gabaritima.

Veličina i površina građevina

-Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica (k_ig) 0,4 za izgradnju na samostojeći i dvojni način i 0,6 za skupni način gradnje, iznimno u zoni zaštite C (Baška) u postojećim gabaritima.

-Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (k_is) 1,5, iznimno u zoni zaštite C (Baška) u postojećim gabaritima.

Najveća visina:

-Najveći broj etaža: 1 podzemna i 3 nadzemne
(P_o/S+P_r+2 ili P_o/S +P_r+1+P_potk), iznimno u zoni zaštite C (Baška) u postojećim gabaritima.

-Najveća visina građevine 9,0 m, a najveća ukupna visina građevine 11,0 m, iznimno u zoni zaštite C (Baška) u postojećim gabaritima.

Minimalna udaljenost od susjednih građevnih čestica 3,0 m od jedne i 1,0 m od druge te 3 m od prometnice.

Minimalna površina pod zelenilom je 20% površine građevne čestice.

(6) Oblikovanje građevina mora biti prema posebnim konzervatorskim uvjetima i sukladno odredbama ovog Plana.

(7) Svi javni dijelovi građevine odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07) .

(8) Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, uvjeti za uređenje i zadovoljenje parkirališnih potreba mora biti sukladno odredbama točke 5. ovih Odredbi.

(9) Način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima sukladno odredbama točke 7. i 8. ovih Odredbi.

(10) Postojeće građevine svih planskih namjena mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog Članka s time da se postojeći parametri veći od propisanih mogu zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

(11) Napomena: Unutar zaštićene kulturno - povijesne urbane cjeline Baška (zone zaštite A, B i C) dozvoljena je rekonstrukcija građevina samo u postojećim gabaritima.

Članak 127.

(1) Evidencija objekta naselja, dijelova naselja i prostornih zona (kulturno-povijesnih cjelina) koje su utvrđene kao kulturno dobro vodi nadležno državno tijelo zaduženo za zaštitu kulturnih dobaraevidentiranih kao kulturna baština.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 128.

(1) Gospodarenje otpada s područja općine osigurati će se kroz državni sustav za gospodarenje opasnim otpadom i županijski sustav za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom.

(2) Komunalni i neopasni otpad s područja općine će se odlagati na postojeće odlagalište »Treskavac« na području Općine Vrbnik, do realizacije Centralne zone za gospodarenjem otpadom Primorsko-goranske županije Marišćina na području Općine Klana.

(3) Komunalni otpad iz domaćinstava na području općine prikuplja se sustavom odvojenog prikupljanja otpada »Eko otok Krk«, a odvozi ga ovlaštena pravna osoba na odlagalište.

Članak 129.

(1) Postupanje s komunalnim otpadom utvrđeno je Zakonom o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/ 05, 111/06, 60/08 i 87/09) te se odvija u suradnji s registriranim trgovačkim društvom. Lokacije za izdojeno prikupljanje korisnog otpada odrediti će se posebnom odlukom Općine.

(2) Sakupljanje, zbrinjavanje i oporabu ambalažnog otpada osigurava proizvođač odnosno prodavatelj i to sukladno Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 38/10 i 10/11).

(3) Opasne vrste komunalnog otpada iz kućanstva ili drugih manjih izvora prikupljati će se putem mobilnih reciklažnih dvorišta proizvođača odnosno prodavatelja ili u specijalnim spremnicima na za to predviđenim površinama.

(4) Na području općine Baška nije planirano reciklažno dvorište. Sukladno postignutim dogovorom lokalnih samouprava na otoku Krku i Trgovačkog komunalnog društva Ponikve - Krk d.o.o. određeno je da će se lokacija za gradnju reciklažnog dvorišta za građevni otpad odrediti izvan obuhvata Općine Baška.

Članak 130.

(1) Potrebno je provoditi sustavno zbrinjavanje mulja koji nastaje primarnim pročišćavanjem komunalnih otpadnih voda iz uređaja za njihovo pročišćavanje, a u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije.

Članak 131.

(1) Lokalna samouprava kao i korisnici prostora dužni su provoditi mjere zaštite prostora i to na način da se evidentira stvarno stanje na terenu te svaka pojava neuređenog odlagališta i otpadom onečišćenog tla,da se predmetne površine što prije saniraju.

Također, općina Baška dužna je izraditi Plan gospodarenja otpadom za četverogodišnje razdoblje.

(2) »Planom sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla na području Općine Baška« (»Službene novine« broj 40/06) evidentirani su otpadom onečišćeni okoliš i neuređeno odlagalište »Šupele« i »Zakam« te je predviđena njihova sanacija.

Članak 132.

(1) Svi proizvođači otpada (osim komunalnog) moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada sakupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati sukladno Zakonu i podzakonskim propisima.

Članak 133.

(1) Na području Općine Baška zabranjuje se vršenje djelatnosti koja može proizvesti opasni otpad (kemijski, biološki toksični, lakozapaljivi, eksplozivni, onaj koji emitira ionizirajuće zračenje i sl.)

8.MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 134.

(1) Sukladno Planu intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko- goranske županije br. 11/04) obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša za područje Općine Baška.

(2) U cilju osiguranja i očuvanja kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, ovim Planom utvrđuju se obveze, zadaci i smjernice za zaštitu zraka, vode, mora, kao i zaštita od prekomjerne buke.

(3) Područja i lokaliteti posebnih mjera i ograničenja određena su u kartografskim prikazima br. 3.1. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja«, 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - vode i more« i 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000.

Članak 135.

(1) Ovim Odredbama za provođenje određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu:

-tla,

-zraka,

-od štetnog djelovanja buke,

-vode,

-mora.

8.1. Zaštita tla

Članak 136.

(1) Planom su određene kategorije zaštite tla koje su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:25.000 označene oznakama namjene površina kako slijedi:

-I.kategorija zaštite - poljoprivredne površine P2 - vrijedno obradivo tlo i kao takvo određeno je isključivo za poljoprivredne potrebe. Iznimno, na predmetnim površinama moguća je gradnja infrastrukturnih građevina.

-II. kategorija zaštite - poljoprivredne površine P3 -
ostalo obradivo tlo i šume Š1, Š2 i Š3.

-IV.kategorija zaštite - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - PŠ.

8.1.1. Šumska tla

Članak 137.

(1) Na području općine Baška pod šumama je površina od 1.206,10 ha razvrstana u tri skupine. Zaštitu treba provoditi nad svim skupinama kao o vrijednoj prirodnoj baštini, neovisno o značenju u gospodarskom smislu.

(2) Prema elaboratu »Šume Županije primorsko-goranske« izrađenom za potrebe Prostornog plana županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno-zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla. Na prostorima šumskih i ostalih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.

(3) Ovoj vrsti tla pripadaju i zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 138.

(1) Ovim Planom su sve veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P2 i P3) zaštićene izdvajanjem iz građevinskog područja. Izdvajanjem iz građevinskog područja ispunjen je primarni zadatak gubitka poljoprivrednog tla na račun građevinskih područja.

(2) Područja na kojima su zemljišta I. kategorije smiju se koristiti samo za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. I. klasa zemljišta samo se iznimno može koristiti za gospodarske i infrastrukturne objekte koje služe za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, kada u blizini nema zemljišta nižih bonitetnih kategorija.

(3) Područja sa zemljištima II. Kategorije zaštite moraju biti namijenjeni poljoprivrednoj proizvodni s najmanje 50% površine. Kod toga je potrebno zaštititi najvrednija zemljišta, kao i ona na kojima se agrotehničkim mjerama može poboljšati bonitet.

(4) Na ostalim područjima tla izvan građevinskog područja nema ograničenja u smislu prenamjene ali se ono može koristiti samo sukladno odredbama za provedbu ovog Plana.

(5) Mjerama fiskalne politike i osmišljavanjem gospodarske uloge poljoprivrede je potrebno sačuvati tla namijenjena za poljoprivredu od zapuštanja i pošumljavanja.

(6) Razine onečišćenje tla na području općine Baška nisu ispitivana. Djelovanje na rješavanju problema onečišćenja tala zak_iseljavanjem i teškim metalima je potrebno provoditi na širem prostoru izvan područja Općine Baška.

(7) Poseban problem onečišćenja tla je onečišćenje eksploatacijom mineralnih sirovina i građevinskim zahvatima. Pijesak na prostoru Zaroka se do prije petnaest godina eksploatirao neorganizirano i stihijno, što je po provođenju zabrane eksploatacije rezultiralo devastacijom tla koja do danas nije sanirana. Prostor je nužno sanirati, te provesti istraživanja posljedica nastalih nekontroliranom eksploatacijom pijeska.

(8) Pored onečišćenja tlo na području Općine Baška izloženo je eroziji. Štetama od erozije su velike te bi se trebao uspostaviti monitoring nad promjenama na ugroženim dijelovima tla. Po dobivanju cjelovitijih podataka o stanju i promjenama na tlu uzrokovanim erozijom potrebno je propisati posebne mjere zaštite.

(9) Radi formiranja površina intenzivne poljoprivredne proizvodnje s korištenjem odvodnje i navodnjavanja planira se izrada analize - elaborata o mogućnostima i potrebnim zahvatima u svrhu osiguranja vode za navodnjavanje, zaštite tih površina od vanjskih voda te mogućnostima i uvjetima unutrašnje odvodnje.

8.1.3. Tlo unutar građevinskih područja

Članak 139.

(1) Planovima koji će se izrađivati temeljem ovog plana treba zaštititi najvrednija, najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije unutar granica građevinskog područja. Zaštitu ovom tlu valja osigurati planiranjem stambenih zona manje gustoće naseljenosti u kojima će poljoprivredno zemljište biti odgovarajuće uklopljeno, zaštićeno i privedeno svojoj svrsi u okviru manjih gospodarstava i okućnica.

8.2. Zaštita zraka

Članak 140.

(1) Na području Općine Baška nema mjernih stanica za praćenje onečišćenja zraka. Temeljem pokazatelja na mjernim postajama izvan područja Općine Baška koji ukazuju da su emisije zagađujućih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti, te temeljem činjenice da na prostoru općine nama evidentiranih značajnijih zagađivača zraka, može se zaključiti da je zrak na području Općine Baška I. Kategorije.

(2) Radi sprječavanja pogoršanja kvalitete zraka, a pogotovo na prostorima za stambenu izgradnju, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite:

-treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

-potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika utvrditi mogućnost smanjenja emisija svih izvora onečišćenja zraka,

-promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

-utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj regulativi,

-stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi i objekti iz kojih se ispušta u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisija, prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 60/08) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćavajući tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07, 150/08) ,

-visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima),

-zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

-najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 133/05) .

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

-prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

-osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik, te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

-uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

(4) Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno zakonskoj regulativi.

(5) U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih jedinica lokalne samouprave moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice.

8.3. Zaštita od buke

Članak 141.

(1) Nadzor problematike zaštite od buke je u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Temeljni propis za provedbu zaštite od buke je Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) .

(2) Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04) najviša dopuštena razina vanjske buke u naseljima i na površinama izvan naselja za izdvojene namjene, za građevinska područja i pojedine građevine je sljedeća:

(3) Pri izradi prostornih planova užih područja te projekata planiranih prometnica zadržati nivo buke u dopustivim granicama za određene zone. Potrebno je voditi računa o pozicioniranju pojedinih zona i sadržaja u njima u odnosu na izvor buke te bliže izvoru smještati građevine u kojima se dopušta viši nivo buke.

(4) Kod planiranja mreže ulica i cesta koristiti elemente reljefa i prirodnih prepreka kao zaklone od buke na putu njenog širenja.

(5) Potrebno je stalno vršiti akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanje buke.

(6) Općina Baška treba izraditi »Kartu buke« i »Akcijski plan« (ako je potrebno) u skladu s Člankom 9. Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) te na osnovi toga dati smjernice za smanjenje postojeće buke.

8.4. Zaštita voda

Članak 142.

(1) Trebaju se provoditi dvije skupine mjera zaštite podzemnih i površinskih voda:

-mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira odlukom o vodozaštiti,

-mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru, pri čemu je nužna izgradnja sustava za odvodnju.

Članak 143.

(1) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

-Posebnim mjerama treba smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama na području općine Baška: zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje otpada na zelene površine duž prometnica.

-Pri realizaciji plana potrebno je osigurati uvjete za spajanje svih građevinskih područja naselja i građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene na sustav odvodnje.

-Planom se propisuje obaveza pročišćavanja otpadnih voda, a odnosi se na vode što ističu iz zanatskih radionica, mehaničkih i bravarskih radionica, pogona što u tehnološkom procesu upotrebljavaju masti, ulja, boje, lakove, tekuće gorivo, otpada i druge tvari specifični lakše od vode, pogona što stvaraju otpatke krutih i ljepljivih tvari koje bi se mogle taložiti u sakupljačima, restorana i kuhinje /masnoća i ulje/ te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje.

-Da bi zadovoljili zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda uvjetuje se ugradnja sljedeće opreme - zavisno o karakteru otpadnih voda:

1. Mehaničke taložnice za krute čestice u vodi

2Odvajači ulja i naftnih derivata iz tehnološke kanalizacije

3. Hvatači ulja i masti za fekalno-sanitarne vode

6. Neutralizator za obradu k_iselih ili lužnatih voda

7.Uređaj za razbijanje uljnih emulzija kod strojne obrade metala

8.Drugi specijalni uređaji (za regeneraciju otpada, spaljivanje onečišćenih otpada, obradu voda što sadrže kromate, cijanide i sl.)

-Korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja

-Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorsko-goranske županije

-Saniranja neuređenog odlagališta »Supele« i otpadom onečišćenog okoliša

-Izrada vodnog katastra

-Uvođenje mjera zaštite u poljoprivredi

-Stalno praćenja kvalitete i onečišćenja površinskih i podzemnih voda, te uvođenje jedinstvenog informatičkog sustava o kakvoći površinskih i podzemnih voda

(2) U slučaju izvanrednih onečišćenja provode se mjere temeljene na državnom i županijskom planu za zaštitu voda.

Članak 144.

(1) Mjere zaštite izvorišta vode za piće treba provoditi u skladu s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.

(2) Trenutno je na snazi »Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku« (»Službene novine« Primorsko-goranske županije br. 17/07) .

(3) U skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku na prostoru Općine Baška utvrđene su sljedeće zone sanitarne zaštite:

-I. zona - zona strogog režima,

-II. zona - zona strogog ograničenja,

-IV. zona - zona ograničene zaštite.

(4) Na području IV. zone zaštite zabranjuje se:

-ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,

-izgradnja odlagališta i/ili uređaja za zbrinjavanje otpada odnosno kao i odlaganje otpada bilo koje vrste (komunalni, tehnološki, građevni i sl.,

-izgradnja proizvodnih pogona koji koriste opasne sirovine, proizvode opasne tvari i/ili njihove otpadne vode nisu dio zatvorenog tehnološkog procesa, a sadržavaju za vodu opasne tvari,

-izgradnja cjevovoda kojima se transportiraju tekućine opasne za vodu,

-izgradnja građevina za skladištenje, obradu i zbrinjavanje radioaktivnih tvari, nafte i naftnih derivata kao i drugih opasnih tvari; izuzetak je skladištenje lož ulja za grijanje domaćinstava i pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve ukoliko su provedene sve propisane sigurnosne mjere za građenje, transport, skladištenje i uporabu,

-izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin, radioaktivne tvari kao i izgradnja podzemnih spremišta,

-nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata i

-eksploatacija mineralnih sirovina.

(5) Na području II. zone zaštite zabranjuje se:

-prijevoz za vodu opasnih tvari na svim cestama,

-građenje proizvodnih i servisnih pogona,

-skladištenje nafte i naftnih derivata,

-izgradnja državnih i županijskih cesta osim rekonstruiranja postojećih u funkciji povećanja stupnja prometne sigurnosti i/ili provođenja dodatnih mjera zaštite voda od onečišćenja,

-izgradnja stambenih i gospodarskih građevina,

-izgradnja groblja,

-izgradnja drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne i površinske vode,

-korištenje gnojiva i pesticida u poljodjelska proizvodnji,

-stočarska proizvodnja.

(6) Na području I. zone zaštite zabranjuje se:

-vršiti radove, graditi i/ili obavljati gospodarske i druge aktivnosti osim onih koje su u funkciji vodozahvata, prerade i/ili transporta vode sustav vodoopskrbe,

-uporaba kemijskih sredstava za uništavanje i zaštitu bilja,

-ispuštanje otpadnih voda i voda za čišćenje uređaja za pročišćavanje,

-korištenje svih vrsta plovila, održavanje sportskih aktivnosti na vodi i/ili kupanje,

-ribarenje, sportski ribolov i/ili uzgajanje riba,

-napajanje stoke,

-javno prometovanje vozila i pješaka.

(7) Granice zona sanitarne zaštite prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - vode i more« u mjerilu 1:25.000.

8.5. Zaštita mora

Članak 145.

(1) Na području općine Baška dalje se treba provoditi sustavno ispitivanje sanitarne kakvoće obalnog mora. Ispitivanjem se mjere i evidentiraju kemijska, bakteriološka i fizikalna svojstva morske vode u skladu sa Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (»Narodne novine« broj 33/96) .

(2) Obalno more na području Općine Baška svrstava se u prvu kategoriju.

(3) Zaštita obalnog pojasa podrazumijeva već spomenuto definiranje moguće namjene i kriterije ponašanja pri izgradnji, sprečavanje onečišćavanja zabranom odlaganja otpadnog materijala, uz naravno redovno čišćenje obalnog, a naročito plažnog pojasa od krutog otpada.

(4) Zaštita mora znači sprječavanje odbacivanja otpada i direktnog odvođenja otpadnih nečistih voda u more, aktivno očuvanje biološke ravnoteže planiranja ribolovnih aktivnosti.

(5) Nije dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina na obalnom dnu područja Općine Baška.

(6) Planom se moraju nastojati zadržati i popraviti kvalitetu obalnog mora.

(7) Provedbom mjera zaštite Plana treba se osigurati:

-postojeća razina kakvoće mora u svim dijelovima akvatorija koji udovoljavaju razini kvalitete propisane Planom,

-podizanje kakvoće mora na područjima zatvorenog mora, uvala, zaljeva, i luka sa slabom izmjenom vodene mase.

(8) Zaštita mora od onečišćenja sa kopna spriječit će se:

-ograničenjem razvoja naselja uz obalu,

-osiguranjem sredstava za priključenje svih građevina na području Općine na sustav odvodnje,

-obradom i zbrinjavanjem otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 146.

(1) Unutar zaštićenog obalnog područja mora, a čiji kriteriji se primjenjuju na cjelokupni otočki prostor Općine Baška, primjenjuju se posebna ograničenja u korištenju propisana posebnim propisom.

8.6. Mjere posebne zaštite

Članak 147.

(1) Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

-sklanjanje ljudi,

-zaštita od rušenja,

-zaštita od poplava,

-zaštita od požara i

-zaštita od potresa.

(2) Sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04, 79/07, 38/09, 127/10) , Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša odkatastrofa i velikih nesreća za područje općine Baška, Plana zaštite i spašavanja Općine Baška te Zahtjeva zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Općine Baška određena je strategija primjene urbanističkih mjera zaštite za područje Općine Baška.

(3) Na kartografskom prikazu br. 3.4. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Mjere posebne zaštite i spašavanja« u mjerilu 1:25.000 prikazane su mjere koje omogućavaju učinkovitije provođenje mjera civilne zaštite, a koje se primjenjuju u neposrednoj provedbi i kao smjernice za izradu detaljnijih planova.

(4) Planom su definirani mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće, a to je od gospodarskih objekata - spremnici ukapljenog naftnog plina Hotela Chorintia, a od nesreća u prometu potonuće broda ili izlijevanje opasnih tvari u more i to u luci Baška i planiranoj trajektnoj luci Stara Baška. Radijus ili apsolutni doseg spremnika ukapljenog naftnog plina je cca 200,0 m.

(5) Kritična komunalna infrastruktura na području općine Baška je:

-dalekovod 110 kV Dunat- Rab;

-trafostanice;

-izvorišta i vodospreme.

(6) Ovim Planom su u svrhu civilne zaštite i spašavanja na području Općine Baška načelno određene:

-površine za odlaganje materijala od urušavanja;

-površine pogodne za evakuaciju ljudi koje nisu ugrožene potresom i poplavom;

-lokacije pogodne za formiranje kampova za smještaj evakuiranih osoba;

-zone pogodne za ukop većeg broja ljudi i životinja;

-putovi i pravci evakuacije u izvanrednim uvjetima - cestovni i morski;

-prometnice kojima je dozvoljen prijevoz opasnih tvari;

-te su locirane sirene za uzbunjivanje stanovništva.

(7) Kroz izradu urbanističkih planova uređenja potrebno je na područjima obuhvata:

-valorizacijom prometne mreže definirati glavne putove evakuacije (cestovne i -pomorske) ;

-odrediti najpovoljnije zone i građevine za izmještanje stanovništva (kampove, domove, -dvorane, škole i turistički objekte) , kao i površine za odlaganje materijala od urušavanja;

-definirati lokacije mogućih izvora tehnološko-tehničkih katastrofa i većih nesreća u gospodarstvu i prometu.

(8) Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometne terminale, sportske dvorane, trgovačke centre, turističke objekte i veća proizvodna postrojenja) obvezna je realizacija sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (»Narodne novine« broj 47/06) .

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 148.

(1) Sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91, 74/93) na području Općina Baška nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku.

(2) Građevine od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti, grade se kao dvonamjenske građevine sa skloništem osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(3) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. Načelne površine za evakuaciju ljudi koje nisu ugrožene potresom i poplavom, lokacije pogodne za formiranje kampova za smještaj evakuiranih osoba kao i putovi i pravci evakuacije u izvanrednim uvjetima - cestovni i morski prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.4. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Mjere posebne zaštite i spašavanja« u mjerilu 1:25.000.

(4) Pri projektiranju podzemnih građevina s (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

8.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 149.

(1) Prilikom planiranja detaljnijim prostornim planovima potrebno je primijeniti propise zakonske regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti što se odnosi na međusobnu udaljenost građevina, udaljenost građevine od prometnice, formiranje naselja i sl.

(2) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Baška određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7 MCS s odstupanjem prema 7- i 7+)

(4) Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima (u naseljima sa povijesnom identifikacijom i dr.) , statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

(5) Na kartografskom prikazu br. 3.4. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Mjere posebne zaštite i spašavanja« u mjerilu 1:25.000 određene su načelne površine za odlaganje materijala od urušavanja.

8.6.3. Zaštita od požara

Članak 150.

(1) Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Baška. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom kartografskom prikazu u sklopu Procjene.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(4) Kod projektiranja građevina na području Općine Baška radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu općepriznatu metodu.

(5) Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Međusobna udaljenost slobodnostojećih niskih građevina trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno min. 6,0 m. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ako se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06) .

(7) Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94, 142/03) .

(8) Temeljem Članka 28. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2) .

(9) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati odredbe Članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

8.6.4. Zaštita od potresa

Članak 151.

(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(3) Osnovni stupanj seizmičnosti koji na području Općine Baška iznosi 7 (MCS s odstupanjem prema 7- i 7+) .

(4) Prilikom utvrđivanja uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanjem akata za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata.

8.6.5. Zaštita od poplava

Članak 152.

(1) Zaštitu od poplava provoditi u skladu sa Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 130/11) , te Državnim i Županijskim planovima obrane od poplava.

(2) U područjima vodotoka i bujica kriterije za planiranje izgradnje treba definirati uz suglasnost nadležnog tijela.

(3) Na području Općine Baška registrirano je aktivno klizište u slivu vodotoka Suhe Ričine Bašćanske. Klizište se nalazi na njegovoj desnoj obali u izvorišnom dijelu bujičnog toka Na Pašelji (25').

(4) Najveći vodotok na području Općine Baška je Suha Ričina Baščanska (Vela Rika) . Značajan je po velikoj razini bujičnosti. Korito vodotoka regulirano je u donjem dijelu u cijelosti, a u gornjem na pretežitom dijelu toka. Budući je završni dio toka prije ulijevanja u Jadransko more (od stac. 0i000,00 do stac. 1+218,37) u izvjesnoj mjeri poddimenzioniran, planirani su i vrše se hidrotehnički zahvati na osnovi Idejnog projekta Regulacija Suhe Ričine Baščanske. Kritični potez obvezno je rekonstruirati za mjerodavnu protoku stogodišnjeg povratnog razdoblja (Q100=135 m³/s) prema projektu Suha Ričina Baščanska - izvedbeni projekt rekonstrukcije.

(5) Planom je predviđeno obavljanje hidrotehničkih zahvata i na ostalim registriranim bujičnim tokovima te obvezno redovito tehničko gospodarsko održavanje svih vodotoka.

(6) Radi obrane od poplava planira se dorada Planova obrane od poplava uvrštavanjem u njega svih registriranih vodotoka općine Baške, te provođenje preventivnih mjera održavanja, izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje vodnih sustava i vodnih građevina, te njihov nadzor, kako bi se osigurao neškodljiv protok voda minimalno stogodišnjeg povratnog perioda u područjima naselja, važnijih prometnica i drugih vrednijih sadržaja i minimalno desetogodišnjeg povratnog perioda za poljoprivredne i slične površine.

(7) Stupanj ugroženosti građevina od poplavnih voda, način i stupanj zaštite od poplava, rad sustava u uvjetima poplava, te rizike koje preuzima investitor u slučaju gradnje u poplavnom području definira nadležno tijelo.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 153.

(1) Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkih planova uređenja za sljedeća područja predviđena ovim planom:

-građevinska područja naselja:

.UPU-1 - Baška (N1-1) ;

.UPU-2 - Baška - Zarok (N1-2) ;

.UPU-3 - Jurandvor - sjever (N2) ;

.UPU-4 - Jurandvor - jug (N2) ;

.UPU-5 - Jurandvor - zapad (N2) ;

.UPU-6 - Batomalj - sjever (N3-1) ;

.UPU-7 - Batomalj - jug (N3-2) ;

.UPU-8 - Draga Bašćanska - sjever (N4-1)

.UPU-9 - Draga Bašćanska - jug (N4-1)

-površine izvan naselja za izdvojene namjene:

-poslovne namjene:

.UPU-10 - zona (K) ;

-turističko-ugostiteljske namjene:

.UPU-11 - zone ugostiteljsko-turističke namjene (T1₁, T1₂) , kamp (T3₁) , zona rekreacije (R) i uređene plaže (R3₄) ;

.UPU-12 - zona kampa (T3₂) i uređene plaže (R3₁) ;

-luke posebne namjene:

.UPU-13 - luka nautičkog turizma »Stara Baška«.

(2) Utvrđuje se obveza donošenja detaljnih planova uređenja za sljedeći obuhvat predviđen ovim Planom:

-površina izvan naselja za izdvojene namjene:

.DPU-1 - groblja i proširenje groblja (G₁) u naselju Baška

.DPU-2 - groblja i proširenje groblja (G₃) u naselju Batomalj

.DPU-3 - proširenje groblja (G₄) u naselju Draga Bašćanska.

Članak 154.

(1) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja čija je izrada određena ovim Planom prikazane su na kartografskim prikazima br. 3.3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25.000 i 4.1. - 4.3. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5.000.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 155.

(1) Prioritetne mjere i zahvati su:

Državnog i županijskog interesa:

-Razvijati prometni sustav integrirajući sve segmente na državnoj i županijskoj razini,

-Izgrađivati kanalizacijski sustav kao osnova sanitarno zdravstvenih standarda i značajan element zaštite prostora,

-Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje,

-Uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika na kopnu i na moru integrirajući sve prometne kapacitete.

Općinskog interesa:

-Prioritetno realizirati sustave odvodnje oborinskih i bujičnih voda na području Općine,

-Graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije,

-Podizati kvalitetu i kategoriju postojeće turističke ponude,

-Spriječiti izgradnju stanova u svrhu vikend korištenja unutar naselja u višestambenim građevinama,

-Očuvati naselja u unutrašnjosti općine,

-Poticati poljoprivrednu proizvodnju sukladno odredbama Plana,

-Poticati povezanost turističkih i rekreacijskih zona brodskim vezama,

-Podizati razinu komunalne opremljenost građevinskih područja.

Članak 156.

(1) Za sve građevine za privremeno korištenje prostora (kiosci, naprave) potrebno je izraditi plan privremenog korištenja javnih prostora kojeg donosi Općinsko Vijeće Općine Baška.

Članak 157.

(1) Planom se određuje potrebno provođenje sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenjem treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, a osobito utječu na kakvoću: prirodne baštine, tla, zraka, vode i mora.

(2) Zaštitne mjere okoliša su one kojima se osigurava cjelovito osiguranje kakvoće prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način na okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvitka.

Članak 158.

(1) Za potrebe, ažuriranja dokumentacije o stanju u prostoru i pripremu izrade prostornih planova potrebno je kontinuirano prikupljati i ažurirati geodetsko katastarske podloge područja Općine Baška, te ovisno o potrebama pripreme izrade planova, pristupiti izradi separatnih studija o stanju u prostoru.

(2) Posebno je potrebno pristupiti izradi:

a.Skeniranju i digitalizaciji geodetskih i katastarskih podloga

b.Izdvojiti procese odlučivanja koji trebaju posebne informacije za praćenje i unapređenje stanja u prostoru

c. Identificirati informacije i forme prezentacije

d. Odrediti podatke nužne za prikupljanje

e.Oblikovati upravljanje podacima i metodologije kako bi se proizvodile potrebne informacije.

Članak 159.

(1) Izradu prostornih planova koji su obaveza iz odredbi Plana temeljiti na:

-Optimalizaciji gustoća naseljenosti i diferencijaciju između građenja u naseljima i na građevinskim područjima izvan njih

-Osiguranju prostora javnih sadržaja.

(2) Prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja dokumentima prostornog uređenja osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa (komunikacije, javne površine, parkovne i rekreativne površine, zone središnjih funkcija) .

(3) Prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja dokumentima prostornog uređenja osigurati preduvjete za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom.

(4) Osiguranje vodoopskrbe i odvodnje u svim građevinskim područjima Općine Baška.

(5) Lociranje građevina i trasa infrastrukture treba pri izradi dokumenata prostornog uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Plana osigurati u suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima.

9.3. Rekonstrukcija građevina

Članak 159.a.

(1) Sve građevine mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig i koeficijent iskoristivosti, k_is) ne povećavaju iznad vrijednosti propisanih ovom Odlukom.

(2) Ako je izgrađenost građevne čestice (k_ig) na kojoj je izgrađena građevina iz prethodnog stavka ovog članka veća od dozvoljene, ista se prilikom gradnje zamjenskih građevina na toj čestici može zadržati ali se ne smije povećati.

(3) U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja Baška N1-2 - Zarok i u neizgrađenim dijelovima izdvojenih građevinskih područja izvan naselja (zone poslovne, ugostiteljsko - turističke i rekreacijske namjene) u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati građenje novih građevina.

(4) Iznimno, u zonama iz prethodnog stavka ovog članka moguća je gradnja građevina komunalne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

(5) Rekonstrukcija postojećih građevina u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja Baška N1-2 - Zarok u pojasu do 100 m od obalne crte moguća je samo pod uvjetom da se ne povećavaju vanjski gabariti (visina građevine, izgrađenost građevne čestice, k_ig i koeficijent iskoristivosti, k_is) .

(6) Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja biti će utvrđeni urbanističkim planovima uređenja iz članka 153. ove Odluke.