Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
153/13), a sukladno članku 100. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju i
gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/ 12), članka 32.
Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
26/09, 32/09 i 10/13), i Odluke o izradi Ciljanih VI. izmjena i dopuna
Prostornog plana uređenja grada Malog Lošinja (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 15/14, 37/15 i 20/16) Gradsko vijeće Grada
Malog Lošinja je na 30. sjednici održanoj dana 07. prosinca 2016.
godine,donijelo
Članak 1.
Ovom Odlukom donose se Ciljane VI. izmjene i dopune Prostornog plana
uređenja Grada Malog Lošinja (u daljnjem tekstu: Plan) (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj br. 13/08, 13/12, 26/13, 5/14, 42/14, 25/15 -
pročišćeni tekst, 32/15 - ispravak).
Ovaj Plan je sukladno Odluci o izradi (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 15/14, 37/15 i 20/16) izradio URBING d.o.o. iz Zagreba.
Članak 2.
Plan je sadržan u elaboratu »Ciljane VI. izmjene i dopune Prostornog plana
uređenja Grada Malog Lošinja«, koji se sastoji od tekstualnog, grafičkog dijela
i obveznih priloga, a sadrži:
A. TEKSTUALNI DIO
I. Uvod s Odlukom o izradi Plana
II. Obrazloženje
III. Prikaz izmjena u odredbama za provođenje
IV. Prikaz izmjena u obrazloženju izvornog Plana
V. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu i
korištenje površina
B. GRAFIČKI DIO
3.A.-B.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Zaštita prirode i
kulturnih dobara
3.1.A.-B.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Ekološka mreža
NATURA 2000
3.2.A.-B.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja
posebnih ograničenja u korištenju
4. Građevinska područja
4.1. Belej
4.2. Ćunski
4.3. Ilovik
4.4. Mali Lošinj
4.5. Male Srakane i Vele Srakane
4.6. Nerezine
4.7. Osor
4.8. Punta Križa
4.9. Susak
4.10. Sveti Jakov
4.11. Unije
4.13. Veli Lošinj
NAPOMENA: nisu se mijenjali kartografski prikazi 2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAV
- POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE, te sekcija C svih karata u mjerilu
1:25.000 i kartografski prikazi 4.9. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - SUSAK i 4.12.
GRAĐEVINSKO PODRUČJE - USTRINE u mjerilu 1:5.000.
C. OBVEZNI PRILOZI
PRILOG VIEvidencija postupka izrade i donošenja Plana sa preslikama
zahtjeva, očitovanja, mišljenja i suglasnosti nadležnih tijela
PRILOGVIIDokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu
prostornih planova
Članak 3.
Članak 4.
»U izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i neizgrađenom dijelu
izdvojenog građevinskog područja izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od
obalne crte ne mogu se graditi građevine, osim građevina komunalne infrastrukture
koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture,
pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj
prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje
javnih površina.«
Članak 9.
U članku 26. mijenja se stavak (3) i glasi:
»Uređena morska plaža je infrastrukturno i
sadržajno uređen prostor unutar ili izvan građevinskog područja, označen i
zaštićen pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane.
Površina uređene plaže je jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od
kopnenog i morskog dijela. Ukoliko na kartografskim prikazima nije određena
površina kopnenog dijela plaže kao zasebna namjena, kopneni dio plaže se
određuje kao obuhvat pomorskog dobra, odnosno temeljem urbanističkog plana
uređenja.«
Članak 10.
Članak 40. mijenja se i glasi:
»Uređene plaže se određuju na Planom utvrđenim
lokacijama, u građevinskim područjima naselja, izdvojenim građevinskim
područjima ugostiteljsko-turističke i sportsko- rekreacijske namjene, te izvan
građevinskih područja.
Ovim planom se na području Grada Malog Lošinja
određuju slijedeće uređene plaže:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Ovim se odredbama u skladu sa karakteristikama
lokacija određuju mogući zahvati na uređenim plažama:
-zahvati grupe A: zahvati koji minimalno
interveniraju u pomorsko dobro: gradnja prilaza pomorskom dobru, obalne
šetnice i biciklističke staze dalje od obale (na kopnenom rubu pomorskog dobra
ili izvan njega), postavljanje posuda za sakupljanje otpada,
-zahvati grupe B: zahvati na pomorskom dobru
koji slijede prirodnu topografiju obale: gradnja prilaza moru i ulaza u
more (uključujući i rješenja za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću),
gradnja, odnosno montaža paravana za presvlačenje, sunčališta i tuševa,
dohranjivanje prirodnih žala i formiranje novih žalića u prirodnim ili
minimalno proširenim škrapama obale; postavljanje plutajućih objekata u svrhu
sunčanja i rekreacije, te u svrhu priveza malih rekreacijskih plovila; izgradnja
pomoćnih građevina izvan pomorskog dobra,
-zahvati grupe C: formiranje nove obalne
linije nasipavanjem žala i/ili izgradnjom obalnih građevina; izgradnja
pomoćnih građevina na pomorskom dobru.
U građevinskim područjima će se temeljem ovih
smjernica urbanističkim planovima uređenja detaljno odrediti način uređenja
plaža, pri čemu se pored planiranih uređenih plaža mogu utvrditi njihova
funkcionalna proširenja, dodatne lokacije, a posebice zoniranje dozvoljenih
intervencija unutar prostora pojedinih plaža.
Izvan građevinskih područja obuhvat plaže
određuje se:
-u dubinu kopna do kopnene granice pomorskog
dobra,
-u dubinu mora u skladu s granicom
odgovarajućeg područja rekreacije u moru (R3), a ako ista nije određena onda
najviše 50 m od obalne crte,
-u duljinu u skladu s granicom odgovarajućeg
područja rekreacije u moru (R3), a ako ista nije određena, onda najviše 100 m
duljine obalne crte.«
Članak 11.
Članak 41. mijenja se i glasi:
»Pomoćne građevine iz čl. 40. mogu sadržavati
sanitarije, tuševe, kabine za presvlačenje, ugostiteljstvo, spremišta plažnih
rekvizita, u jednoj ili više građevina.
Izvan obuhvata urbanističkih planova uređenja,
pomoćne građevine iz st. 1. ovog članka grade se neposrednom provedbom ovog
Plana sukladno slijedećim uvjetima:
-tip građevine: u sklopu postojeće građevine,
ili kao potpuno/pretežito montažno-demontažni objekti, kod kojih svi zatvoreni
prostori osim sanitarnog čvora moraju biti montažno-demontažne konstrukcije,
dok platoi, pultovi, nadstrešnice i sjenice mogu biti konstrukcije trajnijeg
tipa, ali izrađene od materijala prirodno prisutnih u okolišu (drvo, kamen),
-najveća visina: do 4 m (suteren ili
prizemlje),
-najveća ukupna građevinska (bruto) površina:
do 1% kopnenog dijela plaže ali ne više od 100 m2 po plaži, uz
dozvoljeni dodatak otvorenih natkrivenih terasa,
-ukoliko se pomoćne građevine grade izvan
pomorskog dobra, investitor treba biti Grad ili pravna osoba u pretežnom
vlasništvu Grada, odnosno Grad treba dati izričitu suglasnost za zahvat.
Unutar obuhvata urbanističkih planova uređenja,
uvjeti gradnje pomoćnih građevina određuju se tim planovima.
Otvoreni bazeni i akvagani mogu se graditi na
pomorskom dobru na plažama UPL13. Lopari - Nerezine, i UPL25. Ogradina -
Nerezine temeljem odredbi UPU-a.«
Članak 12.
Članak 42. mijenja se i glasi:
»Sve uređene plaže unutar građevinskih
područja, te uređene plaže izvan građevinskih područja s oznakom »uz naselje« i
»za naselje« moraju imati osiguran najmanje pješački pristup sa javne ili
nerazvrstane ceste.
Sve uređene plaže moraju imati definirano
rješenje za prikupljanje i odvoz otpada, sukladno lokalnim uvjetima.
Oblikovanje:
-sunčališne površine izvode se kao betonske
obložene prirodnim kamenom, kao drveni deckovi ili nasip oblucima,
-rukohvati i skale za ulaz/izlaz u more moraju
biti montažno-demontažne,
-urbanističkim planovima uređenja mogu se
odrediti dodatni, odnosno drugačiji uvjeti oblikovanja sukladno
karakteristikama lokacije.«
Članak 13.
Članak 43. mijenja se i glasi:
»Odredbe članaka 40. i 41. ne odnose se na:
-gradnju građevina u funkciji plaže izvan užeg
područja plaže (pomorskog dobra) na površinama mješovite,
ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene temeljem odredbi
UPU-a, te na
-sanaciju postojećih (zakonito izgrađenih)
obalnih i pomoćnih građevina na uređenim plažama (uključujući i čestice koje
graniče s pomorskim dobrom neposredno ili preko obalne šetnice), pod čim se
podrazumijeva održavanje, uklanjanje ili rekonstrukcija u zatečenim
gabaritima.«
Članak 14.
Članak 45. mijenja se i glasi:
»Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku
određene su prema značenju zahvata u prostoru, sukladno posebnom propisu, a to
su:
Prometne građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama
Pomorske građevine
-luke za posebne namjene
-luka Kovčanje Mali Lošinj - vojna i za potrebe
tijela unutarnjih poslova
-luka u funkciji brodogradilišta« Mali Lošinj»
-luke nautičkog turizma - Privlaka-Runjica,
-Velopin (planirana),
-Nerezine (planirana),
-granični pomorski prijelazi - Mali Lošinj -
II. kategorije
Cestovne građevine
-državna cesta Porozina (trajektna luka) - Cres
- Mali Lošinj (D100)
Telekomunikacijske građevine (elektronička
komunikacijska infrastruktura i povezana oprema):
-međunarodni TK kabeli I. razine: Pula - Mali
Lošinj - Zadar
Vodne građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama
Građevine sustava za odvodnju:
Građevine pripadajućih sustava za odvodnju
otpadnih voda u izgradnji (kolektori, glavni odvodni kanali, rasteretne
građevine, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, ispust i dr.) kapaciteta
većeg od 50.000 ekvivalentnih stanovnika (ES):
-Sustav Mali Lošinj
Građevine i kompleksi za potrebe obrane: -
Kovčanje,
-Tovar.«
Članak 15.
Članak 46. mijenja se i glasi:
»Ovim Prostornim planom određene su slijedeće
građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju:
Građevine društvenih djelatnosti
-Srednje škole - Lošinj
-Građevine sekundarne zdravstvene zaštite -
Veli Lošinj
Pomorske građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama
-Luke otvorene za javni promet - Mali Lošinj
Cestovne građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama
-Županijske ceste:
-od državne ceste D100 do zračne luke Mali
Lošinj (postojeća Ž5157),
-od državne ceste D100 do trajektne luke u
Malom Lošinju (postojeća Ž5158),
-od Malog Lošinja do Velog Lošinja (postojeća
Ž5161),
-od državne ceste D100 u Osoru do T.L. Baldarin
(postojeća L58099 - prekategorizacija i rekonstrukcija trase s izgradnjom
obilaznice naselja Punta Križa i novim spojem na T.L. Baldarin),
-od državne ceste D100 do Artatora (postojeća
L58103 - prekategorizacija i rekonstrukcija trase),
-od državne ceste D100 do T.L. Čikat (postojeća
Ž5159),
-od županijske ceste iz prethodne alineje do
T.L. Sunčana uvala (postojeća Ž5160),
-od državne ceste D100 do luke Mrtvaška.
Građevine zračnog prometa s pripadajućim
objektima, uređajima i instalacijama
-Zračne luke - Mali Lošinj (i tercijarna 1A
kategorije)
-Zračno pristanište - Unije
-Sezonski granični zračni prijelazi od
međunarodnog značenja II. kategorije - Mali Lošinj
Poštanske i telekomunikacijske građevine s
pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama
-Telekomunikacijske građevine
- radio relejna postaja - Mali Lošinj
-radijski koridor - Rab-Lošinj
-magistralni TK kabeli II. razine (državni i
županijski), alternativni pravci:
-Pula-Mali Lošinj-Novalja
-Mali Lošinj-Krk-Senj
-mjesne pristupne centrale planirane Mali
Lošinj
-Poštanske građevine -postojeći poštanski uredi
koji
pripadaju Središtu pošta Rijeka raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom
Lošinju
Poštanske građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama:
-postojeći poštanski uredi koji pripadaju
Središtu pošta Rijeka raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju.
Građevine sustava odvodnje s pripadajućim
objektima, uređajima i instalacijama - Veli Lošinj
Elektroenergetske građevine s pripadajućim
objektima, uređajima i instalacijama
-Transformacijske stanice - Mali Lošinj 110/35
kV
-Mali Lošinj (planirana) 110/20 kV
-Distribucijski dalekovod 110 kV - Krk - Lošinj
Građevine za postupanje s otpadom
-Transfer stanice u gradovima - Mali Lošinj
Građevine od važnosti za Primorsko-goransku
županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar područja Grada Malog Lošinja
uređuju se prema odredbama ovog Prostornog plana.«
Članak 16.
Naslov iznad članka 49. mijenja se i glasi:
»Opće odredbe i kriteriji za korištenje
izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja, te neuređenog
dijela građevinskog područja naselja i područja naselja predviđenog za urbanu
preobrazbu«
Članak 17.
Članak 49. mijenja se i glasi:
»Izgrađeni dio građevinskog područja čine
izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni.
Temeljem odredbi Zakona, Planom se određuju
neuređeni dijelovi građevinskih područja, te dijelovi građevinskih područja
određeni za urbanu preobrazbu, za koje se obvezno donosi urbanistički plan
uređenja.
Razgraničenje izgrađenog i neizgrađenog dijela
građevinskog područja, neuređenih dijelova tih područja, te područja određenih
za urbanu preobrazbu, određeno je u pravilu rubom katastarskih čestica a
prikazano je u grafičkom dijelu Plana na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.13.
»Građevinska područja«, u mjerilu 1: 5.000.»
Članak 18.
U članku 52. u točkama a), b) i c) iza
riječi »Lošinj« dodaje se zagrada s tekstom »(osim izdvojenih dijelova)«.
Članak 19.
U članku 54. iza riječi »Lošinj« dodaje
se zagrada s tekstom »(osim izdvojenih dijelova)«.
Članak 20.
U članku 60a. na kraju stavka (3) dodaje se
nova rečenica »Moguće je uklanjanje žbuke i prezentiranje originalnog
kamenog gradiva na pročeljima starih kamenih kuća.«
Članak 21.
U članku 69. iza riječi Lošinj dodaje se
zagrada s tekstom »(osim izdvojenih dijelova)«.
Članak 22.
U članku 97. iza stavka (1) dodaje se novi
stavak koji glasi:
»Iznimku od odredbe prethodnog stavka
predstavlja izgradnja izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-
turističke namjene (T3-kamp) Slatina (Ćunski) i Preko Mosta (Osor) koje
predstavljaju pojedinačne zahvate u prostoru i za koje se ne može izrađivati
urbanistički plan uređenja.«
Članak 23.
U članku 98. iza stavka (1) dodaje se novi
stavak koji glasi:
»U sklopu građevinskih područja
ugostiteljsko-turističke namjene (T) za koje nije planirana izrada
urbanističkog plana uređenja dozvoljeni su zahvati:
-u kampu Preko Mosta - T36 / Osor:
-izgradnja recepcije u zoni ulaza površine do
50 m2,
-rekonstrukcija ili zamjenska gradnja centralne
građevine na lokaciji postojeće površine do 250 m2,
-rekonstrukcija ili zamjenska gradnja građevine
sanitarija površine do 100 m2,
-sve navedene građevine ne smiju imati više od
prizemnu etažu, visine do 4,5 m, materijali i tehnike gradnje u skladu sa
posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela (ambijentalna zaštita
kulturno-povijesne urbane cjeline Osor),
-dozvoljene su potpuno ukopane podzemne etaže
za smještaj tehničkih prostorija,
-gradnja i uređenje smještajnih jedinica kampa
do kapaciteta 240 kreveta (80 smještajnih jedinica),
-smještajne jedinice ne mogu biti povezane s
tlom na čvrsti način,
-planiraju se isključivo smještajne jedinice za
kamp opremu u vlasništvu gostiju kampa (bez mobilnih kućica i sl.),
-u kampu Slatina - T39 / Ćunski, uz
preduvjet izgradnje osnovne infrastrukture sukladno Zakonu:
-gradnja centralne građevine sa ugostiteljskim,
uslužnim, rekreacijskim, zabavnim i drugim sadržajima, visine jedna etaža (Pr)
prizemne visine, površine do 400 m2,
-gradnja jedne građevine za sport i rekreaciju
(bazeni, wellness i sl.), sa dodatnim ugostiteljskim sadržajima, površine
zatvorenog dijela do 400 m2,
-gradnja najviše dvije zasebne građevine
sanitarija, površine do 100 m2,
-sve navedene građevine ne smiju imati više od
prizemnu etažu, visine do 4,5 m,
-dozvoljene su potpuno ukopane podzemne etaže
za smještaj tehničkih prostorija,
-gradnja i uređenje smještajnih jedinica kampa
do kapaciteta 360 kreveta (120 smještajnih jedinica),
-smještajne jedinice ne mogu biti povezane s
tlom na čvrsti način,
-na smještajnim jedinicama se, pod uvjetom iz
prethodne alineje, kao posebna kategorija pokretne opreme za kampiranje mogu
postavljati i razne vrste mobilnih kućica (mobilhome, camping pods i sl.),
-za cijeli zahvat treba formirati jednu
građevinsku česticu.«
Članak 24.
Članak 102. mijenja se i glasi:
»Groblja se uređuju unutar utvrđene površine.
Pri tome je groblje potrebno ograditi a novi dio s postojećim treba činiti
jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu.
Na grobljima se, osim uređenja ukopnih mjesta,
mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja (crkve,
kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te povezana infrastruktura.
Groblja zaštićena kao kulturno dobro (Osor,
Mali Lošinj, Veli Lošinj i Susak) treba uređivati u skladu s mjerama zaštite,
postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem. Uređenje ostalih groblja
također treba uskladiti s postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem.«
Članak 25.
Ispravlja se tehnička greška, te se članak
102. koji govori o građevinskim područjima infrastrukturne namjene preimenuje u
članak 102a.
Članak 26.
Sadržaj članka 112. se briše.
Članak 27.
U članku 117. mijenja se stavak (1) i glasi:
»Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Punta Križa-Ul, ukupne površine do 4,0 ha je
dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do 440 kreveta, uz
najveću gustoću korištenja do 110 kreveta/ha.«
Članak 28.
U članku 118. mijenja se stavak (1) i glasi:
»Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Baldarin, ukupne površine do 22,0 ha je
dozvoljen smještaj autokampa ukupnog kapaciteta do 2.300 gostiju, uz najveću
gustoću korištenja do 91 osoba/ha.«
Članak 29.
Iza članka 119. dodaje se novi naslov koji
glasi:
»11. Bijar / Osor - T34«
Članak 30.
Iza naslova iz prethodnog članka dodaje se
članak 119a. koji glasi:
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Bijar, ukupne površine do 5,00 ha, planira se
uređenje, odnosno rekonstrukcija kampa ukupnog kapaciteta do 600 gostiju, uz
najveću gustoću korištenja do 120 osoba/ha.
Kamp se planira kao jedinstvena funkcionalna
cjelina, koja se formira najviše na jednoj ili više građevinskih čestica. U
zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih smještajnih
jedinica kampa, te pomoćnih i pratećih građevina u kojima se smještaju
sadržaji, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i
slične namjene.
Za površinu kampa je obvezna izrada
urbanističkog plana uređenja, u obuhvat kojega se uključuje i područje luke
otvorene za javni promet.
Novoplanirane smještajne jedinice u kampu ne
mogu biti povezane s tlom na čvrsti način.
Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno
planirati smještajne kapacitete za pokretne jedinice za najmanje 70 % ukupnog
kapaciteta, a smještajne kapacitete koji se iznajmljuju u kampu za najviše 30 %
ukupnog kapaciteta.
Sve građevine mogu biti samo prizemne, visine
do 4,5 m.»
Članak 31.
Iza članka 119a. dodaje se novi naslov koji
glasi:
»12. Preslop / Punta Križa - T13«
Članak 32.
Iza naslova iz prethodnog članka dodaje se
članak 119b. koji glasi:
»Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Preslop planiraju se građevine iz skupine
hoteli sa pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. Najveći ukupni kapacitet zone
Preslop površine do 3,00 ha iznosi do 360 kreveta, uz najveću gustoću
korištenja do 120 kreveta/ha.
Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno
planirati najviše dvije neovisne funkcionalne cjeline, uz distribuciju
kapaciteta sukladno udjelu u površini zone.
Visina građevina može biti prizemlje i kat,
visine do 7,5 m.
Prije izrade urbanističkog plana uređenja kao
podlogu treba izraditi konzervatorsko-krajobraznu studiju koja treba
analizirati osjetljivost i ranjivost prostora s krajobraznog aspekta i dati
smjernice za zahvate u prostoru.«
Članak 33.
Iza članka 119b. dodaje se novi naslov koji
glasi:
»13. Matalda / Punta Križa - T14 «
Članak 32.
Iza naslova iz prethodnog članka dodaje se
članak 119c. koji glasi:
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Matalda planiraju se građevine iz skupine
hoteli sa pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. Najveći ukupni kapacitet zone
Matalda površine do 3,00 ha iznosi do 360 kreveta, uz najveću gustoću
korištenja do 120 kreveta/ha.
Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno
planirati najviše dvije neovisne funkcionalne cjeline, uz distribuciju
kapaciteta sukladno udjelu u površini zone.
Visina građevina može biti maksimalno tri
nadzemne etaže;
Prije izrade urbanističkog plana uređenja kao
podlogu treba izraditi konzervatorsko-krajobraznu studiju koja treba
analizirati osjetljivost i ranjivost prostora s krajobraznog aspekta i dati
smjernice za zahvate u prostoru. »
Članak 34.
Sadržaj članka 130. se briše.
Članak 35.
Članak 134. mijenja se i glasi:
Groblja je dozvoljeno planirati unutar utvrđene
površine, te na njima planirati ili planom ograničiti gradnju ukopnih mjesta,
te pratećih sadržaja koji služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele,
obredne dvorane, mrtvačnice i sl.) i povezane infrastrukture.
Članak 36.
Članak 135. mijenja se i glasi:
Groblja zaštićena kao kulturno dobro (Osor,
Mali Lošinj, Veli Lošinj i Susak) treba planirati u skladu s mjerama zaštite,
postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem. Uređenje ostalih groblja
također treba planom uskladiti s postojećim izgledom i tradicijskim
korištenjem.
Članak 37.
U članku 138. u stavku (3) u alineji 5 iza
riječi »obalnog puta« dodaju se riječi »i uređenih plaža«.
Članak 38.
U članku 139. iza alineje 7 dodaje se
alineja 8 koja glasi:
»- uređene plaže na za to posebno označenim
lokacijama, sukladno člancima 40.-43. odredbi,« a dosadašnja alineja 8
postaje alineja 9.
Članak 39.
Članak 144. mijenja se i glasi:
»Građevine poljoprivredne namjene grade se
izvan građevnog područja na poljoprivrednom zemljištu.
Gospodarske građevine namijenjene isključivo za
poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda izvan
građevinskog područja smiju se graditi na vrijednim (P2) i ostalim (P3)
obradivim tlima.
Građevina mora imati, ovisno o namjeni i načinu
korištenja, vlastitu vodoopskrbu (cisterna, kopani bunar do 10 m dubine),
odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik,
električni agregat, ili drugo).
Građevine treba graditi sukladno kriterijima
zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog
graditeljstva.
Građevine za stočarsku proizvodnju mogu se
izvan građevinskog područja graditi uz uvjet da imaju više od propisanog
minimalnog broja grla.
Pod registriranim poljoprivrednim
gospodarstvom, podrazumijeva se gospodarstvo upisanim u odgovarajuće registre
sukladno djelatnosti.
Zemljište propisane minimalne površine, na kojoj
se smiju graditi građevine poljoprivredne namjene prema člancima 146. do 148.
ovog Plana, ne može biti manje od 1000 m2, odnosno od trećine
pripadajućih poljoprivrednih površina u čijoj je funkciji gradnja.
U zemljište poljoprivredne površine iz stavka
6. ovog članka pribrajaju se sve katastarske čestice izvan građevinskog
područja koje čine funkcionalnu poljoprivrednu cjelinu. Čestice se mogu
međusobno dodirivati i/ili biti povezane cestom, kolno-pješačkim ili drugim
putom, u krugu do 2000 m od gospodarskih građevina iz stavka 2. i 3. ovog
članka.
Određuje se slijedeći razvrstaj gospodarskih
građevina i njihova minimalna udaljenost od građevinskog područja, građevnog
zemljišta i ostalih građevina izvan građevnog područja, izuzev građevina
linijske infrastrukture:
a) građevine za potrebe uzgoja bilja: 500 m,
b) građevine za potrebe stočarske djelatnosti:
2.000 m.
Izgrađene objekte nije dopušteno prenamijeniti
u stambene, ugostiteljsko-turističke namjene ili druge namjene koje nisu
sukladne odredbama ovog Plana.«
Članak 40.
Članak 145. mijenja se i glasi:
Posebnu kategoriju građevina čine spremišta i
slične manje gospodarske građevine za potrebe vinogradarstva, maslinarstva,
pčelarstva, uzgoja povrća i cvijeća i za ostale poljoprivredne djelatnosti
(uzgoj ljekovitog bilja, uzgoj puževa, preradu i pakiranje poljoprivrednih
proizvoda i sl.).
Gradnja građevina iz stavka 1. ovog članka
temeljem slijedećih uvjeta:
-unutar prostora ograničenja u ZOP-u
primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju uređenje i zaštitu tog pojasa,
-općenito za ove građevine, ako se grade kao
samostalne građevine na poljoprivrednom zemljištu ili kao prateće građevine
plastenicima i staklenicima, vrijede uvjeti određeni člankom 147. stavak 2,
točke c) i d).
Članak 41.
Članak 146. mijenja se i glasi:
»Gradnja plastenika i staklenika kao laganih
montažno- demontažnih objekata dopuštena je na svim kategorijama
poljoprivrednog zemljišta za obavljanje poljoprivredne ratarske djelatnosti.
Staklenici i plastenici se mogu podizati na
zemljištu većem od 2.000 m2, unutar i izvan prostora ograničenja u
ZOP-u.
Staklenici i plastenici su lagane
montažno-demontažne konstrukcije obložene staklenim ili plastičnim providnim
stijenama ili sličnim materijalom, maksimalne visine do 4,50 m.«
Članak 42.
Članak 147. mijenja se i glasi:
»Unutar prostora ograničenja u zaštićenom
obalnom području mora, građenje građevina za uzgoj bilja vrši se sukladno
propisima koji uređuju uređenje i zaštitu tog pojasa.
Građevine za potrebe uzgoja bilja izvan
prostora ograničenja u zaštićenom obalnom području mora, mogu se graditi
temeljem sljedećih uvjeta:
a) na zemljištu minimalne površine 30.000 m2:
-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih
i/ili smještajnih djelatnosti i stanovanjem,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do
600 m2 bruto razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu
građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte. Građevina
može imati podrumski prostor i dvije nadzemne etaže. Iznimno se dopušta u
podrumskoj etaži gradnja podruma površine do 1.000 m2,
-visina građevine maksimalno 7 m,
-površina za ugostiteljski i/ili smještajni dio
može iznositi do 49 % ukupne brutorazvijene površine svih građevina,
-gospodarstvo mora biti registrirano za
poljoprivrednu djelatnost,
-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka
100 m.
b) na zemljištu minimalne površine 10.000 m2:
-namjena gospodarska, za spremanje
poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata ipoljoprivredne opreme. U sklopu
građevine može se urediti i stambeni prostor.
-maksimalna veličina građevine može iznositi do
100 m2 bruto razvijenepovršine,
-visina građevine maksimalno 7 m, dvije etaže,
-gospodarstvo mora biti registrirano za
poljoprivrednu djelatnost,
-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka
100 m.
c) na zemljištu minimalne površine 5.000 m2:
-namjena gospodarska, za spremanje
poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do
50 m2 bruto razvijene površine,
-visina građevine maksimalno 3 m, jedna etaža,
-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka
100 m,
d) na zemljištu minimalne površine 1.000 m2:
-namjena gospodarska, za držanje alata,
strojeva i poljoprivredne opreme,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do
30 m2 bruto razvijene površine,
-visina građevine maksimalno 3 m, jedna etaža,
-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka
100 m.«
Članak 43.
Članak 148. mijenja se i glasi:
»Građevine za potrebe stočarske djelatnosti
(farme) mogu se graditi izvan prostora ograničenja u zaštićenom obalnom
području mora, temeljem sljedećih uvjeta:
a) na zemljištu minimalne površine 100.000 m2,
-minimalan broj 10 uvjetnih grla,
-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih
usluga i/ili smještaja i stanovanjem,
-površina ugostiteljskog i/ili smještajnog
dijela može iznositi do 49 % ukupne bruto razvijene površine svih građevina,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do
1.000 m2 bruto razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu
građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte,
-visina građevine maksimalno 8 m,
-gospodarstvo mora biti registrirano za
poljoprivrednu djelatnost,
-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka
100 m.
b) na zemljištu minimalne površine 50.000 m2:
-minimalan broj 5 uvjetnih grla,
-gospodarska namjena s pružanjem ugostiteljskih
usluga i/ili smještaja i stanovanjem,
-površina ugostiteljskog i stambenog dijela
može iznositi do 30% ukupne bruto razvijene površine svih građevina,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do
300 m2 bruto razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu
građevine spadaju i potrebne površine za stanovanje i pomoćne gospodarske
objekte,
-visina građevine maksimalno 6 m,
-gospodarstvo mora biti registrirano za
poljoprivrednu djelatnost,
-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka
100 m.
c) na zemljištu minimalne površine 30.000 m2:
-minimalan broj 3 uvjetnih grla,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do
100 m2 bruto razvijene površine. U ukupnu maksimalnu površinu
građevine spadaju i potrebne površine za pomoćne gospodarske objekte,
-visina građevine maksimalno 3 m,
-gospodarstvo mora biti registrirano za
poljoprivrednu djelatnost,
-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka
100 m.
d) na zemljištu minimalne površine 10.000 m2:
-građevina za držanje stoke,
-maksimalna veličina građevine može iznositi do
30 m2 bruto razvijene površine.
-visina građevine maksimalno 3 m,
-gospodarstvo mora biti registrirano za
poljoprivrednu djelatnost,
-minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka
100 m.«
Članak 44.
U članku 151. briše se stavak (1), a
dosadašnji stavak (2) postaje stavak (1).
Članak 45.
U članku 152. u stavku (1) briše se zagrada
s tekstom »(spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)«.
U članku 152. brišu se stavci (4) i (5).
Članak 46.
U članku 153. u stavku (2) iza zareza iza
riječi »Veli Lošinj« dodaje se tekst »prostor uz zonu
ugostiteljsko-turističke namjene Bijar u površini od 2,5 ha,«.
U članku 153. iza stavka (4) dodaje se novi
stavak koji glasi:
Rekreacijsko područje Bijar površine 2,5 ha
planira se za uređenje i izgradnju sportskih i rekreacijskih sadržaja u okviru
parkovnog uređenja (uključujući i tematske parkove, npr. adrenalinski park). Ne
planiraju se zatvorena sportska igrališta, dozvoljava se izgradnja sportskih i
pomoćnih građevina prizemne visine sa sportskim, rekreacijskim, zabavnim,
ugostiteljskim i pratećim sadržajima svlačionica, sanitarija, spremišta
rekvizita i opreme za održavanje površina i sličnog, na najviše dvije lokacije
i do najviše 200 m2 ukupne tlocrtne površine svih građevina.
Članak 47.
U članku 163. u stavku (1) u točki a.
podtočki 2. iza zadnje rečenice dodaje se nova rečenica »Navedeno se odnosi
samo na prostor izvan građevinskog područja, dok će se unutar građevinskog
područja trasa ceste planirati urbanističkim planom uređenja.«
U članku 163. u stavku (1) u točki a. iza
podtočke 2. dodaje se nova podtočka 3. koja glasi:
»3.rekonstrukciju raskrižja na završetku ceste
D100 u Malom Lošinju, te izgradnju spojne ceste između navedenog raskrižja i
ceste za uvalu Mrtvaška, gdje je u načelno određenom prostoru moguće izgraditi
raskrižja i spojnu cestu, a ostala izgradnja dozvoljena je nakon izgradnje
ceste. Navedeno ograničenje se odnosi samo na prostor izvan građevinskog
područja.«
Članak 48.
U članku 178. mijenja se stavak (1) i glasi:
»Koridori i površine infrastrukturnih sustava
prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i
br. 2 »Infrastrukturni sustav«, u mjerilu 1:25.000, a projektnom su
dokumentacijom, uz obrazloženje, dozvoljene prostorne prilagodbe koje bitno ne
odstupaju od koncepcije rješenja.«
Članak 49.
Članak 180. mijenja se i glasi:
Cestovnu mrežu na području obuhvata ovog Plana,
sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije, čine javne ceste: državne,
županijske i lokalne, te nerazvrstane ceste:
Državna cesta Porozina (trajektna luka) -
Cres - Mali Lošinj (D100)
Planirana rekonstrukcija dionice:
-obilaznica Beleja (između naselja Belej i
Kačićevi) l = 2.000 m,
-rekonstrukcija kroz Osor s izgradnjom novog
mosta, varijantno s izgradnjom obilaznice i podmorskog tunela,
-rekonstrukcija pred Malim Lošinjem (uvala
Kovčanje- autokamp Poljana) - novi dio trase l = 1.500m, pri kojem je zahvatu
potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva obrane,
-rekonstrukcija na Privlaci l = 500 m podizanje
nivelete s izgradnjom novog mosta,
-rekonstrukcija križanja na završetku državne
ceste D100 u Malom Lošinju i na početku županijske ceste za Veli Lošinj, s
naglaskom na potrebu kvalitetnog rješenja pješačkog i biciklističkog prometa
(moguće rješenje križana u dvije razine), te spoj prema cesti za uvalu
Mrtvaška.
Nakon izgradnje novih dionica državne ceste,
postojeće će trase postati nerazvrstane prometnice u naseljima, odnosno lokalne
ceste.
Županijske ceste
-od državne ceste D100 do zračne luke Mali
Lošinj (postojeća Ž5157),
-od državne ceste D100 do trajektne luke u
Malom Lošinju (postojeća Ž5158),
-od Malog Lošinja do Velog Lošinja (postojeća
Ž5161),
-od državne ceste D100 u Osoru do T.L. Baldarin
(postojeća L58099 - prekategorizacija i rekonstrukcija trase s izgradnjom
obilaznice naselja Punta Križa i novim spojem na T.L. Baldarin),
-od državne ceste D100 do Artatora (postojeća
L58103 - prekategorizacija i rekonstrukcija trase),
-od državne ceste D100 do T.L. Čikat (postojeća
Ž5159),
-od županijske ceste iz prethodne alineje do
T.L. Sunčana uvala (postojeća Ž5160),
-od državne ceste D100 do luke Mrtvaška.
Lokalne ceste
-od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj
do Ustrina (postojeća L58099),
-cesta kroz Nerezine (postojeća L58115),
-nova prilazna cesta od državne ceste (D100) u
naselju Nerezine do planirane luke nautičkog turizma - marine Biskupija u
Nerezinama.
-produženje ceste od T.L. Sunčana uvala (Ž5160)
oko uzvisine Belveder do poslovne zone Kalvarija.
Članak 49.
U članku 181. iza stavka (2) dodaje se
stavak (3) koji glasi:
»Kod gradnje i uređenja prometnica koje prolaze
kroz područja visoke koncentracije suhozida, potrebno je obostrano uz koridor
projektirati suhozide izvedeni u tradicionalnoj tehnici.«
Članak 50.
Članak 197. mijenja se i glasi:
»Biciklističke staze moguće je graditi na
cijelom području obuhvata Plana gdje za to postoje uvjeti. Pogotovo se
biciklističke staze planiraju u koridoru svih javnih cesta te u koridoru
nerazvrstanih cesta , kao odvojeni dijelovi ili u sklopu kolnih ili pješačkih
površina posebno označeni, te na manje frekventnim pješačkim putovima, posebno
duž povijesnih trasa putova, šumskih protupožarnih putova i drugo, a mogu se
graditi i na pomorskom dobru. Biciklističke staze se uređuju i u sklopu
rekreacijskih površina. Uz biciklističke staze mogu se graditi odmorišta sa
urbanom opremom.«
Članak 51.
U članku 201. u stavku (1) u alineji 2,
iskaz »21 luka« zamjenjuje se iskazom »23 luke«.
U članku 201. u stavku (2) točki 1. briše se
alineja 12
»- privez /sidrište/ za plutajući objekt MB
Marina planirane muzejsko-ugostiteljsko-zabavne namjene,«, a dosadašnja alineja
13 postaje alineja 12.
U članku 201. u stavku (2) iza točke 8.
dodaje se točka 8a. koja glasi:
»8a. Morska luka otvorena za javni promet
Nerezine - Biskupija
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
-privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i
nautičara te sportskih brodica.«
Članak 52.
U članku 202. u tablici riječi
»REPUBLIČKO ZNAČENJE« zamjenjuju se riječima »DRŽAVNI ZNAČAJ«.
Članak 53.
Članak 203. mijenja se i glasi:
»U lukama nautičkog turizma se planiraju lučke
građevine, instalacije i oprema, te građevine pratećih sadržaja ugostiteljske,
trgovačke, uslužne, poslovne, zabavne, i športsko-rekreacijske namjene.
Detaljno razgraničenje funkcija na kopnu i moru
unutar prostora luka nautičkog turizma regulira se načelno prostornim planovima
niže razine, odnosno u konačnici aktima za provedbu prostornog plana temeljem
idejnog projekta, odnosno maritimne studije akvatorija. Sidreni sustavi
brodova, te plutajućih pontona i valobrana mogu se protezati izvan akvatorija
određenog prostornim pla nom, uz dozvolu nadležnog tijela za sigurnost plovidbe
na moru.«
Članak 54.
Članak 208. mijenja se i glasi:
»Uz postojeći međunarodni aerodrom Mali Lošinj
referentnog koda 2B na području Grada Malog Lošinja postoji i letjelište na
Unijama. Na relaciji između Unija i Lošinja vrši se putnički promet malim
zrakoplovom.«
Članak 55.
Članak 209. mijenja se i glasi:
»Planira se rekonstrukcija i dogradnja
aerodroma »Mali Lošinj«.
Planirani zahvat obuhvaća produljenje i
proširenje postojeće uzletno-sletne staze duljine 900 m i širine 30 m na
duljinu cca 2.500 m i širine 45 m, a zajedno s osnovno uzletno-sletnom stazom
ukupna širina iznosi 150 m, povećanje referentnog koda s 2B na 3C.
Za pristup zrakoplova aerodromu iz zraka
potrebno je osigurati prilazne ravnine sa svake strane uzletno sletne staze.
Unutar površina ograničenja prepreka zabranjuje se izgradnja građevina koje bi
svojom visinom mogle utjecati te površine te predstavljale prepreku sigurnom
odvijanju zračnog prometa, a sve prema pravilnicima i zakonima o zračnom
prometu.
Prostor aerodroma mora biti zaštićen i ograđen
zaštitnom žičanom ogradom cijelom dužinom oko područja aerodroma. Izvan ograde
planira se put za potrebe službe održavanja. Obodni put je primarno u funkciji
aerodroma a služi i u funkciji prilaza i provoza svih poljoprivrednih,
vatrogasnih i drugih vozila, te u funkciji povezivanja prekinutih postojećih
putova.
U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati
prateće sadržaje; servisne, uslužne, poslovne, javne, ugostiteljske, sportske i
sl. sukladne osnovnoj namjeni prostora. Za građevinsko područje aerodroma (IS3)
se planom rezervirao prostor ukupne površine cca 78 ha.»
Članak 56.
Članak 215. mijenja se i glasi:
»Vodovi i građevine vodnogospodarskog sustava
prikazani su na kartografskim prikazima br. 2. Infrastrukturni sustav -
Vodnogospodarski i energetski sustav i 2.2. Infrastrukturni sustav - odvodnja
otpadnih voda u mjerilu 1:25 000.
Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje i
sustava za zaštitu od štetnog djelovanja voda provodi se neposrednim
provođenjem Plana.«
Članak 57.
Članak 221. mijenja se i glasi:
»Cijelo područje Grada Malog Lošinja nalazi se
izvan zone sanitarne zaštite izvorišta pitke vode. Prema Odluci o određivanju
osjetljivih područja, dio područja obuhvata Plana je u slivu osjetljivog
područja, a obalno more (dio Osorskog zaljeva i Lošinjskog kanala, te luka Mali
Lošinj, uvale Kovčanje, Artatore i dr.) određeno je kao eutrofno područje.
Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda se
planira na osnovi usvojenih koncepcija.
Za naselje Mali Lošinj se realizacije sustava
odvodnje otpadnih voda planira u dvije faze. U prvoj fazi se planira jedinstven
sustav odvodnje za cjelinu naselja i turističku zonu Poljana s uređajem za
pročišćavanje na rtu Kijac (poluotok Bojčić) i postojećim podmorskim ispustom
te uz ovaj sustav još dva odvojena samostalna sustava za zone Čikat i Sunčanu
uvalu, s mehaničkim predtretmanom i postojećim podmorskim ispustom. U drugoj
fazi će se sustav odvodnje otpadnih voda definirati sukladno rješenju iz
studija »Novelacija koncepcije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada
Mali Lošinj« (2007.g.), te »Priprema projektno-studijske dokumentacije i
aplikacijskog paketa za sufinanciranje od strane EU za aglomeracije Cres,
Martinšćica, Mali Lošinj i Veli Lošinj - Studija izvedivosti« (2015.). Konačno
rješenje u osnovi sadrži dopunu sustava odvodnje novim gravitacionim i tlačnim
kanalima te crpnim stanicama, kojima će se zone Čikat i Sunčana uvala, te
građevinsko područje naselja Ćunski (uključujući i Kandiju i Artatore) povezati
na centralni uređaj na rtu Kijac. Planira se i mogućnost spoja sustava Veli
Lošinj te aerodroma na sustav Mali Lošinj.
Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata
ovog Plana je određena kao razdjelni sustav s posebnom mrežom i tretmanom za
sanitarne a posebnom mrežom i tretmanom za oborinske otpadne vode.
Za dijelove mreže gdje je sada mješovita (jedinstvena
mreža) predviđa se izgradnja nove i razdvajanje otpadnih voda.
Položaj i broj crpnih stanica i glavnih
cjevovoda određen je načelno i može se varirati projektom, uz pridržavanje
osnovne koncepcije.«
Članak 58.
Članak 224. mijenja se i glasi:
»Osnovna koncepcija odvodnje oborinskih voda je
odvodnja najkraćim putem do recipijenta, uz neophodne mjere zaštite. Glavni
recipijent je obalno more, a tamo gdje je to moguće, podzemlje.
U planiranju i projektiranju sustava oborinske
odvodnje preporuča se kombinirati dva osnovna rješenja:
-na područjima povijesnih jezgri gdje je
prisutna velika gustoća stanovanja i velika učvršćenost ploha predviđena je
izgradnja kompletne oborinske kanalizacije,
-na područjima novije izgradnje i manje
učvršćenosti ploha planirati djelomično ili kompletno princip prirodne
raspršene odvodnje sa upuštanjem oborinskih voda u podzemlje, s provođenjem
prethodnih istraživačkih radova upojnosti lokacije upojnog bunara.
Odvodnju oborinskih voda potrebno je uskladiti
s koncepcijom sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka-bujica, u
načelu na način da se površinske vode prihvate u gornjim zonama naselja, te
sprovedu kanalima oborinske odvodnje kroz glavne mjesne ulice do podmorskih
ispusta, odnosno upojnica s preljevima uz obalu.
Sustav javne oborinske odvodnje prvenstveno je
planiran za prihvat navedenih površinskih voda, te oborinskoj odvodnji javnih
površina naselja, dok je oborinske vode sa privatnih čestica u načelu potrebno
rješavati na vlastitoj čestici. Iznimno, u slučajevima kad je to opravdano iz
sanitarnih, te tehničko-tehnoloških razloga, može se omogućiti upuštanje
oborinskih voda s krovnih površina u sustav javne oborinske odvodnje
Oborinske vode sa »čistih« površina potrebno je
rješavati putem slobodnog otjecanja po terenu ili upuštanjem u teren putem
upojnih bunara odgovarajućeg kapaciteta dimenzioniranih na način da se osigura
sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta i objekata.
Oborinske vode sa parkirnih i manipulativnih
površina kapaciteta više od 15 parkirnih mjesta i površine veće od 450 m2,
ukoliko se kanaliziraju i upuštaju u sustav odvodnje, more ili tlo putem
upojnih bunara, potrebno je prethodno pročistiti na separatoru.
Dio oborinskih voda (sa krovova kuća i
postojećih naplova) i dalje će se skupljati u postojećim cisternama naročito za
poljoprivredne potrebe. Moguća je i izgradnja posebnih oborinskih kolektora
(otvorenih ili zatvorenih) kojima bi se prikupljala voda za potrebe
poljoprivrede i spremala u postojećim građevinama ili za to posebno izgrađenim,
odnosno u prirodno formiranim lokalnim depresijama - lokvama.«
Članak 59.
Članak 225. mijenja se i glasi:
Sustav uređenja vodotoka Grada Malog Lošinja
dio je cjelovitog sustava zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2.reda,
područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«. Evidentirani su slijedeći
vodotoci - bujice: Jadrešica, neimenovane bujice Malog i Velog Lošinja
(evidentirane pod brojevima 8.118 i 8.119), Kalvarija I, Kalvarija II, Peštine,
Podgora, Bučanje i bujice otoka Suska: Draga, Kanal, Garba, Grabovica,
Baldarka, Baldarica, Zalbok, Kozlarica 1, Kozlarica 2 i Zagorne sa pritokama.
Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog
vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili
uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10m, mjereno od gornjeg
ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka.
Unutar navedenog koridora planira se dogradnja
sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegove mjestimične
rekonstrukcije, sanacije, popravci i redovno održavanje korita i vodnih
građevina.
Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije
svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o
vodama.
Radi preciznijeg utvrđivanja koridora odnosno
površina sustava uređenja vodotoka planira se za sve vodotoke i vode utvrditi
inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro.
Za utvrđivanje plavljenih površina uz vodotoke
- bujice - jaruge (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja, mjerenja
velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvrđivanja poplavnih područja.
Poplavna područja srednje vjerojatnosti pojave (cca 100-godišnji povratni
period) uslijed nedovoljnog kapaciteta korita procijenjena su za bujice
Kalvarija I, Kalvarija II, Peštine, Podgora, Bučanje, Jadrešica, bujični tok u
Velom Lošinju te bujice Suska - Draga i Kanal.
Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog
dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prikazani na
kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski i
energetski sustav« u mjerilu 1:25.000 na kojem su uz druge sadržaje prikazani i
registrirani vodotoci.»
Članak 60.
Naslov poglavlja »6.2.1. Nacionalna ekološka
mreža« mijenja se u »6.2.1. Ekološka mreža NATURA 2000«.
Članak 61.
Članak 237a. mijenja se i glasi:
»Na području obuhvata Plana se od područja
ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000) nalaze slijedeća Područja
očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (Područja od značaja za
zajednicu): HR3000161 Cres- Lošinj, HR3000027 Podmorje Trstenika, HR3000007
Cres - rt Suha - rt Meli, HR3000028 I. strana V. i M. Orjula, HR3000014 Ilovik
i Sv. Petar,HR3000017 Podmorje otoka Suska, HR5000032 Akvatorij zapadne Istre,
HR2001036 Otočić V. Osir, HR3000008 Lošinj - Vela i Mala Draga, HR3000009
Lošinj - uvala Sunfarni, HR3000010 Lošinj - uvala Krivica, HR3000011 Lošinj -
uvala Balvanida, HR3000012 Lošinj - uvala Pijeska,HR3000198 Medvjeđa pećina kod
uvale Lučica (Lošinj),HR2001358 Otok Cres, HR300018 Podmorje otoka Unije,
HR3000446 Medvjeđa špilja (morska), HR2001380 Vele i Male Srakane - kopno,
HR3000015 V. i M. Srakane, HR2001035 Otočić Zabodarski i HR2000888 Otok Susak,
tePodručje očuvanja značajno za ptice (Područje posebne zaštite): HR1000033
Kvarnerski otoci.
Područja koja se nalaze u obuhvatu ekološke
mreže NATURA 2000 prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Ekološka mreža NATURA 2000«, u
mjerilu 1:25.000.«
Članak 62.
Članak 237b. mijenja se i glasi:
»Za područje HR3000161 Cres-Lošinj primjenjuju
se sljedeće smjernice za mjere zaštite:
-pažljivo provoditi turističko rekreativne
aktivnosti,
-prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe,
-rezervat u moru.
Za područja HR3000007 Cres - rt Suha - rt Meli,
HR3000018 I. strana V. i M. Orjula, HR3000014 Ilovik i Sv. Petar, HR3000015 V.
i M. Srakane i HR3000027 Podmorje Trstenika primjenjuju se sljedeće smjernice
za mjere zaštite:
-sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala,
-ograničiti sidrenje,
-regulirati ribolov povlačnim ribolovnim
alatima.
Za područje HR3000017 Podmorje otoka Suska i
HR3000018 Podmorje otoka Unije primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere
zaštite:
-sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala,
-ograničiti sidrenje,
-regulirati ribolov povlačnim ribolovnim
alatima,
-očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva
morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana,
-očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga
dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća,
-očuvati biološke vrste značajne za stanišni
tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme,
-sanirati oštećene dijelove morske obale gdje
god je to moguće.
Za područje HR2001036 Otočić V. Osir
primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:
-sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala,
-svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta,
-odrediti kapacitet posjećivanja područja.
Za područja HR3000008 Lošinj - Vela i Mala
Draga, HR3000009 Lošinj - uvala Sunfarni, HR3000010 Lošinj - uvala Krivica,
HR3000011 Lošinj - uvala Balvanida, HR3000012 Lošinj - uvala Pijeska i
HR3000178 Cres - uvale primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:
-sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala.
Za područje HR3000198 Medvjeđa pećina kod uvale
Lučica (Lošinj) primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:
-pažljivo provoditi turističko rekreativne
aktivnosti,
-očuvati povoljne stanišne uvjete.
Za područje HR1000033 Kvarnerski otoci
primjenjuju se sljedeće smjernice za mjere zaštite:
-regulirati lov i sprječavati krivolov,
-osigurati poticaje za tradicionalno
poljodjelstvo i stočarstvo,
-regulirati provođenje turističko-rekreativnih
aktivnosti,
-zabrana penjanja na liticama na kojima se
gnijezde značajne vrste,
-prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe,
-sprječavanje trovanja zvijeri,
-zabrana vožnje plovilima uz gnijezdeće
kolonije,
-sprječavanje izgradnje objekata na gnijezdećim
kolonijama i u njihovoj neposrednoj blizini.«
Članak 63.
Sadržaj članka 238. se briše.
Članak 64.
Članak 240. mijenja se i glasi:
»U kategoriji park šume su zaštićene šume Čikat
i Pod Javori na otoku Lošinju. Na dijelovima obje park šume utvrđena su
građevinska područja: naselja Mali i Veli Lošinj, te građevinsko područje
ugostiteljsko-turističke namjene Čikat.
U dijelu park-šume izvan građevinskog područja
su dopušteni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje,
što uključuje rekonstrukciju postojećih građevina, uređenje javnih površina
(ceste, parkirališta, staza, kupališta, igrališta i dr.) te infrastrukturno
opremanje prostora, sukladno odredbama za provođenje Plana. Gradnja se ne smije
vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama, osobito ne izgradnja i
postavljanje antenskih stupova sustava mobilne telefonije. Zaštićene park-šume
treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno pravilima dobre
prakse, odnosno planovima upravljanja. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru
treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta.
Na dijelovima područja park šuma Čikat i Pod
Javori koji se nalaze u obuhvatu građevinskih područja, dozvoljeni zahvati
određuju se temeljem UPU Mali Lošinj, UPU Čikat i UPU Veli Lošinj.
Za sve zahvate u zaštićenom prostoru park šuma
potrebno je ishoditi uvjete nadležnog tijela sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
Članak 65.
Iza naslova »6.2.3. Dijelovi prirode
predloženi za zaštitu« briše se naslov »6.2.3.1. Dijelovi prirode predloženi za
zaštitu - na kopnu«, a dodaje se podnaslov »Regionalni park«.
Članak 66.
Iza podnaslova iz prethodnog članka dodaje
se članak 240a. koji glasi:
»Za zaštitu u kategoriji regionalnog parka se
predlažu slijedeća područja:
-podmorje otoka Susak,
-podmorje otoka Ilovik i Sv. Petar,
-podmorje otoka Vele i Male Srakane,
-podmorje otoka Unije,
-Cres-Lošinj rezervat.«
Članak 67.
Članak 241. mijenja se i glasi:
»Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata se
predlažu slijedeća područja:
-Slatine kod Osora,
-Vele i Male Orjule s podmorjem,
-otočić Veli i Mali Ćutin s podmorjem,
-otoci Veli Osir, Oruda, Palacol s podmorjem,
-otok Trstenik s podmorjem,
-podmorje rt Margarina,
-sjeveroistočni dio otoka Unije,
-Vele i Male Stijene,
-Puna Križa - šuma hrasta crnike,
-šuma Liski kod Ćunskog.«
Članak 68.
Članak 242. mijenja se i glasi:
»U kategoriji zaštićenog krajobraza za zaštitu
se predlažu slijedeća područja:
-otok Ilovik,
-otok Susak,
-Punta Križa,
-otok Unije,
-Osoršćica/podmorje ispod Osoršćice,
-Srakane Male,
-Srakane Vele,
-podmorje otočića Murter - uvala Mrtvaška.«
Članak 69.
Članak 243. mijenja se i glasi:
»U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se
predlažu slijedeći dijelovi prirode:
-uvala Vogošćica,
-uvala Pijeska,
-uvala Balvanida,
-uvala Krivica,
-uvala Sunfarni,
-Vela i Mala draga,
-uvala Vognjišća,
-uvala Sonte,
-uvala Kaldonta,
-uvala Martinšćica,
-uvala UI,
-uvala Kolorat,
-uvala Meli,
-uvala Baldarin,
-uvala Jadrišćica,
-uvala Vinikova,
-špilja na Punti Križa,
-špilja na Malim Srakanama,
-izvor na Punti Križa,
-Medvjeđa pećina.
Lokve je potrebno održavati i čistiti od mulja
i vegetacije na tradicionalan način te posebno čuvati od zatrpavanja i
uništavanja pri građevinskim radovima. Prije čišćenja od mulja potrebno ih je
točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam
vode te istražiti njihov biljni i životinjski svijet.
Područja predložena za zaštitu zajedno sa
točkastim lokalitetima predloženim za zaštitu u kategoriji spomenika prirode
prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.A i 3.B. »Uvjeti za korištenje,
uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu
1:25.000.«
Članak 70.
Podnaslov »Spomenik parkovne arhitekture« i
sadržaj članka 244. se brišu.
Članak 71.
Podnaslov »Dijelovi prirode predloženi za
zaštitu - u moru« se briše.
Članak 72.
Podnaslov »Posebni rezervat« i sadržaj
članka 245. se brišu.
Članak 73.
Podnaslov »Spomenik prirode« i sadržaj
članka 246. se brišu.
Članak 74.
U članku 251. na kraju 3. stavka iza zadnje
rečenice dodaje se nova rečenica koja glasi:
»Za prometnu studiju kojom će se analizirati i
predložiti rješenja cestovnog prometa u Osoru, zbog velike osjetljivosti i
ranjivosti prostora s aspekta graditeljske, arheološke i krajobrazne baštine
mora se izraditi konzervatorsko-krajobrazna podloga.«
Članak 75.
Iza članka 275. dodaje se novi članak 275a.
koji glasi:
»Rizici od poplava mora:
-procijenjene maksimalne visine razine mora u
odnosu na HVRS71 za 50 i 100-godišnji povratni period iznose: H (cm) ? 105-114
cm, te za 1000-godišnji povratni period ? 125 cm,
-apsolutni maksimum visine vala na području
otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je 1986. za vrijeme dugotrajnog
juga i iznosi Hmax = 10,8m,
-za situacije s burom maksimalna registrirana
visina vala na u sjevernom Jadranu iznosi 7,2 m,
-mjerodavne visine poplava mora na priobalnom
području obuhvata Plana iznose 1,85-5,3 m.n.m., pri čemu srednja vrijednost
(vjerojatnost) iznosi od 2,6 m.n.m. na Kvarneriću i istočnim obalama otoka
Unija, 2,85 m.n.m. na istočnim obalama otoka Suska, do 3,1 m.n.m. na zapadnim
obalama otočja. Ove vrijednosti odnose se na položaje izložene zapljuskivanju
valova otvorenog mora i Kvarnerića i trebaju se uzeti u obzir prilikom izrade
provedbenih prostornih planova, planiranja izgradnje na pomorskom dobru, te
smještaja infrastrukturnih objekata poput pročišćivača otpadnih voda.«
Članak 76.
Članak 285. mijenja se i glasi:
»Urbanistički plan uređenja donijet će se za
slijedeća naselja i područja za izdvojene namjene:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak 77.
U članku 291. u stavku (1) u točkama a), b)
i c) iza riječi »Lošinj« dodaje se zagrada s tekstom »(osim izdvojenih
dijelova)«.
Članak 78.
U članku 293. u stavku (1) alineja 4 sa
podalinejama mijenja se i glasi:
»- u sklopu površina groblja - G
-rekonstrukcija postojećih groblja uključuje
zahvate određene u članku 102,«
Članak 79.
Sadržaj članka 299. se briše.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 80.
Odluka će se temeljem članka 101. stavka 1.
Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/ 07, 38/09,
55/11, 90/11, 50/12, 55/12) objaviti u Službenim novinama Primorsko-goranske
županije.
Članak 81.
Elaborat Plana iz članka 2. ove Odluke
izrađen je u sedam (7) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Mali
Lošinj i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Mali Lošinj.
Članak 82.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.
KLASA: 350-01/13-01/50
URBROJ: 2213/01-01-16-27
Mali Lošinj, 07. prosinca 2016.
GRAD MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.
