SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XXIV. - broj 30. Petak, 25. studenog 2016.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

193.

Na temelju članka 91. stavka 3. točke 3. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14), članka 7. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« 66/ 11 i 47/13), članka 28. točke 22. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 16/13 i 25/13 - pročišćeni tekst), Županijska skupština Primorsko-goranske županije, uz prethodno pribavljenu suglasnost Hrvatskih voda (KLASA: 325-04/15- 01/65, URBROJ: 374-23-1-16-12 od 13. srpnja 2016. godine), na 32. sjednici održanoj 24. studenog 2016. godine, donijela je

ODLUKU
ozaštiti izvorišta na crikveničko-vinodolskom području

I.OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se Odlukom utvrđuju zone sanitarne zaštitei mjere zaštite izvorišta vode za ljudsku potrošnju na crikveničko - vinodolskom području: Novljanska Žrnovnica, Tribalj i potencijalni izvor Sušik u Triblju.

Zone sanitarne zaštite utvrđuju se radi zaštite izvorišta od onečišćenja idrugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju ili na izdašnost izvorišta.

Izvorišta iz ove Odluke nalaze se u Primorsko-goranskoj županiji na području grada Novi Vinodolski i Vinodolske općine.

Granice obuhvata zona sanitarne zaštite određene ovom Odlukom ucrtane su na preglednoj karti mjerila 1 : 200 000 (Karta 1).

Članak 2.

Slivna područja izvorišta, veličine i granice zona sanitarne zaštite, mjere zaštite i Program sanacije na području zona određeni su na temelju vodoistražnih radova sadržanih u elaboratu »Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za ljudsku potrošnju na crikveničko - vinodolskom području« izrađenom od strane Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2016.

Članak 3.

Pojedini izrazi u smislu ove Odluke imaju sljedeće značenje:

1.»Aglomeracija« je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja;

2.»Komunalne otpadne vode« su otpadne vode sustava javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode, oborinske vode ili otpadne vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s tehnološkim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije;

3.»Neizravno ispuštanje u podzemne vode« je neizravno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemne vode s procjeđivanjem kroz potpovršinskefilterske slojeve;

4.»Oborinske onečišćene vode« su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih manipulativnih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama te otječu u sustave javne odvodnje ili izravno u površinske vode;

5.»Odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda« znači obradu otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ili načinom ispuštanja, koja omogućava da prijemnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u skladu s graničnim vrijednostima emisija koje propisuje ministar nadležan za vodnog gospodarstvo;

6.»Onečišćenje podzemnih voda« je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat čega može biti ugrožavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanošenje štete živim resursima i vodnom ekosustavu ili ugrožavanje drugih zakonitih korištenja voda, odnosno ugrožavanje i negativan utjecaj na druge resurse zaštićene posebnim propisima;

7.»Onečišćujuće tvari« su tvari koje mogu izazvati onečišćenje, uključivo opasne, prioritetne i druge onečišćujuće tvari, u skladu s uredbom Vlade Republike Hrvatske kojom se propisuje standard kakvoće voda za površinske i podzemne vode;

8.»Opasne tvari« su tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane, kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, u skladu s uredbom Vlade Republike Hrvatske kojom se propisuje standard kakvoće voda za površinske i podzemne vode;

9.»Ostale (druge) onečišćujuće tvari« su one onečišćujuće tvari (sintetske i nesintetske), navedene u Uredbi o standardu kakvoće voda, koje se ne nalaze na listi prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari. Među tim tvarima su utvrđene »specifične onečišćujuće tvari« koje se ispuštaju u značajnim količinama;

10Otpadne vode« su sve potencijalno onečišćene tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode;

11Podzemne vode« su sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem;

12Prioritetne tvari« su tvari ili skupine tvari, navedene u Uredbi o standardu kakvoće voda, koje predstavljaju značajan rizik za vode, uključujući i rizik za vode koje se zahvaćaju za piće. Među tim tvarima su utvrđene »Prioritetne opasne tvari« za koje se planiraju mjere zabrane ili ograničenja ispuštanja, emisija i rasipanja;

13Stajski gnoj, gnojovka i gnojnica« imaju isto značenje kao u Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine« broj 15/13);

14Uvjetno grlo (UG)« je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg;

15Vodonosnik« je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti koji omogućuje značajan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda.

II.KLASIFIKACIJA IZVORIŠTA, TIP VODONOSNIKA I SLIVNA PODRUČJA

Članak 4.

Izvorišta iz ove Odluke su zahvati podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko - kavernoznom poroznosti.

Izvorište Novljanska Žrnovnica, u smislu dinamike zahvaćanja/crpljenja, ima maksimalni kapacitet veći od 100 l/s.

Izvorište Tribalj, u smislu dinamike zahvaćanja/crpljenja, ima maksimalni kapacitet manji od 20 l/s.

Izvorište Sušik je potencijalno izvorište vode za ljudsku potrošnju.

Izvorišta iz ove Odlukepripadaju jadranskom slivu.

III. ZONE SANITARNE ZAŠTITE

Članak 5.

Zone sanitarne zaštite utvrđene su na osnovi kriterija propisanih Pravilnikom, za izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko- kavernoznom poroznosti.

Slivna područja izvorišta podijeljena su prema stupnju opasnosti od onečišćenja i radi smanjenja rizika od onečišćenja u sljedeće zone sanitarne zaštite:

-zona ograničenja - IV. zona sanitarne zaštite,

-zona ograničenja i nadzora - III. zona sanitarne zaštite,

-zona strogog ograničenja i nadzora - II. zona sanitarne zaštite i

-zona strogog režima zaštite i nadzora - I. zona sanitarne zaštite.

Za izvorište Novljanska Žrnovnica utvrđuju se četiri zone (I., II, III. i IV.) sanitarne zaštite. Prva zona podijeljena je na I. A i I. B zonu.

Za crpilište Tribalj utvrđuju se tri zone (I., II. i III.) sanitarne zaštite.

Za izvorište Sušik utvrđuju se dvije zone (II. i III.) sanitarne zaštite.

Zone sanitarne zaštite izvorišta prostiru se u Primorsko - goranskoj županiji na području gradova Bakar i Novi Vinodolski te općine Fužine i Vinodolske općine, a u Ličko-senjskoj županiji na području gradova Otočac i Senj te općina Brinje i Perušić.

Obuhvat IV. zone sanitarne zaštite

Članak 6.

IV.zona sanitarne zaštite (u nastavku: IV. zona) obuhvaća dijelove slivova od granica slivnog područja izvorišta do vanjske granice treće zone sanitarne zaštite. To je područje sliva izvora s mogućim tečenjem kroz pukotinsko i pukotinsko-kavernozno podzemlje do zahvata vode u razdoblju 10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područje s kojeg su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog izvorišta.

Granice IV. zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1 : 50.000 (Karta 2).

Zabrane u IV. zoni

Članak 7.

U IV. zoni zabranjuje se:

-ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda izravno u podzemne vode,

-građenje postrojenja za proizvodnju opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih tvari kao i prioritetnih tvari za vode i vodni okoliš,

-građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

-uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari,

-građenje benzinskih postaja i drugih spremnika naftnih derivata za potrebe djelatnosti i domaćinstava bez mjera zaštite,

-izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih spremišta,

-građenje autocesta i državnih cesta, parkirališta površine iznad 1000 m2 ili većih i manipulativnih površina bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćavanja onečišćenih oborinskih voda,

-skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ove Odluke,

-upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega,

-nekontrolirano odlaganje otpada.

Mjere zaštite u IV. zoni

Članak 8.

U IV. zoni mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1.a) Za aglomeracije graditi sustave javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. Sve građevine unutar aglomeracije moraju se priključiti na sustav javne odvodnje. U slučaju kada je odvođenje otpadnih voda izvan zone otežano jer zahtijeva prekomjerne materijalne troškove izgradnje i održavanja, otpadne vode moguće je neizravno ispuštati u području zone nakon odgovarajućeg stupnja pročišćavanja.
b) Odvodnju otpadnih voda izvan aglomeracija rješavati individualnim sustavima odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. U slučaju kada je odvođenje otpadnih voda izvan zone otežano jer zahtijeva prekomjerne materijalne troškove izgradnje i održavanja, otpadne vode moguće je ispuštati u području zone neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina uz primjenu sljedećeg stupnja pročišćavanja:

-od 50 ES do 2000 ES odgovarajući stupanj pročišćavanja,

-do 50 ES trokomorna, septička taložnica sa upojnom građevinom.
Pročišćene otpadne vode iz točke 1. a) i 1. b) ovog članka moguće je ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina samo ako se zakonski propisanom analizom utjecaja dokaže da nema negativnog utjecaja na stanje podzemnih voda, osim za ispuštanje pročišćenih otpadnih voda iz individualnih objekata opterećenja do 50 ES za koje analiza utjecaja nije potrebna.
Održavanje sustava javne odvodnje, individualnih sustava i uređaja te zbrinjavanje otpadnog mulja iz postupka pročišćavanja otpadnih voda rješavati sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda i općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga s određene aglomeracije, uključivo iz naseljenih mjesta i izvan njih i drugim posebnim propisima.

2.Oborinske vode autocesta i državnih cesta prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora - taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja, ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

3.Oborinske vode s parkirnih površina 1000 m2 ili većih, te radnih i manipulativnih površina onečišćenih naftnim derivatima i drugim opasnim tvarima prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javneoborinske odvodnje ili preko separatora - taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina.

4.U gospodarskim objektima koja koriste opasne, ostale (druge) onečišćujuće i prioritetne tvari moraju se provoditi sljedeće mjere zaštite:

-skladištiti u zatvorenom prostoru u originalnoj ambalaži ili u nadzemnim spremnicima u prihvatnom bazenu,

-manipulaciju navedenim tvarima obavljati isključivo na mjestima koja imaju izgrađen propisani sustav zaštite (natkriveni prostor, nepropusna podloga, prihvatni bazen).

5.Benzinske postaje moraju se graditi sa spremnicima s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja.

6.Spremnici naftnih derivata za potrebe djelatnosti i domaćinstava moraju biti dvostjenski ili jednostjenski u tankvani, a ako su ukopani, s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja.

7.Trafostanice s uljnim transformatorom moraju imati vodonepropusnu uljnu jamu. Trafostanice s količinom transformatorskog ulja većom od 500 kgmoraju biti izgrađene s dvostrukom barijerom.

8.Sve slobodne, napuštene i devastirane površine moraju se urediti i ozeleniti.

9.Transport opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu s važećim propisom o prijevozu opasnih tvari.

Obuhvat III. zone sanitarne zaštite

Članak 9.

Treća zona sanitarne zaštite (u nastavku: III. zona) obuhvaća dijelove krških slivova izvan vanjskih granica druge zone sanitarne zaštite, s mogućim tečenjem vode kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju između 1 i 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja u kojem su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja između 1 i 3 cm/s odnosno područje koje obuhvaća pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv).

Granice III. zone ucrtane su na topografskoj karti mjerila 1:50 000 (Karta 2).

Zabrane III. zoni

Članak 10.

Na području III. zone, uz zabrane koje se odnose na IV. zonu, dodatno se zabranjuje:

-skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, osim reciklažnih dvorišta i transfer stanica predviđenih prostorno planskom dokumentacijom uz provođenje mjera zaštite tijekom građenja i korištenja građevina,

-građenje benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

-građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez propisanih mjera zaštite,

-podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i mineralnih voda,

-građenje trafostanica s uljnim transformatorom bez mjera zaštite,

-građenje županijskih cesta i parkirališta površine iznad 500 m2 bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,

-stočarska proizvodnja bez primjene Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse iz propisa o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

-primjena gnojiva s dušikom na poljoprivrednoj površini ukoliko nije u skladu sa načelima korištenja gnojiva iz propisa o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

-gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 15. studenog do 15. veljače,

-gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 01. svibnja do 01. rujna,

-upotreba pesticida koji sadrže opasne, ostale (druge) onečišćujuće i prioritetne tvari,

-regularno gospodarenješumama.

Mjere zaštite u III. zoni

Članak 11.

Na području III. zoneprovode se i sljedeće mjere zaštite:

1.Mjere iz članka 8. točke 1. ove Odluke.

2.Oborinske vode županijskih cesta prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora - taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina,

3.Oborinske vode s parkirališta površine iznad 500 m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne oborinske odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina,

4.Na poljoprivrednim površinama, poljoprivredna gospodarstva, uključujući i stočarsku proizvodnju, dužna su osigurati uvjete i provoditi mjere propisane Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i koristiti gnojivo u skladu s važećim propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva s dušikom:

-uporaba gnojiva mora biti kontrolirana, u skladu s potrebama biljaka za hranjivima,

-u tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredne površine mogu se gnojiti stajskim gnojem do granične vrijednosti od 170 kg/ha dušika (N),

-stajski gnoj skladištiti na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili u drugim spremnicima koji moraju biti nepropusni,

-tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz koji ne smije biti istjecanja u tlo, podzemne ili površinske vode.

-spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje,

-gnojne jame nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica.

5.Uporaba pesticida mora biti u skladu s posebnim mjerama zaštite pitke vode i vodnog okoliša iz važećeg propisa o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida. Za suzbijanje štetnih organizama i zaštitu bilja dati prednost integriranoj zaštiti bilja te biološkim, fizikalnim i dr. nekemijskim mjerama koje su ekonomski i ekološki opravdane. Pesticidi koji se koriste moraju biti što je više moguće specifični za ciljanu vrstu i imati najmanje moguće štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš i neciljane organizme.

6.Pri izradi novih i reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja šumskih cesta i vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda i mjera za sprečavanje erozije.

Obuhvat II. zone sanitarne zaštite

Članak 12.

Druga zona sanitarne zaštite (u nastavku: II. zona) obuhvaća glavne podzemne drenažne tokove s mogućim tečenjem do zahvata vode do 24 sata, odnosno područja s kojeg su brzine (prividne i stvarne) tečenja veće od 3 cm/ s, odnosno unutarnji dio klasičnog priljevnog područja.

II. zona obuhvaća ponore i ponorne zone u slivnom području.

Granice područja druge zone ucrtane su na topografskim kartama mjerila 1: 5 000 (Karte 3 do 9).

Zabrane u II. zoni

Članak 13.

Na području II. zone, uz zabrane koje se odnose na III. i IV. zonu, dodatno se zabranjuje:

-poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu,

-stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i primjenu gnojiva u skladu s važećim propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi,

-primjena dozvoljenih gnojiva na poplavljenom, zamrznutom ili snijegom prekrivenom tlu,

-primjena dozvoljenih gnojiva na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 m ili više, na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka,

-gradnja groblja i proširenje postojećih,

-ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica,

-građenje benzinskih postaja i svih spremnika tekućeg goriva za pogon i grijanje,

-građenje trafostanica s uljnim transformatorom,

-građenje svih industrijskih postrojenja koje onečišćuju vode i vodni okoliš,

-građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode.

Mjere zaštite u II. zoni

Članak 14.

Na području II. zone provode se sljedeće mjere zaštite:

1.Otpadne vode zbrinjavati izgradnjom sustava javne odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. Sve građevine moraju se priključiti na sustav javne odvodnje. U iznimnim slučajevima, kada je priključenje na sustav javne odvodnje otežano i zahtijeva velike materijalne troškove, otpadne vode rješavati individualnim građevinama - nepropusnim sabirnim jamama.
Održavanje sustava javne odvodnje i nepropusnih sabirnih jamarješavati sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda i općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga s određene aglomeracije, uključivo iz naseljenih mjesta i izvan njih i drugim posebnim propisima.

2.Postojeće ceste državnog i županijskog značaja moraju imati zatvoreni sustav odvodnje.

3.Državna cesta D8 Rijeka - Split (Jadranska magistrala) na dionici iznad izvorišta Novljanska Žrnovnica mora imati bočne branike, prometni znak ograničenja brzine i znak vodozaštitne zone.

4.Rekonstrukciju Državne cesta D8 Rijeka - Split (Jadranska magistrala) u zoni izvorišta Novljanske Žrnovnice, provoditi uz propisane mjere zaštite.

5.Trafostanice moraju imati suhe transformatore.

6.Područje ponora i ponornih zona označiti natpisima i ograditi.

Obuhvat I. zone sanitarne zaštite

Članak 15.

Prva zona sanitarne zaštite (u nastavku: I. zona) utvrđuje se radi zaštite izvorišta, građevina i uređaja za zahvaćanje vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja vode, te drugih namjernih ili slučajnih negativnih utjecaja.

I.zona izvorišta Novljanske Žrnovnice dijeli se na I. A i I. B zonu.

Za izvorište Tribalj utvrđena je I. zona.

I.i I. A zona obuhvaća izvorište, kaptažu, crpne stanice, postrojenje za preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje.

I.B zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode s kojeg je moguć neposredan utjecaj s površine na izvorište.

I.zone prikazane su na topografskim kartama mjerila M 1:1 000 (Karte 9 do 11).

Članak 16.

Isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe (u nastavku: korisnik izvorišta) mora biti vlasnik ili zakoniti posjednik nekretnine na kojoj se nalazi izvorište uključujući cijeli prostor I. i I. A zone potreban za njegovu fizičku zaštitu.

Korisnik izvorišta iz ove Odluke je Komunalno trgovačko društvo Vodovod Žrnovnica d.o.o. Novi Vinodolski (u nastavku: Vodovod Žrnovnica).

Zabrane u I. i I. A zoni

Članak 17.

Na području I. i I. A zone zabranjeno je postojanje i građenje bilo kakvih objekata i obavljanje bilo kakvih aktivnosti osim onih vezanih za zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.

Mjere zaštite u I. i I. A zoni

Članak 18.

Na području I. i I. Azone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1.Područje zone mora biti ograđeno, a pristup dozvoljen samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz vodoopskrbu.

2.Sanitarne otpadne vode moraju se provesti izvan zone nepropusnom kanalizacijom ili izuzetno sakupljati u nepropusnu sabirnu jamu zatvorenog tipa.

3.Oborinske vode s uređenih površina i krovova građevina moraju se provesti izvan zone.

4.Građevine i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon vodozahvata moraju biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.

5.Transformatorske stanice moraju biti sa suhim transformatorom.

Zabrane u I. B zoni

Članak 19.

Na području I. B zone zabranjuje se:

-građenje bilo kakvih objekata i obavljanje bilo kakvih aktivnosti,

-iznimno je dopuštena rekonstrukcija državne ceste D8 (Rijeka - Split) - Jadranska magistrala na dionici iznad izvorišta sa svrhom zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica uz strogo propisane mjere zaštite prilikom izvođenja radova.

Mjere zaštite u I. B zoni

Članak 20.

Na području I. B zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

1.Državna cesta D8 Rijeka - Split (Jadranska magistrala) u zoni iznad izvorišta Novljanska Žrnovnica mora imati ugrađene visoke betonske rubnike i pojačane zaštitne ograde, prometni znak ograničenja brzine i znak vodozaštitne zone.

2.Oborinske vode s postojeće prometnice treba odvesti nepropusnim sustavom odvodnje izvan zone.

3.Transport opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari na državnoj cesti D8 Rijeka - Split (Jadranska magistrala) u zoni iznad izvorišta Novljanska Žrnovnica mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu s važećim propisom o prijevozu opasnih tvari.

IV.MJERE ZA SANACIJU STANJA U ZONAMA ZAŠTITE

Članak 21.

Program mjera sanacije za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite vode za ljudsku potrošnju na crikveničko-vinodolskom području (u daljnjem tekstu: Program mjera sanacije) određen je elaboratom iz članka 2. ove Odluke.

Program mjera sanacije sastavni je dio ove Odluke.

Programom mjera sanacije određuju se izvori onečišćenja, mjere, aproksimativni troškovi i nositelji sanacije, te prioriteti i rokovi realizacije. Provođenje mjera sanacije iz ovog Programa predviđa se, prema razini prioriteta, u tri faze.Mjere iz prve razine prioriteta treba provesti do kraja 2018. godine, iz druge razine do kraja 2020. godine, iz treće razine do kraja 2025. godine.

U slučaju promjene vlasnika ili korisnika građevine, obveze propisane Programom mjera sanacije prenose se na novog pravnog slijednika.

V.MIKROZONIRANJE

Članak 22.

Iznimno od odredbi članka 7., 10. i 13. ove Odluke mogu se dopustiti određeni zahvati u prostoru odnosno određene djelatnosti u zonama sanitarne zaštite:

-ako se provedu detaljni vodoistražni radovi kojima se ispituje utjecaj užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se namjerava izvesti zahvat u prostoru odnosno obavljati određena djelatnost (mikrozona) na vodonosnik,

-ako se na temelju detaljnih vodoistražnih radova izradi poseban elaborat koji ima za svrhu dokazati okolnosti iz ovoga članka (u daljnjem tekstu: elaborat mikrozoniranja),

-ako se elaboratom mikrozoniranja predvide odgovarajuće mjere zaštite vodonosnika u mikrozoni.

Elaborat mikrozoniranjau zoni sanitarne zaštite mora dokazati da su značajke u mikrozoni bitno drukčije od značajki utvrđenih vodoistražnim radovima na temelju kojih je utvrđena zona sanitarne zaštite u kojoj se mikrozona nalazi.

Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne zaštite mora dokazati neštetnost zahvata odnosno obavljanja djelatnosti u mikrozoni u odnosu na propisanu zonu.

Zahvat u mikrozoni

Članak 23.

Investitoru planiranog zahvata u mikrozoni vodopravnim uvjetima će se odrediti provođenje radnji iz članka 22. ove Odluke.

Dokaže li se okolnost iz članka 22. stavka 2. ove Odluke, vodopravnim uvjetima će se odrediti uvjeti za poduzimanje zahvata u mikrozoni i obveza poduzimanja mjera zaštite.

Izvedba zahvata u mikrozoni provodi se uz vodni nadzor.

Ne dokaže li se okolnost iz članka 22. stavka 2. ove odluke Hrvatske vode će odbiti zahtjev za zahvate u prostoru koji nisu dopušteni ili su zabranjeni prema članku 7., 10. i 13. ove Odluke.

Djelatnost u mikrozoni

Članak 24.

Radnje iz članka 22. ove Odluke radi dopuštenja obavljanja djelatnosti koje su inače zabranjene u zoni sanitarne zaštite provodi zainteresirana osoba ili jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave na koju se odluka o zaštiti izvorišta odnosi.

Dokaže li se okolnost iz članka 22. stavka 2. ove Odluke, upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave koja je donijela ovu Odluku, donosi uz suglasnost Hrvatskih voda akt kojim dopušta obavljanje djelatnosti u mikrozoni.

VI.IZVORI I NAČIN FINANCIRANJA

Članak 25.

Potrebni sanacijski zahvati i mjere zaštite za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite obavljaju se na krajnji trošak vlasnika odnosno drugog posjednika postojeće građevine odnosno osobe koja obavlja djelatnost suprotno odredbama ove Odluke.

Mogući izvori financiranja sanacijskih zahvata i mjera zaštite za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite definirani su sljedećim zakonima: Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o zaštiti oko liša, Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o održivom gospodarenju otpadom.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

Granice zona sanitarne zaštite prikazane su na topografskim kartama i u GIS aplikaciji na digitalnom mediju, a pohranjene su po jedan primjerak u Hrvatskim vodama, Vodnogospodarskom odjelu za slivove sjevernog Jadrana, Vodovodu Žrnovnica, Zavodu za prostorno uređenje Primorsko - goranske županije i Zavodu za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša Ličko - senjske županije.

Sastavni dio ove Odluke su sljedeći kartografski prikazi:

1.Karta obuhvata zona sanitarne zaštite izvorišta na crikveničko - vinodolskom području (1:200.000).

2.Karta zona sanitarne zaštite izvorišta na crikveničko - vinodolskom području, (M 1:50.000),

3.Karta II. zone sanitarne zaštite izvorišta Tribalj i potencijalnog izvorišta Sušik (M 1:5.000),

4.Karta II. zone sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - područje Krmpota (M 1:5.000),

5.Karta II. zone sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - ponorne zone Gacke u Gusić polju (M 1:5.000),

6.Karta II. zone sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - ponorne zone Gacke u Otočcu (M 1:5.000),

7.Karta II. zone sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - ponorne zone Gacke u Hrvatskom polju (M 1:5.000),

8.Karta II. zone sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - ponorne zone Like u Lipovom polju (M 1:5.000),

9.Karta IB. i II. zone sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica (M 1:5.000),

10.Karta IA. zone sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica (M 1:1.000),

11.Karta I. zone sanitarne zaštite izvorišta Tribalj (M 1:1.000),

Članak 27.

Granice zona sanitarne zaštite i odredbe ove Odluke unose se u sve dokumente prostornog uređenja koji obuhvaćaju slivno područje izvorišta koja se štite ovom Odlukom.

Postojeći razvojno planski dokumenti moraju se uskladiti s odredbama ove Odluke.

Do usklađenja dokumenta prostornog uređenja s odredbama ove Odluke mjerodavne su granice zona sanitarne zaštite utvrđene ovom Odlukom.

Članak 28.

Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavljaju nadležne inspekcije temeljem posebnih propisa.

Članak 29.

Za nepridržavanje odredbi ove Odluke primjenjuju se kaznene odredbe Zakona o vodama, Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Zakona o poljoprivredi i Zakona o prijevozu opasnih tvari.

Članak 30.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje vrijediti Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području, »Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 1/99 i 5/05) i »Županijski glasnik Ličko-senjske županije« broj 3/99 i 24/06.

Članak 31.

Ova Odluka objavit će se u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije« i »Županijskom glasniku Ličko - senjske županije«, a stupa na snagu osmog dana od dana zadnje objave.

KLASA: 021-04/16-01/9

UR.BROJ: 2170/1-01-01/4-16-27

Rijeka, 24. studenog 2016.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Županijska skupština
Predsjednik
Erik Fabijanić

 

* tablica se nalazi na kraju dokumenta*

Odluka u PDF formatu   


https://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=993&mjesto=00001&odluka=193
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr