193.
Na temelju članka 91. stavka 3. točke
3. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i
14/14), članka 7. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite
izvorišta (»Narodne novine« 66/ 11 i 47/13), članka 28. točke
22. Statuta Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 23/09, 9/13 i 25/13 - pročišćeni tekst) i članka 84. Poslovnika
Županijske skupštine Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 26/09, 16/13 i 25/13 - pročišćeni tekst), Županijska skupština
Primorsko-goranske županije, uz prethodno pribavljenu suglasnost Hrvatskih voda
(KLASA: 325-04/15- 01/65, URBROJ: 374-23-1-16-12 od
13. srpnja 2016. godine), na
32. sjednici održanoj 24. studenog
2016. godine, donijela je
ODLUKU
ozaštiti izvorišta na crikveničko-vinodolskom području
I.OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom utvrđuju zone sanitarne zaštitei mjere zaštite izvorišta
vode za ljudsku potrošnju na crikveničko - vinodolskom
području: Novljanska Žrnovnica, Tribalj i potencijalni izvor Sušik u Triblju.
Zone sanitarne zaštite utvrđuju se radi zaštite izvorišta od
onečišćenja idrugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću i
zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju ili na izdašnost izvorišta.
Izvorišta iz ove Odluke nalaze se u Primorsko-goranskoj županiji na području grada Novi Vinodolski i Vinodolske općine.
Granice obuhvata zona sanitarne zaštite određene ovom Odlukom ucrtane su na
preglednoj karti mjerila 1 : 200 000 (Karta 1).
Članak 2.
Slivna područja izvorišta, veličine i granice zona sanitarne zaštite, mjere
zaštite i Program sanacije na području zona određeni su na temelju
vodoistražnih radova sadržanih u elaboratu »Zone sanitarne zaštite izvorišta
vode za ljudsku potrošnju na crikveničko - vinodolskom području« izrađenom od
strane Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2016.
Članak 3.
Pojedini izrazi u smislu ove Odluke imaju sljedeće značenje:
1.»Aglomeracija« je područje na kojem su
stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se
komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja;
2.»Komunalne otpadne vode« su otpadne vode sustava
javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode, oborinske vode ili otpadne
vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s tehnološkim otpadnim vodama
i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije;
3.»Neizravno ispuštanje u podzemne vode« je
neizravno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemne vode s procjeđivanjem
kroz potpovršinskefilterske slojeve;
4.»Oborinske onečišćene vode« su otpadne vode koje
nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih
manipulativnih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama
te otječu u sustave javne odvodnje ili izravno u površinske vode;
5.»Odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda« znači
obradu otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ili načinom ispuštanja, koja
omogućava da prijemnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u
skladu s graničnim vrijednostima emisija koje propisuje ministar nadležan za
vodnog gospodarstvo;
6.»Onečišćenje podzemnih voda« je izravno ili
neizravno ispuštanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat čega može
biti ugrožavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanošenje štete živim
resursima i vodnom ekosustavu ili ugrožavanje drugih zakonitih korištenja voda,
odnosno ugrožavanje i negativan utjecaj na druge resurse zaštićene posebnim
propisima;
7.»Onečišćujuće tvari« su tvari koje mogu izazvati
onečišćenje, uključivo opasne, prioritetne i druge onečišćujuće tvari, u skladu
s uredbom Vlade Republike Hrvatske kojom se propisuje standard kakvoće voda za
površinske i podzemne vode;
8.»Opasne tvari« su tvari ili skupine tvari koje su
toksične, postojane, kancerogene, mutagene, teratogene, bioakumulativne i druge
tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, u skladu s
uredbom Vlade Republike Hrvatske kojom se propisuje standard kakvoće voda za
površinske i podzemne vode;
9.»Ostale (druge) onečišćujuće tvari« su one
onečišćujuće tvari (sintetske i nesintetske), navedene u Uredbi o standardu
kakvoće voda, koje se ne nalaze na listi prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari.
Među tim tvarima su utvrđene »specifične onečišćujuće
tvari« koje se ispuštaju u značajnim količinama;
10.»Otpadne vode« su sve potencijalno onečišćene
tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode;
11.»Podzemne vode« su sve vode ispod površine tla u
zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem;
12.»Prioritetne tvari« su tvari ili skupine tvari,
navedene u Uredbi o standardu kakvoće voda, koje predstavljaju značajan rizik
za vode, uključujući i rizik za vode koje se zahvaćaju za piće. Među tim tvarima su utvrđene »Prioritetne opasne tvari« za koje
se planiraju mjere zabrane ili ograničenja ispuštanja, emisija i rasipanja;
13.»Stajski gnoj, gnojovka i gnojnica« imaju isto
značenje kao u Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog
nitratima poljoprivrednog podrijetla (»Narodne novine« broj 15/13);
14.»Uvjetno grlo (UG)« je usporedna vrijednost
domaćih životinja svedena na masu od 500 kg;
15.»Vodonosnik« je podzemni sloj ili slojevi
stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti koji
omogućuje značajan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina
podzemnih voda.
II.KLASIFIKACIJA IZVORIŠTA, TIP VODONOSNIKA I SLIVNA PODRUČJA
Članak 4.
Izvorišta iz ove Odluke su zahvati podzemne vode iz vodonosnika s
pukotinskom i pukotinsko - kavernoznom poroznosti.
Izvorište Novljanska Žrnovnica, u smislu dinamike zahvaćanja/crpljenja, ima
maksimalni kapacitet veći od 100 l/s.
Izvorište Tribalj, u smislu dinamike zahvaćanja/crpljenja, ima maksimalni
kapacitet manji od 20 l/s.
Izvorište Sušik je potencijalno izvorište vode za ljudsku potrošnju.
Izvorišta iz ove Odlukepripadaju jadranskom slivu.
III. ZONE SANITARNE ZAŠTITE
Članak 5.
Zone sanitarne zaštite utvrđene su na osnovi
kriterija propisanih Pravilnikom, za izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode iz
vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko- kavernoznom poroznosti.
Slivna područja izvorišta podijeljena su prema stupnju opasnosti od onečišćenja i radi smanjenja rizika od onečišćenja u
sljedeće zone sanitarne zaštite:
-zona ograničenja - IV. zona
sanitarne zaštite,
-zona ograničenja i nadzora - III. zona sanitarne
zaštite,
-zona strogog ograničenja i nadzora - II. zona
sanitarne zaštite i
-zona strogog režima zaštite i nadzora - I. zona sanitarne zaštite.
Za izvorište Novljanska Žrnovnica utvrđuju se četiri zone (I., II, III. i
IV.) sanitarne zaštite. Prva zona podijeljena je na I.
A i I. B zonu.
Za crpilište Tribalj utvrđuju se tri zone (I., II. i III.) sanitarne
zaštite.
Za izvorište Sušik utvrđuju se dvije zone (II. i III.) sanitarne zaštite.
Zone sanitarne zaštite izvorišta prostiru se u Primorsko - goranskoj
županiji na području gradova Bakar i Novi Vinodolski
te općine Fužine i Vinodolske općine, a u Ličko-senjskoj županiji na području
gradova Otočac i Senj te općina Brinje i Perušić.
Obuhvat IV. zone sanitarne zaštite
Članak 6.
IV.zona sanitarne zaštite (u nastavku: IV. zona) obuhvaća dijelove slivova od granica slivnog područja izvorišta do vanjske granice
treće zone sanitarne zaštite. To je područje sliva izvora s mogućim tečenjem
kroz pukotinsko i pukotinsko-kavernozno podzemlje do zahvata vode u razdoblju
10 do 50 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područje s kojeg su utvrđene
prividne brzine podzemnih tečenja manje od 1 cm/s, kao i ukupno priljevno
područje neovisno o dijelu napajanja koje sudjeluje u obnavljanju voda odnosnog
izvorišta.
Granice IV. zone ucrtane su na topografskoj karti
mjerila 1 : 50.000 (Karta 2).
Zabrane u IV. zoni
Članak 7.
U IV. zoni zabranjuje se:
-ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda te
ispuštanje pročišćenih otpadnih voda izravno u podzemne vode,
-građenje postrojenja za proizvodnju opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih
tvari kao i prioritetnih tvari za vode i vodni okoliš,
-građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,
-uskladištenje radioaktivnih i za vode i vodni okoliš opasnih, ostalih
(drugih) onečišćujućih i prioritetnih tvari,
-građenje benzinskih postaja i drugih spremnika naftnih derivata za potrebe
djelatnosti i domaćinstava bez mjera zaštite,
-izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin kao i
izrada podzemnih spremišta,
-građenje autocesta i državnih cesta, parkirališta površine iznad 1000 m2
ili većih i manipulativnih površina bez građevina
odvodnje, uređaja za prikupljanje ulja i masti i odgovarajućeg sustava
pročišćavanja onečišćenih oborinskih voda,
-skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima
izgradnje građevina koje je dopušteno graditi prema odredbama ove Odluke,
-upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod miniranja većeg opsega,
-nekontrolirano odlaganje otpada.
Mjere zaštite u IV. zoni
Članak 8.
U IV. zoni mjere zaštite provode se na sljedeći
način:
1.a) Za aglomeracije graditi sustave javne odvodnje
s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. Sve građevine unutar aglomeracije moraju
se priključiti na sustav javne odvodnje. U slučaju
kada je odvođenje otpadnih voda izvan zone otežano jer zahtijeva prekomjerne
materijalne troškove izgradnje i održavanja, otpadne vode moguće je neizravno
ispuštati u području zone nakon odgovarajućeg stupnja pročišćavanja.
b) Odvodnju otpadnih voda izvan aglomeracija rješavati individualnim sustavima
odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. U slučaju kada je odvođenje
otpadnih voda izvan zone otežano jer zahtijeva prekomjerne materijalne troškove
izgradnje i održavanja, otpadne vode moguće je ispuštati u području zone
neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina uz
primjenu sljedećeg stupnja pročišćavanja:
-od 50 ES do 2000 ES odgovarajući stupanj
pročišćavanja,
-do 50 ES trokomorna, septička taložnica sa upojnom
građevinom.
Pročišćene otpadne vode iz točke 1. a) i 1. b) ovog članka moguće je ispuštati neizravno u podzemne vode
procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih građevina samo ako se zakonski propisanom
analizom utjecaja dokaže da nema negativnog utjecaja na stanje podzemnih voda,
osim za ispuštanje pročišćenih otpadnih voda iz individualnih objekata
opterećenja do 50 ES za koje analiza utjecaja nije potrebna.
Održavanje sustava javne odvodnje, individualnih sustava i uređaja te zbrinjavanje otpadnog mulja iz postupka pročišćavanja
otpadnih voda rješavati sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda i općim i
tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga s određene aglomeracije, uključivo iz
naseljenih mjesta i izvan njih i drugim posebnim propisima.
2.Oborinske vode autocesta i državnih cesta
prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i preko separatora - taložnika odnosno
druge odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja,
ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz
tlo putem upojnih građevina.
3.Oborinske vode s parkirnih površina 1000 m2 ili većih, te
radnih i manipulativnih površina onečišćenih naftnim derivatima i drugim
opasnim tvarima prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav
javneoborinske odvodnje ili preko separatora - taložnika odnosno druge
odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja
ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih
građevina.
4.U gospodarskim objektima koja koriste opasne,
ostale (druge) onečišćujuće i prioritetne tvari moraju se provoditi sljedeće
mjere zaštite:
-skladištiti u zatvorenom prostoru u originalnoj ambalaži ili
u nadzemnim spremnicima u prihvatnom bazenu,
-manipulaciju navedenim tvarima obavljati isključivo na
mjestima koja imaju izgrađen propisani sustav zaštite (natkriveni prostor,
nepropusna podloga, prihvatni bazen).
5.Benzinske postaje moraju se graditi sa
spremnicima s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko detektiranje i
dojavu propuštanja.
6.Spremnici naftnih derivata za potrebe djelatnosti
i domaćinstava moraju biti dvostjenski ili jednostjenski u tankvani, a ako su
ukopani, s dvostrukom stjenkom i uređajem za automatsko detektiranje i dojavu
propuštanja.
7.Trafostanice s uljnim transformatorom moraju
imati vodonepropusnu uljnu jamu. Trafostanice s količinom transformatorskog
ulja većom od 500 kgmoraju biti izgrađene s dvostrukom
barijerom.
8.Sve slobodne, napuštene i devastirane površine
moraju se urediti i ozeleniti.
9.Transport opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih
i prioritetnih tvari mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu s
važećim propisom o prijevozu opasnih tvari.
Obuhvat III. zone sanitarne zaštite
Članak 9.
Treća zona sanitarne zaštite (u nastavku: III. zona) obuhvaća dijelove
krških slivova izvan vanjskih granica druge zone sanitarne zaštite, s mogućim
tečenjem vode kroz krško podzemlje do zahvata vode u razdoblju između 1 i 10
dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja u kojem su utvrđene prividne
brzine podzemnih tečenja između 1 i 3 cm/s odnosno područje koje obuhvaća
pretežiti dio slivnog područja (klasični statističko-hidrogeološki sliv).
Granice III. zone ucrtane su na topografskoj karti
mjerila 1:50 000 (Karta 2).
Zabrane III. zoni
Članak 10.
Na području III. zone, uz zabrane koje se odnose na
IV. zonu, dodatno se zabranjuje:
-skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada, građevina za
zbrinjavanje otpada uključujući spalionice otpada te
postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, osim reciklažnih
dvorišta i transfer stanica predviđenih prostorno planskom dokumentacijom uz
provođenje mjera zaštite tijekom građenja i korištenja građevina,
-građenje benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem
za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te
zaštitnom građevinom (tankvanom),
-građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje
voda bez propisanih mjera zaštite,
-podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih
voda i mineralnih voda,
-građenje trafostanica s uljnim transformatorom bez mjera zaštite,
-građenje županijskih cesta i parkirališta površine iznad 500 m2
bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda,
-stočarska proizvodnja bez primjene Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog
podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse iz propisa o dobroj
poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,
-primjena gnojiva s dušikom na poljoprivrednoj
površini ukoliko nije u skladu sa načelima korištenja gnojiva iz propisa o
dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,
-gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim
poljoprivrednim površinama u razdoblju od 15. studenog
do 15. veljače,
-gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 01. svibnja do 01. rujna,
-upotreba pesticida koji sadrže opasne, ostale (druge) onečišćujuće i
prioritetne tvari,
-regularno gospodarenješumama.
Mjere zaštite u III. zoni
Članak 11.
Na području III. zoneprovode se i sljedeće mjere
zaštite:
1.Mjere iz članka 8. točke
1. ove Odluke.
2.Oborinske vode županijskih cesta prihvatiti
nepropusnom kanalizacijom i preko separatora - taložnika odnosno druge
odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja
ispuštati u površinske vode ili neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz
tlo putem upojnih građevina,
3.Oborinske vode s parkirališta površine iznad 500
m2 prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav
javne oborinske odvodnje ili preko separatora-taložnika odnosno druge
odgovarajuće tehnologije kojom će se polučiti isti učinci pročišćavanja
ispuštati neizravno u podzemne vode procjeđivanjem kroz tlo putem upojnih
građevina,
4.Na poljoprivrednim površinama, poljoprivredna
gospodarstva, uključujući i stočarsku proizvodnju, dužna su osigurati uvjete i
provoditi mjere propisane Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja
uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i koristiti gnojivo u skladu s
važećim propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva s
dušikom:
-uporaba gnojiva mora biti kontrolirana, u skladu s potrebama biljaka za
hranjivima,
-u tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredne površine mogu se gnojiti
stajskim gnojem do granične vrijednosti od 170 kg/ha
dušika (N),
-stajski gnoj skladištiti na uređenim gnojištima:
platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu
ili u drugim spremnicima koji moraju biti nepropusni,
-tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame
iz koji ne smije biti istjecanja u tlo, podzemne ili površinske
vode.
-spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje gnoja za
šestomjesečno razdoblje,
-gnojne jame nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju
uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica.
5.Uporaba pesticida mora biti u skladu s posebnim
mjerama zaštite pitke vode i vodnog okoliša iz važećeg propisa o uspostavi
akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida. Za suzbijanje štetnih
organizama i zaštitu bilja dati prednost integriranoj zaštiti bilja te biološkim, fizikalnim i dr. nekemijskim mjerama koje su
ekonomski i ekološki opravdane. Pesticidi koji se koriste moraju biti što je
više moguće specifični za ciljanu vrstu i imati najmanje moguće štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš i neciljane organizme.
6.Pri izradi novih i reviziji postojećih programa -
osnova gospodarenja šumama planirati preborno gospodarenje bez oplodnih sječa.
Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama (izgradnja šumskih cesta i
vlaka te uporaba mehanizacije) izvoditi uz primjenu
mjera zaštite voda i mjera za sprečavanje erozije.
Obuhvat II. zone sanitarne zaštite
Članak 12.
Druga zona sanitarne zaštite (u nastavku: II. zona) obuhvaća glavne podzemne
drenažne tokove s mogućim tečenjem do zahvata vode do 24 sata, odnosno područja
s kojeg su brzine (prividne i stvarne) tečenja veće od 3 cm/ s, odnosno
unutarnji dio klasičnog priljevnog područja.
II. zona obuhvaća ponore i ponorne zone u slivnom
području.
Granice područja druge zone ucrtane su na
topografskim kartama mjerila 1: 5 000 (Karte 3 do 9).
Zabrane u II. zoni
Članak 13.
Na području II. zone, uz zabrane koje se odnose na
III. i IV. zonu, dodatno se
zabranjuje:
-poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu
dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja prema posebnom propisu,
-stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva odnosno farme do
20 uvjetnih grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih Akcijskim programom
zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i
primjenu gnojiva u skladu s važećim propisom o dobroj poljoprivrednoj praksi,
-primjena dozvoljenih gnojiva na poplavljenom,
zamrznutom ili snijegom prekrivenom tlu,
-primjena dozvoljenih gnojiva na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita
vodotoka širine korita 5 m ili više, na nagnutim terenima uz vodotokove, s
nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita
vodotoka,
-gradnja groblja i proširenje postojećih,
-ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica,
-građenje benzinskih postaja i svih spremnika tekućeg goriva za pogon i
grijanje,
-građenje trafostanica s uljnim transformatorom,
-građenje svih industrijskih postrojenja koje onečišćuju vode i vodni
okoliš,
-građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode.
Mjere zaštite u II. zoni
Članak 14.
Na području II. zone provode se sljedeće mjere
zaštite:
1.Otpadne vode zbrinjavati izgradnjom sustava javne
odvodnje s odvođenjem otpadnih voda izvan zone. Sve građevine moraju se
priključiti na sustav javne odvodnje. U iznimnim
slučajevima, kada je priključenje na sustav javne
odvodnje otežano i zahtijeva velike materijalne troškove, otpadne vode
rješavati individualnim građevinama - nepropusnim sabirnim jamama.
Održavanje sustava javne odvodnje i nepropusnih sabirnih jamarješavati sukladno
odluci o odvodnji otpadnih voda i općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih
usluga s određene aglomeracije, uključivo iz naseljenih mjesta i izvan njih i
drugim posebnim propisima.
2.Postojeće ceste državnog i županijskog značaja
moraju imati zatvoreni sustav odvodnje.
3.Državna cesta D8 Rijeka - Split (Jadranska
magistrala) na dionici iznad izvorišta Novljanska Žrnovnica mora imati bočne
branike, prometni znak ograničenja brzine i znak vodozaštitne zone.
4.Rekonstrukciju Državne cesta D8 Rijeka - Split
(Jadranska magistrala) u zoni izvorišta Novljanske Žrnovnice, provoditi uz
propisane mjere zaštite.
5.Trafostanice moraju imati suhe transformatore.
6.Područje ponora i ponornih zona označiti
natpisima i ograditi.
Obuhvat I. zone sanitarne zaštite
Članak 15.
Prva zona sanitarne zaštite (u nastavku: I. zona) utvrđuje se radi zaštite
izvorišta, građevina i uređaja za zahvaćanje vode i njegove neposredne okolice od bilo kakvog onečišćenja vode, te drugih namjernih ili
slučajnih negativnih utjecaja.
I.zona izvorišta Novljanske Žrnovnice dijeli se na
I. A i I. B zonu.
Za izvorište Tribalj utvrđena je I. zona.
I.i I. A zona obuhvaća izvorište, kaptažu, crpne stanice, postrojenje za
preradu vode, građevine za pogon, održavanje i čuvanje.
I.B zona obuhvaća neposredno naplavno područje zahvata vode s kojeg je moguć
neposredan utjecaj s površine na izvorište.
I.zone prikazane su na topografskim kartama mjerila
M 1:1 000 (Karte 9 do 11).
Članak 16.
Isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe (u nastavku: korisnik izvorišta)
mora biti vlasnik ili zakoniti posjednik nekretnine na
kojoj se nalazi izvorište uključujući cijeli prostor I. i I. A zone potreban za
njegovu fizičku zaštitu.
Korisnik izvorišta iz ove Odluke je Komunalno trgovačko društvo Vodovod
Žrnovnica d.o.o. Novi Vinodolski (u nastavku: Vodovod Žrnovnica).
Zabrane u I. i I. A zoni
Članak 17.
Na području I. i I. A zone zabranjeno je postojanje i građenje bilo kakvih
objekata i obavljanje bilo kakvih aktivnosti osim onih vezanih za zahvaćanje,
kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni sustav.
Mjere zaštite u I. i I. A zoni
Članak 18.
Na području I. i I. Azone mjere zaštite provode se na
sljedeći način:
1.Područje zone mora biti ograđeno, a pristup
dozvoljen samo osobama koje obavljaju djelatnosti vezane uz vodoopskrbu.
2.Sanitarne otpadne vode moraju se provesti izvan
zone nepropusnom kanalizacijom ili izuzetno sakupljati u nepropusnu sabirnu
jamu zatvorenog tipa.
3.Oborinske vode s uređenih površina i krovova
građevina moraju se provesti izvan zone.
4.Građevine i sadržaji unutar zone koji su
neophodni za pogon vodozahvata moraju biti građeni i održavani s najvišim
stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda.
5.Transformatorske stanice moraju biti sa suhim
transformatorom.
Zabrane u I. B zoni
Članak 19.
Na području I. B zone zabranjuje se:
-građenje bilo kakvih objekata i obavljanje bilo kakvih aktivnosti,
-iznimno je dopuštena rekonstrukcija državne ceste D8 (Rijeka - Split) -
Jadranska magistrala na dionici iznad izvorišta sa
svrhom zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica uz strogo propisane mjere zaštite
prilikom izvođenja radova.
Mjere zaštite u I. B zoni
Članak 20.
Na području I. B zone mjere zaštite provode se na
sljedeći način:
1.Državna cesta D8 Rijeka - Split (Jadranska
magistrala) u zoni iznad izvorišta Novljanska Žrnovnica mora imati ugrađene
visoke betonske rubnike i pojačane zaštitne ograde, prometni znak ograničenja
brzine i znak vodozaštitne zone.
2.Oborinske vode s postojeće prometnice treba
odvesti nepropusnim sustavom odvodnje izvan zone.
3.Transport opasnih, ostalih (drugih) onečišćujućih
i prioritetnih tvari na državnoj cesti D8 Rijeka - Split (Jadranska magistrala)
u zoni iznad izvorišta Novljanska Žrnovnica mora se obavljati uz propisane
mjere zaštite u skladu s važećim propisom o prijevozu opasnih tvari.
IV.MJERE ZA SANACIJU STANJA U ZONAMA ZAŠTITE
Članak 21.
Program mjera sanacije za postojeće građevine i djelatnosti unutar zona
sanitarne zaštite vode za ljudsku potrošnju na
crikveničko-vinodolskom području (u daljnjem tekstu: Program mjera sanacije)
određen je elaboratom iz članka 2. ove Odluke.
Program mjera sanacije sastavni je dio ove Odluke.
Programom mjera sanacije određuju se izvori onečišćenja, mjere,
aproksimativni troškovi i nositelji sanacije, te
prioriteti i rokovi realizacije. Provođenje mjera sanacije iz ovog Programa predviđa se, prema razini prioriteta, u tri
faze.Mjere iz prve razine prioriteta treba provesti do kraja 2018. godine, iz druge razine do kraja 2020. godine,
iz treće razine do kraja 2025. godine.
U slučaju promjene vlasnika ili korisnika
građevine, obveze propisane Programom mjera sanacije prenose se na novog
pravnog slijednika.
V.MIKROZONIRANJE
Članak 22.
Iznimno od odredbi članka 7., 10. i 13. ove Odluke mogu se dopustiti
određeni zahvati u prostoru odnosno određene djelatnosti u zonama sanitarne
zaštite:
-ako se provedu detaljni vodoistražni radovi kojima se ispituje utjecaj
užega prostora zone sanitarne zaštite u kojem se namjerava izvesti zahvat u
prostoru odnosno obavljati određena djelatnost (mikrozona) na
vodonosnik,
-ako se na temelju detaljnih vodoistražnih radova
izradi poseban elaborat koji ima za svrhu dokazati okolnosti iz ovoga članka (u
daljnjem tekstu: elaborat mikrozoniranja),
-ako se elaboratom mikrozoniranja predvide odgovarajuće mjere zaštite
vodonosnika u mikrozoni.
Elaborat mikrozoniranjau zoni sanitarne zaštite mora dokazati da su značajke
u mikrozoni bitno drukčije od značajki utvrđenih
vodoistražnim radovima na temelju kojih je utvrđena zona sanitarne zaštite u
kojoj se mikrozona nalazi.
Elaborat mikrozoniranja u zoni sanitarne zaštite mora dokazati neštetnost
zahvata odnosno obavljanja djelatnosti u mikrozoni u odnosu na
propisanu zonu.
Zahvat u mikrozoni
Članak 23.
Investitoru planiranog zahvata u mikrozoni vodopravnim uvjetima će se odrediti provođenje radnji iz članka 22. ove Odluke.
Dokaže li se okolnost iz članka 22. stavka 2. ove Odluke, vodopravnim uvjetima će se odrediti uvjeti za
poduzimanje zahvata u mikrozoni i obveza poduzimanja mjera zaštite.
Izvedba zahvata u mikrozoni provodi se uz vodni nadzor.
Ne dokaže li se okolnost iz članka 22. stavka 2. ove odluke Hrvatske vode će odbiti zahtjev za zahvate u
prostoru koji nisu dopušteni ili su zabranjeni prema članku 7., 10. i 13. ove Odluke.
Djelatnost u mikrozoni
Članak 24.
Radnje iz članka 22. ove Odluke radi dopuštenja
obavljanja djelatnosti koje su inače zabranjene u zoni sanitarne zaštite
provodi zainteresirana osoba ili jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica
područne (regionalne) samouprave na koju se odluka o zaštiti izvorišta odnosi.
Dokaže li se okolnost iz članka 22. stavka 2. ove Odluke, upravno tijelo jedinice područne (regionalne)
samouprave koja je donijela ovu Odluku, donosi uz suglasnost Hrvatskih voda akt
kojim dopušta obavljanje djelatnosti u mikrozoni.
VI.IZVORI I NAČIN FINANCIRANJA
Članak 25.
Potrebni sanacijski zahvati i mjere zaštite za postojeće građevine i djelatnosti
unutar zona sanitarne zaštite obavljaju se na krajnji
trošak vlasnika odnosno drugog posjednika postojeće građevine odnosno osobe
koja obavlja djelatnost suprotno odredbama ove Odluke.
Mogući izvori financiranja sanacijskih zahvata i mjera zaštite za postojeće
građevine i djelatnosti unutar zona sanitarne zaštite definirani su sljedećim
zakonima: Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o zaštiti oko liša,
Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o
komunalnom gospodarstvu i Zakon o održivom gospodarenju otpadom.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 26.
Granice zona sanitarne zaštite prikazane su na topografskim kartama i u GIS
aplikaciji na digitalnom mediju, a pohranjene su po jedan primjerak u Hrvatskim
vodama, Vodnogospodarskom odjelu za slivove sjevernog Jadrana, Vodovodu
Žrnovnica, Zavodu za prostorno uređenje Primorsko - goranske županije i Zavodu
za prostorno planiranje, razvoj i zaštitu okoliša Ličko - senjske županije.
Sastavni dio ove Odluke su sljedeći kartografski prikazi:
1.Karta obuhvata zona sanitarne zaštite izvorišta
na crikveničko - vinodolskom području (1:200.000).
2.Karta zona sanitarne zaštite izvorišta na
crikveničko - vinodolskom području, (M 1:50.000),
3.Karta II. zone sanitarne
zaštite izvorišta Tribalj i potencijalnog izvorišta Sušik (M 1:5.000),
4.Karta II. zone sanitarne
zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - područje Krmpota (M 1:5.000),
5.Karta II. zone sanitarne
zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - ponorne zone Gacke u Gusić polju (M
1:5.000),
6.Karta II. zone sanitarne
zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - ponorne zone Gacke u Otočcu (M
1:5.000),
7.Karta II. zone sanitarne
zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - ponorne zone Gacke u Hrvatskom polju
(M 1:5.000),
8.Karta II. zone sanitarne
zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica - ponorne zone Like u Lipovom polju (M
1:5.000),
9.Karta IB. i II. zone
sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica (M 1:5.000),
10.Karta IA. zone
sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica (M 1:1.000),
11.Karta I. zone sanitarne zaštite izvorišta
Tribalj (M 1:1.000),
Članak 27.
Granice zona sanitarne zaštite i odredbe ove Odluke unose se u sve dokumente
prostornog uređenja koji obuhvaćaju slivno područje izvorišta koja se štite
ovom Odlukom.
Postojeći razvojno planski dokumenti moraju se uskladiti s odredbama ove
Odluke.
Do usklađenja dokumenta prostornog uređenja s odredbama ove Odluke
mjerodavne su granice zona sanitarne zaštite utvrđene ovom Odlukom.
Članak 28.
Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavljaju
nadležne inspekcije temeljem posebnih propisa.
Članak 29.
Za nepridržavanje odredbi ove Odluke primjenjuju se kaznene odredbe Zakona o
vodama, Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona
o zaštiti okoliša, Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Zakona o
poljoprivredi i Zakona o prijevozu opasnih tvari.
Članak 30.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje vrijediti Odluka o zonama sanitarne
zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području, »Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 1/99 i 5/05) i »Županijski glasnik
Ličko-senjske županije« broj 3/99 i 24/06.
Članak 31.
Ova Odluka objavit će se u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije« i »Županijskom glasniku Ličko - senjske županije«,
a stupa na snagu osmog dana od dana zadnje objave.
KLASA: 021-04/16-01/9
UR.BROJ: 2170/1-01-01/4-16-27
Rijeka, 24. studenog 2016.
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština
Predsjednik
Erik Fabijanić
*
tablica se nalazi na kraju dokumenta*
