Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), članka 259. Odluke o donošenju
Prostornog plana uređenja Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 52/07 i 14/10) i članka 38. Statuta Općine Omišalj (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 29/13), Općinsko vijeće Općine
Omišalj, na sjednici 28. travnja 2016. godine, donijelo je
Članak 1.
Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja 2-Njivice (NA 1)
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 30/10, 36/10 i 16/11).
Članak 2.
Ove Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja 2- Njivice (NA 1) (u
daljnjem tekstu: Plan) izradio je PLAN 21. d.o.o. iz Rijeke, u koordinaciji sa
Općinom Omišalj kao nositeljem izrade.
Članak 3.
Predmet ovih izmjena i dopuna Plana jesu izmjene i dopune u njegovom
tekstualnom i grafičkom dijelu u cilju:
-redefiniranja područja obuhvata i uvjeta gradnje unutar
ugostiteljsko-turističkih zona unutar naselja kao i njihovih obodnih područja
uključenih u promjene, te njihovo uklapanje i integriranje u naselje, odnosno
okruženje, uz utvrđivanje uvjeta za javno korištenje i uređenje dijelova tih
područja,
-korekcije ukupnog opsega područja posredne provedbe plana i redefiniranja
normativa za prošireno područje neposredne primjene plana,
-planiranja potrebnih javnih i društvenih, centralnih poslovnih (trgovačkih,
uslužnih i drugih namjena) i sportsko-rekreacijskih sadržaja, adekvatno broju i
razmještaju stanovnika i drugih korisnika prostora u naselju,
-predlaganja nove racionalnije organizacije prostora pri planiranju javnih i
centralnih sadržaja u zoni centra - Peharček i pri tome na adekvatan način
uključiti zemljište koje je u općinskom vlasništvu s ciljem osiguranja prostora
za društvene namjene te novi centar povezati na obalni put primarnom javnom
pješačkom komunikacijom, istovremenim povezivanjem prostora javnog parka, crkve
i arheološkog parka,
-definiranja mogućnosti za reduciranje površina planiranih za novu stambenu
izgradnju, posebno na neuređenim dijelovima građevinskog područja naselja, u
koridoru obilazne i drugih glavnih prometnica naselja, koji se planiraju kao
zeleni,
-utvrđivanja detaljnijih i restriktivnijih uvjeta za građenje na
građevinskom području naselja s ciljem oblikovanja prostornih cjelina i
očuvanja prostornih i ambijentalnih vrijednosti a posebno; za područje Rosulja
radi očuvanja koncepta »vrtnog naselja«, za područje stambenog naselja Kijac
radi očuvanja integralnog vrijednog suvremenog arhitektonskog sklopa, za
interpolaciju građevina na području obalne fronte naselja, gdje je potrebno
posebno pažljivo oblikovati prostor uz veću zastupljenost visokog zelenila te
za područje Krčine-Primorska ulica radi artikulacije i oblikovanja prostorne
cjeline na ulazu u naselje i prilazu turističkim zonama,
-detaljnije planske analize obalnog prostora uz utvrđivanje zaštite
neizgrađenog i zelenog obalnog pojasa kao posebne krajobrazne vrijednost i to
na cijelom potezu počevši od Prostornim planom uređenja općine Omišalj
zaštićenog područja značajnog krajobraza Rt Ćuf do priključka obalnog puta na
Ulicu Nikole Jurjevića, unutar kojeg je uz očuvanje zatečenih vrijednosti
prostora, moguće na nekoliko mjesta predvidjeti izgradnju,
1. provjeru i ispitivanje prometnih rješenja na razini šireg centra naselja
Njivice,
2. planiranje preduvjeta za uvođenje adekvatnih oblika javnog - komunalnog
prijevoza u ljetnim mjesecima (mini bus, električni vlakić i sl.), s ciljem
reduciranja automobilskog prometa,
3. definiranje lokacija/uvjeta za osiguranje potrebnog broja parkirališnih
mjesta javnog korištenja u široj zoni centra naselja i za potrebe uređenih
plaža,
4. revidiranje rješenja obilazne ceste naselja u cilju fazne izgradnje i
osiguranja protočnosti i sigurnosti odvijanja prometa duž iste i s tim ciljem
isključenje mogućnosti neposrednog priključivanja pojedinih građevnih čestica
stambene i mješovite namjene,
5. dopunu pješačkih komunikacija i površina unutar obuhvaćenog područja,
-planiranja zamjenske/nove izgradnje na području turističkog naselja
(»Bungalovi«), temeljene na načelima tradicijskog graditeljstva i očuvanju
krajobraznih vrijednosti prostora,
-prenamjene javne zelene površine između turističkog naselja (»Bungalovi«) i
kupališta, planiranjem za rekreacijske namjene, te utvrđivanja uvjeta uređenja
i gradnje uz očuvanje krajobraznih vrijednosti prostora,
-ispitivanja i provjere uvjeta smještaja i gradnje građevina unutar
sportsko-rekreacijske namjene, posebno planiranje uređenih plaža uz mogućnost
korekcije obalne linije (izbjegavajući preliminarna detaljna rješenja) radi
osiguranja dovoljnih kupališnih i rekreacijskih površina te definiranja uvjeta
za izgradnju obalnih, pratećih, rekreacijskih i drugih građevina i sadržaja uz
utvrđivanje uvjeta očuvanja i korištenja dijelova prirodne obale,
-revidiranja i dopune rješenja koja se odnose na privez plovila na planom
obuhvaćenom području mora uključujući i:
1. planiranje priveza brodica u Kijcu primarno s ciljem osiguranja dovoljnog
broja komunalnih vezova prije svega, te nautičkih i drugih,
2. usklađenje granice lučkog područja luke otvorene za javni promet Njivice
s programom, odnosno s projektnom dokumentacijom za njenu rekonstrukciju,
3. revidiranje i prenamjena površine za privez u moru ispod područja Cerove,
s ciljem valoriziranja postojećih ulaganja Općine Omišalj.
Članak 4.
U Odluci o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja 2-Njivice
(NA 1), članak 2. mijenja se i glasi:
»Namjena površina utvrđuje se za potrebe stanovanja, turističke sadržaje,
izgradnju javnih-društvenih i sportsko- rekreacijskih sadržaja, poslovnih,
uredskih i gospodarskih programa, uređenje javnih površina i ulica, trgova i
obalnog područja, zasnivanje i uređenje parkovnih površina te izgradnju
građevina prometne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
Površine za razvoj i uređenje naselja
1. stambena namjena (S):
-čisto stanovanje (S1)
-stanovanje s mogućnošću poslovnog prostora (S2)
2. mješovita namjena (M)
-pretežito stambena namjena (M1)
-pretežito poslovna namjena (M2)
3. javna i društvena namjena (D)
-socijalna namjena (D2)
-vjerska namjena (D7)
4. gospodarska namjena
-ugostiteljsko-turistička- hotel (T1)
-ugostiteljsko -turistička- ugostiteljstvo (T5)
-ugostiteljsko -turistička- ugostiteljstvo i rekreacija (T6)
5. sportsko-rekreacijska namjena
-rekreacija (R2) -kupalište (R3)
-privezišta/sidrišta uređene plaže (PU)
6. javne zelene površine
-javni park (Z1)
-igrališta (Z2)
-odmorišta i vrtovi (Z3)
7. zaštitne zelene površine (Z)
8. površine infrastrukturnih građevina (IS)
9. površine komunalnih građevina (TS)
10. prometne površine kopneni promet
-pješačke površine
-pješačke površine - obalni put
-cestovne površine (glavne mjesne ceste, sabirne ulice, stambene ulice i
kolno pješački prilazi)
-javno parkiralište (P), javna garaža (G)
11. pomorski promet
-luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Njivice (L03)
-bazen Njivice (LO3-1)
-bazen Kijac (LO3-2)
-bazen Pod Rov (LO3-3)
Površine za razvoj i uređenje izvan naselja
1. gospodarska namjena
-poslovna, pretežito uslužna (K1)
-ugostiteljsko-turistička- hotel (T1)
-ugostiteljsko-turistička- turističko naselje (T2)
-ugostiteljsko- turistička- kamp (T3)
-ugostiteljsko-turistička, prateći sadržaji (TP)
-ugostiteljsko -turistička- ugostiteljstvo (T5)
-privezište u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (PZ)
2. sportsko-rekreacijska namjena
-sport(R1)
-rekreacija (R2)
-kupalište (R3)
3. zaštitne zelene površine (Z)
4. vodotoci
Površine izvan građevinskog područja
1. ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)
2. ostala poljoprivredna obradiva tla (P3)
Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu broj 1-Korištenje i
namjena površina.«
Članak 5.
Članak 3. mijenja se i glasi:
»Na području stambene namjene (S) mogu se graditi stambene građevine
obiteljske (do 2 stambene jedinice) ili višeobiteljske tipologije (do 4
uporabne cjeline). Unutar područja stambene namjene moguća je gradnja prometnih
građevina i površina, infrastrukturnih građevina, javnih zelenih površina,
dječjih igrališta, vrtova i odmorišta, kao i sportsko-rekreacijskih površina.
Područje čistog stanovanja (S1) namjenjuje se izgradnji namjenski homogenih
građevina (stalnog ili povremenog) obiteljskog stanovanja (do 2 stambene
jedinice) bez pratećih sadržaja.
Područje stanovanja s mogućnošću poslovnog prostora (S2) podrazumijeva zonu
pretežito višeobiteljskog stanovanja (do 4 uporabne cjeline od kojih jedna može
biti poslovni prostor), koju je iznimno i samo uz glavne prometnice, moguće
isključivo u suterenskoj ili prizemnoj etaži dopuniti komplementarnim poslovnim
sadržajima poput manjih dućana, videoteka, kafića ili ureda, na način da
njihova površina ne prelazi 25 % građevinske bruto površine (ili najviše
površinu jedne etaže), a sve sukladno drugim odredbama ovog Plana.
Unutar područja S1 i S2 nije moguće graditi dvojne građevine i građevine u
nizu.
Unutar područja S2 i M1, moguće je iznimno, a prema lokalnim uvjetima,
planirati i obiteljske građevine.«
Članak 6.
Članak 4. mijenja se i glasi:
»Područje mješovite - pretežito stambene namjene (M1) je zona unutar koje je
pretežiti dio građevina stambene namjene (obiteljskog ili višeobiteljskog
tipa), ali unutar koje je, osobito uz glavne prometnice moguće planirati i
stambeno-poslovne ili samo (namjenski i tipološki homogene) poslovne građevine
sa centralnim urbanotvornim sadržajima, poput trgovačkih, poslovnih, uredskih,
ugostiteljskih, prometnih, garažnih, uslužnih i sportsko-rekreacijskih. Iznimno
unutar ove namjene moguće je planirati i građevine iz programa javnih i
društvenih građevina u najširem spektru (obrazovanje, odgoj, kultura, udruge,
okupljališta građana i sl).
Stambene je građevine u ovim područjima moguće planirati kao isključivo
stambene ili stambeno-poslovne građevine sa komplementarnim poslovnim sadržajima
(najviše do 30% od ukupne građevinske bruto površine ili površine prve dvije
etaže). Poslovni sadržaji mogu biti u suterenskoj i prizemnoj.
Poslovne građevine mogu biti u cijelosti poslovne namjene.
Unutar ove namjene građevine se planiraju u višeobiteljskoj tipologiji sa
najviše 4 stambene jedinice, ili 3 plus poslovni prostor. Iznimno i prema
lokalnim uvjetima, moguće je unutar zona M1 planirati i obiteljske građevine.
Sukladno uvjetima o planiranju unutar zaštićenog obalnog pojasa (u daljnjem
tekstu: ZOP), u građevinskom području naselja unutar površine određene za
mješovitu namjenu, može se planirati i/ili graditi pojedinačna građevina za
smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta najviše 30 ležajeva.
Na izdvojenim građevnim česticama mogu se planirati javne zelene površine,
prometne građevine, objekti i uređaji komunalne infrastrukture.
Unutar područja namjene M1 potrebno je u najvećem dijelu težiti namjenski i
tipološki ujednačenim građevinama koje moraju biti usklađene s kontekstom, a mogu
biti samo slobodnostojećeg tipa.
Unutar područja namjene M1-8, centar Njivica (Kijac) kod postojećih
građevina isključuje se mogućnost prenamjene prizemnih i suterenskih poslovnih
prostora u stanove.«
Članak 7.
Iza članka 4. dodaje se članak 4.a koji glasi:
»Članak 4a.
Područje mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) je zona unutar koje se
planiraju sadržaji javne i društvene, poslovne i stambene namjene. Unutar ovog
područja planira se smještaj javnih i društvenih sadržaja i građevina
višestambenog tipa koje mogu biti stambeno-poslovne, poslovne i stambene
namjene, dok se obiteljske i višeobiteljske stambene građevine ne planiraju.
Programi javne i društvene namjene uključuju sadržaje predškolskog odgoja,
obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta i rekreacije i druge sadržaje potrebne
naselju. Smještaju se u sklopu građevina javne i društvene namjene te samo
iznimno i po posebnim uvjetima u sklopu stambeno-poslovnih, poslovnih i
stambenih građevina višestambenog tipa.
Poslovni sadržaji koji se planiraju u okviru ovog područja su prije svega
središnji sadržaji naselja; trgovačke, uslužne, ugostiteljsko-turističke i
druge poslovne namjene primjerene prostoru i kontekstu. Planiraju se u sklopu
stambeno-poslovnih, poslovnih i stambenih građevina.
Stanovanje se planira u okviru stambeno-poslovnih i stambenih građevina
višestambenog tipa.
U podrumskim i suterenskim etažama planira se gradnja garaža za potrebe
sadržaja u građevini i za javno korištenje.
Sadržaji javne i društvene namjene te građevine višestambenog tipa
(stambene, stambeno-poslovne i poslovne namjene) unutar područja (M2) mogu se
graditi kao sklop, niz, poluugrađene ili kao slobodnostojeće, odnosno kao
složene građevine.
Područja mješovite namjene - pretežito poslovne (M2-1 i M2-2, centar Njivica)
planiraju se za izgradnju građevina područne osnovne škole i dječje ustanove,
te za izgradnju građevina središnjih sadržaja naselja unutar kojih se
planiraju: ambulanta, programi kulture, zatim sadržaji trgovačke, uslužne,
ugostiteljsko-turističke i druge poslovne namjene kompatibilne centru naselja.
Unutar ovih površina treba planirati garažu sa oko 200 PM u funkciji javnog
korištenja.
U sklopu površine (M2-1) planiran je trg primjerene površine (ne manji od
1000 m2, po mogućnosti orijentiran prema moru) i mreža pješačkih
putova prema susjednim površinama s javnim karakterom.
Unutar područja M2-1 i M2-2 moguć je i smještaj stambenih građevina
višestambenog tipa uz osiguravanje uvjeta iz članka 90. ovih odredbi.
Unutar područja mješovite namjene - pretežito poslovne (M2-3, centar Kijac)
planira se gradnja središnjih javnih i poslovnih sadržaja za potrebe naselja
Kijac.
Planiraju se poslovni sadržaji kao i javni i društveni sadržaji te mogućnost
gradnje podzemne garaže u funkciji građevine i javnog korištenja.
Gradnja stambenih sadržaja nije moguća.
Unutar područja mješovite namjene - pretežito poslovne (M2-4, Krčine)
planira se gradnja stambenih ili stambeno- poslovnih građevina višestambenog
tipa (prema programu POS-a.) s podzemnom garažom koja ima najmanje 80 PM u
funkciji javnog korištenja.
Do primjene planskoj namjeni na svim je površinama (M2) moguće uređenje
javnog parkirališta.«
Članak 8.
Članak 5. mijenja se i glasi:
»Područja javne i društvene namjene (D) podrazumijevaju zone gdje se planiraju
središnje i javne funkcije naselja koje predstavljaju osnovnu urbanu nadgradnju
područja Njivica, a sve u svrhu podizanja opće kvalitete života u naselju, ali
i šire. Razvijanjem javnih programa podiže se opća edukacijska, kulturna i
znanstvena razina šireg gravitacijskog područja, a pored svega njihovom se
izgradnjom dugoročno generira gospodarski i općedruštveni razvoj.
Opseg predviđenih programa definiran je već smjernicama plana višeg reda, a
na izdvojenim česticama javne i društvene namjene moguće je, osim osnovne
funkcije, planirati i prateće sadržaje poput parkova, igrališta i sportsko-
rekreacijskih igrališta.
Smještaj manjih javnih i društvenih privremenih socijalnih, zdravstvenih ili
odgojno-obrazovnih programa moguć je iznimno, u sklopu dijela naselja stambene
ili mješovite namjene u okviru 30% poslovnih sadržaja, tj. u sklopu
stambeno-poslovnih građevina i to jedino uz zadovoljenje svih drugih
higijensko-sanitarnih i sigurnosnih uvjeta nužnih za njihovo poslovanje.
Područje javne i društvene namjene - socijalna namjena (D2), namjenjuje se
za izgradnju jedne ili više građevina za socijalnu skrb i zbrinjavanje starijih
osoba.
Područje javne i društvene namjene - vjerska namjena (D7) namjenjuje se za
izgradnju pastoralnog centra.«
Članak 9.
Članak 6. mijenja se i glasi:
»Područje gospodarske namjene - poslovne, pretežito uslužne (K1) namjenjuje
se za izgradnju i uređenje građevina i površina za uslužnu, trgovačku,
obrtničku i drugu poslovnu djelatnost-primarno u funkciji ugostiteljstva i
turizma; kao i gradnju i uređenje javnih i zelenih površina, cesta,
parkirališta, te objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Područje ove namjene može se planirati i za gradnju poslovnih-komercijalnih
sadržaja zabavnih, sportskih i rekreacijskih djelatnosti, uključujući
djelatnosti zabavnih i tematskih parkova: zabavnog centra, centra vodenih
sportova sa sportskim i rekreacijskim građevinama neophodnim za funkcioniranje
centra (aqua parka), i sličnih sadržaja.
U sklopu cjelokupnog zahvata moguće je graditi i gospodarske
ugostiteljsko-turističke građevine kao popratne sadržaje osnovnoj namjeni.
Dozvoljava se gradnja svih infrastrukturnih građevina neophodnih za
funkcioniranje centra. Dozvoljava se postavljanje montažno-prijenosnih objekata
unutar cijelog područja, ovisno o potrebi.
Unutar poslovnih sadržaja u manjem opsegu (do 20%) moguće je planirati i
druge prateće programe u funkciji osnovne namjene.
Planiranje i gradnja takvog tipa građevina moguća je samo na način da se u
najvećem mogućem opsegu osiguraju propisane mjere zaštite okoliša-zaštita od
otpadnih tvari, buke, zagađenja, prevelikog opterećenja prometnica, zagađivanja
podzemnih voda i slično.«
Članak 10.
Članak 7. mijenja se i glasi:
»Područje ugostiteljsko turističke namjene - hotel (T1) namjenjuje se
gradnji hotela s depandansama kao osnovnog ugostiteljskog objekta u kojem se
pružaju usluge smještaja i prehrane, sa svim pratećim sadržajima; zatim prateće
prostore za trgovinu, usluge, ugostiteljstvo u najširem smislu (restorane,
pizzerije, kafiće), sportske i rekreacijske površine, bazene, zabavne parkove
vezane za kopno i more, kao i sve druge slične sadržaje vezane za unaprjeđenje
funkcioniranja osnovne hotelske namjene.
U područje ove namjene moguće je također u funkciji unaprjeđenja osnovne
namjene turizma; inkorporirati i arheološki park.
Područje ugostiteljsko turističke namjene - turističko- naselje (T2) je
jedinstvena funkcionalna cjelina (građevna čestica) koju čini više samostalnih
građevina u kojima su: recepcija, smještajne jedinice, ugostiteljski i drugi
prateći sadržaji. namjenjuje se gradnji smještajnih građevina u tipologiji
vila, dok se preostali dio planira za gradnju građevina sukladno zakonskim i
podzakonskim aktima, zajedno sa svim pratećim programima potrebnim za
razvijanje i unaprjeđenje osnovne funkcije.
Područje ugostiteljsko turističke namjene - kamp (T3) namjenjuje se za
izgradnju kampa s pratećim sadržajima. Unutar površine kampa moguće je
planirati prostore za dnevnu trgovinu, manje tržnice za ribu, voće, povrće i meso;
pružanje turističkih i zdravstvenih usluga, ugostiteljstvo u manjem opsegu samo
za korisnike kampa (manje restorane, pizzerije, kafiće) sportske i rekreacijske
površine (košarka, nogomet, tenis, mini golf, stolni-tenis, bazeni i sl),
otvorene ili zatvorene zabavne parkove vezane za kopno i more; otvorena kina s
manjim pozornicama i disko-klubove, kao i sve druge slične sadržaje vezane za
unaprjeđenje funkcioniranja osnovne namjene, uključivši i odlagališta plovila i
prikolica i sl.
Prostornim planom općine Omišalj utvrđen je i najveći kapacitet kampa od
1500 gostiju.
Kamp - autokamp, Njivice. Područje obuhvaća površinu postojećeg autokampa
Njivice. Unutar ovog područja potrebno je predvidjeti sve sadržaje predviđene
Pravilnikom o kategorizaciji kampova za kampove s najmanje 4 zvjezdice. Unutar
područja kampa smještajne jedinica ne smiju biti povezane s tlom na čvrsti
način.
Kao prateći sadržaj u funkciji osnovne ugostiteljsko turističke namjene -
kamp (T3) i kao njen sastavni dio planira se privezište u zoni
ugostiteljsko-turističke namjene (PZ) kapaciteta do 100 vezova.
Područje ugostiteljsko turističke namjene - ugostiteljstvo (T5) namjenjuje
se izgradnji ugostiteljskih sadržaja (restorana, caffe barova i sl.) i
turističkih programa širokog spektra (agencije, uredi, info-centri i sl.). U
tom je prostoru moguće planirati ugostiteljske građevine u najširem
spektru-restorane svih vrsta, pizzerije, kafiće, snack-barove i self-service
zalogajnice pored kojih je moguće uređivati i zelene površine svih vrsta. Pored
ugostiteljskih prostora moguće je planirati i prateće uredske i skladišne
prostore kao i zone parkirališta, te iznimno i trgovačke prostore ali samo
unutar površine T5-4 koja se izuzima od planiranja ugostiteljskih sadržaja.
Područje ugostiteljsko turističke namjene - ugostiteljstvo i rekreacija (T6)
namjenjuje se za izgradnju ugostiteljskih, rekreacijskih i pratećih sadržaja,
prvenstveno u funkciji obalnog pojasa s uređenim plažama, obalnim putom i
značajnog krajobraza Njivice-Ćuf. Smještajni sadržaji se ne planiraju.
Područje ugostiteljsko turističke namjene-prateći sadržaji (TP) namjenjuje
se izgradnji i uređenju pratećih gospodarskih, servisnih, uredskih i drugih
sadržaja koji se izmještaju izvan zona smještajnih ugostiteljsko-turističkih
građevina. Prateći se sadržaji dislociraju zbog zbog specifičnih uvjeta
korištenja, zbog intenzivnog prometa, te zbog emitiranja buke ili drugih
utjecaja na okruženje. U ovim se područjima planiraju i građevine za smještaj
osoblja.«
Članak 11.
Članak 8. mijenja se i glasi:
»Područje luke za otvorene za javni promet Njivice (L03) namjenjuje se za
uređenje luke sa svim pripadajućim sadržajima. Dozvoljava se gradnja i uređenje
pomorske građevine koja u zakonski propisanom, funkcionalnom, prostornom,
građevinskom i poslovnom pogledu čini cjelinu ili koja u okviru šire cjeline
može imati izdvojeni dio. Sadržaji i programi unutar ove namjene moraju
udovoljavati uvjetima za potrebe pomorskog prometa, a u skladu s pozitivnim
zakonskim propisima.
Lučko područje luke otvorene za javni promet se sastoji od operativnog
dijela luke, komunalnog dijela luke i ukoliko ima prostora i potrebe nautičkog
dijela luke. U komunalnom dijelu luke planira se broj priveznih mjesta koji
iznosi najmanje 10% od broja stalnih stanovnika naselja Njivice.
U okviru luke planiraju se slijedeće djelatnosti: privez i odvez brodova,
brodica, nautičkih, ribarskih, sportskih i drugih sl. plovila i plutajućih
objekata, ukrcaj i iskrcaj putnika, ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba, servisni
sadržaji za plovila i ostale lučke djelatnosti i druge gospodarske djelatnosti
sukladne lučkim djelatnostima (usluge putnicima, opskrba plovila, lučko
agencijske usluge i sl.) te objekt za opskrbu plovila gorivom.
U luci se ovisno o njenom korištenju planiraju sadržaji osnovne namjene
lučkih djelatnosti, prateći sadržaji gospodarskih djelatnosti sukladni lučkim
djelatnostima te pomoćni sadržaji, koji se smještaju u okviru morskog i
kopnenog dijela luke.
Osim sadržaja osnovne namjene planira se formiranje pratećih sadržaja
ugostiteljske, trgovačko-uslužne, poslovne, zabavne, sportske i rekreacijske
namjene, te pomoćne namjene (spremište ribarskog alata, sanitarije i slično).
Na području ove luke otvorene za javni promet planira se gradnja i uređenje
pomorskih građevina i ostale infrastrukture u svrhu lučkih djelatnosti.«
Članak 12.
Članak 9. mijenja se i glasi:
»Područje sportsko-rekreacijske namjene-sport (R1) namjenjuje se za
izgradnju sportske infrastrukture-dvorana i bazena, zatim otvorenih sportskih
terena (tenis, nogomet, košarka i sl.) te pratećih ugostiteljskih građevina u
funkciji osnovne namjene.
Ova područja namjenjuju se za gradnju i uređenje pretežito otvorenih
rekreativnih površina kako za potrebe mještana tako i za goste i povremene
korisnike, kao i za organizaciju priprema profesionalnih sportskih klubova.
Rekreacijske površine uključuju otvorene prostore za odbojku, košarku, tenis,
stolni-tenis, boćanje, trim staze, biciklističke staze, karting staze i slično.
Ove građevine nije predviđeno natkrivati, osim iznimno primjenom laganih,
montažnih i privremenih gotovih konstrukcija.
Osim sadržaja za sport i rekreaciju, unutar ove zone dozvoljena je gradnja i
uređenje parkirališta, prometnica, objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Područje sportsko-rekreacijske namjene-rekreacija (R2) namjenjuje se za
izgradnju otvorenih sportskih terena (tenis, nogomet, košarka i sl.) te
pratećih građevina u funkciji upotpunjavanja osnovne namjene.
Ova područja namjenjuju se za gradnju i uređenje otvorenih rekreativnih
površina kako za potrebe mještana tako i za goste i povremene korisnike.
Rekreacijske površine uključuju otvorene prostore za odbojku, košarku, tenis,
stolni-tenis, boćanje, trim staze, biciklističke staze i slično. Unutar ove
namjene moguće je predvidjeti i spektar različitih zabavnih sadržaja, sve u
funkciji upotpunjavanja turističke ponude. Ove građevine nije predviđeno
natkrivati, osim iznimno primjenom laganih,montažnih i privremenih gotovih
konstrukcija.
Osim sadržaja za sport i rekreaciju, unutar ove zone dozvoljena je gradnja i
uređenje parkirališta, prometnica, objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Iznimno je unutar površine R2-4 moguće planirati postavu
ugostiteljsko-turističkih paviljona.
Područje sportsko-rekreacijske namjene - kupalište (R3) obuhvaća obalno
područje koje se namjenjuje za uređenje plaža i kupališnih površina.
Unutar obuhvata plana se planiraju slijedeća područja sportsko-rekreacijske
namjene - kupališta (R3):
-R3-1 Njivice, građevinsko područje izdvojene sportsko-rekreacijske namjene
- kupališta (R3):
-područja sportsko-rekreacijske namjene - kupališta (R3) unutar naselja:
-R3-2 Plava Terasa (UP4)
-R3-3 Njivice - centar (UP3),
-R3-4 Rosulje (UP2),
-R3-5 Kijac 1 (UP1),
-R3-6 Kijac 2 (R4-1)
Područje kupališta koje obuhvaća morsku obalu, namijenjeno je za gradnju
građevina i uređenje površina za potrebe rekreacije na moru: plaža,
privezišta/sidrišta u funkciji uređene plaže (PU), »utvrdica« ili molova za
privez brodica, ronilačkih i ostalih klubova za sportove na vodi, sunčališta,
šetnica, trim staza, pješčanih (ili od drugih prirodnih podloga) igrališta za
sportove loptom, smještaj manjih montažnih objekata za pružanje ugostiteljskih
usluga, plažnih rekvizita, akvagana i drugih naprave za rekreaciju te ostalih
sadržaja.
Osim sportsko-rekreacijskih sadržaja, unutar područja kupališta dozvoljena
je gradnja i uređenje parkirališta, prometnica, objekata i uređaja komunalne
infrastrukture, osim uređaja i objekata mobilne telefonije. Izuzetno, ukoliko
unutar građevinskog područja kupališta nije moguće riješiti parkirališnu
površinu, istu je moguće riješiti unutar kontaktnog građevinskog područja, a
između parkirne površine i područja kupališta planirati izravne pješačke veze
prikladne i iza kretanje osoba s posebnim potrebama.
Posebnim sustavom komunalnih mjera potrebno je osigurati primjereno i spram
drugih korisnika prostora korektno funkcioniranje samih kupališta na način da
se donese sustav mjera koji će jamčiti odgovarajuće higijenske uvjete, odgovarajuće
sigurnosne mjere, primjeren odabir kvalitetne urbane opreme, režim rada i način
korištenja priobalnog prostora.
Za smještaj pokretnih ugostiteljskih i drugih privremenih uslužno-trgovačkih
objekata na obalnom području uređenih plaža i kupališta moguće je planirati i
manje uslužne objekte- info punktove, ugostiteljske prostore s pratećim
terasama i sanitarne čvorove, prema članku 73. ovih Odredbi.
Konačna mreža plažnih objekata biti će potvrđena odlukom nadležnog općinskog
tijela.
Građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i
tradicijske stvorene vrijednosti, te se odabirom materijala i gabaritima mora
uklopiti u okolni prostor. Pozicije i detaljniji uvjeti smještaja za postavu
ovakvih objekata se definiraju u skladu sa općinskom komunalnom Odlukom, a na
način da se uklapaju u okolni prostor te ne narušavaju vizure s kopna i mora.
Unutar ovih površina osobitu je pažnju potrebno obratiti na uređenje
kupališnog područja na Rosujama i u Kijcu kao osobito vrijednog javnog prostora
koji je potrebno primjereno urediti i opremiti, za što se ovim Planom propisuje
obveza izrade posebnih stručnih podloga u domeni hortikulturnog rješenja.»
Članak 13.
Članak 10. mijenja se i glasi:
»Područje javne zelene površine - javni park (Z1) moguće je osim
najrazličitijih varijanti hortikulturnih rješenja adekvatnih podneblju i
kontekstu u kombinaciji sa javnim prostorom planirati i gradnju manjih dječjih
igrališta, sanitarnih čvorova, te postavu fontana, paviljona, spomen-obilježja,
odmorišta i drugih elemenata parkovne i urbane opreme, te gradnju komunalnih
građevina i trafostanica isključivo u funkciji korištenja parka. Komunalne
građevine treba, gdje god je moguće, locirati rubno i kontaktno prema javnoj
ili drugoj sličnoj površini, kako se ne bi umanjile parkovne i utilitarne
vrijednosti parkovne površine.
Površine namijenjene igralištima (Z2) uređuju se kao dijelovi naselja
namijenjeni igri djece unutar kojih je potrebno osim zelenila pravilno uklopiti
i sprave za dječju igru zajedno sa rekvizitima. Sva urbana oprema postavljena
na igralištima treba biti unificirana na razini naselja a potrebno je u smislu
sigurnosti primijeniti i druge propise. Igrališta se raspoređuju u odnosu na
gravitacijska područja i broj stanovnika, a uređuju se na 3 razine:
-igrališta do 3 godine - 0,15 m2/st, a najmanje 50 m2
-igrališta od 3 do 6 god - 0,45m2/st, a najmanje 300 m2
-igrališta od 7 do 15 god. - 25 m2/korisniku, približno 500 m2
Područja definirana kao zelene površine-vrtovi i odmorišta (Z3) površine su hortikulturno
uređene urbane 'praznine' unutar naselja, koje se uređuju kao mjesta za odmor,
druženje i opuštanje građana. Ovisno o urbanom kontekstu treba preferirati
zelenilo sa urbanom opremom ili manje 'trgove' koje treba rasteretiti
pretencioznih detalja i dodatka.
Zone zaštitnih zelenih površina (Z) predstavljaju dijelove naselja koji se
planiraju i održavaju kao tamponi zelenila između različitih namjena, uglavnom
između infrastrukturnih koridora i okolnih sadržaja. Unutar zaštitnog zelenila
moguće je planirati manje zone rekreacije postavom urbane opreme ili sprava od
prirodnih materijala, kapelice ili neke druge sadržaje primjerene zonama izvan
naselja koje neće narušiti prirodni kontekst ili prirodnu vidljivost uz
prometnice.
Unutar ovih površina iznimno je moguće planirati uređaje komunalne
infrastrukture.«
Članak 14.
Naslov iznad članka 12. i članak 12. mijenja se i glasi:
»2.1. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko - turističkih djelatnosti
unutar naselja
Članak 12.
Ugostiteljsko-turistička namjena unutar naselja
Unutar građevinskog područja naselja moguće je planirati i građevine
ugostiteljsko-turističke namjene, ali najviše do 20% građevinskog područja tog
naselja.
Ugostiteljsko-turistička namjena unutar naselja uključuje zone:
-hotela (T1)
-ugostiteljstva (T5)
-ugostiteljstva i rekreacije (T6)
Unutar područja naselja moguće je planirati i građevine
ugostiteljsko-turističke namjene, ali najviše do 20% građevinskog područja tog
naselja.
Sukladno odredbama plana višeg reda, područja ugostiteljsko-turističke
namjene unutar građevinskog područja naselja mogu se razvijati u ukupnom opsegu
najviše do 8 ha unutar statističkog naselja Njivice.«
Članak 15.
U članku 13. stavak 2. briše se.
Članak 16.
Članak 15. briše se.
Članak 17.
Članak 16. briše se.
Članak 18.
Iza članka 16. dodaju se članci 16.a, 16.b, 16.c, 16.d, 16.e, 16.f, 16.g,
16.h, 16.i i 16.j., koji glase:
»Članak 16a.
Ugostiteljsko-turistička namjena unutar naselja
Uvjeti gradnje i smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina unutar
zona:
T1-hoteli (unutar naselja), i mješovite pretežito stambene namjene M1
Ugostiteljsko-turističke građevine iz skupine hoteli planiraju se unutar
namjene T1-3 i T1-4, te iznimno i unutar namjene M1 na pojedinačnim građevnim
česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih
priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje
djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.
Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina ugostiteljsko-turističke
namjene (T1-3 i T1-4) unutar građevinskog područja naselja mješovite namjene M1
utvrđeni su kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja površina građevne čestice hotela na području T1-3 iznosi 4.000 m2.
Najmanja površina građevne čestice hotela na području T1-4 je postojeća
površina građevne čestice.
Najmanja površina građevne čestice za gradnju ugostiteljsko-turističkih
građevina unutar područja mješovite pretežito stambene namjene M1 iznosi 600,0
m2, a najveća iznosi 2.000 m2.
Iznimno se unutar područja M 1-6 rekonstrukcija postojeće građevine
omogućava u okvirima postojeće građevne čestice.
2. Namjena , veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem
funkcionalnih jedinica
Površine T1-3, T1-4 namjenjuju se gradnji hotelske građevine sa pratećim
sadržajima.
Unutar područja mješovite pretežito stambene namjene M1 moguće je smjestiti
pojedinačnu građevinu ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine hotela i to:
hotel, pansion, hostel i sl.
Unutar područja T1-3, T1-4 i isključuje se mogućnost izgradnje hotela tipa
Apart-hotel ili ugostiteljskih apartmana.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za iznosi 0,5 za
T1-3 i područja M1, te 1,0 za T1-4
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) za T1-3 i M1
iznosi 1,5, te 3,5 za T1-4
Najveći broj etaža: jedna podzemna i tri nadzemne etaže (11 m do vijenca) za
tipologiju hotela.
Najveća GBP građevine ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine hoteli (
hotel, pansion, hostel, i sl) iznosi 1500 m2.
Samo za zonu T1-3 predviđa se mogućnost gradnje mansardnih apartmana s
terasama u dijelu tlocrtne površine (do 20% tlocrtne površine). Korpus
građevine na četvrtoj nadzemnoj etaži (mansardni apartmani) mora biti odmaknut
od fronti nižih etaža za minimalno 2 m. Ova odredba se ne primjenjuje na
funkcionalne dijelove vertikalnih komunikacija.
U uvučenom dijelu mansardnih apartmana (ukupno do 20% od tlocrtne površine)
najveća visina građevine smije iznositi 13,5 m.
Ostali dijelovi četvrte etaže mogu se koristiti i urediti kao terase ili
ozelenjene krovne površine.
Najveći smještajni kapacitet građevina:
-unutar područja T1-3 (planirani hotel Njivice/Centar: 120 ležajeva,
kategorija smještaja najmanje 4zvjezdice
-unutar područja T1-4 (postojeći hotel Miramare): 50 ležajeva, kategorija smještaja
najmanje 4*zvjezdice
-unutar područja mješovite pretežito stambene namjene M1: 30 ležajeva,
kategorija smještaja najmanje 3*zvjezdice.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja (područja rekonstrukcije
i sanacije na kartografskom prikazu 4A) naselja mora biti udaljena ne manje od
3,0 m od ruba građevne čestice.
U neizgrađenom dijelu naselja ( područja nove gradnje na kartografskom
prikazu 4A) najmanja udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi 4 m.
Iznimno, unutar područja M1-6 postojeća se građevina smije rekonstrukcijom
proširiti do granice građevne čestice uz uvjet da se najmanje 3 m udalji od
susjedne građevine.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne
čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m
Postojeće građevine čija je udaljenost od granice građevinske čestice manja
od udaljenosti propisane u stavku 1. ovog članka, mogu se rekonstruirati u
dijelu koji je izvan gradivog dijela čestice samo unutar postojećeg
horizontalnog gabarita, uz uvjet da u tom dijelu nema mogućnosti otvora prema
susjednoj parceli.
4. Uređenje građevne čestice
Najmanje 30 % građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti zelenilom.
U sklopu ugostiteljsko-turističkih programa potrebno je urediti pješačke
šetnice, odmoriše, igrališta za djecu i druge javne sadržaje.
U sklopu ugostiteljsko-turističkog programa potrebno je organizirati i
adekvatno urediti pješačku dostupnost »arheološkom parku« kao površinu za javno
korištenje. Obzirom na javni karakter prostora i crkve potrebno je primjereno
postaviti sustav mjera i uređenja internih i vanjskih komunikacija.
Dozvoljava se ograđivanje građevnih čestica. Ogradu je moguće izvoditi od
kamena, metala, betona ili prefabriciranih betonskih elemenata sa žbukanim
plohama te oblikovanim nasadima. Najveća dozvoljena ukupna visina ograde iznosi
1,0 m.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini ili na
površini građevne čestice. Dozvoljava se izgradnja garaže u podrumskoj etaži s
vanjskim kolnim pristupom ukupne širine do 6,5 m. Dubina kolnog pristupa
podzemnoj etaži nije relevantna za određivanje visine građevine.
Na lokaciji u Njivicama potrebno je urediti i adekvatne pristupe (kolne i
pješačke ulaze i izlaze) javnoj garaži u podrumskoj etaži koja se dimenzionira
prema sljedećem normativu:
- 1 PM po smještajnoj jedinici
- 1 PM na 4 zaposlena
Broj parkirnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti sukladan podzakonskim
aktima.
U sklopu garaže hotela se preporuča mogućnost rješavanja dijela javnih
potreba za parkirališnim površinama.
Uvjeti za izgradnju garaže/parkirališta ne odnose se na postojeću građevinu
hotela T1-4.
Za potrebe građevina koje se rekonstruiraju u građevinu iz skupine hotela i
nalaze se u okviru mješovite pretežito stambene namjene M1-6, iznimno, ako to
nije moguće na površini građevne čestice, smještaj vozila se može planirati na
javnom parkiralištu udaljenom najviše 300 m.
Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
Vanjski bazeni se mogu graditi u okviru gradivog dijela građevne čestice, u
razini ili iznad terena do h=1 m, sa sustavom odvodnje izvedenim u skladu s
posebnim propisima.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom,
materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst kvarnerskog
područja.
Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, antenskog
sustava, uređaja za ventilaciju i klimatizaciju i reklamnih uređaja i predmeta
kojima se ističe djelatnost tvrtke ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne
narušava izgled građevine.
Uređaje za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnih
barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
Osobitu pozornost obratiti zaštiti vanjskih vizura prema građevini i cjelini
naselja. Arhitektonski ansambl nove građevine ne smije narušiti (vanjske i
unutarnje) vizure prema crkvi.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 7,0 m za
ugostiteljsko-turističke građevine. Kod rekonstrukcije već postojećih cesta
širina kolnika može iznositi i manje od 4,5 m, ako položaj postojećih građevina
onemogućava realizaciju obavezne prethodno propisane širine.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Članak 16b.
Iznimno od prethodnog članaka a slijedom specifičnih lokalnih uvjeta, na
području užeg centra naselja Njivice (hotel Miramare, planska oznaka T1-4)
definiraju se sljedeći posebni uvjeti rekonstrukcije postojeće hotelske
građevine:
-minimalna veličina građevne čestice-postojeća,
-maksimalni koeficijent izgrađenosti kig=1,0,
-maksimalni koeficijent iskoristvosti kis=3,5,
-maksimalna katnost iznosi podrum i 3 nadzemne etaže,a najviša dozvoljena
visina 10,50 metara
Članak 16c.
Uvjeti gradnje i smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina unutar zona:
T5-ugostiteljstvo (unutar naselja)
Uvjeti gradnje i smještaja građevina ove namjene (T5-1, T5-2, T5-3, T5-4)
unutar građevinskog područja naselja utvrđeni su kako slijedi:
1.Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja površina građevne čestice za gradnju ugostiteljsko-turističkih
građevina iznosi 600 m2.
Rekonstruirati se mogu i postojeće građevine smještene na manjim građevnim
česticama.
2. Namjena , veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem
funkcionalnih jedinica
Površine T5-1, T5-2, T5-3 i T5-4 ugostiteljsko turističke namjene -
ugostiteljstvo (T5) namjenjuju se za izgradnju ugostiteljskih sadržaja
(restorana, caffe barova i sl.)i turističkih programa širokog spektra
(agencije, uredi, info-centri i sl.). U tom je prostoru moguće planirati
ugostiteljske građevine u najširem spektru-restorane svih vrsta, pizzerije,
kafiće, snack-barove i self-service zalogajnice pored kojih je moguće uređivati
i zelene površine svih vrsta. Pored ugostiteljskih prostora moguće je planirati
i prateće uredske i skladišne prostore kao i zone parkirališta., te sportske i
rekreacijske površine.
Iznimno je moguće planirati i trgovačke sadržaje ali samo unutar područja
T5-4 iz kojeg se isključuje mogućnost planiranja ugostiteljskih programa.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,2
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,2
Najveći broj etaža: podrum i jedna nadzemna etaža
Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4 m.
Postojeće građevine koje u bilo kojem segmentu ovdje datih normativa izlaze
iz propisanih okvira, rekonstrukcijom se zadržavaju u postojećem stanju, bez
mogućnosti njihova povećavanja.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Građevina u području sanacije i rekonstrukcije naselja mora biti udaljena ne
manje od 3,0 m od ruba građevne čestice.
U području nove gradnje najmanja udaljenost građevine od ruba građevne
čestice iznosi 4 m.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m.
Postojeće građevine čija je udaljenost od granice građevinske čestice manja
od udaljenosti propisane u stavku 1. točke 3. ovog članka, mogu se
rekonstruirati u dijelu koji je izvan gradivog dijela čestice samo unutar
postojećeg horizontalnog gabarita, uz uvjet da u tom dijelu nema mogućnosti
otvora prema susjednoj parceli.
4. Uređenje građevne čestice
Najmanje 40 % građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti zelenilom.
U sklopu ugostiteljsko-turističkih programa potrebno je urediti pješačke
šetnice, odmoriše, igrališta za djecu i druge javne sadržaje.
Vanjski bazeni se mogu graditi u okviru gradivog dijela građevne čestice, u
razini ili iznad terena do h=1 m, sa sustavom odvodnje izvedenim u skladu s
posebnim propisima.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini ili na
površini građevne čestice. Dozvoljava se izgradnja garaže u podrumskoj etaži s
vanjskim kolnim pristupom ukupne širine do 6,5 m. Dubina kolnog pristupa
podzemnoj etaži nije relevantna za određivanje visine građevine.
Broj parkirnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti sukladan podzakonskim
aktima.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom,
materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.
Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, antenskog
sustava, uređaja za ventilaciju i klimatizaciju i reklamnih uređaja i predmeta
kojima se ističe djelatnost tvrtke ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne
narušava izgled građevine.
Uređaje za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnih
barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 7,0 m za
ugostiteljsko-turističke građevine. Kod rekonstrukcije već postojećih cesta
širina kolnika može iznositi i manje od 4,5 m, ako položaj postojećih građevina
onemogućava realizaciju obavezne prethodno propisane širine.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Članak 16d.
Uvjeti gradnje i smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina unutar zone:
T6-ugostiteljstvo i rekreacija (unutar naselja)
Uvjeti gradnje i smještaja građevina namjene (T6) unutar građevinskog
područja naselja utvrđeni su kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja površina građevne čestice za gradnju ugostiteljsko-turističkih
građevina iznosi 5000,0 m2
2. Namjena , veličina i građevinska (bruto) površina građevine* s brojem
funkcionalnih jedinica
Površina ugostiteljsko turističke namjene - ugostiteljstvo i rekreacija (T6)
namjenjuje se za izgradnju građevina ugostiteljskih sadržaja za usluživanje
hrane i pića, različitih uslužnih turističkih sadržaja kao
npr.informacijsko-promotivni centar, agencija, trgovina, prateći sadržaji u
funkciji uređene plaže, obalne šetnice i značajnog krajobraza i sl., različitih
sportsko-rekreacijskih sadržaja i igrališta kao i potrebne prateće sadržaje
(ured, spremišta i sl.).
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,2.
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,2.
Najveći broj etaža: jedna podzemna i jedna nadzemna etaža.
Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4 m.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici se smješta jedna ili više građevina koje mogu biti
povezane pergolama, nadstrešnicama, odnosno toplim vezama. Najveća dopuštena
površina nadzemnog dijela pojedine građevine iznosi 300 m2.
Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 6 m.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 10,0 m.
4. Uređenje građevne čestice
Na najmanje 40 % građevne čestice potrebno je sačuvati postojeći teren i
postojeće visoko zelenilo i uklopiti ga u hortikulturno uređenje.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini ili na
površini građevne čestice. Dozvoljava se izgradnja garaže u podrumskoj etaži s
vanjskim kolnim pristupom ukupne širine do 6,5 m. Dubina kolnog pristupa
podzemnoj etaži nije relevantna za određivanje visine građevine.
Na površini građevne čestice i nad parkirališnim površinama dozvoljava se
postava sunčanih kolektora.
Vanjski bazeni se mogu graditi u okviru gradivog dijela građevne čestice, u
razini ili iznad terena do h=1 m, sa sustavom odvodnje izvedenim u skladu s
posebnim propisima.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa; volumenom,
materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u prostor značajnog
krajobraza.
Na krovu građevine dozvoljava se postava uređaja za ventilaciju i
klimatizaciju i reklamnih uređaja i predmeta kojima se ističe djelatnost tvrtke
ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine.
Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnim
barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 7,0 m za
ugostiteljsko-turističke građevine.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima.
Članak 16e.
2.2.Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko - turističkih djelatnosti
izvan naselja
Građevine ugostiteljsko-turističke namjena u građevinskim područjima
izdvojene namjene (T1-1, T1-2,T2, T3, TP)
Ova se područja uređuju i grade sukladno članku 49. Zakona o prostornom
uređenju.
Izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja
ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne
i krajobrazne vrijednosti tako da:
-smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski,
ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne
infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom,
osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,
-smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem
sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,
-smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti
način,
-vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni
razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,
-gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,
-najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,3, a koeficijent
iskoristivosti 0,8,
-najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo,
-odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s
pročišćavanjem,
-površina (auto) kampa je postojeća u sklopu T3 namjene.
Članak 16f.
HOTEL (T1)
Unutar područja T1 moguće je planirati različite građevine iz skupine
hoteli.
Članak 16g.
Uvjeti gradnje i smještaja građevina unutar zone ugostiteljsko-turističke
namjene-hotel T1-1 i T1-2 utvrđuju se kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini
planiranoj za ugostiteljsko-turističku namjenu - hotel T1-1 i T1-2.
Najmanja dopuštena površina građevne čestice odgovara postojećoj površini
(čestici) hotela.
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem
funkcionalnih jedinica
Unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene - hotel T1-1 i T1-2 planira
se rekonstrukcija postojećih jedinstvenih funkcionalnih cjelina građevina
hotela kao osnovnog ugostiteljskog objekta u kojem se pružaju usluge smještaja
i prehrane i hotelskih depadanssi te izgradnja svih potrebnih pratećih sadržaja
uključujući ugostiteljske, uslužne, sportske, rekreacijske, komercijalne,
trgovačko-uslužne, zabavne i druge potrebne prateće sadržaje, uključujući
bazene, zabavne parkove, kao i sve druge slične sadržaje vezane za
unaprijeđenje funkcioniranja osnovne hotelske namjene.
Kapacitet smještaja planira se kategorije najmanje 3* zvjezdice, kako
slijedi:
-T1-1 (postojeći hotel Beli kamik) kapaciteta do 850 kreveta,
-T1-2 (postojeći hotel Jadran) kapaciteta do 450 kreveta.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3.
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,8.
Najveći broj etaža: postojeći.
Najveća dopuštena visina građevine: postojeća.
Dozvoljena je fazna izgradnja uz uvjet da u svakoj fazi vrsta i kapacitet
pratećih sadržaja i javnih površina bude razmjeran svakoj fazi građenja
smještajnih granevina.
Postojeće građevine je dozvoljeno rekonstruitrati unutar postojeće veličine
i građevinske (bruto) površine s postojećim brojem funkcionalnih jedinica.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 10 m.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 15,0 m.
Postojeće građevine je dozvoljeno rekonstruitrati unutar postojećih gabarita
i kad se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih
4. Uređenje građevne čestice
Najmanje 40% površine građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo. Kad taj uvjet na građevnoj čestici nije zadovoljen,
ne dozvoljava se rekonstrukcijom povećati izgrađenost građevne čestice.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini i/ili na
površini građevne čestice. Dozvoljava se izgradnja garaže u podrumskoj etaži s
vanjskim kolnim pristupom ukupne širine do 6,5 m. Dubina kolnog pristupa
podzemnoj etaži nije relevantna za određivanje visine građevine.
Na površini građevne čestice i nad parkirališnim površinama dozvoljava se
postava sunčanih kolektora.
Građevna čestica se ne dozvoljava ograditi, dok je unutar čestice dozvoljeno
postavljanje zaštitne ograde sukladno posebnim propisima.
Vanjski bazeni se mogu graditi u okviru gradivog dijela građevne čestice, u
razini ili iznad terena do h=1 m, sa sustavom odvodnje izvedenim u skladu s
posebnim propisima. Iznimno, vanjski bazen može biti i u razini krovne terase.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremeno; volumenom, materijalima,
bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u prostor.
Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, uređaja za
ventilaciju i klimatizaciju i reklamnih uređaja i predmeta kojima se ističe
djelatnost tvrtke ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled
građevine.
Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnim
barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup do građevne čestice hotela
iznosi 7,0 m.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima.
Članak 16h.
TURISTIČKO NASELJE (T2)
Uvjeti gradnje i smještaja građevina unutar zone ugostiteljsko-turističke
namjene T2-turističko naselje utvrđeni su kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini
planiranoj za ugostiteljsko-turističku namjenu - turističko naselje (T2).
Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 44.000 m2.
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine* s brojem
funkcionalnih jedinica
Površine ugostiteljsko turističke namjene - turističko naselje (T2)
namjenjuju se za izgradnju funkcionalne cjeline jednog turističkog naselja
unutar koje se samostalne građevine namjenjuju za osnovne smještajne i prateće
sadržaje turističkog naselja kategotije najmanje 3 zvjezdice.
Namjena građevina u sklopu turističkog naselja uključuje: smještajne
jedinice u građevinama tipologije vile, recepciju i druge obvezne zajedničke
sadržaje sukladno kategorizaciji, sve prateće programe potrebne za razvijanje i
unaprijeđenje osnovne funkcije: ugostiteljske, uslužne, sportske, rekreacijske,
zabavne, kulturne, gospodarske uredske i servisne i druge potrebne prateće
sadržaje.
Kapacitet zone ugostiteljsko-turističke namjene - turističkog naselja iznosi
najviše 500 kreveta.
Neizgrađene djelove turističkih zona T2 izvan naselja (do 70% kapaciteta)
moguće je planirati u tipologiji turističke vile.
Gustoća, arhitektonski gabariti i kapacitet postojećih građevina zadržavaju
se.
Za planiranje gradnje novih smještajnih kapaciteta turističkih vila unutar
površina T2 potrebno je slijediti naputak nadležnog Ministarstva koji pojam
turističke vile koji sukladno tekstu Zakona (Zakon o prostornom uređenju i
gradnji, čl. 71., st. 2.) ne koristi arhitektonsko značenje vile, nego
turističko shvaćanje prema kojemu je vila smještajna samostalna turistička
jedinica, u pravilu višega standarda, a u sklopu područja
ugostiteljsko-turističke namjene. Tako shvaćena vila može biti samostalna
smještajna jedinica, smještajna jedinica u nizu ili smještajna jedinica u
sklopu naseljskih struktura (»grozdova«), a mogući su i posebni atipični
slučajevi. Vila podliježe kategorizaciji.
Smještajna jedinica turistička vila određena je sljedećim pokazateljima:
1.smještajna jedinica - jedna vila = jedan »ključ«; u turističkom predjelu
hoteli (T1) i u turističkom predjelu turističko naselje (T2);
2.programski broj postelja u jednoj smještajnoj jedinci (za potrebe
prostornoga planiranja) - najviše 6 postelja u vili;
3.vrtovi, interni putovi turističkog naselja, prilazi i pristupi do vile
sastavni su dio cjelovite parcele turističkog predjela;
4.zemljište vila jest sastavni dio jedinstvene građevne parcele turističkoga
predjela;
5.parkiranje/garažiranje vozila za goste vile u pravilu treba planirati na
zajedničkim parkiralištima.
Unutar UPU Njivica nove hotelske vile planiraju se kao:
-samostalna/samostojeća vila - vrsta 1;
Predloženi prostorni pokazatelji (navedeni u nastavku) usmjerujući su,
podliježu kategorizaciji (3-5 zvjezdica) i treba ih prilagoditi prostornom
kontekstu (lokalnim uvjetima Niivica).
SAMOSTALNA/SAMOSTOJEĆA VILA- svaka vila jedna je smještajna jedinica (jedan
ključ)
1.broj postelja < 6/smj. jedinici najviše 60 postelja po hektaru
2.gustoća smještajnih jedinica najviše 10 jedinica po hektaru
3.površina zgrade (GBP) najviše 300 m2 (2 x 150)
4. računska površina terena po vili najmanje 1000 m2
5. visina gradnje najviše dvije etaže
Smještajna građevina vila može imati i više funkcionalnih jedinica koje mogu
biti apartmani ili sobe s kupaonicom.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,2.
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,4.
Najveća dopuštena izgrađena tlocrtna površina pojedine građevine vile iznosi
150 m2. (najmanja 80 m2)
Najveći broj etaža:
-smještajnih građevina (vila) i građevina zajedničkih sadržaja (centar):
podrum i jedna nadzemna etaža,
-pratećih građevina: podrum i jedna nadzemna etaža,
Najveća dopuštena visina:
-smještajnih građevina (vila): 7 m,
-građevina zajedničkih sadržaja (centar): 8 m,
-pratećih građevina: 5 m.
Dozvoljena je fazna izgradnja turističkog naselja uz uvjet da u svakoj fazi
vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina bude razmjeran svakoj
fazi građenja smještajnih granevina.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 10 m.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 15,0 m.
4. Uređenje građevne čestice
Najmanje 50 % građevne čestice potrebno je sačuvati postojeći prirodni teren
i postojeće visoko zelenilo i uklopiti ga u hortikulturno uređenje. Postotak
zelenila odnosi se na funkcionalnu cjelinu turističkog naselja.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini i/ili na
površini građevne čestice. Dozvoljava se izgradnja garaže u (jednoj ili više)
podrumskoj etaži s vanjskim kolnim pristupom ukupne širine do 6,5 m. Dubina
kolnog pristupa podzemnoj etaži nije relevantna za određivanje visine
građevine.
Garaža u sklopu površine TP-3 zadovoljava parkirne potrebe turističkog
naselja i obližnjih hotela unutar površine T1-1. Dijelom može biti i u funkciji
javnog korištenja.
Na površini građevne čestice i nad parkirališnim površinama dozvoljava se
postava sunčanih kolektora.
Građevna čestica se po potrebi može i ograditi, dok je unutar čestice
dozvoljeno postavljanje zaštitne ograde sukladno posebnim propisima. U sklopu
hortikulturnog uređenja se mogu podizati ograde od živice visine do 1,0 m.
Vanjski bazeni se mogu graditi u okviru gradivog dijela građevne čestice, u
razini ili iznad terena do h=1 m, sa sustavom odvodnje izvedenim u skladu s
posebnim propisima. Iznimno, vanjski bazen može biti i u razini krovne terase.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Nova izgradnja na području turističkog naselja treba biti temeljena na
načelima tradicijskog graditeljstva i očuvanja krajobraznih vrijednosti
prostora na lokaciji i u njenom okruženju. Smještajne građevine - vile,
oblikovanjem trebaju biti sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim
obilježjima.
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremeno; volumenom,
materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u prostor.
Na krovu građevine dozvoljava se postava uređaja za ventilaciju i
klimatizaciju i reklamnih uređaja i predmeta kojima se ističe djelatnost tvrtke
ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled građevine.
Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnim
barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.
Krov građevine može se koristiti kao prohodna terasa.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 7,0 m za
ugostiteljsko-turističke građevine.
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup do građevne čestice
turističkog naselja iznosi 7,0 m.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima.
Sve postojeće građevine unutar površine T2 zadržavaju se u postojećim
gabaritima i kapacitetu.
Članak 16i.
AUTOKAMP I KAMP (T3)
Uvjeti gradnje i smještaja građevina unutar zone ugostiteljsko-turističke
namjene kamp-autokamp T3 utvrđeni su kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini
planiranoj za ugostiteljsko-turističku namjenu - kamp (T3).
Najmanja dopuštena površina građevne čestice odgovara postojećoj površini
(čestici) kampa.
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem
funkcionalnih jedinica
Površine ugostiteljsko turističke namjene - kamp-autokamp (T3) namjenjuju se
uređenju jedne funkcionalne cjeline postojećeg kampa Njivice.
Kapacitet zone ugostiteljsko-turističke namjene - kamp- autokamp (T3) iznosi
najviše 1500 gostiju, odnosno najviše 500 smještajnih jedinica.
Unutar kampa planiraju se potrebne građevine prema zahtjevima obavljanja
ugostiteljsko turističkih djelatnosti, za kategoriju kampa s najmanje *4
zvjezdice.
U sklopu ugostiteljsko-turističke namjene - kamp, planiraju se površine za
kampiranje (smještaj), obvezni zajednički sadržaji sukladno kategorizaciji,
prateći sadržaji potrebni za razvijanje i unaprijeđenje osnovne funkcije:
ugostiteljski, uslužni, sportski, rekreacijski, zabavni, gospodarski uredski i
servisni te drugi potrebni prateći sadržaji, prometne i infrastrukturne građevine
i uređaji, privezište (PZ) i zelenilo.
Uz osnovnu ugostiteljsko-turističku može se organizirati i druga djelatnost
- prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti i u funkciji turističke ponude
lokaliteta, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.
U sklopu površina za kampiranje se planiraju kamp mjesta (smještajni
sadržaji kampa): obilježene kamp jedinice i neoznačeni uređeni prostori za
kampiranje. U okviru prostora kamp jedinica se planira smještaj »pokretnih
kuća« (mobil homes). Smještajne jedinice u kampu ne smiju biti povezane s tlom
na čvrsti način.
Broj vezova privezišta (PZ) iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih
jedinica, ali ne više od 100 vezova.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,10.
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,10.
Najveći broj etaža građevina: podrum i jedna nadzemna etaža.
Najveća dopuštena visina građevina: 5 m.
Sve postojeće građevine unutar autokampa zadržavaju se u zatečenim
gabaritima.
Krov građevine može se koristiti kao prohodna terasa.
Dozvoljena je fazna izgradnja uz uvjet da u svakoj fazi vrsta i kapacitet
pratećih sadržaja i javnih površina bude razmjeran smještajnom kapacitetu u
svakoj fazi.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Najmanja udaljenost građevine i smještajne jedinice od granice građevne
čestice iznosi 10 m.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 15,0 m.
Najmanja udaljenost smještajne jedinice i pratećih sadržaja od obalne crte
iznosi 25 m.
4. Uređenje građevne čestice
Najmanje 40 % površine građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti
kao zelene površine u okviru kojih površina treba maksimalno sačuvati postojeće
visoko zelenilo i uklopiti ga u hortikulturno uređenje.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini i/ili na
površini građevne čestice. Dozvoljava se izgradnja garaže u podrumskoj etaži s
vanjskim kolnim pristupom ukupne širine do 6,5 m. Dubina kolnog pristupa
podzemnoj etaži nije relevantna za određivanje visine građevine.
Na površini građevne čestice i nad parkirališnim površinama dozvoljava se
postava sunčanih kolektora.
Građevna čestica se može ograditi sukladno propisima za kampove, uz uvjet da
najmanja udaljenost ograde kampa od obalnog puta iznosi 6 m. Ograda se predviđa
kao živica ili transparentna žičana /metalna ograda s penjačicom koja može
imati puni dio od betona ili kamena visine najviše 1,0 m.
Vanjski bazeni se mogu graditi u okviru gradivog dijela građevne čestice, u
razini ili iznad terena do h=1 m, sa sustavom odvodnje izvedenim u skladu s
posebnim propisima.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Nova izgradnja na području kampa treba biti temeljena na načelima očuvanja krajobraznih
vrijednosti prostora na lokaciji kampa i u njegovom okruženju.
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremeno; volumenom,
materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u prostor.
Na krovu građevina dozvoljava se postava solarnih kolektora, uređaja za
ventilaciju i klimatizaciju i reklamnih uređaja i predmeta kojima se ističe
djelatnost tvrtke ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled
građevine.
Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnim
barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta do kampa iznosi 7,0 m.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglavlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima.
Članak 16 j.
Ugostiteljsko-turistička namjena; prateći sadržaji (TP)
Uvjeti gradnje i smještaja građevina unutar zone ugostiteljsko-turističke
namjene - prateći sadržaji TP-1, TP-2 I TP-3 utvrđeni su kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini
planiranoj za ugostiteljsko-turističku namjenu - prateći sadržaji (TP-1 i
TP-2).
Najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m2.
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem
funkcionalnih jedinica
Unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene - TP smještaju se pratći
sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene koji uključuju gospodarske i servisne
sadržaje kao što su npr. skladišta, radionice, pripremnice hrane, praonice,
uredi i sl., parkirališta, specifični ugostiteljski, trgovački, zabavni,
rekreacijski, izletnički i sl. sadržaji, kao i građevine za smještaj osoblja.
Površina TP-3 namjenjuje se gradnji višeetažne garaže sa pratećim sadržajima
iz prethodnog stavka.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3 (iznimno
podzemni kig 0,6 samo za TP-3).
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,8.
Najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne etaže.
Iznimno, samo za površinu TP-3 moguće planirati 3 podzemne i 2 nadzemne
etaže.
Najveća dopuštena visina građevine: 10 m (iznimno visina 7m, samo za TP-3).
Postojeće se građevine zadržavaju u zatečenim gabaritima.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici se smješta jedna ili više građevina pratćih sadržaja
koje mogu biti povezane suhim, odnosno toplim vezama. Najveća dopuštena
površina nadzemnog dijela pojedine građevine iznosi 500 m2.
Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 10 m.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 10,0 m.
Postojeće građevine je dozvoljeno rekonstruitrati unutar postojećih gabarita
i kad se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih.
4. Uređenje građevne čestice
Najmanje 40% površine građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo unutar kojeg je potrebno sačuvati postojeće
stablašice.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini i/ili na
površini građevne čestice. Dozvoljava se izgradnja garaže u podrumskoj etaži s
vanjskim kolnim pristupom ukupne širine do 6,5 m. Dubina kolnog pristupa
podzemnoj etaži nije relevantna za određivanje visine građevine.
Na površini građevne čestice i nad parkirališnim površinama dozvoljava se
postava sunčanih kolektora.
Građevna čestica se može ograditi, visina ograde iznosi do 1,0 m, a visina zaštitne
ograde se utvrđuje sukladno posebnim propisima.
Vanjski bazeni se mogu graditi u okviru gradivog dijela građevne čestice, u
razini ili iznad terena do h=1 m, sa sustavom odvodnje izvedenim u skladu s
posebnim propisima.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremeno; volumenom,
materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u prostor.
Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, uređaja za
ventilaciju i klimatizaciju i reklamnih uređaja i predmeta kojima se ističe
djelatnost tvrtke ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled
građevine.
Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnim
barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup do građevne čestice iznosi
7,0 m.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima.»
Članak 19.
Naslov iznad članka 17. i članak 17. mijenja se i glasi:
»2.3. Uvjeti smještaja ostalih gospodarskih građevina
Članak 17.
Unutar područja obuhvata Plana moguća je izgradnja poslovnih,
pretežito-trgovačkih, uslužnih i uredskih građevina, ali uz prihvaćanje
normativa utvrđenih zakonskim odredbama.
Izgradnja građevina namijenjenih proizvodnji nije dozvoljena unutar područja
obuhvata Plana.
Poslovne građevine homogene namjene moguće je planirati u području poslovne
namjene- pretežito uslužne (K1) i unutar područja mješovite namjene M2-1 na
području Peharčeka, te M2-3 na Kijcu.
Izgradnja poslovnih građevina moguća je iznimno i unutar mješovite pretežito
stambene namjene M1 kao stambeno-poslovne ili poslovne građevine; sukladno
odredbama za gradnju stambenih građevina u člancima 33.a, 33.b.«
Članak 20.
Članak 18. mijenja se i glasi:
»Uvjeti gradnje poslovnih građevina na područjima poslovne-pretežito uslužne
namjene oznake K1 utvrđuju se kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
-najmanja površina građevne čestice iznosi 4 000 m2:
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine
Planira se smještaj poslovnih sadržaja u najširem spektru (uslužnih,
trgovačkih, obrtničkih i drugih poslovnih djelatnosti) kao i zabavnih i
rekreacijskih poslovnih djelatnosti, moguće je planirati i građevine Aquaparka
sa svim pratećim programima.
Unutar polivalentnog sportsko rekreacijskog centra dozvoljena je gradnja
prateće građevine visokogradnje sportske namjene, u sklopu koje se može
planirati i gradnja građevina ugostiteljske i pomoćne namjene. Spremišta i
pomoćne građevine u funkciji rekreacije mogu se graditi i kao samostalne
građevine, ali samo prizemne.
U području obuhvata mogu se postavljati naprave i uređivati površine za
zabavu i odmor, putevi, trim staze, mjesta za sjedenje i boravak, postavljati
informativne ploče i putokazi, te prenosivi sanitarni čvorovi.
-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3:
-najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8:
-najveća dozvoljena katnost građevine iznosi tri nadzemne etaže (S+P+1,
odnosno P+2)
-najveća dozvoljena visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog
terena iznosi 12,5 m
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Najmanja udaljenost građevine i smještajne jedinice od granice građevne
čestice iznosi 10 m.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 15,0 m.
4. Uređenje građevne čestice
-20% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa;
volumenom,materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini iznosi 7,0 m za
poslovne građevine.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.«
Članak 21.
Članak 19. briše se.
Članak 22.
Članak 21. briše se.
Članak 23.
Članak 22. mijenja se i glasi:
»Trgovačke i uslužne građevine smještaju se unutar područja (K1), te iznimno
unutar područja (M1), ali i kao dopuna stambeno-poslovnih građevina. Moguće ih
je planirati i kao dio turističkih sadržaja u dijelu područja izvan i unutar
naselja (T1),(T2) i (T3), (T5) i (T6) prema drugim odredbama Plana. Trgovačke
sadržaje kao dopunu osnovnoj namjeni moguće je iznimno smjestiti i unutar
stambenih građevina unutar područja (S2), i to unutar područja izgradnje
višeobiteljskih i postojećih višestambenih građevina prema drugim odredbama
ovog Plana.
Uredske građevine smještaju se kao prateći sadržaji unutar područja (M1) i
isključivo u stambeno-poslovnim građevinama, te također kao prateći sadržaji
turističke djelatnosti unutar područja (T1),(T2) i (T3). Uredske prostore
moguće je iznimno, u skladu s drugim odredbama ovog Plana, smjestiti kao
prateće sadržaje stambenih građevina unutar područja (S2), i to unutar područja
izgradnje višeobiteljskih i višestambenih građevina.«
Članak 24.
Članak 23. briše se.
Članak 25.
Iza članka 24. dodaje se novi članak 24.a koji glasi:
Članak 24.a
»Uvjeti smještaja poslovnih građevina unutar područja mješovite namjene -
pretežito poslovne (M2-3), centar Kijac, utvrđuju se kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najveća dopuštena površina građevne čestice odgovara ukupnoj površini
područja (M2-3).
Najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000 m2.
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem
funkcionalnih jedinica
Unutar područja mješovite-pretežito poslovne namjene (M2-3), centar Kijac
smještaju se poslovni sadržaji koji uključuju trgovačke sadržaje od kojih
posebno veći market, uslužne, ugostiteljske i druge poslovne sadržaje potrebne
naselju, javni i društveni sadržaji koji uključuju kulturu, sport i rekreaciju
i drugo potrebno naselju kao i prateće sadržaje.
Do izgradnje planiranih građevina moguće je uređenje javnog parkirališta.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,5.
Najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,3.
Najveći broj etaža: dvije nadzemne etaže (S+P ili P+1) i jednu podzemnu
etažu (Po).
Najveća dopuštena visina građevine: 8,0 m.
3. Smještaj građevine na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici se smješta jedna ili više građevina koje mogu biti
povezane suhim, odnosno toplim vezama. Najveća dopuštena površina nadzemnog
dijela pojedine građevine iznosi 500 m2.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca i od granice građevne
čestice iznosi 10,0 m. U podzemnim etažama te suterenskoj etaži koja je prema
granici parcele u potpunosti ukopana građevine se mogu graditi do ruba građevne
čestice uz uvjet da se ne narušava integritet i konstruktivna stabilnost
okolnih građevina i zemljišta.
Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice na dijelu prema
zgradama stambenog naselja Kijac iznosi 20 m.
4. Uređenje građevne čestice
Najmanje 40% površine građevne čestice treba biti uređeno kao parkovni
nasadi i prirodno zelenilo unutar kojeg je potrebno sačuvati postojeće
stablašice.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice, u građevini i/ili na
površini građevne čestice. Dozvoljava se izgradnja garaže u podrumskoj etaži s
vanjskim kolnim pristupom ukupne širine do 6,5 m. Dubina kolnog pristupa
podzemnoj etaži nije relevantna za određivanje visine građevine.
Parkirna mjesta potrebno je dimenzionirati temeljem članka 33.
Na površini građevne čestice i nad parkirališnim površinama dozvoljava se
postava sunčanih kolektora.
Građevna čestica se ne ograđuje.
5. Uvjeti oblikovanja građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremeno; volumenom,
materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u prostor a posebno
usklađeno sa susjednom vrijednom graditeljskom cjelinom stambenog naselja
Kijac.
Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, uređaja za
ventilaciju i klimatizaciju i reklamnih uređaja i predmeta kojima se ističe
djelatnost tvrtke ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava izgled
građevine.
Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnim
barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup do građevne čestice iznosi
7,0 m.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima.«
Članak 26.
Članak 25. briše se.
Članak 27.
Članak 26. mijenja se i glasi:
»Građevine društvenih djelatnosti (osnovna škola, dječji vrtići, domovi za
zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba, prostorije za rad mjesnog odbora i
udruga, ambulante, ljekarne i sl.) smještaju se unutar područja (D2-dom
umirovljenika), (D7-pastoralni centar), unutar površina M2, te iznimno unutar
područja (M1) i (S).
Programe duštvenih djelatnosti moguće je iznimno smjestiti u dijelu (ali
samo u prizemnoj etaži) građevina poslovne, poslovno-stambene ili stambene
namjene, kada je to u skladu s posebnim propisima.
U sklopu jedne građevine moguće je smjestiti različite sadržaje duštvenih
djelatnosti, kada je to u skladu s posebnim propisima.«
Članak 28.
Članak 27. mijenja se i glasi:
»3.1. Uvjeti gradnje i smještaja građevina unutar javne i društvene
namjene-socijalna namjena, dom umirovljenika (socijalna građevina D2-1,
komercijalni dio D2-2)
Uvjeti gradnje za građevine društvene djelatnosti utvrđuju se kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja površina građevne čestice građevina javne i društvene namjene
iznosi:
-za D2-1 6.000 m2,
-za D2-2 2.000 m2
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-za socijalnu namjenu 0,35
Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi:
-za socijalnu namjenu 0,8
Na građevnoj čestici za gradnju građevina društvenih djelatnosti može se
graditi jedna ili više građevina
Najveći dozvoljeni broj etaža građevine javne i društvene namjene iznosi:
-za socijalnu namjenu - podrum ili suteren, prizemlje i jedna etaža
Najveća dozvoljena visina građevine javne i društvene namjene mjerena od
najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi:
-za socijalnu namjenu - 10,0 m,
Na površinama i u građevinama javne i društvene namjene mogu se planirati i
graditi i drugi prostori i građevine za sadržaje koji upotpunjuju i služe
osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama npr.
sportsko-rekreacijske površine i građevine, zelenilo i sl.
Kapacitet za D2-1 iznosi 100, a za D2-2 50 korisnika.
3. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Na građevnoj čestici se smješta jedna ili više građevina koje mogu biti
povezane suhim, odnosno toplim vezama.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca i od granice građevne
čestice iznosi 10,0 m. U podzemnim etažama te suterenskoj etaži koja je prema
granici parcele u potpunosti ukopana građevine se mogu graditi dogranice
građevne čestice uz uvjet da se ne narušava integritet i konstruktivna
stabilnost okolnih građevina i zemljišta.
Najmanja udaljenost građevnog pravca građevine javne i društvene namjene od
regulacijskog pravca iznosi:
-za građevine socijalne namjene 6,0 m,
Iznimno, građevina javne i društvene namjene može se graditi na
regulacijskom pravcu javne prometne površine samo ukoliko se ista planira kao
pješačka površina (ulica, trg, stepenište).
4. Uvjeti za oblikovanje građevine
Arhitektonsko oblikovanje socijalnih građevina treba biti suvremenog tipa;
volumenom, materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst. i
posebno usklađeno i povezano sa susjednom vrijednom graditeljskom cjelinom
Stambenog naselja Kijac.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice, zelenih i parkirališnih površina
Hortikulturno je potrebno urediti najmanje:
-40% građevne čestice kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo unutar kojeg
je potrebno sačuvati postojeće stablašice.
Parkirna mjesta za potrebe građevina javne i društvene namjene potrebno je
dimenzionirati temeljem članka 33. te ih smjestiti unutar građevne čestice (na
površini terena ili ukopano kao garažna građevina).
Ukoliko se rješenje parkirnih potreba planira u garaži, tada se ista planira
kao podzemna garaža u dimenzijama građevine ili unutar površine čestice, pri
čemu se gradnjom garaže ne smije utjecati na već izvedenu razinu uređenja
zemljišta, zatečenu konfiguraciju terena, niti stvarati novi i neprihvatljivi
visinski odnosi.
Podzemna garaža može se izvesti i ispod javne pješačke i/ili prometne
površine te javne parkovne površine, uz osiguranje dovoljnog nadsloja (barem
1,5-2,5 m) za sadnju parka, pri čemu podzemna garaža koja se izvodi ispod javne
površine ima javni karakter.
Na površini građevne čestice i nad parkirališnim površinama dozvoljava se
postava sunčanih kolektora.
Građevna čestica se može ograditi, visina ograde iznosi do 1,5 m, a visina
zaštitne ograde se utvrđuje sukladno posebnim propisima.
Vanjski bazeni se mogu graditi u okviru gradivog dijela građevne čestice, u
razini ili iznad terena do h=1 m, sa sustavom odvodnje izvedenim u skladu s
posebnim propisima.
Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini javne i
društvene najmene iznosi 6,0 m .
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.«
Članak 29.
Iza članka 27. dodaju se novi članci 27.a i 27.b koji glase:
»Članak 27.a
3.2. Uvjeti gradnje i smještaja građevina unutar javne i društvene
namjene-vjerska namjena (D7)
Uvjeti gradnje utvrđuju se kako slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja površina građevne čestice građevina vjerske namjene iznosi:
-1.200 m2
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine
Područje (D7) obuhvaća prostor postojeće crkve u Njivicama, uz koju se
planira izgradnja pastoralnog centra.
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-za vjersku i namjenu 0,35
Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi:
-za vjersku namjenu 0,8
Navedeni prostorni pokazatelji, ukoliko nije drugačije navedeno, odnose se
na izgrađeni dio građevine iznad zemlje
Na građevnoj čestici za gradnju građevina društvenih djelatnosti može se
graditi jedna ili više građevina.
Najveći dozvoljeni broj etaža građevine javne i društvene namjene iznosi:
-za vjersku namjenu - podrum ili suteren, prizemlje i jedna etaža
Najveća dozvoljena visina građevine javne i društvene namjene mjerena od
najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi:
-za vjersku namjenu - 10,0 m*,
* u sklopu vjerske građevine moguće je planirati zvonik visine do 20m.
Na površinama i u građevinama javne i društvene namjene mogu se planirati i
graditi i drugi prostori i građevine za sadržaje koji upotpunjuju i služe osnovnoj
djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama npr. sportsko-rekreacijske
površine i građevine, zelenilo i sl.
3. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Najmanja udaljenost građevine odgranice građevne čestice iznosi 4 m.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu ispred glavnog
ulaza iznosi 10,0 m.
Iznimno, kod rekonstrukcije se dozvoljava i manja udaljenost od prethodnih,
ali uz poštivanje postojećih gabarita građevine
Iznimno, građevina javne i društvene namjene može se graditi na
regulacijskom pravcu javne prometne površine samo ukoliko se ista planira kao
pješačka površina (ulica, trg, stepenište).
Dozvoljava se i moguće je povezivanje planiranih građevina javne i društvene
namjene s okolnim prostorima iznad i ispod slobodnog profila pješačkih i kolnih
površina
Građevinu javne i društvene namjene moguće je planirati samo uz kolnu ulicu
najmanje širine 6,0 m, te javni trg.
Iznimno, najmanje širine prometne površine ne odnose se na postojeće
građevine.
4. Uvjeti za oblikovanje građevine
Arhitektonsko oblikovanje vjerskih građevina treba biti suvremenog tipa;
volumenom, materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst,
usklađeno s postojećom građevinom Crkve rođenja Blažene Djevice Marije na način
da unutar graditeljskog sklopa crkva ostane dominantna.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice, zelenih i parkirališnih površina
Hortikulturno je potrebno urediti najmanje:
-30% građevne čestice.
Parkirna mjesta za potrebe građevina javne i društvene namjene potrebno je
dimenzionirati temeljem članka 33. te ih smjestiti unutar građevne čestice (na
površini terena ili ukopano kao garažna građevina).
Kad smještaj vozila nije moguće osigurati na površini građevne čestice, može
se planirati na javnom parkiralištu/garaži udaljenom najviše 300 m.
Ukoliko se rješenje parkirnih potreba planira u garaži, tada se ista planira
kao podzemna garaža u dimenzijama građevine ili unutar površine čestice, pri
čemu se gradnjom garaže ne smije utjecati na već izvedenu razinu uređenja
zemljišta, zatečenu konfiguraciju terena, niti stvarati novi i neprihvatljivi
visinski odnosi.
Podzemna garaža može se izvesti i ispod javne pješačke i/ili prometne
površine te javne parkovne površine, uz osiguranje dovoljnog nadsloja (barem
1,5-2,5 m) za sadnju parka, pri čemu podzemna garaža koja se izvodi ispod javne
površine ima javni karakter.
Na građevinskoj je čestici potrebno osigurati uvjete za nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini javne i
društvene najmene iznosi 6,0 m za javne građevine. Kod rekonstrukcije već
postojećih cesta širina kolnika može iznositi i manje od 4,5 m, ako položaj
postojećih građevina onemogućava realizaciju obavezne prethodno propisane
širine.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja odnosno
gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.
Članak 27b.
3.1. Uvjeti gradnje i smještaja građevina školske i predškolske namjene
unutar mješovite namjene M2-1 i M2-2
Unutar mješovite namjene M2-1 i M2-2 planiraju se i grade građevine
predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja planiraju kao posebne
izdvojene građevine, dok se sadržaji zdravstvene zaštite, uprave, kulture,
sporta i rekreacije i drugi smještaju u sklopu poslovnih, stambeno- poslovnih i
stambenih građevina višestambenog tipa, sukladno članku 4. i 34. ovih odredbi.
Uvjeti gradnje za građevine školske i predškolske namjene utvrđuju se kako
slijedi:
1. Oblik i veličina građevne čestice
Površina građevne čestice građevine predškolskog odgoja za jednoetažnu
građevinu u pravilu iznosi 40 m2 po djetetu, za dvoetažnu 25 m2
po djetetu,
Na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za zgradu, prostor za
igru i aktivnosti u vanjskom prostoru, zelene površine, prateće sadržaje,
parkiralište i dr.
Minimalna površina građevne čestice iznosi 2.000 m2
Površina građevne čestice građevine osnovnoškolskog obrazovanja određena je
normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene.
Na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu,
prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine, prateće
sadržaje, parkiralište i dr.,
Minimalna površina građevne čestice iznosi 2.100 m2
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine
U sklopu građevine predškolskog odgoja planiraju se dječji vrtić i jaslice
za ukupno 70 djece.
U sklopu građevine osnovnoškolskog obrazovanja planira se područna osnovna
škola za 70 učenika.
Bruto površina građevine područne osnovne škole iznosi oko 4,8 m2/učeniku.
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)
iznosi:
-za školsku i predškolsku namjenu 0,35
Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za školsku (i predškolsku) namjenu 1,0
Navedeni prostorni pokazatelji, ukoliko nije drugačije navedeno, odnose se
na izgrađeni dio građevine iznad zemlje
Na građevnoj čestici za gradnju građevina društvenih djelatnosti može se
graditi jedna ili više građevina
Najveći dozvoljeni broj etaža građevine javne i društvene namjene iznosi:
-za školsku ili predškolsku namjenu - jedna podzemna i dvije nadzemne etaže
Najveća dozvoljena visina građevine javne i društvene namjene mjerena od
najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi:
-za školsku ili predškolsku namjenu - 8,5 m.
Na površinama i u građevinama javne i društvene namjene mogu se planirati i
graditi i drugi prostori i građevine za sadržaje koji upotpunjuju i služe
osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama npr.
sportsko-rekreacijske površine i građevine, zelenilo i sl. Unutar površina za
škole nije moguće graditi komercijalne ugostiteljske privremene ili trajne
građevine.
3. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 10 m.
Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice
građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 10,0 m.
Iznimno, građevina javne i društvene namjene može se graditi na
regulacijskom pravcu javne prometne površine samo ukoliko se ista planira kao
pješačka površina (ulica, trg, stepenište).
Dozvoljava se i moguće je povezivanje planiranih građevina javne i društvene
namjene s okolnim prostorima iznad i ispod slobodnog profila pješačkih i kolnih
površina
Građevinu javne i društvene namjene moguće je planirati samo uz kolnu ulicu
najmanje širine 6,0 m, te javni trg.
4. Uvjeti za oblikovanje građevine
Arhitektonsko oblikovanje školskih i predškolskih građevina treba biti
suvremenog tipa; volumenom,materijalima, bojama i stilskim obilježjima
uklopljeno u kontekst.
Na krovu građevine dozvoljava se postava sunčanih kolektora, uređaja za
ventilaciju i klimatizaciju ali pod uvjetom da se njihovom postavom ne narušava
izgled građevine.
Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju moraju biti ograđeni vizualnim
barijerama primjereno oblikovanim u kontekstu cjelovitog koncepta arhitekture.
Uvjeti projektiranja i gradnje građevina moraju biti usklađeni sa važećim
pedagoškim standardima.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice, zelenih i parkirališnih površina
Hortikulturno je potrebno urediti najmanje:
-30% građevne čestice
Parkirna mjesta za potrebe građevina javne i društvene namjene potrebno je
dimenzionirati temeljem članka 33. te ih smjestiti unutar građevne čestice (na
površini terena ili ukopano kao garažna građevina).
Ukoliko se rješenje parkirnih potreba planira u garaži, tada se ista planira
kao podzemna garaža u dimenzijama građevine ili unutar površine čestice, pri
čemu se gradnjom garaže ne smije utjecati na već izvedenu razinu uređenja
zemljišta, zatečenu konfiguraciju terena, niti stvarati novi i neprihvatljivi
visinski odnosi.
Podzemna garaža može se izvesti i ispod javne pješačke i/ili prometne
površine te javne parkovne površine, uz osiguranje dovoljnog nadsloja (barem
1,5-2,5 m) za sadnju parka, pri čemu podzemna garaža koja se izvodi ispod javne
površine ima javni karakter.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice (građevina) na prometnu
površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu
Najmanja širina javnog pristupnog puta za pristup građevini javne i
društvene najmene iznosi 6,0 m za javne građevine. Kod rekonstrukcije već
postojećih cesta širina kolnika može iznositi i manje od 4,5 m, ako položaj
postojećih gra đevina onemogućava realizaciju obavezne prethodno propisane
širine.
Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
7. Mjere zaštite okoliša
Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je
osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim
propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima
utjecaj.«
Članak 30.
Članak 28. briše se.
Članak 31.
Članak 31. briše se.
Članak 32.
Članak 32. mijenja se i glasi:
»Stambene građevine mogu se graditi kao obiteljske (do 2 stambene
jedinice-unutar S1, iznimno i unutar S2), višeobiteljske (do 4 stambene
jedinice-unutar S2 i M1) i stambeno-poslovne građevine (unutar namjene M1); dok
se postojeće višestambene građevine zadržavaju unutar postojećih gabarita.
Iznimno, nove višestambene građevine planiraju se ovim Planom samo unutar
zona M2-1, M2-2 i M2-4.
Tipologijom gradnje stambene građevine mogu biti samostojeće, te iznimno:
-dvojne-samo kad je u pitanju rekonstrukcija ili dogradnja već postojećeg
niza dvojnih ili građevina na međi ili dovršenje građevnog sklopa (ako postoji
već izgrađena 'polovica' na susjednoj građevnoj čestici);
U području namjene (S1) i (S1-2) mogu se graditi isključivo samostojeće
građevine.
Kartografskim prikazima i drugim odredbama ove Odluke određeni su detaljni
uvjeti i način gradnje građevina neposrednom provedbom iili posredno putem
planova užeg područja koji, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sadrže sljedeće
elemente i ograničenja potrebne za izdavanje lokacijske dozvole:
-oblik i veličina građevinske čestice,
-smještaj građevine na građevnoj čestici,
-uvjete oblikovanja građevine,
-uvjete oblikovanja pomoćnih građevina,
-uvjete za smještaj vozila,
-uvjete uređenja građevnih čestica.
-način i uvjete priključenja na javno - prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu,
-mjere zaštite okoliša,
-druge podatke značajne za izgradnju i uredenje građevina.«
Članak 33.
Članak 33. mijenja se i glasi:
»4.1. Uvjeti gradnje i smještaja obiteljskih građevina unutar stambene
namjene S1 ( te iznimno unutar S2 i mješovite namjene M1)
Obiteljske se građevine izvode jedino u slobodnostojećoj tipologiji.
1. Oblik i veličina građevne čestice
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi:
-400 m2
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice smještene uz obalni put; Ulicu
Nikole Jurjevića, Šetalište Antuna Koste i Ribarsku obalu iznosi:
-800 m2 a građevne čestice postojećih građevina se ne mogu
smanjivati ni cijepati.
Najmanja dozvoljena širina građevne čestice duž građevnog pravca iznosi:
-za samostojeću građevinu 14 m
2. Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem
funkcionalnih jedinica
Obiteljske građevine unutar ove namjene su homogene stambene namjene bez
mogućnosti planiranja poslovnih prostora.
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:
-za samostojeću obiteljsku građevinu 0,35
Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi:
-za samostojeću građevinu 0,8
Najveća građevinska (bruto) površina GBP iznosi:
-400 m2
Najveća dozvoljena katnost građevine iznosi:
-za obiteljsku građevinu (do 2 stambene jedinice) - maksimalno: jedna
podzemna i 3 nadzemne etaže
Najveća dozvoljena katnost građevne smještene uz obalni put; Ulicu Nikole
Jurjevića, Šetalište Antuna Koste i Ribarsku obalu iznosi:
-jedna podzemna i 2 nadzemne etaže
Najveći dozvoljeni broj stanova iznosi:
2 unutar obiteljske građevine (S1),
Najveća dozvoljena visina obiteljske građevine mjerena od niže kote konačno
zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 7 m u zonama S1, te
iznimno 9 m u S2 i M1.
Najveća dozvoljena visina građevne smještene uz obalni put; Ulicu Nikole
Jurjevića, Šetalište Antuna Koste i Ribarsku obalu iznosi:
-7 m.
3. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca
iznosi 5,0 m te 6m od GMC - glavne mjesne ceste; iznimno od prethodnog
dozvoljava se i manja udaljenost građevnog od regulacijskog pravca ukoliko su
postojeće susjedne građevine izgrađene na manjoj udaljenosti od prethodno
propisane, te se sukladno istom dozvoljava gradnja iza pravca povučenog između
dvaju građevinskih pravaca susjednih građevina, odnosno ukoliko je drugačije
određeno ovim odredbama ali ne manje od 4 m.
Iznimno postojeće građevine u dijelovima naselja određenim za sanaciju i
rekonstrukciju, koje se nalaze na udaljenostima manjim od prethodno propisanog,
mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost
građevina od regulacijske linije.
Najmanja dozvoljena udaljenost građevine do granice građevne čestice iznosi:
-za samostojeću građevinu 4,0 m, ali ne manje od h/2
Iznimno,u dijelovima naselja određenim za sanaciju i rekonstrukciju
udaljenost od međe ne smije biti manja od 3 m.
Najmanja udaljenost građevine, od granice građevne čestice orjentirane prema
obalnoj prometnici (Ulici Nikole Jurjevića, Ribarskoj obali i Šetalištu Antuna
Koste) se kod rekonstrukcije postojeće građevine ne može smanjivati a kod
interpolacije ne može biti manja od udaljenosti susjedne građevine niti manja
od 12,0 m za etažu suterena, odnosno 15,0 m za ostale etaže.
Udaljenost građevine od granice građevne čestice orijentirane prema
»arheološkom parku« nesmije biti manja od 6,0 m.
Udaljenost građevine, od granice građevne čestice prema građevini vjerske
namjene (D7) ne smije biti manja od 10,0 m.
4. Uvjeti za oblikovanje građevine
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti usklađeno s karakteristikama
naselja u kojem se nalazi građevina.
U slučaju oblikovnog rješenja građevine kosim krovom, krov građevine može
biti izveden od kupa kanalica, mediteran crijepa, sličnog materijala, ili
obložen limom. Sukladno kontekstu, moguća su i drukčija rješenja. Nije
dozvoljena upotreba ravnog crijepa, drvenog pokrova ili sličnog materijala
(bitumenska šindra).
Kod rekonstrukcije građevina potrebno je voditi računa o arhitektonskom
izrazu građevine. Stilski neusklađeni zahvati u načelu nisu dozvoljeni, osim u
slučaju kada se takvim zahvatom poboljšava kvaliteta građevine i usklađuje njen
oblikovni izraz sa morfoškim karakteristikama okolnog područja.
Estetski aspekt sukladan obalnom prostoru određuje se uvjetom da građevine
treba planirati tako da namjenom, položajem, dimenzijama i oblikovanjem poštuju
zatečene autohtone vrijednosti mikro i makroprostora
Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa;
volumenom,materijalima, bojama i stilskim obilježjima uklopljeno u kontekst.
Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih
lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, krovišta, fasade
i slično.
Osobitu pozornost oblikovanju treba obratiti na područje S1 (Rosulje,
Stambeno naselje Kijac-Starča, Stražbica), označenim kao vrijedna graditeljska
cjelina na grafičkom prikazu br 3 uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora. Na ovom je području potrebno očuvati autohtone elemente 'vrtnog
naselja' u najvećem opsegu. Naselje Kijac- Starča i Stražbica na Kijcu smiju se
rekonstruirati samo unutar postojećih gabarita i prema izvornim projektima i
planovima arhitekta De Luce iz prve polovice 1980-ih godina. Svaki planirani
zahvat gradnje treba biti ( mjerilom, arh. izrazom, primjenom odgovarajućih materijala)
usklađen sa kontekstom.
Na ovim područjima (označenom kao zaštićene urbanističke cjeline na
grafičkom prikazu najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2,
najveća tlocrtna površina građevine iznosi 140 m2, najveća katnost
P+1., a najveća visina 6,5 m.
5. Uvjeti za uređenje građevne čestice, zelienih i parkirališnih površina
Najmanje 30% građevne čestice potrebno je hortikulturalno urediti.
Pri planiranju i projektiranju potrebno je valorizirati i u najvećem opsegu
zaštititi zatečeno zelenilo.
Vanjsko stubište koje se projektira i izvodi u funkciji pristupa etaži
građevine iznad etaže prizemlja mora biti smješteno unutar gradivog dijela
građevne čestice.
Na građevnoj čestici nije dozvoljeno parkiranje kamiona, autobusa i
građevinskih strojeva.
Ograde se s ulične strane mogu se graditi od kamena, opeke, betona, metala u
skladu s lokalnim uvjetima i do najviše 1,5 m visine, a ograde prema susjednim
građevinskim česticama osim iz navedenih materijala, mogu se izvoditi i kao
zelene ograde - živice, u visini do 1,2 metra
Ograda se može izvesti kao puna u visini do najviše 1,0 m
Na građevinskoj čestici može se planirati i izgradnja pomoćne građevine
(garaže, radionice, spremišta i sl.), visine najviše 1 etaže s tim da je
površina pomoćne građevine uključena u ukupno dozvoljenu bruto razvijenu
površinu na čestici.
Na građevinskoj parceli dozvoljava se izvedba nadstrešnica, sjenica i
sličnih građevina u funkciji uređenja okućnice i podizanja razine stanovanja.
Izgradnjom pomoćne građevine ne smije se umanjiti kvalitetu stanovanja na
susjednoj građevinskoj čestici (npr. osunčanje stambene građevine, otvori i
drugi uvjeti).
Garažna građevina smije biti planirana za najviše 2 parkirna mjesta.
Pomoćnu građevinu dozvoljeno je graditi isključivo unutar gradivog dijela
građevne čestice. Iznimno od prethodnog moguće je graditi i na granici
građevinske čestice ako zbog visinske razlike nije moguće uz regulacijski
pravac,ili ukoliko se i na susjednoj čestici nalazi već izgrađena pomoćna
građevina ili ako to proizlazi iz specifičnih topografskih uvjeta na samoj
građevnoj čestici.
Izuzetno, u slučaju specifičnih topografskih uvjeta (velike visinske razlike
ili kad postojeća izgradnja ne omogućuje propisanu udaljenost) pomoćna se građevina
smije locirati prema lokalnim uvjetima, ali ne bliže od 3,0 m od regulacijskog
pravca. Najveća dozvoljena visina pomoćne građevine ili garaže iznosi 3,0 m.
Vanjski bazeni se mogu graditi u okviru gradivog dijela građevne čestice, u
razini ili iznad terena do h=1 m, sa sustavom odvodnje izvedenim u skladu s
posebnim propisima.
6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu ,
komunalnu i drugu infrastrukturu
Unutar obuhvata ovog Plana, a sukladno odredbama zaštićenog obalnog područja,
građevina se može graditi samo na uređenoj građevnoj čestici koja ima riješen
pristup na građevnu česticu, odvodnju otpadnih voda i odredbama ovog Plana
propisani broj parkirališnih mjesta.
Najmanja širina prometnog pristupa (iznimno i kolno - pješačkog pristupnog
puta) za pristup građevini iznosi 3,0 m.
Priključak i prilaz na javnu i nerazvrstanu cestu izvodi se na temelju
prethodnog odobrenja nadležnog tijela koje upravlja prometnicom a prema Zakonu
o cestama i podzakonskim aktima koji reguliraju projektiranje i izgradnju
priključaka i prilaza.
U izgrađenom dijelu građevinskog područja dozvoljava se izgradnja na
građevnim česticama koje imaju pristup s postojećih prometnica do
rekonstrukcije prometnica sukladno rješenjima iz ovog Plana, bez obzira na sadašnju
širinu njihovog prometnog koridora uz obvezu rezervacije prostora za njihovu
rekonstrukciju i obvezu predaje zemljišta u vlasništvo općine Omišalj.
Izravan pristup građevnoj čestici nije moguć sa prometnica državne i
županijske razine., osim u dijelu županijske ceste Ž 5084 (Primorska ulica i
ulica kralja Tomislava) kojim se pristupa području stambene namjene.
Građevna čestica može imati isključivo jedan kolni prilaz na javnu prometnu
površinu
Ostali uvjeti priključenja građevnih čestica na prometne površine I drugu
komunalnu infrastrukturu, definirani su u poglevlju br.5. Uvjeti uređenja
odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama ovih Odredbi.
Potreban broj parkirališnih mjesta utvrđuje se sukladno normativima iz
tablice:
*tablica se nalazi na
kraju dokumenta*
Članak 85.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
KLASA: 021-05/16-01/3
URBROJ: 2142-06-16-01-3
Omišalj, 28. travnja 2016.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE OMIŠALJ
Predsjednik
Krešimir Kraljić, v.r.
