Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« br.
153/13) i članka 33. Statuta Grada Kastva (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije br. 26/09 i 13/13), Gradsko vijeće Grada Kastva, na 31. sjednici,
održanoj dana 27. travnja 2016. godine, donosi
Članak 1.
Donose se I. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja građevinskog
područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti, u daljnjem tekstu: Plan, koje
je izradila tvrtka Planium d.o.o. iz Rijeke uz suradnju s nadležnim službama
Grada Kastva.
Članak 2.
Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu Izmjene i dopune
Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna
zona Žegoti koji se sastoji od:
A. TEKSTUALNI DIO
3.Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Cestovni promet
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne mreže
4. Uvjeti uređenja zelenih površina
5. Postupanje s otpadom
6. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
6.1. Zaštita tla
6.2. Zaštita zraka
6.3. Zaštita voda
6.4. Zaštita od buke
6.5. Posebne mjere zaštite
B. GRAFIČKI DIO
C. OBVEZNI PRILOZI
V.EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA VI. SAŽETAK ZA JAVNOST«
Članak 3.
Članak 4. Odluke o Urbanističkom planu uređenja građevinskog područja
poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije br. 37/04) mijenja se i glasi:
Članak 4.
U članku 5., stavku 1., podstavak 18. mijenja se i glasi:
»Izgrađenost građevinske čestice je površina tlocrtnih projekcija svih
građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne), označava se oznakom kig i izražava
se u postotcima.«
U članku 5., stavku 1., podstavak 21 se briše.
Članak 5.
Članak 6. mijenja se i glasi:
»(1) Razgraničenje površina s obzirom na organizaciju, namjenu i način
korištenja, unutar obuhvata Plana, izvršeno je na sljedeći način:
. površine drugih namjena
Članak 6.
U članku 7., stavci 3. i 5 se brišu.
Članak 7.
Članak 8. mijenja se i glasi:
»(1) Površine prometnica su površine namijenjene rekonstrukciji postojeće
prometne infrastrukture i izgradnji nove prometne infrastrukture (glavne,
sabirne i ostale ulice).
(2) Granica izgrađene javne prometne površine određena je granicom njene
građevinske čestice.
(3) Javne prometne površine koje nisu izgrađene definirane su granicom
njihovih građevnih čestica.
(4) Uvjeti za gradnju i rekonstrukciju površina iz stavka (1) ovog članka
definirani su poglavljem 3. ove Odluke.«
Članak 8.
Naslov iznad članka 10., »POVRŠINA ZA UPRAVLJANJE POSLOVNOM ZONOM (P)« i
članak 10. se brišu.
Članak 9.
Naslov iznad članka 11., mijenja se i glasi:
»JAVNA ZELENA POVRŠINA«
Podnaslov iznad članka 11., mijenja se i glasi:
»Parkovna površina (Z1)«
Članak 11. mijenja se i glasi:
»(1) Javna zelena površina Z1 namijenjena je parkovnom uređenju uz
spomen-obilježje »Banov križ«.
(2) Uređenje površine iz stavka (1) ovog članka definirano je poglavljem 4.
ove Odluke.»
Članak 10.
Članak 12., stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Zaštitne zelene površine su:
.površine zelenila uz postojeće šumske putove za zaštitu dijela južne
granice obuhvata Plana,
.najviše točke radne zone uz ponikvu Gospodski dol,
.padina brda zapadnog i jugozapadnog dijela radne zone.«
Članak 11.
Članak 14. mijenja se i glasi:
»(1) Izgradnja građevina unutar obuhvata ovog Plana definirana je na
sljedećim površinama:
.površine poslovne namjene
.javne infrastrukturne površine:
-površine prometnica
-površine za smještaj uređaja elektroopskrbe i odvodnje
(2) Na javnoj parkovnoj površini, površinama zaštitnog zelenila i površini
kulturno-povijesnog obilježja nije dozvoljena gradnja osim nužne izgradnje
elemenata potrebnih za adekvatno uređenje površine (podzidi, staze, komunalna
oprema i sl.). Za navedene površine primjenjuju se mjere uređenja i zaštite
poglavlja 4. ove Odluke.«
Članak 12.
U članku 16., stavak 1. mijenja se i glasi:
»Izgradnja poslovnih građevina moguća je na površinama za poslovnu namjenu -
zone 1 i 2.«
U članku 16., stavak 3. se briše.
Članak 13.
Podnaslov iznad članka 17., mijenja se i glasi :
»Izgradnja građevina unutar planiranog građevinskog područja poslovne
namjene - zona 2«
Članak 17. mijenja se i glasi:
»(1) Za izgradnju unutar zone 2 određuju se sljedeći uvjeti građenja
poslovnih građevina:
1.1. organizacija djelatnosti moguća je u vidu izgradnje
čvrstih ili montažnih građevina, te korištenjem otvorenih površina
1.2. oblik i veličina građevinske čestice obuhvaća jednu ili više građevina
osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno
odvijanje prometa, parkirališni prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila
tehnološkog
procesa, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine zelenila
1.3. minimalna veličina građevinske čestice iznosi
2000 m2
1.4. sa svih strana osim one koja se nalazi uz javnu prometnu površinu
građevina mora biti udaljena
najmanje H/2 visine građevine, ali ne manje od 4 m od granica građevinske
čestice
1.5. najmanja udaljenost građevina od granice javne
prometne površine iznosi 6m
1.6. udaljenost građevine osnovne djelatnosti od susjedne građevine istih
osobitosti iznosi najmanje
H1/2 + H2/2 + 5, gdje su H1 i H2 visine građevina
1.7. pomoćni sadržaji administrativno-upravne i
ugostiteljske namjene smještaju se unutar korpusa osnovne građevine
1.8. pomoćne građevine skladišnog, servisnog, garažnog
tipa mogu biti građevine izdvojenog korpusa i s
građevinama osnovne namjene moraju činiti
arhitektonski oblikovnu cjelinu
1.9. načini priključenja građevinske čestice na
infrastrukturne i komunalne mreže definirani
su poglavljem 3. ove Odluke
1.10. maksimalna izgrađenost građevinske čestice
(kig) iznosi 50%
1.11. ukupna visina nadzemnog dijela građevine određuje se u ovisnosti od
zahtjeva tehnološkog procesa i
konfiguracije terena i iznosi najviše 10,0 m
1.12. najveći broj etaža je tri nadzemne etaže i dvije
podzemna
1.13. maksimalan koeficijent iskorištenja građevinske
čestice (kis) iznosi 2,0
1.14. parkiranje mora biti riješeno unutar građevinske
čestice poslovne građevine sukladno članku 28. ove Odluke
1.15. neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen
1.16. najmanje 20% neizgrađenog dijela građevinske
čestice mora biti površina zelenila
1.17. u pravilu ulična ograda podiže se unutar građevinske čestice s
vanjskim rubom maksimalno na
regulacijskoj liniji
1.18. max. visina punog dijela ulične ograde iznosi 1.0m
i mjeri se od zaravnatog terena građevinske čestice
na graničnom dijelu sa susjednom građevinskom česticom
1.19. puni dio ulične ograde je kamen ili beton obložen
kamenom oblogom, a dio ograde iznad punog
podnožja mora biti prozračan ili izveden kao živa
ograda.«
Članak 14.
Podnaslov iznad članka 18., »Izgradnja unutar neizgrađenog dijela zone 3« i
članak 18. se brišu.
Članak 15.
Podnaslov iznad članka 19., mijenja se i glasi:
»Izgradnja unutar zone 3«
U članku 19., stavak 1. mijenja se i glasi:
»Izgradnja unutar zone 3 namijenjena je izgradnji benzinske postaje s
pratećim sadržajima.«
Članak 16.
Podnaslov iznad članka 20., mijenja se i glasi:
»Izgradnja građevine unutar izgrađenog građevinskog područja poslovne
namjene - zona 1«
U članku 20., stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
»(1) Unutar postojećeg građevinskog područja poslovne namjene (zone 1)
moguća je rekonstrukcija postojeće izgradnje i interpolacija nove gradnje.
(2) Sve rekonstrukcije i interpolacije unutar definiranog izgrađenog
građevinskog područja provode se pod istim uvjetima kao i za izgradnju novih
građevina.«
Članak 17.
Podnaslov iznad članka 21., »Izgradnja unutar površine za upravljanje
poslovnom zonom« i članci 21. i 22. se brišu.
Članak 18.
Članak 23. mijenja se i glasi:
»(1) Prilaz građevinskom području K1 - Radna zona Žegoti vrši se glavnom
mjesnom ulicom GMU 1
Žegoti (od raskrižja s planiranom cestom Vela Učka - Veprinac - Matulji -
Kastav - Viškovo - Drenova - Grohovo - Pašac - Orehovica) - Brnasi - Viškovo.
(2) Priključenje radne zone moguće je i na planiranu županijsku cestu -
Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac -
Vela Učka (izvan obuhvata ovog Plana) na križanju ove županijske ceste s
novoplaniranom lokalnom cestom Kastav - Škrlji - Tuhtani - Diraki (izvan
obuhvata ovog Plana).«
Članak 19.
Članak 24. mijenja se i glasi:
»(1) Postojeća prometna mreža obuhvaća sljedeće prometnice:
.glavne mjesne ulice GMU 1 i GMU 2
(2) Planom se predviđa rekonstrukcija tehničkih elemenata i proširenje
sljedećih prometnica:
.raskrižje glavnih mjesnih ulica GMU 1 i GMU 2
.glavne mjesne ulice GMU 1 i GMU 2
(3) Planom su predviđeni novi prometni pravci i to:
.glavna mjesna ulica GMU 3
.sabirne ulice SU 1 i SU 2
.ostala ulica (pristupni put) OU 1, OU2
(4) Predviđeni prometni zahvati grafički su prikazani na kartografskim
prikazima 2a, 3a, 4.
(5) Planom definirane prometnice su javnog karaktera, a pored navedenih
dozvoljava se formiranje ostalih ulica i pristupnih puteva sukladno potrebama.«
Članak 20.
Članak 26. mijenja se i glasi:
»(1) Unutar zone i između pojedinih dijelova zone potrebno je omogućiti
sigurno kretanje pješaka predviđanjem pješačkih hodnika:
.širina pješačkog hodnika: 1,50m (iznimno manje, ali ne manje od 1,00 m, na
mjestima gdje se ne očekuje intenzivan pješački promet)
.pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15m
.kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja
kolica
(2) Obostrani pješački hodnici obavezni su uz glavne mjesne i sabirne ulice
dok je uz ostale ulice ili pristupne puteve obavezan jednostrani pješački
hodnik.«
Članak 21.
Članak 27. mijenja se i glasi:
»(1) Planom je predviđen cestovni priključak svim građevinskim česticama na
način:
.s glavne mjesne ulice GMU 1 postojećim priključcima ostalih ulica
.s glavnih mjesnih ulica GMU 2, GMU 3 i sabirnih ulica SU 1 i SU2 za parcele
neposredno uz te prometnice
.ili posredno ostalim ulicama.
(2) Građevinska čestica priključuje se na javnu prometnicu direktno ili
pristupnim putem najmanje širine 6.0m sa jednostranim pješačkim hodnikom.«
Članak 22.
Članak 28. mijenja se i glasi:
»(1) Parkirališne površine za potrebe djelatnosti smještaju se unutar
građevinske čestice.
(2) Ne dozvoljava se organizacija parkiranja duž kolnika.
(3) Parkiralište ozeleniti minimalno jednim stablom na četiri parkirna
mjesta ili natkriti nadstrešnicom 60% površine parkirališta.
(4) Za izgradnju parkirališta unutar zone 3 primjenjuju se uvjeti članka 19.
(5) Broj parkirnih mjesta uz pojedine objekte ovisi o vrsti djelatnosti,
broju zaposlenih i to:
.za poslovnu namjenu uredskog tipa jedno parkirno mjesto na 30-40m2
korisne površine odnosno 25-33 parkirna mjesta na 1000m2 korisne
površine
.za poslovnu namjenu trgovačkog tipa jedno parkirno mjesto na 30m2
korisne površine odnosno 33 parkirna mjesta na 1000m2 korisne
površine
.za poslovnu namjenu proizvodnog tipa jedno parkirno mjesto na 3 zaposlenika
od čega najmanje 30% površine za smještaj kamiona
.za pomoćnu namjenu ugostiteljskog karaktera jedno parkirno mjesto za 5 do 8
sjedala
(6) Ako je osnovna namjena građevine skladištenje najmanji broj
parkirališnih mjesta iznosi 3 od čega je najmanje jedno mjesto predviđeno za
prihvat kamiona. Obračunu se dodaje i potreban broj parkirališta za zaposlene.«
Članak 23.
U članku 29., stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Dozvoljava se formiranje drugih autobusnih stajališta unutar radne
zone. Točne lokacije utvrdit će se izradom projektne dokumentacije.«
Članak 24.
Točka 3.1.2. »ŽELJEZNIČKI PROMET«, koja sadrži članak 30., se briše.
Članak 25.
U članku 34., stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) Vodoopskrba dijela radne zone Žegoti koji se nalazi sa zapadne strane
glavne mjesne ulice GMU 1 rješava se priključkom građevina na postojeći vodovod
položenim u trup navedene ceste.
(2) Vodoopskrba dijela radne zone koji se nalazi s istočne strane navedene
ceste rješava se priključkom na ogranak za naselje Bani.
(3) Minimalni profil vodovodne mreže iznosi DN 100mm što je definirano
zakonskom regulativom.«
Članak 26.
U članku 35., stavak 1. se mijenja i glasi:
»U svrhu protupožarne zaštite potrebno je izvesti mrežu nadzemnih hidranata
na udaljenostima do 150 m.«
Članak 27.
U članku 36., stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
»(1) Planom je predviđena gradnja sustava odvodnje razdjelnog tipa.
(2) Sakupljene otpadne vode odvode se glavnim kolektorima na način:
.Sve otpadne vode gravitiraju prema glavnoj crpnoj stanici Bani 1. i dalje
se tlače na kolektor Jurčići - Jurjenići, te dalje na kolektor Kastav odnosno
sustav GRAD. S obzirom na lokaciju, CS Bani 1. ima izvedenu i retenciju.
.Na neizgrađenom djelu obuhvata odvodnja se vrši prema najnižoj točki na
kojoj se planira druga lokalne crpna stanica CS Žegoti 1. CS Žegoti 1. će
tlačiti otpadnu vodu u CS Bani 1.«
U članku 36., stavak 3. se briše.
Članak 28.
Članak 37. mijenja se i glasi:
»(1) Unutar planskog obuhvata prolaze trase prijenosnih elektroenergetskih
građevina državnog i županijskog značaja:
.prijenosni dalekovod 2x220 kV: Pehlin - TE Plomin
.prijenosni dalekovod 220 kV: Pehlin - Divača
(2) Za postojeće dalekovode predviđen je zaštitni koridor:
.Za 2x220 kV Pehlin - TE Plomin - 60m
.Za 220 kV Pehlin - Divača - 50m
(3) Planiranim obuhvatom, uz njenu sjeveroistočnu granicu, planiran je novi
dalekovod DV 2x110 kV Buzet-EVP Jurdani-Matulji-Pehlin planskog zaštitnog
koridora u širini od 50m.
(4) Izgradnja mora biti udaljena najmanje 5m od horizontalne projekcije
najbližeg vodica u neotklonjenom položaju.
(5) Iznimno od stavka (4) ovog članka izgradnja unutar zaštitnog pojasa
postojećih dalekovoda moguća je uz suglasnost nadležne javne institucije.«
Članak 29.
U članku 38., stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Napajanje dijela radne zone uz glavnu mjesnu ulicu GMU 1 osigurava se
niskonaponskim kabelima iz postojeće trafostanice 10(20)/0.4kV Pavletići-N koja
je smještena izvan granica Plana i trafostanice 10(20)/0.4 kV Bani 1, a dio
izgrađene zone uz glavnu mjesnu ulicu GMU 2 iz novoformirane trafostanice
10(20)/0.4 kV Bani 2 (kartografski prikaz 1 i 4).«
Članak 30.
U članku 39., stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Trafostanice će se graditi kao samostojeće ili ugradbene u građevini.
Ako se trafostanica gradi
kao samostojeća u vlasništvu distribucije, treba osigurati zasebnu parcelu
na način da trafostanica bude najmanje udaljena 1m od granice građevne cestice
i 2m od kolnika. Pristup od trafostanice do javne površine može biti direktan
ili posredan.«
U članku 39., stavci 3., 4. i 5. se brišu.
Članak 31.
Naslov poglavlja 4., mijenja se i glasi:
»UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA«
Članak 32.
Iznad članka 44. dodaje se naslov koji glasi:
»Uređenje zaštitnih zelenih površina«
Naslov, ispod članka 44., »Uređenje javne parkovne površine (padina brda
zapadnog dijela radne zone) i zaštitnih površina«, se briše.
U članku 44., stavci 1., 2., 3. i 6. mijenjaju se i glase:
»(1) Točke potencijalne ugroženosti (onečišćenja zraka, prekomjerne buke,
požara, vizure) su:
.kontakt zona s građevinskim područjima naselja
.ponikva Gospodski dol i šumski put uz ponikvu i radnu zonu
.vizure povijesne jezgre grada Kastva
.šumski put dijelom smješten unutar obuhvata Plana uz njegovu južnu granicu
(2) Područja potencijalne ugroženosti zaštićeni su pojasevima zaštitnog
zelenila:
.padina brda zapadnog i jugozapadnog dijela radne zone
.najviše točke radne zone uz ponikvu Gospodski dol (istočni dio obuhvata)
.šumski put i pripadajući pojas uz južni dio radne zone
(3) Uređenje površina zaštitnog zelenila je prvenstveno zadržavanje
postojećeg zdravog zelenila pročišćavanjem i prorjeđivanjem raslinja, te
uređenjem terena sukladno Odredbama ove točke.
(6) Površine se mogu urediti kao odmorišta s korištenjem minimalne urbane
opreme (prostor za sjedenje, koš za smeće i drugo). Iznimno površina padine
brda zapadnog dijela radne zone (uz zone 1, 2) može se urediti kao parkovna
površina s potrebnom dodatnom urbanom opremom i javnom rasvjetom.«
Članak 33.
U članku 45., stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad s područja Grada Kastva
zbrinjavat će se u postojećoj zoni za gospodarenje otpadom Marišćina u Općini
Viškovo.«
Članak 34.
Članak 49. mijenja se i glasi:
»Prema Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće u slivu izvora u Gradu Rijeci
i slivu izvora u Bakarskom zaljevu plansko područje nalazi se izvan zone
sanitarne zaštite. Do izgradnje javne nepropusne kanalizacije primjenjuju se
Odredbe članka 36. stavak (5).«
Članak 35.
U članku 50., stavku 3., podstavak 2. mijenja se i glasi:
» u industrijskim, skladišnim i servisnim područjima, te područjima
transportnih terminala, bez stanova - na granici zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine u zoni s kojom granici (prema naseljima Žegoti, Bani i
Pavletići - građevinsko područje naselja N1-2a, N1-2b, N1-2d - najviša
dopuštena razina vanjske buke 55 dBA za dan i 40 dBA za noć), a unutar zone
buka ne smije prelaziti 80 dBA.«
Članak 36.
Iza članka 50. dodaje se novi odjeljak, koji glasi:
»6.5. POSEBNE MJERE ZAŠTITE
Članak 50a.
Posebne mjere za zaštitu i spašavanje grafički su prikazane na kartografskom
prikazu 3.b.
6.5.1. Zaštita od požara
Članak 50b.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od
požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona te sukladno Procjeni
ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Kastva.
(2) Numeričke metode koje se primjenjuju pri izračunu požarne otpornosti i
ugroženosti su TRVB 100 ili neka druga opće priznata metoda za stambene i
pretežito stambene građevine odnosno TRVB ili GRETENER ili EUROALARM i slično
za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se
okuplja i boravi veći broj ljudi.
(3) Kod određivanja međusobnih udaljenosti objekata voditi računa o požarnom
opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata,
vatrootpornost objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se
izvede slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost
trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0m. Ukoliko
se ne može postići minimalna propisana udaljenost medu objektima potrebno je
predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
(4) Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije
postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa propisanih tehničkih
karakteristika sukladno zakonskoj regulativi.
(5) Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je
planirati izgradnju hidrantske mreže sukladno zakonskoj regulativi.
(6) Izgradnja skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive tekućine i
plinove moguća je sukladno zakonskoj regulativi.
(7) Za složenije građevine potrebna je izrada elaborate zaštite od požara
sukladno zakonskoj regulativi.
6.5.2. Zaštita od potresa
Članak 50c.
(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i
građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
(2) Prema Seizmološkoj karti Hrvatske osnovni stupanj seizmičnosti na planiranom
području je 8o MSK-64.
(3) Kritična krupna infrastruktura ugrožena potresom jačeg intenziteta
unutar planskog obuhvata:
.dalekovodi snage 200kV,
.crpne stanice,
.dionice županijskih cesta.
(4) U slučaju potresa najbliže mjesto prikupljanja i prihvata predviđeno je
uz poslovni kompleks
Gradnja centar u sjevernom dijelu obuhvata.
(5) Za sav građevinski otpad predviđena je lokacija za privremeno
deponiranje označena u kartografskom dijelu plana, a nalazi se u neposrednoj
blizini obuhvat izvan njegovih granica.
6.5.3. Mjere zaštite od rušenja
Članak 50d.
(1) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost
(ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC
ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske
županije.
(2) Udaljenost novo projektiranih građevina od formiranih novih mjesnih
ulica mora spriječiti potencijalno rušenje građevine kojom bi se zapriječio
nesmetani protok evakuacije i pristup interventnih službi.
(3) Unutar planskog obuhvata nema posebno ugroženih područja čije urušavanje
može ugroziti velik broj ljudi.
6.5.4. Sigurnost i spašavanje građana
Članak 50e.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
sukladno odredbama zakonske regulative koja osigurava pristupačnost građevina i
površina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 50f.
(1) Planom šireg područja nije utvrđena obaveza izgradnje skloništa osnovne
zaštite, a sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem korisnika
prostora, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za
funkciju sklanjanja ljudi što se definira Planom zaštite i spašavanja Grada
Kastva, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja
stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u
slučaju neposredne ratne opasnosti.
(2) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio
kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja
ljudi, ako u krugu od 250m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano
na drugi način.
(3) Vlasnici i korisnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u
kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost
znakova javnog sustava za uzbunjivanje, obavezni su uspostaviti i održavati
odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja građana, te osigurati prijem
priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno
poduzeti.
(4) U postupku provođenja plana potrebno je poštivati svu zakonsku
regulativu vezanu za zaštitu i spašavanje, zaštitu od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti, skloništima, policiji te uzbunjivanju stanovništva.
(5) Za pravce evakuacije koriste se sve kolne prometnice koje omogućavaju
spoj građevne čestice na istu.
(6) Vlasnici i korisnici poslovnih, javnih i drugih građevina dužni su
poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja unutar svojih građevina, te
dopustiti postavljanje instalacija i uređaja za uzbunjivanje građana na
građevinama.
(7) Putovi za evakuaciju moraju biti dobro osvijetljeni sa pričuvnim izvorom
napajanja preko regeneratora (agregata) ili akumulatora (baterije).
6.5.5. Zaštita od erozije
Članak 50g.
(1) Zaštita tla od erozije (štetnog djelovanja vjetra i vode na tlo) provodi
se putem detaljnijih istraživanja, izradom studija, programa i projekata za
zahvate kojima bi se smanjio utjecaj erozivnih procesa u prostoru.
(2) Plansko područje nije ugroženo djelovanjem voda (bujica).
Članak 50h.
(1) Smanjenje utjecaja erozije provodi se sljedećim zahvatima u prostoru:
-zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora,
-sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta
-održavanjem postojeće zaštitne vegetacije pročišćavanje, krčenjem i sl.;
(2) Mjerama za zaštitu od erozija smatraju se: zabrana i ograničavanje sječe
drveća i grmlja, zabrana i ograničavanje vađenja pijeska, šljunka i kamena,
zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog
i drugog zemljišta i sl.
6.5.6. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka Suša i toplinski val
Članak 50i.
Potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava, te
zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu.
Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar
Članak 50j.
(1) U zonama podložnim jačem udaru vjetra ne dozvoljava se izgradnja
građevina lakih konstrukcija.
(2) Izbor građevinskog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i
nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra odnosno kod izrade projektne
dokumentacije poštivati odredbe zakonske regulative.
Tuča, snježne oborine i poledice
Članak 50k.
Kod gradnje otvorenih vanjskih objekata, te naročito trgova i drugih
otvorenih površina koristiti protuklizne materijale, a nagibe prometnica i
prilaznih puteva poštivati sukladno zakonskoj regulativi.
6.5.7. Mjere zaštite od tehničko - tehnoloških katastrofa i većih nesreća u
gospodarstvu i prometu
Članak 50l.
(1) Izvor tehničko tehnološke opasnosti kod koje bi moglo doći do velike
nesreće ili nesreće sa katastrofalnim posljedicama na području planskog
obuhvata je:
.benzinska postaja - skladištenje (utovar i istovar) veće količine
zapaljivih tekućina
.tranzit opasnih tvari kroz radnu zonu - županijska cesta (Ž5021) Kastav
(D304) - Viškovo (Ž5025).(2) Potrebno je voditi računa o načinu gradnje i
izboru materijala, da bi se mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove
posljedice svele na najmanju moguću mjeru. Kod svih rezervoara ili mjesta za
manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilište za slučaj ispuštanja
(tankove).
(3) U blizini lokacije gdje se skladišti, prevozi, sakuplja ili obavljaju
druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi
veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i
sl.).
(4) U slučaju tehničko tehnološke nesreće na BP »Radna zona Žegoti«, mjesto
prikupljanja je na križanju s cestom Ž5021, u blizini BP »Radna zona Žegoti«.
(5) U slučaju tehničko tehnoloških nesreća pravac evakuacije je autocestom
A7, državnom cestom D304 i županijskim cestama Ž5019, Ž5020, Ž5021 i Ž5047 u
smjeru Rijeka.
6.5.8. Mjere zaštite od epidemija i epizotija
Članak 50m.
Zaštita od epidemija i epizotija provodi se osiguranjem zdravstvene
ispravnosti vode za piće, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda i
kontroliranim postupanje s otpadom.»
Članak 37.
Poglavlje »7. MJERE PROVEDBE PLANA«, koje sadrži odjeljak »7.1. OBVEZA
IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA« i članak 51., se briše.
Članak 38.
Ova Odluka objavljuje se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije,
a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
KLASA: 021-05-16-01/04
URBROJ: 2170-05-06/1-16-4
Kastav, 27. travnja 2016.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA
Potpredsjednica
Agneza Grgurina, v.r.
