48.
Na temelju članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), Programa mjera za unapređenje stanja u
prostoru za razdoblje 2004. - 2006. godine (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 7/04) te članka 40. Statuta Grada Rijeke
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 23/01, 04/02, 13/02, 12/03
i 3/05) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 24. ožujka 2005. godine,
donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja stambenog područja
Škurinjsko Plase
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja stambenog područja Škurinjsko Plase (u
daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskim prikazima od broja 1. do
broja 4. Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 17,56 ha.
Članak 3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne
i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
A.1. Uvod
A.2. Područje obuhvata Plana
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.3.1. Prometna infrastruktura
2.3.2. Telekomunikacijska mreža
2.3.3. Vodoopskrba
2.3.4. Odvodnja otpadnih voda
2.3.5. Plinoopskrba
2.3.6. Elektroopskrba
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje
2.4.2. Zaštita prirodnih i ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
2.2. Veličina i površina građevina
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja
3.1.2. Gradske i pristupne ulice
3.1.3. Površine za javni prijevoz
3.1.4. Javna parkirališta
3.1.5. Garaža
3.1.6. Kolno-pješački prilazi
3.1.7. Pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
3.3.3. Opskrba plinom
3.3.4. Elektroopskrba
3.3.5. Javna rasvjeta
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih i zaštitnih zelenih površina
5. Uvjeti uređenja osjetljivih cjelina i građevina
6. Uvjeti i način gradnje
7. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti
8. Mjere provedbe plana
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
B. GRAFIČKI DIO
1. Detaljna namjena površina M 1:1000
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastrukturna mreža
2.1. Prometna infrastrukturna mreža - situacija M 1:1000
2.2. Prometna infrastrukturna mreža - uzdužni
profili planiranih prometnica
2.3. Prometna infrastruktura - situacija s
režimom prometa M 1:1000
2.4. Telekomunikacijska infrastrukturna mreža M 1:1000
2.5. Komunalna infrastrukturna mreža -
plinoopskrba M 1:1000
2.6. Komunalna infrastrukturna mreža -
vodoopskrba M 1:1000
2.7. Komunalna infrastrukturna mreža -
odvodnja otpadnih voda M 1:1000
2.8. Komunalna infrastrukturna mreža -
elektroopskrba - visoki napon M 1:1000
2.9. Komunalna infrastrukturna mreža -
elektroopskrba - niski napon M 1:1000
2.10. Komunalna infrastrukturna mreža -
elektroopskrba - javna rasvjeta M 1:1000
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina M 1:1000
4. Uvjeti gradnje M 1:1000
4.1. Uvjeti gradnje - građevne čestice i
regulacijski pravci M 1:1000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
1) Stambena namjena (S)
2) Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)
3) Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2)
4) Javna i društvena namjena - predškolska namjena (D4)
5) Sportsko rekreacijska namjena - rekreacija (R2)
6) Javne zelene površine - javni park (Z1)
7) Javne zelene površine - dječje igralište (Z2)
8) Zaštitne zelene površine (Z)
9) Prometne površine
- Glavna gradska ulica
- Gradska ulica
- Pristupna ulica
- Kolno-pješački prilazi
- Pješačke površine
- Garaža (G)
- Javna parkirališta (P)
- Površine za javni prijevoz
10) Površine infrastrukturnih sustava
- Trafostanica (TS)
- Mjerno redukcijska stanica (RS)
- Telefonska centrala (TC)
11) Sklonište
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 5.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina
određeni su kartografskim prikazima broj 3., 4. i 4.1.
Članak 6.
Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine
ucrtane u topografsko-katastarski plan i katastarski plan Državne geodetske
uprave.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 7.
Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazima broj
4. i 4.1.
Površina građevnih čestica, izgrađenost, iskorištenost građevnih čestica i
gustoća izgrađenosti prikazani su točkom 2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
Članak 8.
Dozvoljava se usklađivanje planiranog oblika i veličine građevne čestice,
sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti
provedbu Plana.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak 9.
Postojeće građevine na građevnim česticama oznake od 1. do 44. dozvoljeno je
rekonstruirati u postojećoj veličini i površini, a postojeću građevinu na
građevnoj čestici oznake 45 dozvoljeno je rekonstruirati na način da najveća
dozvoljena izgrađena površina građevine iznosi 236 m2 i najveća
dozvoljena visina građevine iznosi 11,0 m.
Članak 10.
Veličina, površina i najveći dozvoljeni broj etaža planiranih građevina
određeni su točkama 2.2.1. i 2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana te
kartografskim prikazom broj 4.
Članak 11.
Nivelacijska kota planirane građevine, u smislu ove Odluke, je najniža kota
konačno uređenog terena mjerena uz rub građevine.
Nivelacijsku kotu iz stavka 1. ovoga članka potrebno je uskladiti s kotom
postojećeg terena i s nivelacijskom kotom priključka građevne čestice na javno-prometnu
površinu.
Članak 12.
Pod najvećom dozvoljenom visinom građevine koja ima kosi krov podrazumijeva
se visina mjerena od nivelacijske kote do gornjeg ruba krovnog vijenca
građevine.
Pod najvećom dozvoljenom visinom građevine koja ima ravni krov podrazumijeva
se visina mjerena od nivelacijske kote do gornjeg ruba obodnog zida građevine.
Dozvoljava se izvedba atike, pergole i sličnih struktura u najvećoj
dozvoljenoj visini 1,0 m iznad najveće dozvoljene visine građevine iz stavka 1.
i 2. ovoga članka.
Članak 13.
Na području namjene »Stambena namjena«, najveća dozvoljena visina planirane
višestambene terasaste građevine utvrđuje se kako slijedi:
- najveća dozvoljena visina jedne etaže građevine koja se gradi na građevnom
pravcu iznosi 4,50 m,
- najveća dozvoljena visina dvije etaže građevine koja se gradi na građevnom
pravcu iznosi 7,50 m,
- najveća dozvoljena visina pet nadzemnih etaža građevine iznosi 16,50 m.
- najveća dozvoljena visina šest nadzemnih etaža građevine iznosi 18,0 m.
Članak 14.
Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena«, najveća
dozvoljena visina građevine utvrđuje se kako slijedi:
- najveća dozvoljena visina četiri nadzemne etaže građevine mjerena na
pročelju koje se gradi na građevnom pravcu iznosi 13,0 m,
- najveća dozvoljena visina svih nadzemnih etaža građevine iznosi 18,0 m.
Članak 15.
Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena« najveća
dozvoljena visina građevine iznosi 16,0 m.
Članak 16.
Na području namjene »Javna i društvena namjena - predškolska namjena«
najveća dozvoljena visina građevine iznosi 8,0 m.
Članak 17.
Na građevnim česticama oznake od 51 do 67 dozvoljava se gradnja dijela
suterenske etaže iznad razine terena radi prilagodbe građevina specifičnoj
konfiguraciji zemljišta.
Članak 18.
Na području namjene »Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija« na
građevnoj čestici oznake 68 dozvoljena je gradnja pomoćne građevine u funkciji
uređenja okućnice najveće dozvoljene površine 10 m2 i najveće
dozvoljene visine 3,0 m.
Članak 19.
Nadzemnu infrastrukturnu građevinu potrebno je izvesti kao kvalitetno
oblikovanu građevinu najveće dozvoljene visine 3,0 m i najveće dozvoljene
površine 30 m2.
Građevinu iz stavka 1. ovoga članka potrebno je uklopiti u potporne
terasaste zidove ukoliko to prostorne mogućnosti dozvoljavaju.
2.3. Namjena građevina
Članak 20.
Najviše 100ovršine prizemlja postojeće višestambene građevine orijentiranog
prema prometnici na građevnim česticama oznake od 1 do 44 dozvoljeno je urediti
kao poslovni prostor.
Članak 21.
Novoplaniranu višestambenu građevinu na građevnim česticama oznake od 51 do
63 potrebno je urediti kao stambeni prostor i prostor za garažu, spremište,
kotlovnicu i slično.
Članak 22.
Na građevnoj čestici oznake 65 planirana je gradnja građevine za mješovitu
namjenu - pretežito stambenu namjenu.
Prizemlje građevine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je urediti kao
poslovni prostor za obavljanje uslužne i ugostiteljske djelatnosti te
djelatnosti trgovine na malo.
Etaže iznad prizemlja građevine potrebno je urediti kao stambeni prostor, a
suteren građevine potrebno je urediti kao garažni prostor.
Članak 23.
Na građevnoj čestici oznake 64 planirana je gradnja građevine za mješovitu
namjenu - pretežito poslovnu namjenu.
Prve dvije etaže građevine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je urediti kao
poslovni prostor za obavljanje uslužne i ugostiteljske djelatnosti te
djelatnosti trgovine na malo.
Trgovački i ugostiteljski prostor potrebno je urediti na etaži u razini
pješačke površine koja je planirana na građevnoj čestici oznake a.3.18.
Posljednje dvije etaže građevine dozvoljeno je urediti kao prostor za
obavljanje javne i društvene djelatnosti (čitaonica, područna knjižnica,
višenamjenska dvorana, klubovi i slično) ili kao stambeni prostor.
Garažu je dozvoljeno graditi u suterenskim etažama građevine. Ako se
građevina gradi sa šest etaža, na najmanje dvije etaže građevine se gradi
garaža.
Članak 24.
Na građevnoj čestici oznake 66 planirana je gradnja građevine za obavljanje
javne i društvene djelatnosti predškolskog odgoja.
Najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi
6,0 m a od javne prometne površine 10,0 m.
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 a najveći dozvoljeni
koeficijent iskorištenosti iznosi 0,6.
Odstupanja od vrijednosti određenih u stavku 3. ovoga članka mogu iznositi
do 25 %.
Članak 25.
Na području obuhvata ovoga Plana nije dozvoljena gradnja pomoćnih građevina
u funkciji stanovanja.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 26.
Smještaj građevina na građevnoj čestici, obveznom građevnom pravcu i unutar
gradivog dijela građevne čestice za osnovnu građevinu određeni su sukladno
kartografskom prikazu broj 4.
Građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od ruba građevne čestice i
najmanje 6,0 m od javno-prometne površine.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, građevina koja je planirana za
gradnju na građevnoj čestici oznake 66 mora biti udaljena najmanje 6,0 m od
ruba građevne čestice i najmanje 10,0 m od javno-prometne površine.
Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na infrastrukturne građevine i
na sklonište.
Članak 27.
Unutar gradivog dijela građevne čestice za ostale građevine na građevnim
česticama oznake od 51 do 63 dozvoljeno je graditi dio garaže, ulaz u građevinu
i otvorenu terasu.
Članak 28.
Građevina se najmanje trećinom svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom
pravcu.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju nepovoljnih rezultata
geoloških ispitivanja ili drugih opravdanih razloga, dozvoljava se odstupanje
od obveznog građevnog pravca.
Članak 29.
Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je gradnja i postava:
- stubišta, rampe i vanjske terase, najveće dozvoljene visine 1,50 m mjereno
od konačno uređenog terena,
- elemenata za pergolu, solarnog kolektora, nadstrešnice, paviljona i slične
građevine najveće dozvoljene visine 3,0 m,
- instalacija, uređaja i objekata komunalne infrastrukture.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 30.
Planirane građevine trebaju biti suvremeno oblikovane, a gabaritima,
strukturom, materijalom i bojom građevine trebaju se uklopiti u okoliš i
cjelinu gradskog područja.
Članak 31.
Južna i jugozapadna pročelja višestambenih građevina potrebno je oblikovati
kao terasastu strukturu, a površinu između dviju terasa potrebno je ozeleniti
te planirati postavu pergola, brisoleja i sličnih elemenata.
Članak 32.
Glavne ulaze u građevinu potrebno je oblikovno naglasiti.
Članak 33.
Vrsta krova nije određena.
Najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o.
2.6. Uređenje građevnih čestica
Članak 34.
Neizgrađeni dio građevnih čestica stambene namjene oznake od 51 do 63
potrebno je urediti kao vrt, terasu i parkiralište.
Vrt se izvodi terasasto s podzidima visine do 1,50 m i u pretežnom dijelu se
uređuje visokim zelenilom.
Najmanje 300ovršine građevne čestice stambene namjene potrebno je
hortikulturno urediti.
Pod hortikulturnim uređenjem, u smislu ove Odluke, razumijeva se i uređenje
parkirališta s drvoredom.
Na površini građevne čestice dozvoljeno je urediti vatrogasni pristup i
površinu za operativni rad vatrogasnih vozila. Dio građevne čestice na kojoj je
planirano uređenje vatrogasnog pristupa potrebno je projektirati sukladno
Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/ 94 i
142/03), a nije ju dozvoljeno ograđivati.
Članak 35.
Neizgrađeni dio građevne čestice oznake 66 potrebno je urediti kao park s
dječjim igralištima i drugim površinama za boravak i edukaciju na otvorenom te
kao kolno-pješački prilaz i parkiralište.
Članak 36.
Neizgrađeni dio građevne čestice oznake 64 i 65 potrebno je urediti kao
pješačku površinu, terasu, hortikulturno uređenu površinu i parkiralište.
Članak 37.
Parkiralište na području namjene »Javna i društvena namjena - predškolska
namjena« i »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena« dozvoljeno je
urediti u dvije razine od kojih najmanje jedna razina treba biti dostupna za
javno korištenje.
Članak 38.
Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m, od čega je punu ogradu
dozvoljeno izvesti do visine 1,0 m.
Ograde je potrebno kvalitetno i suvremeno oblikovati u skladu s oblikovanjem
građevine.
Dio parkirališta koji se gradi na građevnoj čestici uz javno-prometnu
površinu nije dozvoljeno ograđivati.
Članak 39.
Javne površine u pravilu se ne ograđuju.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, dozvoljena je izvedba sigurnosne
zaštitne ograde kada to zahtjeva sigurnost korištenja prostora.
Članak 40.
Na građevnoj čestici oznake 68 dozvoljava se ograđivanje
sportsko-rekreacijskih igrališta žičanom ogradom.
Članak 41.
Površine parkirališta potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata
opločenja: betonskim elementom, granitnom kockom, travnom pločom i slično te
hortikulturno urediti sadnjom stabala, sukladno kartografskom prikazu broj 3.
Članak 42.
Smještaj vozila potrebno je osigurati unutar građevne čestice.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prilikom gradnje građevina na
građevnim česticama oznake od 51 do 53 smještaj vozila potrebno je osigurati
dijelom unutar građevne čestice i dijelom u sklopu garaže koja se gradi na
građevnoj čestici oznake 67.
Članak 43.
Najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta određuje se u suglasju s Odlukom
o Prostornom planu uređenja grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 31/03) i to kako slijedi:
a) s obzirom na površinu stana:
- za stan građevinske netto površine do 59 m2 potrebno je
osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za stan građevinske netto površine od 60 m2 do 100 m2
potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta,
- za stan građevinske netto površine veće od 100 m2 potrebno je
osigurati tri parkirališna mjesta,
b) s obzirom na vrstu djelatnosti:
- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu djece u predškolskoj ustanovi
potrebno je osigurati četiri parkirališna mjesta,
- za trgovačku djelatnost, na 25 m2 građevinske brutto površine
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za zanatsku djelatnost, na 35 m2 građevinske brutto površine
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za ugostiteljsku djelatnost, na 4 sjedeća mjesta potrebno je osigurati
jedno parkirališno mjesto,
- za uredsku djelatnost, na 30 m2 građevinske brutto površine
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto.
Članak 44.
Svaka građevna čestica mora imati priključak na javno- prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, sukladno kartografskom prikazu broj 4.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže
Članak 45.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su
kartografskim prikazima broj 2.1., 2.2. i 2.3. i točkom 2.3.1. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Projekti rekonstrukcije postojećih i gradnje novih cesta/ ulica moraju
sadržavati prikaz postojećih podzemnih telekomunikacijskih i komunalnih infrastruktura
i mjere njihove zaštite.
Kod rekonstrukcije postojećih i projektiranja novih cesta/ ulica obvezno je
projektiranje vatrogasnih pristupa sukladno Pravilniku iz članka 34. stavka 5.
ove Odluke.
Članak 46.
Režim prometa utvrđen Planom nije obvezan.
3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja
Članak 47.
Na području obuhvata Plana glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja
je Škurinjska cesta, kao lokalna cesta oznake L 58047.
Članak 48.
Na građevnim česticama oznake a.1.4.-a i a.1.4.-b dozvoljena je
rekonstrukcija križanja na lokalnoj cesti iz članka 47. ove Odluke.
Članak 49.
Na građevnoj čestici oznake a.1.5.-a i a.1.5.-b dozvoljena je gradnja nove
lokalne/sabirne ceste.
Najmanja dozvoljena širina kolnika ceste iz stavka 1. ovoga članka iznosi
10,35 m, najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi 1,60 m, a najveći
dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 12,0%.
Na građevnoj čestici iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se uređenje dijela
kolnika za stajalište javnog gradskog prijevoza, dostavu i opskrbu, parkiranje
u posebnom režimu i slično.
3.1.2. Gradske i pristupne ulice
Članak 50.
Na području obuhvata ovoga Plana gradske ulice su: Ulica Save Jugo Bujkova,
Ulica Milana Rustanbega i Ulica XIX. udarne divizije.
Na građevnim česticama oznake a.1.1. i a.1.2. dozvoljena je rekonstrukcija
postojećih ulica.
Na građevnoj čestici oznake a.1.3. dozvoljena je rekonstrukcija postojeće
ulice s produljenjem trase i spajanjem na novoplaniranu lokalnu cestu na
građevnoj čestici oznake a.1.5.-b.
Najmanja dozvoljena širina kolnika ulice iz stavka 3. ovoga članka iznosi
5,50 m, najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi 1,60 m, a najveći
dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 8,0%.
Radi osiguranja uvjeta za vatrogasne pristupe dozvoljeno je povezivanje
gradskih ulica na planiranu lokalnu/sabirnu ulicu.
Radi povećanja broja parkirnih mjesta dozvoljeno je uvođenje jednosmjernog
režima prometa na postojećim ulicama.
Članak 51.
Na građevnim česticama oznake a.1.6.-a, a.1.6.-b, a.1.6.-c, a.1.7. i a.1.8.
dozvoljena je gradnja pristupnih ulica.
Najmanja dozvoljena širina kolnika ulica planiranih za gradnju na građevnim
česticama iz stavka 1. ovoga članka iznosi 6,0 m, najmanja dozvoljena širina
nogostupa iznosi 1,60 m, a najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 12%.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, na građevnoj čestici oznake
a.1.8. najmanja dozvoljena širina kolnika ulice iznosi 4,50 m.
Na građevnim česticama oznake a.1.6.-a, a.1.6.-b i a.1.6.-c uz pješački
nogostup potrebno je zasaditi drvored.
Najmanja ukupna širina nogostupa i drvoreda iz stavka 4. ovoga članka iznosi
2,60 m.
3.1.3. Površine za javni prijevoz
Članak 52.
Odvijanje javnog prijevoza planira se novom lokalnom cestom planiranom za
gradnju na građevnim česticama oznake a.1.5.-a i a.1.5.-b .
Na građevnim česticama iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je gradnja
ugibališta za stajalište javnog gradskog prijevoza.
3.1.4. Javna parkirališta
Članak 53.
Na građevnim česticama oznake a.1.6.-a, a.1.6.-b, a.1.6.-c, a.1.8. i a.4.1.
dozvoljena je gradnja javnih parkirališta.
Na parkiralištima iz stavka 1. ovoga članka planirana je gradnja oko 60
parkirališnih mjesta, od čega je najmanje 50arkirališnih mjesta potrebno
osigurati za smještaj vozila invalidnih osoba.
Na građevnim česticama oznake 64., 65. i 66. potrebno je urediti javno
parkiralište u funkciji obavljanja djelatnosti unutar planiranih građevina.
Najmanji dozvoljeni broj parkirališnih mjesta utvrđuje se sukladno članku 43.
ove Odluke, a najmanje 50arkirališnih mjesta potrebno osigurati za smještaj
vozila invalidnih osoba.
Postojeća javna parkirališta na građevnim česticama oznake a.1.1. do a.1.3.
potrebno je zadržati i urediti.
3.1.5. Garaža
Članak 54.
Na građevnoj čestici oznake 67 dozvoljena je gradnja troetažne garaže, a
najmanji dozvoljeni broj garažnih mjesta utvrđuje se sukladno članku 43. ove
Odluke za potrebe planirane višestambene građevine koja se gradi na građevnoj
čestici oznake 51., 52. i 53.
Garaža iz stavka 1. ovoga članka može se izvesti kao zatvorena ili
natkrivena građevina.
3.1.6. Kolno-pješački prilazi
Članak 55.
Na građevnim česticama oznake a.2.1. do a.2.6. dozvoljena je gradnja kolno -
pješačkih prilaza najmanje dozvoljene širine 4,50 m.
Kolno-pješačke prilaze na kojima su planirani vatrogasni pristupi potrebno
je projektirati sukladno Pravilniku iz članka 34. stavka 5. ove Odluke.
3.1.7. Pješačke površine
Članak 56.
Na građevnim česticama oznake a.3.1. do a.3.21. dozvoljena je gradnja
pješačkih puteva i površina.
Najmanja dozvoljena širina pješačkog puta iznosi 2,0 m.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, kada to prostorne mogućnosti
uvjetuju, širina pješačkog puta može iznositi 1,80 m.
Pješačke površine potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata
opločenja: betonom, asfaltom, kamenom pločom, betonskim elementom, granitnom
kockom i slično, opremiti urbanom i likovnom opremom i hortikulturno urediti.
Pješačke površine na kojima su planirani vatrogasni pristupi potrebno je
projektirati sukladno Pravilniku iz članka 34. stavka 5. ove Odluke.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 57.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno točki 2.3.2.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskom prikazu broj 2.4.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je graditi podzemno.
Članak 58.
Prilikom paralelnog vođenja i križanja distribucijske telekomunikacijske
kanalizacije (DTK) s vodovima komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati
se najmanjih dozvoljenih propisanih udaljenosti.
Za priključivanje pojedine građevine od priključnog zdenca, koji se izvodi
na granici građevne čestice, do ormarića telekomunikacijskih instalacija unutar
građevine polažu se dvije cijevi promjera 40 mm.
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 59.
Trasa komunalne infrastrukturne mreže određena je kartografskim prikazima od
broja 2.4. do broja 2.10.
Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno u sklopu javnih
površina, a samo iznimno u sklopu građevnih čestica za gradnju/rekonstrukciju
građevina.
Članak 60.
Mjesto priključenja nove građevine na objekte i uređaje komunalne
infrastrukturne mreže određeno je kartografskim prikazom broj 4.
3.3.1. Opskrba pitkom vodom
Članak 61.
Mrežu za opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom
prikazu broj 2.6. i točki 2.3.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 62.
Novu opskrbnu mrežu pitkom vodom potrebno je graditi cijevima od nodularnog
lijeva predviđenih za radni tlak od najmanje 10 bara.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o tehničkim
normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (»Službeni list« broj 30/91).
Članak 63.
Za opskrbu pitkom vodom viših područja obuhvata ovoga Plana potrebno je
izgraditi novu vodospremu najmanje zapremine 250 m3 na lokaciji čija
je apsolutna kota terena na oko 300 m.n.m..
3.3.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 64.
Mrežu za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno
kartografskom prikazu broj 2.7. i točki 2.3.4. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
Članak 65.
Sustav odvodnje otpadnih voda potrebno je graditi kao razdjelni sustav sa
zasebnim cjevovodima za sanitarnu i oborinsku odvodnju.
Članak 66.
Rekonstrukciju postojećih i gradnju novih cjevovoda treba izvoditi PEHD
cijevima s revizijskim oknima.
Članak 67.
Oborinske i zamašćene vode s prometnica, otvorenih i zatvorenih površina
parkirališta potrebno je upustiti u mrežu oborinskih kolektora.
3.3.3. Opskrba plinom
Članak 68.
Mrežu za opskrbu plinom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu
broj 2.7. i točki 2.3.5. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Postojeću plinsku mrežu potrebno je rekonstruirati za prihvat prirodnog
plina, a prije toga za prihvat miješanog plina.
Plinovodi za prirodni/miješani plin polažu se unutar planiranih prometnica,
tako da plinoopskrbna mreža gradskog područja čini jedinstven sistem zatvorenih
prstenova spojenih na glavni opskrbni plinovod.
Članak 69.
Kod rekonstrukcije postojećih plinovoda mjesto priključaka neće se
mijenjati, a kod instalacije novih priključaka potrebno je poštivati najkraću
udaljenost plinovoda od građevine.
U pravilu se kućni priključci izvode u profilu d32 i d50.
Članak 70.
Gradnja mjerno redukcijske stanice kao samostojeće građevine dozvoljena je
na građevnoj čestici oznake b.2.
Najveća dozvoljena visina građevine iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3,0 m.
Mjerno redukcijsku stanicu potrebno je priključiti na mrežu elektroopskrbe.
3.3.4. Elektroopskrba
Članak 71.
Mrežu elektroopskrbe potrebno je izvesti sukladno kartografskim prikazima
broj 2.8. i 2.9. i točki 2.3.6. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Kod projektiranja i izvođenja visokonaponske i niskonaponske mreže te mreže
javne rasvjete kabelske trase potrebno je uskladiti.
Članak 72.
Niskonaponsku mrežu elektroopskrbe potrebno je voditi podzemno tipiziranim
podzemnim kabelima do kućnih priključnih ormarića.
Članak 73.
Rekonstrukcija postojeće trafostanice dozvoljena je na građevnim česticama
oznake b.1.1. do b.1.3.
Članak 74.
Gradnja trafostanice kao samostojeće građevine dozvoljena je na građevnim
česticama oznake b.1.4. do b.1.6.
Do svake trafostanice mora biti osiguran kolni pristup kamionima.
Članak 75.
Područje obuhvata Plana presjeca 220 kV nadzemni vod TS 380/220/110 kV
»Melina« - TS 220/110/35 kV »Pehlin« koji je u sustavu visokonaponske
elektroenergetske državne mreže.
U koridoru voda iz stavka 1. ovoga članka, u širini od 24,0 m, nije
dozvoljena nikakva gradnja osim gradnje prometnica, šetnica i drugih javnih
površina.
3.3.5. Javna rasvjeta
Članak 76.
Mrežu javne rasvjete potrebno je izvesti sukladno kartografskim prikazima
broj 2.10. i točki 2.3.6. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 77.
Javnu rasvjetu potrebno je izvoditi čeličnim stupovima i s podzemnim
kabelima.
Razmještaj i razmak rasvjetnih tijela te pozicija kabela javne rasvjete
utvrđena Planom nije obvezna i može se prilagoditi odabranom tipu rasvjetnog
tijela i uvjetima lokacije.
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površine i zaštitnih zelenih
površina
Članak 78.
Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina i zaštitnih zelenih
površina određeni su kartografskim prikazom broj 3.
Članak 79.
Javne zelene površine potrebno je urediti prema projektima krajobraza.
Na području namjene »Javne zelene površine« dozvoljeno je hortikulturno
uređenje, uređenje dječjih igrališta, gradnja pješačkih staza i površina,
stepeništa i vidikovaca, gradnja i postava građevina pergola, sjenica i slično,
postava urbane opreme i javne rasvjete te ogradnih i potpornih zidova.
Elementi urbane opreme iz stavka 2. ovoga članka moraju činiti jedinstvenu
oblikovnu cjelinu.
Postojeće visoko zelenilo potrebno je u cijelosti sačuvati i dopuniti
autohtonim i parkovnim biljnim vrstama.
Članak 80.
Javni park na građevnim česticama oznake od c.1.1. do c.1.3. potrebno je
urediti pretežito visokim zelenilom, a površinu partera kao travnjak ili niski
pokrov, kako bi se zaštitile ili otvorile vizure.
Površinu uz glavne ulaze u park i površinu uz pješačke staze potrebno je
urediti kao travnjak i cvjetni parter.
5. Uvjeti uređenja osjetljivih cjelina i građevina
Članak 81.
Na građevnim česticama oznake 52., 53., 54. i c.1.3. potrebno je provesti
geotehničke istražne radnje kojima će se utvrditi pogodnost terena za građenje.
6. Uvjeti i način gradnje
Članak 82.
U sklopu višestambene građevine s dozvoljenih pet etaža najmanje četiri
etaže se namjenjuju stanovanju, dok se u sklopu višestambene građevine s
dozvoljenih šest etaža najmanje pet etaža namjenjuje stanovanju.
Članak 83.
Višestambene građevine planirane za gradnju na građevnim česticama oznake od
51 do 63 dozvoljeno je, radi uklapanja u prirodni nagib terena, graditi u
najviše tri dijela (lamela) koji mogu biti horizontalno i vertikalno razvedeni.
Razlika u visini susjednih dijelova građevine iz stavka 1. ovoga članka može
iznositi najviše 3,0 m.
Članak 84.
Na građevnim česticama oznake od 51 do 56 i na građevnoj čestici oznake 63
prvu nadzemnu etažu građevine, koja se gradi na građevnom pravcu, dozvoljeno je
graditi najviše 1,50 m iznad nivelacijske kote kao visoko prizemlje.
Članak 85.
Najmanja dozvoljena širina pristupnog puta za pješački pristup višestambenim
građevinama iznosi 1,20 m, najmanja dozvoljena širina invalidske rampe iznosi
0,90 m, a najveći dozvoljeni nagib invalidske rampe iznosi 8 %.
Članak 86.
Kod gradnje i uređenja građevina i javnih površina potrebno je postupiti u
suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima,
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94) i
Pravilnika o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti (»Narodne
novine« broj 104/03).
Članak 87.
Najveća dozvoljena visina potpornog ili obložnog zida iznosi 1,50 m, a ako
je visina zida veća od 1,50 m tada je zid potrebno izvesti terasasto.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako to zahtijeva konfiguracija
terena, visina potpornog ili obložnog zida može iznositi do 3,0 m, a prema
javno-prometnoj površini isti je potrebno izvesti kao oblikovanu strukturu.
Širina terase između potpornih ili obložnih zidova, koju je potrebno
ozeleniti, iznosi najmanje 0,50 m.
Potporni ili obložni zid izvodi se uporabom betona ili kamena.
Članak 88.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara
(»Narodne novine« broj 58/93) i Planu zaštite od požara i tehnoloških
eksplozija za grad Rijeku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj
12/ 03).
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara, potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB za stambene i pretežito stambene građevine,
numeričke metode TRVB, Gretener ili Euroalarm za pretežito poslovne građevine,
ustanove i duge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
Prilikom projektiranja i gradnje javnih garaža potrebno je primjenjivati
austrijske smjernice TRVB N 106.
7. Mjere zaštite prirodnih i ambijentalnih vrijednosti
Članak 89.
Postojeće visoko zelenilo, izvan površina predviđenih za građenje potrebno
je sačuvati i dopunjavati pretežito autohtonim biljnim vrstama.
Članak 90.
Postojeće puteve i suhozide potrebno je sačuvati.
Članak 91.
Uz južni pločnik prometnice planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake
a.1.6.-a, a.1.6.-b i a.1.6.-c planirana je sadnja drvoreda.
8. Mjere provedbe plana
Članak 92.
Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama oznake od 51 do
68 može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne
infrastrukture te uređenja površina javnih parkirališta i ostalih javnih
površina.
Članak 93.
Gradnji građevina i uređenju površina na građevnim česticama oznake od 51 do
53 može se pristupiti istovremeno ili nakon gradnje garaže na građevnoj čestici
oznake 67.
Članak 94.
Prije gradnje višestambenih građevina planiranih za gradnju na građevnim
česticama oznake od 51 do 63 potrebno je provesti javni arhitektonski natječaj.
Članak 95.
Unutar zaštitnog koridora željezničke pruge velikih učinkovitosti, na
prostoru koji je udaljen do 50,0 m od osi pruge nije dozvoljena gradnja niti
bilo koji drugi zahvat u prostoru, a na prostoru koji je udaljen od 50,0 m do
200,0 m od osi pruge dozvoljena je gradnja i zahvat u prostoru sukladno
posebnim uvjetima Hrvatskih željeznica.
Članak 96.
Za potrebe uređenja gradilišta i gradnje novoplaniranih građevina, osim
građevine na građevnoj čestici oznake 65, nije dozvoljeno korištenje postojećih
gradskih ulica.
Postojeće ceste unutar stambenog područja mogu se povezati na planiranu
lokalnu/sabirnu cestu nakon izgradnje novoplaniranih građevina.
Članak 97.
Pri projektiranju i izgradnji cesta dozvoljeno je potporne zidove, kada
njihova visina prelazi najvišu dozvoljenu visinu od 1,50 m, izvoditi izvan
građevne čestice ceste i to u okviru javnih zelenih površina, zaštitnih zelenih
površina, prometnih površina, površina infrastrukturnih sustava i površine
građevne čestice oznake 66, kada to ne remeti provedbu ovoga Plana.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 98.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima iznosi za dan 55 dB, a za noć 45 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o
zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne
novine« broj 145/04).
Članak 99.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 178/04) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje
onečišćenja zraka koje vrijede za područje II. kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/96 i 2/97 - ispr).
Članak 100.
Zaštita voda provodi se sukladno odredbama Zakona o vodama (»Narodne novine«
broj 107/95) i Odluke o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom
području (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/94 i 12/ 95).
Područje obuhvata Plana nalazi se u III. zoni zaštite izvorišta pitke vode.
Članak 101.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je
provoditi sukladno Studiji kanalizacije sustava riječkog područja (Elaborat
broj 5100-1-514994/ 96 izrađen od strane Instituta Građevinarstva Hrvatske -
Poslovnog centra Rijeka u Rijeci 1996/97 godine), Odluci o odvodnji otpadnih
voda na području gradova Rijeke, Bakra i Kastva i općina Jelenje, Čavle,
Viškovo, Kostrena i Matulji (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj
15/ 98) i Pravilniku o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacije
kanalizacije, uvjetima i načinu priključenja na kanalizacijsku mrežu (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 25/94).
Članak 102.
Lokacije eko-otoka na kojima će se urediti skupljališta za odvojeno
skupljanje otpada iz kućanstava na javnim površinama s kolnim prilazom,
određene su kartografskim prikazom broj 3.
Eko-otoke iz stavka 1. ovoga članka, čija površina iznosi oko 24,0 m2
, potrebno je izvesti kao blago nagnut plato s otvorenim rigolom i rešetkom za
usmjerenje oborinske vode do uličnog kanala te obrade partera poput pješačke
površine ili površine parkirališta.
Ambalažni i drugi tehnološki otpad potrebno je skupljati u poslovnom
prostoru u kojem je isti nastao do odvoženja otpada na odlagalište otpada.
U poslovnom prostoru površine veće od 200,0 m2 potrebno je
predvidjeti odvojeni prostor za skupljanje ambalažnog otpada.
Članak 103.
Zaštita ljudi i materijalnih dobara planira se korištenjem postojećih
skloništa.
Kod gradnje i uređenja skloništa potrebno je postupiti sukladno odredbama
Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83,
36/85, 42/86 i 30/94).
Dozvoljava se uređenje skloništa kao dvonamjenskog s mirnodopskom namjenom.
9.1. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
Članak 104.
Građevine koje su Planom predviđene za uklanjanje određene su kartografskim
prikazom broj 4.1.
Osim građevina iz stavka 1. ovoga članka, na području obuhvata Plana
potrebno je ukloniti privremene građevine u Ulici Save Jugo Bujkova na
građevnoj čestici oznake 65 i na kraju Ulice XIX. udarne divizije na građevnoj
čestici oznake a.1.3., postojeće vrtove i njihove ograde te pomoćne građevine
na neizgrađenom dijelu područja obuhvata ovoga Plana.
Uklanjanju građevina i objekata iz stavka 1. i 2. ovoga članka potrebno je
pristupiti prilikom privođenja zemljišta planiranoj namjeni.
Do privođenja zemljišta planiranoj namjeni dozvoljava se rekonstrukcija i
uređenje postojećih građevina radi nužnog održavanja te radi osiguranja
sigurnosti u korištenju.
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 105.
Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.
Članak 106.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave za
razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, Uredu
državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Županijskom zavodu
za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije te
Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 107.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine
sastavni dio Plana, nisu predmet objave.
Članak 108.
Stupanjem na snagu ove Odluke, unutar područja obuhvata ovoga Plana,
prestaje važiti Odluka o Detaljnom planu uređenja dijela radne zone Škurinje
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 1/00).
Članak 109.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-05/05-01/51
Ur. broj: 2170-01-10-05-2
Rijeka, 24. ožujka 2005.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednik
Gradskog vijeća
mr. sc. Željko Glavan, v.r.
