4.
GRAD OPATIJA, Opatija, Ulica maršala Tita 3, zastupan
po gradonačelniku Grada Opatije
Ivi Dujmiću (u nastavku teksta: Osnivač),
i Poslodavac
GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA »VIKTOR
CAR EMIN« OPATIJA, Opatija, Nikole Tesle 2, zastupana po ravnateljici Suzani Šturm-Kržić, s jedne strane
te
HRVATSKI SINDIKAT DJELATNIKA U KULTURI,
Zagreb, Kneza Mislava 20, zastupan po glavnoj tajnici Ljubici Pilić
(u nastavku teksta: Sindikat), s druge strane,
zaključili su u Opatiji, 4. veljače 2016. godine sljedeći
KOLEKTIVNI UGOVOR
za zaposlene u Gradskoj knjižnici i čitaonici
»Viktor Car Emin« Opatija
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Kolektivni ugovor (u nastavku teksta: Ugovor)
zaključuju Poslodavac i Sindikat u ime svojih članova.
Ovim se Ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po
osnovi rada zaposlenih u ustanovi Gradska knjižnica i čitaonica »Viktor Car Emin« Opatija (u nastavku teksta: radnici).
Članak 2.
Prava iz ovog Ugovora primjenjuju se na radnike bez
obzira na to jesu li zasnovali radni odnos na određeno ili
neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom. Pravo na plaću i druga materijalna prava (jubilarna
nagrada, regres, božićnica i sl.) koja se primjenjuju na radnike sukladno odredbama ovog Ugovora utvrđuju se i
isplaćuju razmjerno radnom vremenu na koje je zaposlen.
Izrazi koji se u ovom Ugovoru koriste za osobe u
muškom rodu uporabljeni su neutralno te se odnose na
muške i ženske osobe.
Prava koja su uređena odredbama ovog Ugovora a vrijede za bračnog druga, odnose se na izvanbračnog druga
i životnog partnera.
Članak 3.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se uvijek osim ako
je pojedino pitanje ugovorom o radu, pravilnikom o
radu, zakonom i podzakonskim aktom povoljnije riješeno
za radnike.
Članak 4.
Potpisnici su suglasni da će se zalagati i rukovoditi sljedećim načelima:
-međusobne suradnje u području radnih odnosa, socijalnog osiguranja i zapošljavanja;
-promicanja socijalnog mira i partnerstva i kolektivnog
pregovaranja;
-mirnog rješavanja sporova.
Članak 5.
Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti
bile poznate u trenutku zaključivanja Ugovora, jedna od
strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati
ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj
strani predložiti izmjenu Ugovora.
Članak 6.
Ugovorne strane obvezuju se osigurati pravilnu primjenu i poštivanje odredbi ovog
Ugovora i suzdržavati se akcija koja bi štetila njegovoj
provedbi.
II. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Radno vrijeme
Članak 7.
Puno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40 sati
tjedno raspoređeno na pet radnih dana. Puno radno vrijeme može biti raspoređeno na šest radnih dana.
Subota i nedjelja su dani tjednog odmora. Kada je rad
organiziran u šestodnevnome radnom tjednu, dan tjednog
odmora je nedjelja.
Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, ravnatelj ustanove može, u skladu s naravi pojedinih poslova i kada za
to postoji izrazita potreba, radno vrijeme određenih radnika raspoređivati na drugi način, u okviru tjednog fonda
od 40 radnih sati.
Osim raspoređivanja iz stavka 3. ovoga članka, ravnatelj
ustanove može za poslove u čijem obavljanju postoje
sezonske oscilacije, preraspodijeliti radno vrijeme, u skladu
sa Zakonom o radu.
Radnik mora biti pisano obaviješten o rasporedu rada ili
promjeni rasporeda radnog vremena koje odstupa od uobičajenoga rasporeda najmanje tjedan dana unaprijed,osim u
slučaju prijeke potrebe za radom radnika.
Članak 8.
Radnik koji radi puno radno vrijeme, kao i najmanje 6
sati dnevno, svakog radnog dana ima pravo na stanku od
30 minuta i ista se uračunava u radno vrijeme.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na
odmor od 12 sati neprekidno.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati
neprekidno. Kada je rad organiziran u šestodnevnome radnom tjednu, radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju
od 24 sata neprekidno.
Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog
odmora, osigurava mu se korištenje istog tijekom sljedećeg
tjedna.
Ako radnik zbog naravi ili potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 4. ovog članka, može
ga koristiti naknadno, prema odluci neposredno nadređene
osobe, u skladu sa Zakonom o radu.
Članak 9.
Raspored radnog vremena, početak i završetak dnevnog
radnog vremena, kao i vrijeme korištenja stanke, utvrđuje
poslodavac svojom odlukom.
Godišnji odmor
Članak 10.
Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se
isplaćuje naknada u visini njegove prosječne mjesečne
plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.
Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti
mu se može isplatiti naknada umjesto korištenja godišnjeg
odmora.
Članak 11.
Radnik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada
između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe
pravo na godišnji odmor sukladno općim propisima o radu.
Članak 12.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na
bazu od 20 dana dodaju dani godišnjeg odmora prema
utvrđenim kriterijima kako slijedi:
1) Prema dužini radnog staža:
-od 5 do 10 godina 2 radna dana
-više od 10 do 15 godina 3 radna dana
-više od 15 do 20 godina 4 radnih dana
-više od 20 do 25 godina 5 radnih dana
-više od 25 do 30 godina 6 radnih dana
-više od 30 do 35 godina 7 radnih dana
-više od 35 godina 8 radnih dana
2) Prema složenosti poslova:
-poslovi VSS 5 radnih dana
-posloviVŠS 4 radna dana
-poslovi SSS 3 radna dana
-poslovi NSS 2 radna dana
3) Prema socijalnim i posebnim uvjetima:
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim maloljetnim
djetetom (smatra se dijete do 18. god. života)
2 radna dana
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje
maloljetno dijete 1 radni dan
-roditelju, posvojitelju ili skrbniku za dijete s posebnim
potrebama 3 radna dana
-samohranom roditelju maloljetnog djeteta
3 radna dana
-osobi s invaliditetom 3 radna dana
4)Prema ostvarenim rezultatima rada, ravnatelj ustanove može radniku odobriti 0-4 radna dana godišnjeg
odmora.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti kraće
od trajanja propisanog u članku 10. ovog Ugovora.
Članak 13.
Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki
navršeni mjesec dana rada u slučajevima određenim
općim propisima o radu.
Članak 14.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje te blagdani i neradni dani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je
utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
Članak 15.
Radnik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom
trajanju ili u dijelovima ako je ostvario pravo na godišnji
odmor u trajanju dužem od 10 dana. Ako radnik koristi
godišnji odmor u dijelovima, prvi dio mora biti u trajanju
od najmanje 10 radnih dana neprekidno i mora se koristiti
tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje
pravo na godišnji odmor ako ne postigne drugačiji pisani
dogovor sa poslodavcem.
Radnik koji je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju kraćem od 10 dana, može taj dio godišnjeg odmora
prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Radnik ima pravo koristiti dva puta godišnje po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu
i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan pisano
obavijestiti neposredno nadređenu osobu, najmanje tri
dan prije.
Članak 16.
Neiskorišteni godišnji odmor radnik može prenijeti i
iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske
godine a sukladno općim propisima o radu.
Članak 17.
Na temelju plana korištenja godišnjeg odmora ravnatelj
ustanove donosi za svakog radnika posebno odluku kojim
utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz
članka 12. ovoga Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg
odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, vodeći
računa i o pisanoj želji svakog radnika.
Odluka iz stavka 1. se donosi najkasnije 15 dana prije
početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak 18.
U slučaju prestanka radnog odnosa, ukoliko radnik ne
iskoristi godišnji odmor koji mu pripada, ima pravo na
naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, sukladno općim
propisima o radu.
Članak 19.
Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje
godišnjeg odmora samo radi izvršavanja osobito važnih i
neodgodivih službenih poslova, temeljem odluke poslodavca.
Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje
godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje,
odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 3. ovoga članka smatraju se putni i
drugi troškovi.
Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza kojega je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta stanovanja do mjesta u kojem je koristio godišnji
odmor u trenutku prekida, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koji su
nastali za radnika zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg
odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Plaćeni dopust
Članak 20.
Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz
naknadu plaće (plaćeni dopust) u
jednoj kalendarskoj godini za važne osobne potrebe osobito:
-sklapanje braka 5 radnih dana
-rođenje djeteta 5 radnih dana
-smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelji,
očuh i maćeha, brat ili sestra, pastorčad i posvojenici,
dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje, posvojitelj i
osoba koje je prema zakonu radnik dužan uzdržavati)
5 radnih dana
-smrt djeda ili bake, unuka, roditelja supružnika,
snahe ili zeta, ostalih srodnika u pravoj liniji i
njihovih supružnika 2 radna dana
-selidba u istom mjestu stanovanja 2 radna dana
-selidba u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana
-za svako dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana
-teška bolest djeteta ili roditelja izvan
mjesta stanovanja 3 radna dana
-nastup na kulturnim i sportskim
priredbama 2 radna dana
-sudjelovanje na sindikalnim susretima,
seminarima, obrazovanju za sindikalne
aktiviste i dr. 2 radna dana
-otklanjanja štetnih posljedica
elementarne nepogode 5 radnih dana
Članak 21.
Dobrovoljni davatelj krvi bira kada će koristiti dane plaćenog dopusta u terminu određenom u dogovoru s poslodavcem.
Članak 22.
Ako okolnosti iz članka 20. ovog Ugovora nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s
rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje),
radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane
kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju
osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.
Članak 23.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi sa
radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se
vremenom provedenim na radu.
Članak 24.
Radniku s kojim je zaključen ugovor o daljnjem školovanju, osposobljavanju i usavršavanju, može se ugovorom
odobriti korištenje do 15 radnih dana plaćenog dopusta u
kalendarskoj godini, kao i 4 dana za polaganje stručnog
ispita.
Plaćeni dopust po stavku 1. ovoga članka odobrava ravnatelj na temelju pisanog zahtjeva radnika.
Ako to okolnosti zahtijevaju, radniku se može odobriti
plaćeni dopust za školovanje, stručno osposobljavanje ili
usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 90 radnih
dana u jednoj godini.
Neplaćeni dopust
Članak 25.
Radniku se može odobriti dopust bez naknade plaće
(neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine,
pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati
teškoće u obavljanju djelatnosti ustanove, a osobito: radi
izgradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njega
člana uže obitelji, liječenje na vlastiti trošak, sudjelovanje
u kulturnim i sportskim priredbama, osobnog školovanje,
doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije, i to:
-za pripremanje i polaganje ispita u
srednjoj školi do 5 dana,
-za pripremanje i polagane ispita u
višoj školi ili fakultetu do 10 dana,
-za sudjelovanje na stručnim seminarima
i savjetovanjima do 5 dana,
-za pripremanje i polaganje ispita zbog stjecanja
posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika,
informatičko školovanje i dr) do 2 dana.
Ako to okolnosti zahtjevaju, radniku se neplaćeni
dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u tajanju
dužem od 30 dana.
Članak 26.
Neplaćeni dopust do 30 dana u jednoj kalendarskoj
godini odobrava ravnatelj ustanove. Neplaćeni dopust
preko 30 dana odobrava upravno vijeće ustanove.
Članak 27.
U odluci o odobravanju neplaćenog dopusta radniku se
obavezno navode pravne posljedice neplaćenog dopusta
(prekid staža osiguranja i zdravstvenog osiguranja za radnika i članove obitelji osigurane po njemu, odnosno
druge posljedice u skladu s važećim propisima).
III. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU
Članak 28.
Poslodavac je dužan osigurati uvjete zdravlja i sigurnost
radnika na radu.
Poslodavac će poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu
života te sigurnost radnika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.
Poslodavac je dužan osigurati dodatne uvjete za rad
osoba s invaliditetom, u skladu s posebnim propisima.
Članak 29.
Dužnost je svakog radnika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika i
osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u
skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurala
ustanova odnosno poslodavac te osposobljenošću koju je
stekao svojim obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne
opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje,
ne smije biti stavljen u lošiji položaj zbog svog postupka.
Takav radnik uživa zaštitu od bilo kakvih neposrednih
posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima
struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i
zdravlja ljudi ili imovine.
Članak 30.
Poslodavac je, ako to omogućuju raspoloživa proračunska sredstva, dužan osigurati sredstva za sistematski zdravstveni pregled svih radnika, a radnik je obavezan pristupiti
sistematskom pregledu, svake godine.
IV. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE
Članak 31.
Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu
plaću.
Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti
poslova radnog mjesta na koje je raspoređen radnik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu
godinu radnog staža.
Radnici imaju pravo na uvećanje plaće za uspješnost na
radu i na neka druga uvećanja plaće.
Članak 32.
Radnik ima pravo na osnovnu plaću za puno radno vrijeme, normalan učinak i normalne uvjete rada.
Ugovorne su strane suglasne da za vrijeme dok je ovaj
Ugovor na snazi osnovica za izračun plaće ne može biti
manja od 3.632,00 kuna bruto, osim u slučaju iz članka 5.
Ugovora.
Članak 33.
Ugovorne strane suglasne su da u vrijeme potpisivanja
ovog Ugovora postoji zaostajanje plaća za radna mjesta u
ustanovi na koje se Ugovor primjenjuje u odnosu na
plaće na usporedivim radnim mjestima u gradskoj upravi
Grada Opatije.
Grad Opatija obvezuje se da će, u slučaju povećanja
osnovice za obračun plaće gradskih službenika i namještenika, sindikatima - potpisnicima ovog Ugovora istodobno
ponuditi korekciju osnovice za obračun plaće u ustanovi
na koju se primjenjuje ovaj Ugovor. Pritom ponuđeni
postotak povećanja osnovice plaće u ustanovi mora biti
veći u odnosu na postotak povećanja osnovice za obračun
plaće gradskih službenika i namještenika, sve dok postoji
zaostajanje plaća.
Smatra se da navedeno zaostajanje plaća postoji dok
umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće svih radnih mjesta stručnog osoblja u ustanovi na koje se primjenjuje ovaj Ugovor:
-visoke stručne spreme ne bude barem jednak najnižem
umnošku koeficijenta i osnovice za obračun plaće radnih mjesta gradskih službenika 6. klasifikacijskog
ranga,
-više stručne spreme ne bude barem jednak najnižem
umnošku koeficijenta i osnovice za obračun plaće radnih mjesta gradskih službenika 9. klasifikacijskog
ranga,
-srednje stručne spreme ne bude barem jednak najnižem umnošku koeficijenta i osnovice za obračun
plaće radnih mjesta gradskih službenika 11. klasifikacijskog ranga.
Članak 34.
Ugovorne su strane suglasne da su koeficijenti složenosti
poslova radnih mjesta vrednovani važećim pravilnicima
ustanove.
Članak 35.
Ugovorne strane obvezuju se svake godine u rujnu započeti, a najkasnije do donošenja proračuna za iduću godinu
završiti pregovore o osnovici za izračun plaće u idućoj
godini.
O osnovici za obračun plaće sklapa se sporazum.
Članak 36.
Radniku pripada dodatak na radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5% od dana stjecanja prava.
Dodatak na radni staž izračunava se tako da umnožak
osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta
pomnoži sa 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Članak 37.
Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za prethodni mjesec.
Od jedne do druge plaće ne može proći više od 35 dana.
Članak 38.
Radnici primaju plaću i ostala primanja putem tekućih
računa banaka prema osobnom odabiru.
Članak 39.
Poslodavac je dužan na zahtjev radnika izvršiti uplatu
obustava iz plaće (kredit, sindikalne članarine, osiguranje,
uzdržavanja i sl.).
Članak 40.
Osnovna plaća radnika bit će uvećana:
-za rad noću 50%
-za prekovremeni rad 50%
-za rad nedjeljom 35%
-za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10%
-za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 10%
Za rad na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom
radnik ima pravo na plaću uvećanu za 100%.
Prekovremenim radom, kad je rad radnika organiziran u
radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki
sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom
i nedjeljom, osim u slučaju rasporeda i preraspodjele iz čl.
7. stavaka 3.- 5. Ugovora.
Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u
omjeru 1 : 1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30
minuta redovnog sata rada) te se u tom slučaju donosi
odluka u kojoj se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.
Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad radnika prema utvrđenome radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično preko
tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena - od 06
do 14 sati), poslijepodnevnom (II. smjena - od 14 do 22
sata) ili noćnom (III. smjena - od 22 do 06 sati) dijelu dana.
Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne
isključuju.
Članak 41.
Osnovna plaća radnika uvećat će se:
1.ako je radnik završio poslijediplomski specijalistički
studij u trajanju od jedne godine - za 5%,
2.ako je radnik završio poslijediplomski specijalistički
studij u trajanju dužem od jedne godine - za 7%,
3.radniku sa stečenim magisterijem znanosti - za 8%,
4.radniku sa stečenim doktoratom znanosti - za 15%
Članak 42.
Prigodom odlaska u mirovinu, radniku koji ispunjava
uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu
starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi
bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i /ili
ostvaren određeni mirovinski staž.
Članak 43.
Radniku za ostvarene natprosječne rezultate rada, ravnatelj može povećati plaću do 15% za razdoblje kada su
rezultati postignuti.
Radniku plaća može na temelju stavka 1. ovoga članka
biti povećana najviše za tri mjeseca u tijeku godine. Za
isti mjesec plaća ne može biti povećana svim radnicima
ustanove. Ukupnu najviše dopuštenu godišnju masu sredstava za uvećanja plaće na temelju stavka 1. ovoga članka
određuje Osnivač. Postotak uvećanja ravnatelj utvrđuje
samostalno ili na prijedlog radnika koji neposredno rukovode i nadgledaju rad radnika.
Ravnatelj će koristiti mogućnost stimulacije radnika iz
stavka 1. ovoga članka prije svega kada pojedini radnik
svojim doprinosom u osobito značajnoj mjeri doprinosi
uspješnosti obavljanja djelatnosti ili ugledu ustanove.
Podaci o stimulaciji objavljuju se na svim oglasnim pločama ustanove, a dostupni su i na pojedinačni zahtjev radnika.
Članak 44.
Mentor kojeg je ravnatelj ustanove imenovao pripravniku ima pravo na jednokratno uvećanje osnovne plaće
bez stalnog dodatka od 25%. Naknada se isplaćuje prilikom obračuna plaće za mjesec u kojem je okončan pripravnički staž.
Članak 45.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja prvih 42
dana, za invalide rada prvih 7 dana pripada mu naknada
plaće u visini 95% od osnovice za naknadu plaće koja se
utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
Ako je radnik odsutan s rada 43 dana i duže, za invalide
rada 8 dana i duže pripada mu razlika između naknade za
bolovanje koje prima od Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovoga članka, ali
najduže još 30 dana.
Slučajevi u kojima naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđeni su propisima o zdravstvenom osiguranju.
V. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Članak 46.
Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg
odmora u neto iznosu jednakom neto iznosu regresa koji se
odnosne godine isplaćuje u upravnim tijelima Osnivača.
Regres iz stavka 1. ovoga članka biti će isplaćen u cijelosti,
jednokratno.
Radnik koji ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg
odmora, ostvaruje pravo na isplatu regresa iz stavka 1.
ovog članka, razmjerno broju mjeseci provedenih na radu
u godini za koju ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg
odmora.
Članak 47.
Radniku će se za Uskrs dati dar u naravi čija vrijednost
ne prelazi iznos na koji se prema propisima ne plaća porez.
Pri odabiru ponuda sudjeluje i sindikalni povjerenik.
Pravo iz stavka 1. ima radnik koji je u radnom odnosu u
ustanovi minimalno šest mjeseci i na dan ostvarivanja
prava.
Članak 48.
Ugovorne strane su sporazumne da će poslodavac svakom radniku isplatiti jednokratni dodatak - božićnicu, u
neto iznosu jednakom neto iznosu božićnice koji se odnosne godine isplaćuje u upravnim tijelima Osnivača.
Pravo na isplatu božićnice ima radnik koji je u radnom
odnosu u ustanovi minimalno šest mjeseci i na dan kada
se isplaćuje božićnica i to razmjerno broju mjeseci provedenih u radnom odnosu.
Članak 49.
Radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu
jednaku otpremnini koja se na
dan prestanka radnog odnosa isplaćuje u upravnim tijelima Osnivača.
Članak 50.
Član kućanstva radnika ima pravo na pomoć u slučaju:
-smrti radnika koji izgubi 2 prosječne mjesečne neto
život u obavljanju ili u plaće isplaćene po
povodu obavljanja rada zaposlenome u pravni
osobama RH u prethodna tri
mjeseca i troškovi pogreba
-smrti radnika troškovi pogreba
Troškovima pogreba iz stavka 1. razumijevaju se stvarni
troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Članak 51.
Radnik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika,
djeteta, roditelja, očuha ili maćehe, pastorčadi, posvojenika
i posvojitelja u visini jedne prosječne mjesečne neto plaće
isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike
Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Članak 52.
Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno
zakonskim skrbnicima djece radnika koji je izgubio život u
obavljanju ili u povodu obavljanja rada, mjesečno isplatiti
pomoć i to:
-za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca,
-za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole
70% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u
prethodna tri mjeseca,
-za dijete do redovno završene srednje škole 90% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome
u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna
tri mjeseca.
Maksimalan mjesečni iznos koji mogu primati osobe iz
stavka 1. je 8.000,00 kuna bez obzira na broj djece i uzrast
djece.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na pomoć
ako ne ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu po osnovi
smrti radnika.
Članak 53.
Radnik ima pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:
-nastanak teške invalidnosti na radu
2 prosječne mjesečne neto plaće
-bolovanja dužeg od 90 dana kao posljedica
operativnog zahvata ili dugotrajnih terapija
(kemoterapija, zračenja i sl.)
1 prosječna mjesečna neto plaća
-nastanak teške invalidnosti radnika,
maloljetnog djeteta ili supružnika radnika
1 prosječna mjesečna neto plaća
-za rođenje djeteta 1 prosječna mjesečna neto plaća
-za otklanjanje posljedica elementarne
nepogode1 prosječna mjesečna neto plaća
Prosječna mjesečna neto plaća iz st. 1. ovog članka je
prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenome
u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri
mjeseca.
Radnik ima pravo na pomoć iz stavka 1. podstavka 1. i 3.
ovoga članka jedanput, samo u godini nastanka invaliditeta.
Radnik ima jednom godišnje pravo na pomoć svaki put
kada nastupi neki od događaja iz stavka 1. podstavaka 2.,
4. i 5., ali po svakoj od navedenih osnova najviše jedanput
godišnje.
Teškim invalidom u smislu stavka 1. smatra se osoba s
utvrđenim fizičkim ili mentalnim invaliditetom višim od
70% što se dokazuje rješenjem nadležne službe.
Članak 54.
Radnik, dijete, ili supružnik ostvaruje pravo na pomoć
za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim,
dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, uz mišljenje nadležnog liječnika u visini stvarnih troškova, a najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike
Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Pravo iz stavka 1.ovoga članka može biti ostvareno jednom tijekom kalendarske godine.
Članak 55.
Radniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica u visini maksimalnog iznosa na koji se
prema poreznim propisima ne plaća porez, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja.
Radniku upućenom na službeno putovanje u inozemstvo
pripada dnevnica u visini iznosa na koji se prema poreznim
propisima ne plaća porez, naknada prijevoznih troškova i
13 naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima utvrđanim propisima o izdacima za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike državnog proračuna.
Članak 56.
Svakom radniku bit će isplaćena naknada troškova prijevoza na posao i s posla javnim prijevozom u 100% visini
troškova izdataka prema cijeni mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili relaciji.
U slučaju kada radnik odsustvuje s posla radi korištenja
godišnjeg odmora, porodiljnog dopusta i bolovanja i sl.
naknada za prijevoz isplatit će se srazmjerno broju dana
provedenim na poslu u tom mjesecu.
U slučaju kada radnik radi potrebe posla mora dolaziti
na radno mjesto izvan utvrđenog rasporeda radnog vremena, naknada za prijevoz isplatit će mu se srazmjerno
broju dolazaka na posao u tom mjesecu.
U slučaju kada se, uslijed promjene mjesta prebivališta
ili promjene mjesta rada, tijekom mjeseca, promjene uvjeti
za određivanje visine naknade za prijevoz (druga prijevozna zona) naknada se utvrđuje srazmjerno broju dana i
visini mjesečne karte po pripadajućoj zoni ili relaciji.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje
se u roku iz članka 37. ovog Ugovora.
Članak 57.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu troškova najviše u iznosu na koji se prema poreznim propisima ne plaća
porez.
Članak 58.
Poslodavac je dužan osigurati radnike od posljedica
nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u slobodno vrijeme tijekom 24 sata i to za slučaj:
-smrti uslijed nezgode 60.000,00 kn
-smrti uslijed bolesti 30.000,00 kn
-trajnog invaliditeta uslijed nezgode do 100.000,00 kn
Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga
Ugovora.
Članak 59.
Ugovorne strane su sporazumne da će, u okviru svojih
prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba radnika.
Članak 60.
Radniku se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni
rad u ustanovi, odnosno u pravnim prednicima ustanove
u kojoj radi, i to za navršenih:
-10 godina 0,5 prosječne mjesečne neto plaće,
-15 godina 1,0 prosječna mjesečna neto plaća,
-20 godina 1,5 prosječne mjesečne neto plaće,
-25 godina 2,0 prosječne mjesečne neto plaće,
-30 godina 2,5 prosječne mjesečne neto plaće,
-35 godina 3,0 prosječne mjesečne neto plaće,
-40 godina 3,5 prosječne mjesečne neto plaće
isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.
Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada iz stavka 1.
ovoga članka tijekom godine u kojoj je stekao pravo na
isplatu, a najranije 30 dana prije stjecanja prava na isplatu.
Članak 61.
Ugovorne strane sporazumne su da će poslodavac radniku za svako dijete koje do 31.12. tekuće godine navršava
15 i manje godina starosti u prigodi Dana svetog Nikole
isplatiti iznos u visini maksimalnog iznosa na koji se
prema poreznim propisima ne plaća porez najkasnije do
5. prosinca tekuće godine.
Pravo na isplatu ima roditelj preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano ukoliko su oba zaposlenici ustanove na
koje se primjenjuje ovaj kolektivni ugovor odnosno ukoliko je jedan roditelj zaposlenik Grada Opatije ili druge
ustanove Grada Opatije koja ostvaruje pravo na dar djetetu iz stavka 1. ovog članka.
Pravo na isplatu iznosa iz stavka 1. ovog članka ima radnik koji je u radnom odnosu u ustanovi minimalno šest
mjeseci i na dan isplate.
VI. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 62.
Odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti radnika obavezno se dostavljaju radniku u pisanom obliku, s
obrazloženjem i uputom o pravnom lijeku.
Članak 63.
Odlučujući o izjavljenom prigovoru radnika na odluku iz
čl. 62. ovoga Ugovora, ravnatelj ili druga ovlaštena osoba
dužni su predhodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to radnik u
podnijetom prigovoru zahtijeva.
Ako Sindikat ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga
članka u roku od pet dana, postupak povodom prigovora
može biti nastavljen bez razmatranja mišljenja Sindikata.
Članak 64.
Kad radnik daje otkaz, otkazni rok iznosi najviše mjesec
dana, ako s poslodavcem ili osobom koju on za to ovlasti
ne postigne sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.
Članak 65.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu (redoviti otkaz)
ako za to ima opravdan razlog u slučaju:
-ako prestane potreba za obavljanje određenog posla
zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovan otkaz),
-ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje
obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),
-ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Poslovno i osobno uvjetovan otkaz ugovora o radu
dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na drugim odgovarajućim poslovima ili ga ne može
osposobiti za rad na drugim poslovima.
Poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehnoloških ili
organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije 6 mjeseci
na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Ako u roku 6 mjeseci nastane potreba zapošljavanja
zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi
sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz
poslovno uvjetovanih razloga.
Poslodavac i radnik mogu izvanredno otkazati ugovor o
radu pod uvjetima propisanima Zakonom o radu.
Članak 66.
Radnik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini jedne
njegove prosječne neto mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku
godinu radnog staža u ustanovi.
Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se radniku posljednjeg dana rada.
Radnik ostvaruje pravo na otpremninu nakon dvije
godine neprekidnog rada kod poslodavca.
Članak 67.
Ako poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehnoloških ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju
od šest mjeseci otkazati ugovor o radu za najmanje petero
radnika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.
Za izradu i donošenje programa zbrinjavanja viška radnika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje
odredba Zakona o radu.
Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška radnika
poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti dužan je predhodno zatražiti mišljenje Sindikata.
Članak 68.
U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok za radnika je:
-dva tjedna ako u ustanovi radi neprekidno manje od 1
godine,
-jedan mjesec ako u ustanovi radi neprekidno 1 godinu,
-dva mjeseca ako u ustanovi radi neprekidno 2 godine,
-tri mjeseca ako u ustanovi radi neprekidno 5 godina,
-četiri mjeseca ako u ustanovi radi neprekidno 10
godina,
-pet mjeseci ako u ustanovi radi neprekidno 15 godina,
-šest mjeseci ako u ustanovi radi neprekidno 20 i više
godina.
Neprekidnim radom u ustanovi razumijeva se i neprekidni rad u pravnim prednicima ustanove.
Članak 69.
Radniku kojemu se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja
obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim
ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u članku 68. ovoga Kolektivnog ugovora.
Članak 70.
Nakon što prestane obavljati poslove ravnatelja, osobi
koja je na dan imenovanja na položaj ravnatelja bila radnik
ustanove osigurava se rad na radnom mjestu njene stručne
spreme.
VII. ZAŠTITA RADNIKA
Članak 71.
Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija radnika na temelju rase, boje kože, spolnog opredjeljenja,
bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, poli
tičkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci ili sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.
Zaštita od diskriminacije se provodi u skladu sa zakonom.
Članak 72.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u
kojima neće biti izloženi izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova
zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Članak 73.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema radniku uzrokovano nekim od temelja iz članka 71. ovoga
Kolektivnog ugovora, a ima cilj ili stvarno predstavlja
povredu dostojanstva radnika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja
povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili
neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Za izraze »uznemiravanje« i »spolno uznemiravanje«
koristi se zajednički izraz »uznemiravanje«.
Članak 74.
Uznemiravanje u tijeku rada i u vezi s radom smatra se
osobito:
-neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi,
-nedolični prijedlozi spolne i druge naravi,
-uznemiravajući telefonski pozivi,
-upotreba nepriličnih izraza i tona u ophođenju,
-zahtjevi za obavljanjem poslova kojima se radnik stavlja u ponižavajući položaj. Zaštitom od uznemiravanja
obuhvaćeni su svi radnici od svojih nadređenih i podređenih, suradnika i svake treće osobe s kojom radnik
dođe u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.
Članak 75.
Svi radnici su dužni, pri obavljanju poslova svojega radnog mjesta, ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju druge radnike te spriječiti uznemiravanje od strane
drugih radnika i trećih osoba i o uznemiravanju obavijesti
osobu iz članka 76. ovoga Ugovora.
Članak 76.
Radi zaštite privatnosti i dostojanstva radnika koji je
podnio prijavu, postupak utvrđivanja uznemiravanja
povjerljive je naravi.
Zaprimanje i rješavanje pritužaba vezanih za uznemiravanje nadležna je ovlaštena osoba koju opunomoći ravnatelj.
Članak 77.
Radnik pokreće postupak za utvrđivanje uznemiravanja
pisanom ili usmenom pritužbom ovlaštenoj osobi iz prethodnog članka.
O usmenoj pritužbi sastavlja se bilješka koju potpisuje
radnik koji je pritužbu podnio. Ovlaštena osoba dužna je,
radi utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja, najkasnije sljedećega radnog dana
nakon podnošenja pritužbe, pozvati radnika protiv kojega
je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju radnika sastavlja se bilješka koju taj radnik potpisuje.
Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provest
će i druge relevantne radnje, poput suočenja radnika koji
je podnio pritužbu i radnika na kojeg se pritužba odnosi,
saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama
vezanim za uznemiravanje i dr., kako bi na dokazan
način utvrdio navode iz pritužbe.
Ako se pritužba radi uznemiravanja odnosi na osobu
koja nije u radnom odnosu u ustanovi, ovlaštena osoba
će poduzeti odgovarajuće mjere radi utvrđenja činjeničnog
stanja iz pritužbe, imajući na umu zaštitu dostojanstva radnika ustanove.
Članak 78.
O postupku utvrđivanja uznemiravanja sastavlja se
zapisnik na temelju kojeg ovlaštena osoba, ako je utvrdila
uznemiravanje, donosi odluku o mjeri zaštite dostojanstva.
Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od osam dana od
dana primitka pritužbe o uznemiravanju. Ako ovlaštena
osoba u roku iz prethodnog stavka ne poduzme mjere za
sprječavanje uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzela očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ima
pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu
pred nadležnim sudom.
Članak 79.
Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja,
ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje radnika
postoji, predlaže poslodavcu neku od slijedećih mjera o
zaštiti dostojanstva:
-izmjena rasporeda rada tako da se izbjegne kontakt
uznemiravanog i radnika koji je izvršio uznemiravanje;
-razmještaj na način da se izbjegne međusobna fizička
prisutnost uznemiravanog radnika i radnika koji je
izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru;
-usmeno upozorenje radnika koji je izvršio uznemiravanje;
-pisano upozorenje radniku koji je izvršio uznemiravanje uz najavu mogućnosti njegova oštrijeg sankcioniranja, u skladu s propisima;
-poduzeti odgovarajuće mjere zbog povrede obveze iz
radnog odnosa.
Članak 80.
Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanje od strane
osobe koja nije u radnom odnosu u ustanovi, a koja
poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim radnikom, ustanova može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja poduzeti sljedeće mjere:
-pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će u slučaju ponovnog uznemiravanja poduzeti sve potrebne
mjere za zaštitu radnika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem;
-o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene
osobe i predložiti poduzimanje konkretnih mjera predviđenih propisima kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.
Članak 81.
Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod radnika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna
opasnost od nastanka invalidnosti, ravnatelj je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno
tijela, u pisanom obliku ponuditi radniku drugo slobodno
radno mjesto predviđeno aktima o unutarnjem ustrojstvu
ustanove, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji,
što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog
mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.
Ravnatelj je dužan poslove radnog mjesta prilagoditi
radniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve
što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete
rada.
VIII. INFORMIRANJE
Članak 82.
Sindikat je dužan odluku o izboru, odnosno o imenovanju sindikalnog povjerenika
dostaviti poslodavcu i Osnivaču.
Poslodavac je dužan radniku i Sindikatu osigurati informacije o prijedlozima odluka koje će razmatrati odgovarajuće tijelo upravljanja, a koje su od značaja za ekonomski i
socijalni položaj radnika.
Kada se na sjednici upravnog vijeća ustanove odlučuje o
pravima zaposlenih, Sindikatu se dostavljaju pozivi s materijalima za sjednicu te omogućuje sudjelovanje sindikalnog
povjerenika na sjednici.
Poslodavac je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika.
IX. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Članak 83.
Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih
prava iz područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u
Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne
organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.
Članak 84.
Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom
Sindikata.
Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrati će
se pritisak poslodavca ili njegovog predstavnika na radnike
članove Sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.
Članak 85.
Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi
sukladno Ustavu, konvencijama
Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.
Članak 86.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije biti sprečavan ili ometan ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i
ovim Ugovorom.
Članak 87.
Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za
obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, pored
prava iz stavka 1. ovoga članka, omogućiti i izostanak s
rada, uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu.
Sindikalni povjerenik prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka
može koristiti u mjeri u kojoj bitno ne remeti rokove i
radne procese u kojima sudjeluje.
Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.
Članak 88.
Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost, niti doveden u
nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike.
Članak 89.
Pri donošenju odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili
drugim predstavnikom Sindikata o namjeravanoj odluci i
mora mu, pravodobno dostaviti sve odgovarajuće podatke
važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja
na položaj radnika.
Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se
osobito odluke:
-o promjenama u unutarnjem ustrojstvu ustanove,
-o promjenama u platnom sustavu,
-o planu i mjerama zapošljavanja, odnosno smanjivanja
broja zaposlenih,
-o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na
radu,
-o mjerama u svezi zaštite radnika,
-o uvođenju nove tehnologije te promjene u
organizaciji i načinu rada,
-o rasporedu radnog vremena.
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najdulje u roku od osam dana od dostave
odluka iz stavka 2. ovoga članka, poslodavcu dati primjedbe u protivnom se smatra da Sindikat nema primjedbe.
Poslodavac je dužan razmotriti primjedbe sindikalnog
povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga
članka, te sindikalnom povjereniku dostaviti odgovor na
primjedbe. Odluka poslodavca donesena protivno odredbama ovoga članka o savjetovanju sa sindikalnim povjerenikom ili drugim predstavnikom sindikata ne može stupiti
na snagu.
.
Članak 90.
Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative,
mišljenje i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem
prava, obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada i o
zauzetim stajalištima je dužan, u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvjestiti
Sindikat.
Predstavnik poslodavca je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti
pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku
radnika, u najkraćem mogućem roku a najkasnije u roku
od tri dana od predaje pisanog zahtjeva za prijam.
Članak 91.
Poslodavac je dužan, bez naknade, za rad Sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:
-prostoriju za rad i odgovarajući prostor za održavanje
sindikalnih sastanaka,
-pravo na korištenje telefona, telefaksa, Interneta i dr.
rapoloživih tehničkih pomagala,
-slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska te
oglašavanja na oglasnim pločama za sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka, odnosno provođenja drugih
sredstava pritiska i na drugim mjestima po odluci sindikata,
-obračun i ubiranje sindikalne članarine, a prema
potrebi, i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju pisane
izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).
Članak 92.
U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:
-sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje uvjeta
rada,
-biti informiran o svim promjenama od uticaja na sigurnost i zdravlje radnika,
-primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenju mjera zaštite na radu,
-biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati
inspektora o svim zapažanjima radnika,
-pozvati inspektora zaštite na radu kada ocjeni da su
ugroženi život i zdravlje radnika,
-staviti prigovor na inspecijski nalaz i mišljenje,
-svojom aktivnošću poticati ostale radnike za rad na
siguran način.
X. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Članak 93.
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.
Članak 94.
Postupak mirenja provodi mirovno vijeće od tri člana,
od kojih jednog imenuje Grad Opatija, jednoga sindikati
potpisnici ovog Ugovora, a trećeg - kao predsjednika, sporazumno obje strane sa liste miritelja Gospodarsko- socijalnog vijeća za Primorsko- goransku županiju.
Članak 95.
Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog
od potpisnika ovoga Ugovora, a mora se dovršiti u roku od
pet dana od dana pokretanja postupka mirenja.
Članak 96.
U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi ugovornih strana a prema potrebi, prikupit će se i potrebne
obavijesti i saslušati stranke.
Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.
Članak 97.
Mirenje je uspjelo ako obje ugovorene strane prihvate
pisani prijedlog nagodbe.
Nagodba, u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, ima
pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.
XI. ŠTRAJK
Članak 98.
Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo
pozvati na štrajk i provesti ga da bi zaštitio i promicao ekonomske i socijalne interese svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku, u skladu sa zakonom.
Članak 99.
Štrajk se drugoj Ugovornoj strani mora najaviti najkasnije pet dana prije početka štrajka.
U pismu u kojem se najavljuje štrajk mora se naznačiti
razlog za štrajk, mjesto, dan, način provedbe i vrijeme
početka štrajka.
Članak 100.
Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju
Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih.
Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdravlje i
osobnu sigurnost ljudi, osobito djece i imovine.
Članak 101.
Najkasnije na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti
pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka
rad ne smije prekidati.
Članak 102.
Na prijedlog poslodavca, Sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne
smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže osobito odredbe
o radnim mjestima i broju zaposlenika koji na njima
moraju raditi za vrijeme štrajka, sa ciljem da se omogući
nužni rad i nužni inspekcijski poslovi zbog sprečavanja
ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja ljudi.
Članak 103.
Poslovi potrebni za opsluživanje onih radnika koji
dobrovoljno žele raditi, a nisu određeni za obavljanje
poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti
poslovima koji se ne smiju prekidati.
Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati valja
voditi računa o tome da se njima obuhvati najmanji mogući
broj radnika, a da se poslovi učinkovito izvrše.
Članak 104.
Ako se pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati
za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od petnaest dana od dana dostave prijedloga poslodavca Sindikatu,
pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 94. ovoga Ugovora.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od petnaest dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.
Članak 105.
Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje pravila iz
članka 102. ovoga Ugovora do dana okončanja mirenja,
postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do
dana okončanja štrajka.
Članak 106.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan, na pogodan
način, očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran,
kako bi se nastavili pregovori i spor riješio mirnim putem.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na
rad za vrijeme štrajka.
Članak 107.
Sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima Sindikata organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku ne predstavlja povredu radnog odnosa.
Članak 108.
Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u
odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama zakona,
odredbama ovoga Ugovora i pravilima Sindikata, a niti
smije biti na bilo koji način prisiljen sudjelovati u štrajku,
ako to ne želi.
Članak 109.
Ugovorne strane su suglasne da poslodavac može od
mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je orga
niziran protivno odredbama zakona, odredbama ovoga
Ugovora i pravilima Sindikata.
XII. SOCIJALNI MIR
Članak 110.
Ugovorne se strane obvezuju na socijalni mir za vrijeme
primjene ovoga Ugovora.
Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti uz najavu,
prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih
metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih
u određenoj drugoj djelatnosti.
XIII. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE UGOVORA
Članak 111.
Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju
Zajedničku komisiju u roku od 30 dana od stupanja na
snagu Ugovora.
Komisija ima šest članova, od kojih po tri člana imenuje
i razrješuje gradonačelnik Grada
Opatije, odnosno sporazumno sindikati potpisnici ovog
Ugovora. Komisija donosi pravilnik o radu.
Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a u slučaju
podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika
komisije.
Predsjednika komisije biraju ugovorene strane naizmjenično svakih dvanaest mjeseci.
Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog tumačenja.
Sjedište komisije je pri upravnom tijelu Grada Opatija
nadležnom za kadrovske poslove.
Do imenovanja Komisije prema stavcima 1. i 2. ovoga
članka, njene poslove obavlja Zajednička komisija imenovana na temelju Temeljnoga kolektivnog ugovora za zaposlene u ustanovama Grada Opatije (»Službene novine Primorsko goranske-županije« broj 25/12).
Članak 112.
Komisija je zadužena za tumačenje odredaba Ugovora,
daje prijedloge za izmjenu spornih članaka, prati izvršenje
Ugovora a u slučaju kršenja njegovih odredbi izvještava
strane Ugovora.
Poslodavac i Sindikat razmotriti će slučajeve sustavnog
kršenja Ugovora radi preveniranja mogućih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.
Komisija je dužna na pisani zahtjev za tumačenje
odredbi Kolektivnog ugovora odgovoriti najkasnije u
roku od 15 dana.
XIV. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 113.
Radnik koji je do početka primjene ovog Ugovora,
temeljem Temeljnoga kolektivnog ugovora za zaposlene
u ustanovama Grada Opatije (»Službene novine Primorsko
goranske- županije« broj 25/12), stekao pravo na uvećanje
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za neprekinuti radni staž ostvaren u djelatnosti ustanove u kojoj
radi, zadržava stečeni koeficijent složenosti poslova radnog
mjesta bez daljnjeg uvećanja po toj osnovi, i to za navršenih:
-od 25 do 29 godina 2%
-od 30 do 34 godina 3%
-od 35 i više godina 4%
Članak 114.
Ugovorne strane su suglasne da u 2016. godini, iznimno
od članaka 41. i 55. stavka 1. ovog Ugovora:
-se suspendiraju utvrđena prava na uvećanje plaće za
5% zaposleniku koji je završio poslijediplomski specijalistički studij u trajanju od jedne godine, za 7% zaposleniku koji je završio poslijediplomski specijalistički
studij u trajanju dužem od jedne godine, za 8% zaposleniku sa znanstvenim stupnjem magistra znanosti, za
15% zaposleniku za znanstveni stupanj doktora znanosti
-svakom radniku koji je upućen na službeno putovanje
u zemlji pripada dnevnica u visini 50% maksimalnog
iznosa na koji se prema poreznim propisima ne plaća
porez.
Članak 115.
Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu
ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Članak 116.
Ovaj se Ugovor sklapa na dvije godine. Ovaj Ugovor
smatra se sklopljenim na dodatne dvije godine bez provedbe ponovnog postupka sklapanja, ukoliko niti jedna
ugovorna strana najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz
stavka 1. ovoga članka ne obavijesti ostale strane da se
tome protivi.
Članak 117.
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune
ovoga Ugovora.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu
ovoga Ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj
izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
U protivnom, stekli su se uvjeti za primjenu odredaba
ovoga Ugovora o postupku mirenja.
Članak 118.
Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.
Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.
Otkazni razlog navede je u članku 5. ovog Ugovora.
Članak 119.
Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti
najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
U vremenu dok se ne potpiše novi Ugovor ostaju na
snazi odredbe ovoga Ugovora kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa, a najduže 3 mjeseca od
isteka roka na koji je sklopljen, odnosno isteka otkaznog
roka.
Članak 120.
Svaka strana podmiruje svoje troškove u svezi s izradom
ovog Ugovora.
Članak 121.
Ovaj ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od dana
potpisivanja.
Ovaj ugovor sklapa se u 8 jednakih primjeraka. Svaka
ugovorna strana zadržava po dva primjerka, dok Grad
Opatija dodatna dva primjerka upućuje nadležnom tijelu
na registraciju.
Nakon potpisivanja ovaj se Ugovor objavljuje u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
ZA GRAD OPATIJU ZA HRVATSKI SINDIKAT
Gradonačelnik DJELATNIKA U KULTURI
Ivo Dujmić, v.r. Glavna tajnica
Ljubica Pilić, v.r.
ZA GKČ »V. C. EMIN«
OPATIJA
Ravnateljica
Suzana Šturm-Kržić, v.r.
KLASA: 112-10/16-01/02
URBROJ: 2156/01-03/01-16-1
| 
