80.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13), članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15) (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/12 i 26/13) Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja je na 24. sjednici održanoj dana 30. studenoga 2015. godine, donijelo

O D L U K U
o donošenju
Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja Nerezine (UPU 15) (u daljnjem tekstu: Plan)

Članak 2.

Ovaj Plan - elaborat Urbanističkog plana uređenja Nerezine (UPU 15), je sukladno Odluci o izradi (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/12 i 26/13) ) izradio je Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o., Ulica braće Domany 4, Zagreb.

Članak 3.

Urbanistički plan uređenja Nerezine (UPU 15), iz članka 1. ove Odluke sadržan je u elaboratu: Urbanistički plan uređenja Nerezine (UPU 15), koji se sastoji od tekstualnog dijela i sadrži kartografske prikaze.

Članak 4.

SADRŽAJ

I.1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja razgraničenje površina javnih i drugih namjena

1.1 Površine javne namjene

1.2. Površine drugih namjena

1.3. Razgraničenje površina javnih i drugih namjena

1.4. Uvjeti smještaja građevina unutar Planom

određenih urbanih zona

1.4.1. Urbana zona 1 - izgrađeni dio naselja s centralnim sadržajima

1.4.2. Urbana zona 2 - pretežno izgrađeni dio naselja

1.5. Opći uvjeti smještaja građevina

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarske djelatnosti

2.1. Uvjet smještaja poslovnih građevina

2.1.1. Uvjeti smještaja građevina na površini gospodarske namjene - poslovne - pretežito uslužne (K16)

2.1.2. Uvjeti smještaja građevina na površini gospodarske namjene - poslovne - pretežito uslužne (K17)

2.1.3. Uvjeti smještaja poslovnih građevina na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1)

2.1.4. Pomoćne građevine uz poslovne građevine

2.1.5. Uvjeti smještaja poslovnih građevina na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)

2.1.6. Pomoćne građevine uz poslovne građevine

2.2. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina

2.2.1. Uvjeti smještaja građevina na površini gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke - hotel

(T16-1, T16-2 iT1-7)

2.2.2. Uvjeti smještaja građevina na površinama

gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke

- autokamp (T34-1i T34-2)

2.2.3. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina

u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1)

2.2.4. Pomoćne građevine uz ugostiteljsko-turističke

građevine

2.2.5. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina

u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne

(M2)

2.2.6. Pomoćne građevine uz ugostiteljsko-turističke

građevine

2.3. Montažne građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i sl.)

3. Uvjeti smještaja građevina društvene djelatnosti

3.1.1. Uvjeti smještaja građevina na površini javne i

društvene namjene - zdravstvene (D3)

3.1.2. Uvjeti smještaja građevina na površini javne i

društvene namjene - predškolske i školske (D4, D5)

3.1.3. Uvjeti smještaja građevina na površini društvene

namjene - vjerske (D8)

3.1.4. Uvjeti smještaja društvenih građevina na u zonama

mješovite namjene - pretežito stambene (M1)

3.1.5. Pomoćne građevine uz društvene građevine

3.1.6. Uvjeti smještaja društvenih građevina na u zonama

mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)

3.1.7. Pomoćne građevine uz društvene građevine

3.2. Uvjet uređenja površina sportsko-rekreacijske

namjene

3.2.1. Uvjeti smještaja građevina na površini sportsko-

rekreacijske namjene -rekreacijska zona (R213)

3.2.2. Uvjeti smještaja građevina na površinama sportsko-

rekreacijske namjene - akvatorij kupališta - uređene

plaže (R3)

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

4.1. Uvjeti gradnje obiteljskih građevina

4.2. Uvjeti gradnje manjih višestambenih građevina

4.3 Uvjeti gradnje višestambenih građevina

4.4. Pomoćne i manje gospodarske građevine uz

stambene građevine

5. Uvjeti uređenja, gradnje, rekonstrukcije i

opremanja prometne, elektroničke komunikacijske

i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i

površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Građevine cestovnog prometa

5.1.2. Građevine pomorskog prometa

.2. Gradnja elektroničke komunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Vodnogospodarski sustav sustav

5.3.2. Elektroenergetika

5.3.4. Plinoopskrba

6. Uvjeti uređenja zelenih površina

6.1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

6.2. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno povijesnih cjelina

i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7.1. Zaštita prirodnih vrijednosti

7.2. Zaštita kulturno povijesnih cjelina i građevina

7.2.1. Nepokretna kulturna dobra

7.2.1.1. Pojedinačne građevine i kompleksi

7.2.1.2. Arheološka baština (podvodni arheološki lokaliteti)

7.2.1.3. Kulturno-povijesne cjeline (Evidentirana povijesna

seoska naselja)

7.3. Zaštita ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere postupanja s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita tla

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita od buke

9.4. Zaštita voda

9.5. Zaštita mora

9.6. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

9.6.1. Sklanjanje ljudi

9.6.2. Zaštita od rušenja

9.6.3. Zaštita od poplava

9.6.3. Zaštita od požara

9.6.3. Zaštita od potresa

10. Mjere provedbe plana

I.2. GRAFIČKI DIO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI U MJERILU 1:2000

1. Korištenje i namjena površina

2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

- Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije

2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

- Energetski sustav

2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

- Vodoopskrbni sustav

2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

- Sustav odvodnje i uređenja vodotoka

3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

- Područja posebnih uvjeta korištenja

- Zaštita kulturne baštine

3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

- Područja posebnih uvjeta korištenja

- Područja ekološke mreže

3.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

- Područja primjene posebnih mjera zaštite

- Zaštita i spašavanje

Način i uvjeti gradnje

II.1. OBRAZLOŽENJE

UVOD

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja Nerezine

u prostoru Grada Malog Lošinja

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline

i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.2. Obveze iz planova šireg područja

1.3. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu

na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja Nerezine

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja Nerezine

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu

na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću

stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i

posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno

povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja Nerezine i

komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način

korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Građevine cestovnog prometa

3.4.2. Građevine pomorskog prometa

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Vodoopskrbna mreža

3.5.2. Sustav javne odvodnje

3.5.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

3.5.4. Plinoopskrba

3.5.5. Elektroničke komunikacije

3.5.6. Uvjeti uređenja zelenih površina

3.5.7. Postupanje s otpadom

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i

kulturno povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.6.2.1. Mjere zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti

3.6.2.2. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina

3.6.2.3. Zaštita ambijentalnih vrijednosti

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II.2. ODLUKA O IZRADI

II.3. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I

PROPISA

II.4. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O

PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

II.5. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ PRETHODNOJ

RASPRAVI

II.6. IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ JAVNOJ

RASPRAVI

II.7. MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. ZAKONA O

PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

II.8. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I

DONOŠENJA PLANA

II.9. SAŽETAK ZA JAVNOST

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA RAZGRANIČENJE POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Površina obuhvata Plana iznosi 90,89 ha (uključivo akvatorij).

U Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Službeno glasilo Primorsko-goranske županije br. 32/13) u članku 71. određeno je da: »Građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene koje su prostornim planovima uređenja općine ili grada bila određena kao izdvojena građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene uz naselja, ovim se Planom određuju sastavnim dijelom građevinskog područja naselja.« Prema tome površina ugostiteljsko- turističke namjene - autokamp (T3_4-1i T3_4-2) određena je kao sastavni dio građevinskog područja naselja.

Prostor obuhvata sukladno Prostornom planu uređenja Grada Malog Lošinja te gore navedenom obuhvaća:

.građevinsko područje naselja Nerezine oznake NA 6,

.izdvojeni dio građevinskog područja naselja Nerezine - Veli Halmac 2 oznake NA 6.4,

.površine izvan naselja

-površina sportsko-rekreacijske namjene - akvatorij uređene plaže (R3),

-groblje (G5),

-ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ),

-akvatorij morske luke za posebne namjene - brodogradilišna luka (LB2),

-akvatorij morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

Razgraničenje građevinskih područja naselja, izdvojenih građevinskih područja izvan naselja i površina izvan građevinskih područja određeno je u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

1.1 Površine javne namjene

Članak 6.

Ovim Planom određene su i razgraničene zone i površine javnih namjena unutar građevinskog područja naselja s grafičkim oznakama:

.javna i društvena - zdravstvena (D3)

.javna i društvena - predškolska i školska (D4, D5)

.javna i društvena - vjerska (D8)

.javne zelene površine - javni park (Z1)

.vodne površine - otvoreni vodotoci i bujični tokovi (VO) i zatvoreni vodotoci i bujični tokovi (VZ)

.infrastrukturni sustavi - trafostanica (TS)

.infrastrukturni sustavi - vodosprema (VS)

.infrastrukturni sustavi - precrpna stanica (CS)

.infrastrukturni sustavi - uređaj za pročišćavanje (UPOV)

.prometne površine - glavne, sabirne i ostale,

.prometne površine - parkiralište (P)

.prometne površine - kopneni dio luke otvorene za javni promet lokalnog značaja.

Ovim planom određene su i razgraničene zone i površine javnih namjena unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja s grafičkim oznakama:

.sportsko-rekreacijska namjena - rekreacijska zona (R2₁₃)

.groblje (G5)

Ovim planom određene su i razgraničene zone i površine javnih namjena izvan građevinskog područja naselja s grafičkim oznakama:

.zaštitne zelene površine (Z)

.akvatorij morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja

.akvatorij morske luke za posebne namjene - brodogradilišna luka (LB2 )

.sportsko-rekreacijska namjena u moru - akvatorij kupališta - uređene plaže (R3).

Razgraničenje javnih površina određeno je u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

1.2. Površine drugih namjena

Članak 7.

Ovim Planom određene su i razgraničene zone i površine drugih namjena unutar građevinskog područja naselja s grafičkim oznakama:

.mješovita namjena - pretežito stambena (M1)

.mješovita namjena - pretežito poslovna (M2)

.gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička - hotel (T1_6-1, T1_6-2 i T_1-7)

.gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička - autokamp (T3_4-1i T3_4-2)

.gospodarska namjena - poslovna - pretežito uslužna (K1₆ i K1₇).

Razgraničenje površina drugih namjena određeno je u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

1.3. Razgraničenje površina javnih i drugih namjena

Članak 8.

Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se na grafičkim prikazima zbog neusklađenosti katastarskih podloga ne mogu nedvojbeno utvrditi, odrediti će se prilikom izdavanja akta kojim se odobrava građenje, a sukladno razgraničenju utvrđenim odgovarajućom geodetskom podlogom.

Članak 9.

Unutar područja naselja Nerezine, sukladno utvrđenoj namjeni i korištenju prostora, moguć je smještaj:

.stambenih i stambeno-poslovnih građevina - građevina koje su u cijelosti ili većim dijelom namijenjene stanovanju,

.stambeno-poslovnih građevina - građevina koje većim dijelom poslovne namjene

.poslovnih građevina - građevina koje su u cijelosti namijenjene poslovnim djelatnostima (uslužnim, trgo vačkim, komunalno-servisnim, manjim proizvodnim, zanatskim i sl.) koje ne smije ugrožavati okolinu bukom i ne smije uzrokovati zagađenje zraka i tla iznad dopuštenih razina,

. ugostiteljsko-turističkih građevina - građevina koje su u cijelosti ili većim dijelom ugostiteljsko-turističke namjene,

.društvenih građevina - građevina koje su u cijelosti ili najvećim dijelom namijenjene društvenim djelatnostima,

.infrastrukturnih građevina - vodovi i građevine u funkciji prometa i komunalne infrastrukture,

.montažnih građevina (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i sl.).

1.4. Uvjeti smještaja građevina unutar Planom određenih urbanih zona

Članak 10.

Ovim planom građevinsko područje naselja Nerezine mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i pretežito poslovne (M2), podijeljeno je u dvije urbane zone s grafičkim oznakama koje tvore funkcionalnu cjelinu naselja:

.Urbana zona 1 - izgrađeni dio naselja s centralnim sadržajima

.Urbana zona 2 - djelomično izgrađeni dio naselja

Urbane zone određene ovim planom su područja s većim brojem građevnih čestica sličnih značajki.

Razgraničenje između zona određeno je u kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000.

1.4.1. Urbana zona 1 - izgrađeni dio naselja s centralnim sadržajima

Članak 11.

U urbanoj zoni 1 koja obuhvaća pretežno izgrađeni dio naselja s centralnim sadržajima dozvoljena je gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, društvenih, infrastrukturnih te montažnih građevina. Stambene i stambeno-poslovne građevine smiju biti obiteljske, manje višestambene i višestambene.

Nova gradnja, interpolacija i rekonstrukcija postojećih građevina unutar ove zone moguća je prema uvjetima iz ovih Odredbi.

1.4.2. Urbana zona 2 - pretežno izgrađeni dio naselja

Članak 12.

U urbanoj zoni 2 moguć je smještaj stambenih, stambeno-poslovnih, društvenih, infrastrukturnih te montažnih građevina. Stambene i stambeno-poslovne građevine smiju biti obiteljske i manje višestambene.

Nova gradnja, interpolacija i rekonstrukcija postojećih građevina unutar ove zone moguća je prema uvjetima iz ovih Odredbi.

1.5. Opći uvjeti smještaja građevina

Oblik i veličina građevne čestice

Članak 13.

Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj osnovne i pomoćnih građevina i udaljenosti građevina do granica čestice.

Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice, o namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, građevnom pravcu te izgrađenosti susjednih čestica i drugim lokalnim uvjetima, pri čemu se naročito ne smiju umanjiti uvjeti života i rada na susjednim građevnim česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.).

Građevni pravac se određuje imajući u vidu namjenu i vrstu građevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito građevne pravce susjednih postojećih ili planiranih građevina, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje na način da se nastavi postojeća morfološka matrica ulice, ne smanjujući udaljenost od ruba prometnice.

Ispred regulacijskog pravca se mogu postavljati naprave za isticanje reklama poslovnog sadržaja u građevini, tende za zaštitu od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost odvijanja pješačkog, kolnog (interventnog) prometa.

Uređenje građevne čestice

Članak 14.

Prostor okućnice će se uređivati, u pravilu kao dvorište i vrt. Okućnice trebaju biti uređene na tradicionalan način uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta i čuvanjem postojećeg vrijednog raslinja na zemljištu. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom te pergolama.

Prostor okućnice se treba urediti tako da doprinese izgledu naselja, potporni zidovi, terase i popločene, nepropusne površine trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevina.

Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama potrebno je u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina.

Ograde se grade prema lokalnim uvjetima, u pravilu kao zid od neobrađenog kamena (bez fuge), žbukani zid visine do 0,8 m i kao živica. Visina nužnog potpornog zida ili podzida ne smatra se visinom ogradnog zida.

Visina podzida može iznositi do 1,5 m, ako mora biti viši, smije se izvoditi do visine 2,0 m u terasama sa zelenilom širine najmanje 1,5 m.

Operativni plato i prometne površine s čvrstom podlogom kod građevina poslovne namjene te sve parkirne površine kapaciteta većeg od 10 parkirnih mjesta moraju imati sustav odvodnje oborinskih zauljenih voda s propisanim pročišćavanjem prije upuštanja u tlo ili drugi recipijent.

Oblikovanje građevina

Članak 15.

Gabariti novih građevina i pripadajuće vanjske površine trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, posebno prema susjednim vrijednim građevinama i sukladno pripadajućoj građevnoj čestici.

Pri oblikovanju građevina moraju se uvažavati karakteristike autohtone arhitekture i tradicijskog načina gradnje na pojedinom području, te primijeniti detalji, proporcije i materijali karakteristični za pojedino naselje ili prostornu cjelinu. Uz poštivanje utvrđenih uvjeta za arhitektonsko oblikovanje, dozvoljen je visoko kvalitetan suvremeni pristup pri oblikovanju novih građevina, uz ocjenu stručnog tijela i uz ingerenciju Grada, a prema načelima uklapanja nove arhitekture u zadani vrijedan prostor gdje je, izuzev u područjima neujednačene izgradnje, nužno uvažavati lokacijske uvjete, posebno gabarite i mjerilo, proporcijske odnose, boje i materijale okolnih građevina i naselja, osobitosti prostora u cjelini.

Suvremeni pristup se dozvoljava na objektima društvenog standarda i javne namjene uz preporuku provođenja javnog natječaja, uz ingerenciju Grada, izrađivača plana, Uprave i strukovnih tijela.

Arhitektonsko oblikovanje građevina, horizontalni i vertikalni gabariti, kako novih tako i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, upotrijebljeni građevinski materijali trebaju biti usklađeni s tipologijom postojećih građevina u naselju, te izvedbom primjereni tradicionalnoj gradnji: glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istaci na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama, kovano željezne ograde na balkonima i dr. U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tradicijsku arhitekturu.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u pravilu, u korist dužine pročelja, a sljeme krova (na kosom terenu) paralelno sa slojnicom zemljišta. Od ovog pravila se može odstupiti ako je tradicijskom arhitekturom to drugačije određeno.

Građevine koje se izgrađuju na poluotvoren način ili u nizu trebaju s građevinom uz koji su prislonjene činiti skladnu arhitektonsku cjelinu.

Vanjska stubišta, strehe i vjetrobrani smiju se graditi iznimno, primjenom kompozicijskih i oblikovnih principa koji su zastupljeni u pojedinoj cjelini, odnosno kod pojedinog tipa tradicijske građevine.

Otvori na građevinama trebaju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu ovog podneblja u odnosu na dimenzije i položaj otvora te udio u površini pročelja. Visina otvora treba biti veća od širine, a dimenzije otvora trebaju biti usklađene s proporcijom i dimenzijama pročelja, odnosno građevine. Otvori trebaju biti zaštićeni griljama ili škurama.

Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha, ovisno o tlocrtu građevine i namjeni prostora ispod krovišta, s nagibom krovnih ploha 23Ê, pri rekonstrukciji postojećeg krova većeg nagiba do 25Ê. Dio krovnih ploha, do najviše 10 % površine krova i do najviše 9 m² može se izgraditi kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta). Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem.

Pokrov treba biti od kupa kanalica ili mediteran crijep, terakota boje.

Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno osvjetljavanje, kolektore sunčeve energije te krovne terase.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Članak 16.

Građevine gospodarske djelatnosti određene ovim Planom su:

poslovne građevine koje se mogu graditi na:

.površinama gospodarske namjene - poslovne - pretežito uslužne (K1₆, K1₇)

. na zasebnim česticama u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) (samo u Urbanoj zoni 1), i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) u svim zonama.

ugostiteljsko-turističke građevine koje se mogu graditi na:

.površinama gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke - hotel (T1_6-1, T1_6-2 i T_1-7⁾

.površinama gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke -autokamp (T3_4-1 i T3_4-2)

2.1. Uvjet smještaja poslovnih građevina

Članak 17.

Ovim planom određene su dvije zone gospodarske namjene - poslovne - pretežito uslužne:

.zona K16 u naselju Nerezine, površine približno 3,5 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

.zona K17 u naselju Nerezine, postojeće brodogradilište - površine približno 0,68 ha.

Predmetne zone označene su u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

Članak 18.

Poslovna građevina je građevina koja je u cijelosti namijenjena poslovnim djelatnostima (uslužnim, trgovačkim, komunalno-servisnim, manjim proizvodnim, zanatskim i sl.) koje ne smije ugrožavati okolinu bukom i ne smije uzrokovati zagađenje zraka i tla iznad dopuštenih razina.

Na građevnoj čestici gospodarske namjene - poslovne - pretežito uslužne mogu se graditi jedna ili više poslovnih građevina s pratećim sadržajima te jedna ili više pomoćnih građevina koje s građevinom osnovne namjene čine funkcionalnu cjelinu.

Unutar poslovne građevine mogu se osim poslovnih djelatnosti planirati djelatnosti koje upotpunjuju funkcioniranje poslovnih djelatnosti, a koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano za zaštitu od buke i drugih štetnih emisija (javne i društvene, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i sl.).

2.1.1. Uvjeti smještaja građevina na površini gospodarske namjene - poslovne - pretežito uslužne (K1₆)

Članak 19.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina određene su dvije površine ove namjene ukupne veličine 3,05 ha. Dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija građevina za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m²,

.najveća površina građevne čestice nije određena,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 1,

Namjena građevine

.na površinama ove namjene smiju se graditi građevine za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju.
U sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj čestici dozvoljeno je uređenje jednog stana.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.građevina smije imati dvije nadzemne etaže (P+1 ili P+Pk) uz mogućnost gradnje podruma,

.najveća dopuštena visina građevine iznosi 10 m,

.građevne moraju biti udaljene najmanje 6,0 m od regulacijske linije prema javnoj cesti,

.udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne manje od 4,0 m,

.smještaj građevina na građevnoj čestici treba, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa,

.kota prilaza i kota platoa građevne čestice poslovne namjene se usklađuju s niveletom prilazne ceste, susjednim platoima i s okolnim terenom.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

.način priključenja na prometnu i komunalnu infrastrukturu prikazan je u kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije i 4. Način i uvjeti gradnje, a uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu određeni su u točki 5. Uvjeti uređenja, gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i površinama.

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina osim osim u dijelu minimalnog postotka površine građevne čestice koji mora biti uređen kao zelenilo na prirodnom tlu koji u ovom slučaju mora biti 20% i to kao pojas zaštitnog zelenila na rubnim dijelovima prema prometnici i susjednim građevnim česticama.

Mjere zaštite okoliša

2.1.2. Uvjeti smještaja građevina na površini gospodarske namjene - poslovne - pretežito uslužne (K17)

Članak 20.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina određena je površina ove namjene veličine 0,75 ha. Dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija građevina brodogradilišta uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.najmanja površina građevne čestice je 500 m²,najveća površina građevne čestice je površina zone,

Namjena građevine

.smiju se graditi građevine namijenjene gradnji i popravku brodova te ostale prateće građevine poput radionica, skladišta, pomoćnih prostorije za radnike, sanitarija i sl.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.najveća dozvoljena etažnost građevina je P+1,

.najveća dozvoljena visina građevine je 6.5 m. Iznimno, dijelovi opreme i građevina koji zbog proizvodnog procesa moraju biti veći (dimnjaci, hangari za brodove i sl.) smiju biti viši, ali ne viši od 12 m,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,3,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,6,

.minimalna udaljenost građevina od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne manje od 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.ograda oko brodogradilišta smije bit visine najviše 2.5 m s tim da puno podnožje ograde od kamena ili betona smije biti najviše 0,8 m,

.operativni plato, prometne površine i sve parkirne površine kapaciteta većeg od 10 parkirnih mjesta moraju imati sustav odvodnje oborinskih zauljenih voda s propisanim pročišćavanjem prije upuštanja u tlo ili drugi recipijent.

Mjere zaštite okoliša

.prilikom rekonstrukcije i korištenja građevine nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zrak, tla i vode) na građevnoj čestici i na susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.
Postojeće građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog članka s tim da se postojeći parametri veći od propisanih smiju zadržati, ali bez dodatnog povećanja pri čemu se tehnološki postupci s utjecajem na okoliš trebaju napustiti (suho pjeskarenje i drugo) a potrebno je uvesti nove tehnologije i proizvodne procese kojima će se negativan utjecaj na okoliš smanjiti.

U akvatoriju Nerezine treba osigurati pristup brodogradilištu brodovima do 1000 BRT.

2.1.3. Uvjeti smještaja poslovnih građevina na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1)

Članak 21.

Gradnja i rekonstrukcija poslovnih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina drugih planskih namjena u poslovne građevine na zasebnoj građevnoj čestici u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M1) u Urbanoj zoni 1 dozvoljena je uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.minimalna površina građevne čestice je 500 m²,

.maksimalna površina građevne čestice je 2000 m².

Namjena građevine

.smiju se graditi manje građevine gospodarske - poslovne namjene s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima, u kojima se nalaze sadržaji za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez negativnog utjecaja na okoliš i uvjete stanovanja i rada u naselju.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.najveća dozvoljena etažnost građevina je P+1,

.najveća dozvoljena visina građevine je 6.5 m,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,3,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,6,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Mjere zaštite okoliša

Postojeće građevine mogu se rekonstruirati ili izgraditi nove umjesto postojećih sukladno uvjetima iz ovog članka s tim da se postojeći parametri veći od propisanih smiju zadržati, ali bez dodatnog povećanja.

2.1.4. Pomoćne građevine uz poslovne građevine

Članak 22.

Na građevnoj čestici poslovne namjene uz osnovnu građevinu smiju se graditi jedna ili više pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene (manji pomoćni poslovni i skladišni prostori, spremišta, sanitarni prostori, kotlovnice i sl. sadržaji koji ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama) uz sljedeće uvjete:

.najveća dozvoljena površina pomoćne građevine je 50 m²,

.građevina smije imati jednu podzemnu i jednu nadzemnu etažu (Po/S+P),

.najveća dozvoljena visina građevine je 3,5 m,

.udaljenosti od ruba građevne čestice i regulacijske linije za pomoćne građevine jednaka je kao i za zgrade osnovne namjene,

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

2.1.5. Uvjeti smještaja poslovnih građevina na površinama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)

Članak 23.

Gradnja i rekonstrukcija poslovnih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina drugih planskih namjena u poslovne građevine na zasebnoj građevnoj čestici u zoni mješovite namjene - pretežito poslovna (M2) u svim zonama dozvoljena je uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.minimalna površina građevne čestice je 500 m²,

.maksimalna površina građevne čestice je 2000 m².

Namjena građevine

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.najveća dozvoljena etažnost građevina je P+1,

.najveća dozvoljena visina građevine je 6.5 m,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,3,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,6,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Mjere zaštite okoliša

2.1.6. Pomoćne građevine uz poslovne građevine

Članak 24.

.najveća dozvoljena površina pomoćne građevine je 50 m²,

.građevina smije imati jednu podzemnu i jednu nadzemnu etažu (Po/S+P),

.najveća dozvoljena visina građevine je 3,5 m,

.udaljenosti od ruba građevne čestice i regulacijske linije za pomoćne građevine jednaka je kao i za zgrade osnovne namjene,

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

2.2. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina

Članak 25.

Ovim planom određeno je pet zona gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke:

.hotel Galboka-sjever (T1_6-1)

.hotel Galboka-jug (T1_6-2)

.hotel Manora (T1_7-1)

.autokamp Rapoća-sjever (T3_4-1)

.autokamp Rapoća-jug (T3_4-2)

2.2.1. Uvjeti smještaja građevina na površini gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke - hotel (T1_6-1, T1_6-2 i T_1-7)

Članak 26.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina određene su tri površine ove namjene veličine:

.hotel Galboka-sjever (T1_6-1) 1,4 ha

.hotel Galboka-jug (T1_6-2) 2,9 ha

.hotel Manora (T1_7-1) 0,4 ha

Najveći ukupni kapacitet svake od zona smije iznositi

.hotel Galboka-sjever (T1_6-1) 100 kreveta.

.hotel Galboka-jug (T1_6-2) 100 kreveta.

.hotel Manora (T1_7-1) 80 kreveta.

Na površinama ove namjene dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija sukladno sljedećim uvjetima:

Oblik i veličina građevne čestice

. minimalna površina građevne čestice je 1200 m²,

.maksimalna površina građevne čestice je površina zone.

Namjena građevine

.mogu se graditi jedna ili više građevina ugostiteljsko- turističke namjene (hotel i depandanse hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks) i prateći sadržaji koji nadopunjuju osnovnu namjenu, a uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične sadržaje,

.vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.najveća dozvoljena etažnost građevina je tri nadzemne etaže,

.najveća dozvoljena visina građevine je 9,0 m,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,3,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,8/1,0,

.minimalna udaljenost građevina od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne manje od 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.minimalno 40% građevne čestice potrebno je urediti kao zelenilo na prirodnom tlu a postojeće kvalitetno visoko zelenilo u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina,

.ograde se grade prema lokalnim uvjetima za svako naselje, u pravilu kao zid od neobrađenog kamena (bez fuge), žbukani zid visine do 0,8 m i kao živica. Visina nužnog potpornog zida ili podzida ne smatra se visinom ogradnog zida,

.visina podzida može iznositi do 1,5 m, ako je nužno izvodi se visine do 2,0 m u terasama sa zelenilom širine najmanje 1,5 m.

Mjere zaštite okoliša

2.2.2.Uvjeti smještaja građevina na površinama gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke - autokamp (T3_4-1 i T3_4-2)

Članak 27.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina određene su dvije površine gospodarske namjene - ugostiteljsko-turističke -autokamp (T3_4-1 i T3_4-2).

Opći uvjeti

-Najveći kapacitet autokampa kampa T3_4-1 iznosi 100 kreveta, a autokampa T3_4-2 iznosi 700 kreveta i potrebno ih je planirati s elementima kategorizacije za 4 (*).

-U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se izgradnja građevina pratećih sadržaja trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.

Uvjeti gradnje

Na građevnim česticama ugostiteljsko-turističke namjene -autokamp (T3_4-1 i T3_4-2) Rapoća-sjever i Rapoća-jug dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija građevina sukladno sljedećim uvjetima:

Oblik i veličina građevne čestice

.najmanja površina građevne čestice je 2000 m²

.najveća površina građevne čestice je površina zone

Namjena građevine

.u kampu je predviđeno smjestiti osnovne smještajne jedinice (kamp mjesta i/ili kamp parcele), prateći sadržaji kampa (recepcija, sanitarije, spremišta i ostali prateći sportski, rekreacijski, društveni te manji ugostiteljski, trgovački i sl. sadržaji) te prometne i komunalno infrastrukturne građevine,

.dozvoljena je i prenamjena postojećih građevina u druge namjene sukladne prethodnoj alineji.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.građevine kampa smiju se graditi samo unutar površina određenih u kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje kako slijedi:

A)prateći sadržaji kampa za smještaj recepcije, sanitarija, spremišta i ostalih pratećih sportski, rekreacijski, društvenih te manjih ugostiteljskih, trgovačkih i sl. sadržaja,

B)osnovne smještajne jedinice za kamp mjesta i/ili kamp parcele,

C)osnovne smještajne jedinice za kamp parcele za pokretne kućice, (mobilehome)

.najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi prizemlje, uz najveću visinu građevine od 4,0 m,

.najveća dopuštena ukupna građevinska bruto površina svih građevina kampa je 1000 m².

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina. Uz to, s obzirom na svoj položaj između samostana i naselja i ljepoti i očuvanosti područje (uključivo i morsku obalu) Rapoča ima izuzetnu vrijednost i oblikovanju građevina potrebno je posvetiti iznimnu pažnju.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

. parkirališne potrebe ne moraju se riješiti na građevnoj čestici već potreban broj parkirnih mjesta smije biti osiguran i na drugi česticama unutar obuhvata kampa.

Uređenje građevne čestice

.u kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije dana je načelna pozicija interne prometne mreže kampa. Projektom se može predvidjeti i drugačije rješenje u pojedinim dijelovima, ali ono ne smije znatnije odstupati od predloženog rješenja,

.Sabirna (glavna) prometnica se predviđa u širini od 3,0 m s asfaltnim zastorom i obostranim rubnjacima, dok se sekundarne prometnice izvode kao bijeli put u širini od 3,0 m,

.Obrada površine parcela smije biti u sipini ili zemlji,

.Visinske razlike na terenu se rješavaju izvođenjem potpornih zidova tradicionalnim sistemom suhozida visine do 80 cm,

.Granice parcela će se dijelom formirati i živom ogradom od autohtonog raslinja (tamaris, lovor, crnika i sl.),

.Ograda kampa mora biti izvedena od žice ili plastificiranih tipskih metalnih elemenata u visini od najviše 160 cm. Puno podnožje ograde smije biti najviše 50 cm.

Mjere zaštite okoliša

2.2.3. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1)

Članak 28.

Ugostiteljsko-turističke građevine na vlastitoj građevnoj čestici u zonama mješovite namjene - pretežito stambene smiju se graditi samo u Urbanoj zoni 1 - izgrađeni dio naselja s centralnim sadržajima.

Gradnja i rekonstrukcija ugostiteljsko-turističkih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina drugih planskih namjena u ugostiteljsko-turističke građevine na zasebnoj građevnoj čestici u zoni mješovite namjene - pretežito stambene (M1) u Urbanoj zoni 1 dozvoljena je uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.minimalna površina građevne čestice je 1200 m². Iznimno, ukoliko se radi o rekonstrukciji građevine druge namjene u ugostiteljsko-turističku ili se radi o interpolaciji, dozvoljeno je zadržavanje postojeću česticu i ukoliko je ona manja od propisane,

.maksimalna površina građevne čestice je 2000 m².

Namjena građevine

.ugostiteljsko-turističke građevine koje se grade unutar Urbane zone 1 smiju biti samo visoke kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*) i više,

.maksimalni kapacitet pojedine građevine je 80 kreveta s tim da je maksimalna dozvoljena gustoća 120 kreveta po hektaru.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,25,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,75,

.najveća dopuštena etažnost građevine je 3 nadzemne etaže (P+2) s mogućnošću izgradnje podruma,

.najveća dozvoljena visina građevine 9 m,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

Mjere zaštite okoliša

2.2.4. Pomoćne građevine uz ugostiteljsko-turističke građevine

Članak 29.

.najveća dozvoljena površina pomoćne građevine je 50 m²,

. građevina smije imati jednu podzemnu i jednu nadzemnu etažu (Po/S+P),

.najveća dozvoljena visina građevine je 3,5 m,

.udaljenosti od ruba građevne čestice i regulacijske linije za pomoćne građevine jednaka je kao i za zgrade osnovne namjene,

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

2.2.5. Uvjeti smještaja ugostiteljsko-turističkih građevina u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)

Članak 30.

Gradnja i rekonstrukcija ugostiteljsko-turističkih građevina i rekonstrukcija postojećih građevina drugih planskih namjena u ugostiteljsko-turističke građevine na zasebnoj građevnoj čestici u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) u svim zonama dozvoljena je uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.maksimalna površina građevne čestice je 2000 m².

Namjena građevine

.ugostiteljsko-turističke građevine koje se grade unutar Urbane zone 1 smiju biti samo visoke kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*) i više,

.maksimalni kapacitet pojedine građevine je 80 kreveta s tim da je maksimalna dozvoljena gustoća 120 kreveta po hektaru.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,25,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,75,

.najveća dopuštena etažnost građevine je 3 nadzemne etaže (P+2) s mogućnošću izgradnje podruma,

.najveća dozvoljena visina građevine 9 m,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

Mjere zaštite okoliša

2.2.6. Pomoćne građevine uz ugostiteljsko-turističke građevine

Članak 31.

.najveća dozvoljena površina pomoćne građevine je 50 m²,

.građevina smije imati jednu podzemnu i jednu nadzemnu etažu (Po/S+P),

.najveća dozvoljena visina građevine je 3,5 m,

.udaljenosti od ruba građevne čestice i regulacijske linije za pomoćne građevine jednaka je kao i za zgrade osnovne namjene,

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

2.3. Montažne građevine (kiosci, nadstrešnice, reklamni panoi i sl.)

Članak 32.

Kioscima se smatraju tipski elementi koji nisu čvrsto vezani za tlo, a služe za prodaju novina, voća i povrća kao i pružanje manjih ugostiteljskih i obrtničkih usluga.

Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje.

Kiosci, nadstrešnice i reklamni panoi postavljaju se temeljem Odluke Gradskog vijeća i uz suglasnost nadležnih javnih službi.

Za kioske i nadstrešnice grad Mali Lošinj može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog jednoobraznog rješenja.

Kiosci i nadstrešnice se u pravilu postavljaju na javne površine, dok se reklamni panoi pored navedenog postavljaju na zelene površine uz prometnice, na pročelja, potporne zidove i slično.

Gradsko vijeće odlukom o korištenju javnih površina određuje veličinu i oblikovanje montažnih građevina, njihov smještaj, način priključenja na infrastrukturu, oblikovanje te način korištenja predviđenog javnog prostora.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Članak 33.

Ovim planom određene su sljedeće površine javne i društvene namjene:

.javna i društvena - zdravstvena (D3)

.javna i društvena - predškolska i školska (D4, D5)

.javna i društvena - vjerska (D8)

3.1.1. Uvjeti smještaja građevina na površini javne i društvene namjene - zdravstvene (D3)

Članak 34.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina određena je površina ove namjene veličine 450 m². Na građevnoj čestici javne i društvene namjene - zdravstvene (D3) izgrađena je zgrada ambulante. Na površini ove namjene dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija građevina sukladno sljedećim uvjetima:

Oblik i veličina građevne čestice

.minimalna površina građevne čestice je 400 m²,

.maksimalna površina građevne čestice nije propisana.

Namjena građevine

.na površini ove namjene dozvoljena je gradnja zgrade ambulante s pratećim sadržajima trgovačke, uslužne i sl.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 1,

.građevina smije imati naviše dvije nadzemne etaže (P+1 ili P+Pk) uz mogućnost gradnje podruma,

.najveća dozvoljena visina građevine je 6 m,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Mjere zaštite okoliša

3.1.2. Uvjeti smještaja građevina na površini javne i društvene namjene - predškolske i školske (D4, D5)

Članak 35.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina određena je površina ove namjene veličine 0,9 ha. Na površini javne i društvene namjene - školska i predškolska (D4, D5) izgrađena je zgrada vrtića i osnovne škole te sportsko igralište. Na površini ove namjene dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija sukladno sljedećim uvjetima:

Oblik i veličina građevne čestice

.postojeća građevna čestica na kojoj se nalaze dječji vrtić i škola ne smije se smanjivati,

.cijepanje je dozvoljeno jedino u slučaju razdvajanja na česticu vrtića i česticu škole.

Namjena građevine

.dozvoljena je gradnja zgrade osnovne škole i vrtića te ostalih pratećih sadržaja poput sportske dvorane, igrališta i sl.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.građevina smije imati dvije nadzemne etaže (P+1/Pk) uz mogućnost gradnje podruma,

.najveća dopuštena visina građevine je 8 m,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,3,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 0,6,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina,

.na građevnoj čestici dozvoljena je gradnja i uređenje otvorenih sportskih i dječjih igrališta.

Mjere zaštite okoliša

3.1.3. Uvjeti smještaja građevina na površini društvene namjene - vjerske (D8)

Članak 36.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina označene su sljedeće vjerske građevine:

.Crkva Majke Božje od zdravlja - D81,

.Crkva i samostan Sv. Franje - D82,

.Crkva Sv. Marije Magdalene - D83,

Rekonstrukcija crkava iz prethodnog stavka dozvoljena je isključivo sukladno posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

3.1.4. Uvjeti smještaja društvenih građevina na u zonama mješovite namjene - pretežito stambene (M1)

Članak 37.

Gradnja i rekonstrukcija društvenih građevina na zasebnoj građevnoj čestici unutar mješovite namjene - pretežito stambene (M1) u sklopu svih urbanih zona(Urbana zona 1 i Urbana zona 2) dozvoljena je uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.minimalna površina građevne čestice je 400 m²,

.maksimalna površina građevne čestice nije propisana.

Namjena građevine

.smiju se graditi jedna ili više građevina javne i društvene namjene te jedna ili više pomoćnih građevina koje zajedno čine funkcionalni sklop,

. pod građevinama društvene namjene iz prethodne alineje podrazumijevaju se: upravne, predškolske, osnovno školske, sportske i rekreacijske, zdravstvene, socijalne, kulturne, vjerske građevine i sl.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.građevina smije imati tri nadzemne etaže (P+1+Pk ili P+2) uz mogućnost gradnje podruma,

.najveća dopuštena visina građevine je 12 m,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 1,5,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne manje od 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina,

.oblikovanje građevina javne i društvene namjene, koje po gabaritima odstupaju od tematske strukture naselja, kao što su kulturne, sportske, vjerske i druge građevine, ne slijedi utvrđene uvjete oblikovanja građevina u naselju, već se one suvremeno oblikuju uvažavajući u najvećoj mjeri osobitosti prostora u kojem se grade. Krovište građevina, može biti ravno (dovoljnog nagiba plohe za efikasnu odvodnju oborinske vode) ili koso, nagiba kojeg predviđa oblikovanje građevine i tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi elemente za prirodno osvjetljenje.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Mjere zaštite okoliša

3.1.5. Pomoćne građevine uz društvene građevine

Članak 38.

Na građevnoj čestici javne i društvene namjene uz osnovnu građevinu smiju se graditi jedna ili više pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene uz sljedeće uvjete:

.najveća dozvoljena površina pomoćne građevine je 50 m²,

.građevina smije imati jednu podzemnu i jednu nadzemnu etažu (Po/S+P),

.najveća dozvoljena visina građevine je 3,5 m,

.udaljenosti od ruba građevne čestice i regulacijske linije za pomoćne građevine jednaka je kao i za zgrade osnovne namjene,

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

3.1.6. Uvjeti smještaja društvenih građevina na u zonama mješovite namjene - pretežito poslovne (M2)

Članak 39.

Gradnja i rekonstrukcija društvenih građevina na zasebnoj građevnoj čestici unutar mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) u svim zonama dozvoljena je uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.minimalna površina građevne čestice je 400 m²,

.maksimalna površina građevne čestice nije propisana.

Namjena građevine

.smiju se graditi jedna ili više građevina javne i društvene namjene te jedna ili više pomoćnih građevina koje zajedno čine funkcionalni sklop,

.pod građevinama društvene namjene iz prethodne alineje podrazumijevaju se: upravne, predškolske, osnovno školske, sportske i rekreacijske, zdravstvene, socijalne, kulturne, vjerske građevine i sl.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.građevina smije imati tri nadzemne etaže (P+1+Pk ili P+2) uz mogućnost gradnje podruma,

.najveća dopuštena visina građevine je 12 m,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) je 1,5,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne manje od 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina,

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Mjere zaštite okoliša

3.1.7. Pomoćne građevine uz društvene građevine

Članak 40.

Na građevnoj čestici javne i društvene namjene uz osnovnu građevinu smiju se graditi jedna ili više pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene uz sljedeće uvjete:

.najveća dozvoljena površina pomoćne građevine je 50 m²,

.građevina smije imati jednu podzemnu i jednu nadzemnu etažu (Po/S+P),

.najveća dozvoljena visina građevine je 3,5 m,

.udaljenosti od ruba građevne čestice i regulacijske linije za pomoćne građevine jednaka je kao i za zgrade osnovne namjene,

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

3.2. Uvjet uređenja površina sportsko-rekreacijske namjene

Članak 41.

Planom su određene sljedeće površine sportsko-rekreacijske namjene:

.rekreacijska zona - R2₁₃

.akvatorij kupališta - uređene plaže - R3

3.2.1. Uvjeti smještaja građevina na površini sportsko- rekreacijske namjene-rekreacijska zona (R213)

Članak 42.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u predjelu Rapoća određena je površina rekreacijske zone namijenjene uređenju kopnenog dijela kupališta - uređena plaža. Uređena plaža mora biti nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Zabranjeno je ograđivanje plaže i prekidanje pješačkih komunikacije uz obalu.

S obzirom na dobru očuvanost prirodnog obalnog pojasa dozvoljeni su samo sljedeći zahvati:

.čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja,

.rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba,

.izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije i kamenih nasipa za zaštitu šljunčanog dijela plaže od ispiranja,

.izgradnja stepenica i rampi za osobe s poteškoćama u kretanju,

.nanošenje šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje) uz uvjet da je šljunak jednake granulacije i sastava kao prirodni šljunak,

.postavljanje vanjskih tuševa i prenosivih kabina za presvlačenja,

.postavljanje pojedinačnih montažnih platformi za nadzor.

3.2.2. Uvjeti smještaja građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene - akvatorij kupališta - uređene plaže (R3)

Članak 43.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina označen je akvatorij dviju uređenih plaža, Rapoća i Bučanje (sjeverni dio).

Uređena plaža mora biti nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju.

Dio akvatorija uređene plaže Bučanje prikazan u ovom planu nije neposredno povezan s kopnenim dijelom uređene plaže, označen je i zaštićen s morske strane. U sklopu akvatorija uređene plaže dozvoljena je postavljanje plivajućih rekreacijskih sadržaja i opreme.

Gradnja rekreacijskih sadržaja temeljenih na morskom dnu (tobogani, platforme i sl.) dozvoljena je samo u akvatoriju uređene plaže Bašićine.

U kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina određene su dvije površine ove namjene.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 44.

Stambene građevine određene ovim planom smiju se graditi na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2).

Stambene građevine određene ovim Planom su građevine koje su u cijelosti ili većim dijelom namijenjene stanovanju (najmanje 50% površine namijenjene stanovanju). Unutar stambene građevine mogu se osim stanovanja planirati djelatnosti kompatibilne stanovanju (ugostiteljsko- turističke, uslužne, trgovačke, poslovne, javne i društvene i sl.) koje zadovoljavaju odredbe posebnih propisa vezano za zaštitu od buke i drugih štetnih emisija.

S obzirom na tipologiju izgradnje stambene građevine smiju biti samostojeće ili dvojne. Iznimno, ugrađene građevine smiju se graditi samo kao interpolacije u već postojeće izgrađene strukture.

S obzirom na broj stanova stambene građevine mogu biti:

a)obiteljske kuće (slobodnostojeće, dvojne, iznimno u nizu) smiju imati najviše 3 stana,

b)manje višestambene građevine (slobodnostojeće i dvojne) smiju imati od 3 do 4 stana,

c)višestambene građevine (slobodnostojeće) smiju imati od 4 do 10 stanova.

Za svaki stan treba osigurati ostavu površine najmanje 2,0 m² i spremište za drva površine najmanje 4,0 m² za stanove površine do 60 m², a za veće površine najmanje 6,0 m². Ukoliko se izvodi zajednička kotlovnica za sve stanove, spremište se može izvoditi površine najmanje 4,0 m² po stanu.

4.1. Uvjeti gradnje obiteljskih građevina

Članak 45.

Gradnja i rekonstrukcija obiteljskih građevina na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2), dozvoljena je unutar svih urbanih zona (Urbana zona 1 i Urbana zona 2) uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.minimalna površina građevne čestice za slobodnostojeće obiteljske građevine je 400 m², za dvojne 300 m² a ugrađene (u nizu) 200 m². Iznimno, ukoliko se ugrađena građevina gradi između dvije postojeće građevine čestica smije biti i manja, ali ne manja od 150 m²,

.maksimalna površina građevne čestice za obiteljske građevine je 2000 m².

Namjena građevine

.smiju se graditi jedna građevina osnovne (stambene) namjene i najviše dvije pomoćne građevina koje zajedno čine funkcionalni sklop.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.građevina smije imati dvije nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma,

.najveća dopuštena visina građevine je 6,5 m,

.najmanja svjetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) samostojeće građevine je 0,3, dvojne 0,35, a ugrađene 0,5,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) samostojeće građevine je 0,6, dvojne 0,7, a ugrađene 1,0,

.najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije obiteljske kuće iznosi 200 m² za prizemnu građevinu i 150 m² za jednokatnu građevinu,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne manje od 3 m,

. minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Mjere zaštite okoliša

* prilikom rekonstrukcije i korištenja građevine nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zrak, tla i vode) na građevnoj čestici i na susjednim česticama na koje građevina ima utjecaj.

4.2. Uvjeti gradnje manjih višestambenih građevina

Članak 46.

Gradnja i rekonstrukcija manjih višestambenih građevina na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) dozvoljena je unutar Urbane zone 1 i Urbane zone 2, uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.minimalna površina građevne čestice za slobodnostojeće manje višestambene građevine je 600 m², za dvojne 400 m²,

.maksimalna površina građevne čestice za manje višestambene građevine je 2000 m².

Namjena građevine

.smiju se graditi jedna građevina osnovne (stambene) namjene i najviše dvije pomoćne građevine koje zajedno čine funkcionalni sklop.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.građevina smije imati tri nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma,

.najveća dopuštena visina građevine je 8 m,

.najmanja visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m,

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) samostojeće i dvojne građevine je 0,3,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) samostojeće i dvojne građevine je 0,9,

.najveća dopuštena površina tlocrtne projekcija manje višestambene građevine iznosi 200 m²,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne manje od 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Mjere zaštite okoliša

Iznimno neposrednom provedbom Prostornog plana uređenja grada Malog Lošinja se provode pojedini zahvati od interesa za Grad : izgradnja manjih višestambenih zgrada u naselju Nerezine na k.č. br: 584/1, 584/2, 584/3, 696/1, 655/1 k.o. Nerezine.

4.3 Uvjeti gradnje višestambenih građevina

Članak 47.

Gradnja i rekonstrukcija višestambenih građevina na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne (M2) dozvoljena je samo unutar Urbane zone 1, uz sljedeće uvjete:

Oblik i veličina građevne čestice

.minimalna površina građevne čestice za višestambenu građevine je 1000 m²,

.iznimno, ukoliko se višestambena građevina gradi na čestici između postojećih građevina čestica smije biti i manja, ali ne manje od 700 m²,

.maksimalna površina građevne čestice za višestambene građevine je 2000 m².

Namjena građevine

.na jednoj građevnoj čestici smije se graditi jedna građevina osnovne (stambene) namjene i najviše dvije pomoćne građevine koje zajedno čine funkcionalni sklop,

.višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na ostalim etažama.

Veličina građevine i smještaj na građevnoj čestici

.građevina smije imati tri nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma,

.najveća dopuštena visina građevine je 9 m,

.najmanja svijetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,7 m,

.višestambene građevine mogu imati garaže u podrumu, suterenu i u razini prizemlja. Kad se garaža gradi u sklopu etaže podruma dozvoljeno je izvesti dva ulaza u garažu širine do 4 m, a da se kota terena na ulazu ne računa kao kota od koje se mjeri visina građevine.

.najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) samostojeće i dvojne građevine je 0,5,

.najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (Kis) samostojeće i dvojne građevine je 1,5,

.najveća dopuštena površina tlocrtne projekcija višestambene građevine iznosi 250 m²,

.minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je h/2 (gdje je h visina građevine), ali ne manje od 3 m,

.minimalna udaljenost od regulacijske linije je 5 m.

Oblikovanje građevine

.višestambene građevine smiju biti isključivo samostojeće,

.oblikovanje građevine mora biti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Uređenje građevne čestice

.uređenje građevne čestice mora se provesti sukladno podtočki 1.5. Opći uvjeti smještaja građevina.

Mjere zaštite okoliša

4.4. Pomoćne i manje gospodarske građevine uz stambene građevine

Članak 48.

Unutar Urbane zone 1 dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremišta i sl.) i manjih građevina gospodarske - obrtničke namjene.

Unutar Urbane zone 2 uz obiteljsku i manju višestambenu građevinu dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremišta i sl.), manjih građevina gospodarske - obrtničke ili poljoprivredne namjene.

Gradnja poljoprivrednih gospodarskih građevine sa izvorima zagađenja nije dozvoljena.

Pomoćne građevine se mogu graditi na građevnoj čestici prije svega u sklopu građevine, a moguće je i kao odvojene građevine uz sljedeće uvjete:

.građevina smiju imati jednu nadzemnu etažu (prizemlje ili suteren),

.najveća dozvoljena visina građevine je 2,5 m,

.tlocrtna površina građevine može biti do 1/3 površine osnovne građevine, bruto površine do 50,0 m²,

.krovište smije biti koso, jednovodno ili simetrično dvovodno s pokrovom od kanalica ili »mediterana«, a može biti i prohodna terasa, ako se gradi uz građevinu s pristupom iz nje ili ako je pristup na krov moguć s okolnog terena bez stubišta,

.ukoliko se grade kao slobodnostojeće moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice, prema izričitoj suglasnosti susjeda se mogu graditi i na manjoj udaljenosti pa i do granice građevne čestice ili u uglu građevinske čestice, ali tada ne mogu imati otvore na tom pročelju. Otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.

.garaže moraju biti udaljene najmanje 5 m od regulacijske linije.

Pomoćne građevine iz ovog stavka uračunavaju se u izračun Kig-a i Kis-a.

5. UVJETI UREĐENJA, GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 49.

Planom se određuju uvjeti i način gradnje, rekonstrukcije i opremanja prostora infrastrukturnom prometnom, elektroničkom komunikacijskom i komunalnom mrežom s pripadajućim građevinama i površinama.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 50.

Planom je određena prometna mreža odnosno površine za smještaj građevina:

.cestovnog prometa:

glavne mjesne ulice - G

sabirne ulice - S

ostale ulice - O

interne prometne površine kampa

parkirališta- P

.pomorskog prometa:

morske luke otvorene za javni promet lokalnog
značaja

Nerezine i Nerezine - Rapoća (Ufratar)

- kopneni dio

- akvatorij

morske luke posebne namjene županijskog značaja

- brodogradilišna luka (LB2)

- kopneni dio

- akvatorij

Površine ovih namjena naznačene su u kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije u mjerilu 1:2000.

5.1.1. Građevine cestovnog prometa

Članak 51.

Planom je određena ulična mreža koju čine:

.glavna mjesna ulica planske oznake G,

.sabirne ulice S

.ostale ulice planske oznake O,

.kolno-pješačke i pješačke površine.

Presjeci planiranih ulica prikazani su u kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije u mjerilu 1:2000.

Članak 52.

Glavna ulica naselja planske oznake G1 predviđena je za dvosmjerni motorni promet i dimenzionirana je s dva prometna i zaštitna traka te obostranim ili jednostranim nogostupom. Planska širina glavne ulice u punom profilu je 9,10 m. Na potezima gdje je uslijed prostornih uvjeta moguće urediti samo jednostrani nogostup, širina ulice je 7,50 m.

Planske ulice razvrstane kao sabirne ulice planske oznake S1-S6 dimenzionirane su s dva prometna traka te jednostranim ili dvostranim nogostupima. Planska širina sabirnih ulica je 7,10 m ili 8,70 m.

Novoplanirane kao i postojeće ulice predviđene za rekonstrukciju razvrstane kao ostale ulice planske oznake O1-O31 dimenzionirane su s dva prometna traka te jednostranim i/ili dvostranim nogostupima. Planska širina ostalih ulica je 7,10 m ili 8,70 m.

U situativnom i visinskom smislu sve ceste se moraju u što je moguće većoj mjeri graditi u zasjeku i prilagođavati konfiguraciji terena.

Iznimno, Planom se dopuštaju suženja novoplaniranih kao i postojećih ulica predviđenih za rekonstrukciju gdje postojeća izgradnja, konfiguracijski uvjeti i/ili drugi nepovoljni elementi onemogućavaju izgradnju planskog presjeka ulice.

Sva križanja unutar obuhvata Plana planirana su u jednoj razini.

Ulice moraju imati izgrađen sustav za odvodnju površinskih voda sa svih površina unutar koridora te izvedenu javnu rasvjetu.

Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti, treba na mjestima prijelaza kolnika izvesti rampe upuštanjem rubnjaka. Rubnjaci u kontaktnom dijelu s kolnikom trebaju biti izvedeni u istoj razini odnosno od njega izdignuti do najviše 3 cm. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova nogostupa trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje nogostupe odvajaju od kolnika iznosi 15 cm, na parkiralištima 12 cm te na vatrogasnim pristupima 8 cm.

5.1.1.1. Parkirališta

Članak 53.

Planom su određene površine parkirališta označene u kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije u mjerilu 1:2000.

Površine parkirališta imaju kapacitet:

P1: 60 pm,

P2: 10 pm,

P3: 80 pm,

P4: 2 pm.

Planom su predviđene parkirališne površine i unutar površina ulične mreže.

U sklopu svakog novog parkirališta preporučuje se urediti nasade visokog zelenila u zasebnom pojasu ili sadnjom pojedinačnih stabala u parkirališne površine nakon 3 stajanke kod uzdužnog parkiranja odnosno nakon 4-5 stajanki kod okomitog parkiranja.

Nadstrešnice na parkiralištima moraju se izvoditi kao montažne građevine uz upotrebu isključivo drva ili čelika za nosive elemente te laganih materijala ili biljaka penjačica za pokrov takvih nadstrešnica.

Iznimno, ako ne postoji mogućnost direktnog pristupa s prometne površine, dozvoljeno je formirati pristup i komunalni priključak za građevnu česticu preko parkirališta.

Članak 54.

Minimalne dimenzije parkirališnih stajanki za osobna vozila su 2,50 m x 5,00 m bez natkriljenja odnosno 2,50 m x 4,60 m s natkriljenjem 0,40 m.

Minimalne dimenzije parkirnog mjesta vozila za osobe s invaliditetom su 3,70 x 5,00 m. Iznimno, ukoliko se ovakve stajanke izvode u paru, tada je njihova ukupna širina min. 6,20 m (2,50 m + 1,20 m + 2,50 m).

Minimalne dimenzije parkirnog mjesta za autobuse, kamione (iznad 5 t nosivosti) i tegljače su 4,00 x 18,00 m.

Planom je na javnim parkiralištima za parkiranje vozila osoba s invaliditetom obvezno osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta odnosno barem jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 stajanki.

Članak 55.

Planom je potrebni broj parkirališnih mjesta predviđeno osigurati na vlastitoj građevnoj čestici. Iznimno, unutar Urbane zone 1 koja obuhvaća pretežito izgrađeni dio naselja s centralnim sadržajima, ukoliko to nije moguće, parkiranje je moguće zadovoljiti u sklopu javnih parkirališta ili garaža.

Broj parkirališno-garažnih mjesta utvrđuje se u skladu s:

a) površinom stana:

.do 60 m² neto površine - 1 parkirališno mjesto,

.60 m² do 100 m² površine - 2 parkirališna mjesta,

.iznad 100 m² površine - 3 parkirališna mjesta,

b) vrstom djelatnosti:

.za trgovačku djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 25 m² bruto razvijene površine,

.u sklopu gospodarske namjene - poslovne - pretežito uslužne (K) za veletrgovine potrebno je osigurati 1 pm na 200 m² bruto površine građevine, a za proizvodne i zanatske djelatnosti 1 pm na 100 m² bruto površine građevine,

.za komunalno-servisnu djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 40 m² bruto razvijene površine,

.za zanatsku i uslužnu djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 35 m² bruto razvijene površine,

.za ugostiteljsku djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 4 sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na 3-6 osoba (posjetitelja/zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično,

.za uredsku djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 30 m² bruto razvijene površine,

.za kulturnu djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 5 sjedećih mjesta u kazalištu, kinu i sl.,

.za zdravstvenu djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 30 m² bruto razvijene površine ambulante i socijalne ustanove,

.za vjersku djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 15 sjedala u vjerskoj građevini ,

.za školsku djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 1. učionicu,

.za predškolsku djelatnost potrebno je osigurati 4 pm na 1. grupu djece u predškolskoj ustanovi,

.za sportsku djelatnost potrebno je osigurati 1 pm na 10 sjedećih mjesta u sportskoj dvorani i igralištu,

.za rekreativnu namjenu potrebno je osigurati 1 pm na 500 m² bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju odnosno 5 pm za rekreativno područje uređenih kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50,0 m.

c) brojem zaposlenih:

.za zaposlenike 1 pm na 3 zaposlena u većoj radnoj smjeni.

5.1.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 56.

Ovim Planom predviđena je izgradnja i rekonstrukcija pješačkih površina. Pješačke površine na području obuhvata plana označene su u kartografskom prikazu 2.1. Pro metna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije u mjerilu 1:2000.

Osim postojećeg trga, ovim Planom nije predviđeno uređenje novih trgova.

Pješačke površine se mogu uređivati u sklopu površina svih planskih namjena na području obuhvata Plana.

Iznimno, pješačke površine se mogu koristiti i za kolni promet, ali uz posebni režim korištenja (npr. samo za interventna i dostavna vozila, uz vremensko ograničenje i sl.) i to na temelju odgovarajuće odluke Grada Malog Lošinja.

Pješačke površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljno široke, u pravilu ne uže od 1,5 m.

Pješačke površine trebaju biti osvijetljene javnom rasvjetom.

Uz pješačke površine moguće je postavljanje urbane opreme te posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Sve pješačke površine treba izvesti tako da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera. Visinske razlike treba u pravilu savladavati rampom ili stepenicama malog nagiba, u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Pješačke površine se uređuju šljunkom, popločenjem, prirodnim ili umjetnim kamenom, betonskim opločnicima i sl. Obrada površina, napose onih uz more, treba omogućiti sigurno kretanje i na mjestima vlažnih i mokrih površina.

Građevinska čestica pješačke površine može biti šira od planirane površine zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: prilaz raskrižju, podzidi, nasipi i sl.

5.1.1.3. Autobusna postaja

Članak 57.

Planom se, u funkciji odvijanja mjesnog i međumjesnog javnog putničkog prijevoza putnika zadržava autobusna postaja na postojećoj poziciji.

Planom je autobusnu postaju potrebno izvesti u skladu prostornim mogućnostima, a tehničkim elementima osigurati sigurno odvijanje svih vidova prometa te nesmetano kraće zadržavanje autobusa.

5.1.2. Građevine pomorskog prometa

Morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja

Članak 58.

Ovim planom određene su dvije luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: Nerezine i Nerezine - Rapoća (Ufratar) označene u kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije u mjerilu 1:2000.

Lučko područje odnosno kopneni i morski dio (akvatorij) luke otvorene za javni promet određeno je Odlukom o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko-goranske županije.

Morska luka otvorena za javni promet Nerezine

Članak 59.

U sklopu luke je dopušteno obavljanje sljedećih djelatnosti:

.ukrcaj i iskrcaj putnika

.ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,

.privez i odvez domicilnih brodica i nautičara te sportskih brodica,

.privez i odvez ribarskih brodova.

Planirana je izgradnja valobrana pred ulazom u luku čime će se steći uvjeti za racionalnije korištenje akvatorija luke, a na taj način i za povećanje kapaciteta luke.

U sklopu luke dozvoljeno je održavanje postojećih lukobrana, molova i gatova te postavljanje novih plivajućih gatova.

Kapacitet luke otvorene za javni promet Nerezine je 55 vezova od čega je 15 stalnih, a 40 su sezonski. Planom je unutar lučkog akvatorija predviđeno povećanje broja vezova zahvatima na uređenju i proširenju zapadnog dijela obale do najviše 5,0 m.

Morska luka otvorena za javni promet Nerezine - Rapoća (Ufratar)

Članak 60.

U sklopu luke je dopušteno obavljanje sljedećih djelatnosti:

.privez i odvez domicilnih brodica i nautičara te sportskih brodica,

.privez za potrebe turističke zone Rapoća - (T3_4-1 i T3_4-2) (16 vezova).

U sklopu luke nisu planirani novi zahvati osim održavanja postojećih lukobrana, molova i gatova te postavljanje novih plivajućih gatova.

Morska luka posebne namjene županijskog značaja - brodogradilišna luka Nerezine (LB2)

Članak 61.

Ovim Planom planirana je površina morske luke posebne namjene županijskog značaja - brodogradilište Nerezine (LB2) označena u kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije u mjerilu 1:2000. Luka je namijenjena remontu i servisu brodova.

Uvjeti uređenja i gradnje na kopnenom dijelu brodogradilišne luke dani su u točki 2.1.2. Uvjeti smještaja građevina na površini gospodarske namjene - poslovne - pretežito uslužne (K17).

Ovim planom nisu planirani zahvati kojima se mijenja obalna crta već samo održavanje postojećeg obalnog ruba.

.2. Gradnja elektroničke komunikacijske mreže

Članak 62.

U kartografskom prikazu 2.1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Prometna mreža, pošta i elektroničke komunikacije ucrtana je mreža elektroničkih komunikacija.

U ulicama uz regulacijski pravac osigurani su pojasi za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK).

Članak 63.

Obuhvat Plana je sukladno Uredbi o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme unutar elektroničke komunikacijske zone za smještaj samostojećih antenskih stupova.

Planom unutar područja obuhvata nije predviđeno smještanje samostojećih antenskih stupova podsustava pokretnih elektroničkih komunikacija.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 64.

Planom je predviđena izgradnja, rekonstrukcija i zamjena uređaja i postrojenja komunalne infrastrukturne mreže, i to vodoopskrbnih cjevovoda, cjevovoda odvodnje oborinskih i otpadnih voda, otvorenih korita i zatvorenih kanala vodotoka, elektroopskrbnih kabela i kabela javne rasvjete.

Trase prijenosnih uređaja kao i lokacije postrojenja komunalne infrastrukture u kartografskim prikazima orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja akata za građenje.

Izgradnja i polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena unutar koridora prometnih površina.

Planiranu izgradnju, rekonstrukciju ili zamjenu komunalne infrastrukturne mreže u pravilu treba izvoditi istovremeno s izgradnjom i rekonstrukcijom prometnih površina. Dopušta se etapnost realizacije što će se regulirati posebnim aktima i lokacijskom dozvolom.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu može se polagati i izvan koridora prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja.

Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti usklađeno s posebnim uvjetima građenja nadležnih javnih komunalnih poduzeća u postupku izdavanja akata za građenje.

5.3.1. Vodnogospodarski sustav sustav

5.3.1.1. Vodoopskrba

Članak 65.

Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda prikazanih u kartografskom prikazu br. 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodoopskrbni sustav u mjerilu 1:2000.

Potrebne količine vode za piće za područje obuhvata Plana osiguravaju se iz postojeće vodospreme VS Nerezine (zapremina V=90 m³), a u neposrednoj blizini planirana je izgradnja nove zapremine V=1000 m³. Voda za piće doprema se magistralnim cjevovodom profila O 450 mm.

Trase vodoopskrbnih cjevovoda u kartografskom prikazu orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupcima izdavanja akata za građenje.

U postupku projektiranja, izgradnje i uređenja planskih koridora prometnih površina unutar područja obuhvata, vodoopskrbne cjevovode treba polagati sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

Postojeći magistralni cjevovod profila O 450 mm koji je u funkciji opskrbe vodom za piće cijelog područja obuhvata Plana, zadržava se na današnjoj trasi.

Nove cjevovode u funkciji opskrbe vodom za piće treba polagati unutar koridora prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj (dubina polaganja 1,20 - 1,50 m) prvenstveno ispod površina nogostupa, a kada to uslijed određenih okolnosti (zauzetost podzemnih slojeva, nedostatne širine raspoloživih pojasa i sl.) nije moguće, cjevovode treba polagati ispod površina kolnika.

Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih prometnica potrebno je uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.

Vodoopskrbnu mrežu u pravilu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja stabilne i stalne opskrbe vodom za piće.

Kućne priključke potrebno je izvesti do glavnog vodomjernog okna s kombiniranim impulsnim brojilom za sanitarnu i protupožarnu vodu. Vodomjerno okno mora biti postavljeno izvan građevine, ali unutar građevne čestice.

Na kućnom priključku unutar javne površine treba izvesti zasun s ugradbenom armaturom.

Članak 66.

Prilikom projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće, obvezno je osigurati potrebne količine protupožarne vode za gašenje požara (10 l/s).

U svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite, novi cjevovodi ne mogu imati profil manji DN 100 mm. Ako je polaganje cjevovoda vodoopskrbe predviđeno s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjeg profila, ali ne manje od DN 50 mm.

U sklopu mreže vodoopskrbnih cjevovoda, obvezno je izvesti unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu za gašenje požara sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine br. 8/06).

Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i obvezno postavljati izvan površina namijenjenih kolnom prometu. Gdje to uslijed opravdanih razloga nije moguće, hidrante je moguće postavljati kao podzemne ispod kolnih površina.

Najveći dozvoljeni međurazmak između pojedinih hidranata je 80 m.

5.3.1.2. Odvodnja

Članak 67.

Sustav javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda predviđeno je izvesti u skladu s odredbama ovog Plana i kartografskim prikazom 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Sustav odvodnje i uređenja vodotoka u mjerilu 1:2000.

U skladu s člankom 67. Zakona o vodama (Narodne novine br. 153/09, 130/11) postupanje s otpadnim vodama obvezno je uskladiti s Odlukom o odvodnji otpadnih voda na području Grada Mali Lošinj (Službene novine Primorsko-goranske županije 15/12).

Na području obuhvata Plana sustav javne odvodnje koncipiran je kao razdjelni.

Idejnim projektima odvodnje biti će određeni profili i nivelete cjevovoda javne odvodnje, kote usporne vode te način priključenja na postojeće cjevovode.

Planom se za cjevovode fekalne odvodnje kao minimalni određuju poprečni presjeci O 30 cm, a za cjevovode oborinske odvodnje O 40 cm.

Granične vrijednosti pokazatelja i dozvoljene koncentracije opasnih i drugih tvari odnosno kakvoća otpadne vode koju se upušta u javni sustav odvodnje moraju biti u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine 80/13).

Odvodnja otpadnih voda

Članak 68.

Podsustav odvodnje otpadne vode predviđen je za prihvaćanje svih kategorija otpadnih voda i njihovo prebacivanje prema centralnom uređaju za pročišćavanje naselja Nerezine.

Sve planske cjevovode u funkciji javne odvodnje otpadnih voda predviđeno je polagati u koridorima prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

U funkciji podsustava otpadne vode izgrađen je u cijelosti dio osnovne (obalni kolektor) i sekundarne (sabirni i priključni kanali) mreže odvodnih cjevovoda.

Od uređaja za prijenos osnovicu podsustava otpadne vode predstavlja postojeći obalni kolektor kojim se sanitarne vode gravitacijski i tlačno transportiraju prema postojećem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Kapacitet uređaja je 7400 ES.

Pročišćena otpadna voda iz uređaja za pročišćavanje upušta se u recipijent Jadransko more podmorskim ispustom.

Planom je predviđeno dograditi mrežu sekundarnih gravitacijskih cjevovoda podsustava otpadne vode unutar postojećih građevnih područja odnosno unutar planskih izgraditi novu.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u osi kolnika.

Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Članak 69.

Za sve građevine obvezno je osigurati priključak na sustav javne odvodnje.

Do realizacije cjelokupnog sustava odvodnje na području obuhvata odvodnja otpadnih voda za građevine rješavati će se na osnovi sanitarno-tehničkih uvjeta za izgradnju građevina kapaciteta do 10 ES (nepropusne sanitarne jame s odvozom) odnosno kapaciteta većeg od 10 ES (tipski uređaji s bio diskom).

Precrpne stanice odvodnje otpadnih voda

Članak 70.

U sjevernom dijelu obuhvata uz javnu zelenu površinu (Z1) planirana je površina za planiranu precrpnu stanicu u funkciji odvodnje otpadnih voda oznake CS u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

U slučaju potrebe dozvoljava se gradnja i drugih precrpnih stanica koje nisu predviđene Planom. Nove precrpne stanice mogu se graditi na zasebnim građevnim česticama ili u sklopu čestice prometne površine.

Odvodnja oborinskih voda

Članak 71.

Podsustav odvodnje oborinske vode predviđen je za prihvaćanje oborinske vode s cestovnih i parkirališnih površina te njihovu otpremu zasebnom mrežom kanala najkraćim putem do mora obvezno preko odvajača (separatora) ulja i lakih tekućina.

Sve planske cjevovode u funkciji javne odvodnje oborinskih voda predviđeno je polagati u koridorima prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

Podsustav oborinske odvodnje potrebno je formirati kao gravitacijski i iz više manjih cjelovitih mreža u skladu s konfiguracijom.

Na završetku svake pojedine mreže, a u funkciji stabiliziranja i bistrenja prikupljene oborinske (površinske) vode s prometnih površina treba izvesti separatore ulja i lakih tekućina. Tek nakon postupka pročišćavanja do odgovarajuće razine moguće je upuštanje oborinske vode u recipijent Jadransko more.

Poprečnim nagibima površina u osnovnoj razini koridora prometnih površina obvezno je zapriječiti bilo kakovu mogućnost razlijevanja oborinske vode u neposredni kontaktni prostor.

Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljati će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski.

Parkirališne površine treba izvesti s optimalnim nagibom radi što brže odvodnje oborinskih voda, a konstrukcija ovih površina mora biti takva da bude zapriječeno razlijevanje oborinskih voda u kontaktni prostor.

Odvođenje oborinskih voda s parkirališnih i manipulativnih površina raspršeno u okolni teren bez prethodnog pročišćavanja na separatoru ulja moguće je s parkirališnih površina s manje od 15 stajanki i manipulativnih prostora površine do 450 m². Za veće od navedenih vrijednosti prije upuštanja u recipijent potrebno je pročišćavanje na separatoru ulja i lakih tekućina.

5.3.1.3. Sustav uređenja vodotoka

Članak 72.

Otvorena korita i zatvoreni kanali vodotoka unutar obuhvata Plana označeni su u kartografskom prikazu 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Sustav odvodnje i uređenja vodotoka u mjerilu 1:2000.

Sustav uređenja vodotoka - bujica i zaštite od poplava, dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2. reda, sektor E - područje malog sliva »Kvarnersko primorje i otoci«.

Unutar obuhvata Plana registrirana su dva bujična toka:

.Peštine

.Bučanje

Ovi bujični tokovi ulijevaju se neposredno u Jadransko more.

Planom se, u funkciji omogućavanja što sigurnijeg protoka bujičnih voda bez štetnih posljedica za građevinska područja odnosno širi kontaktni prostor, određuju sljedeće mjere zaštite od poplava:

.na svim natkrivenim potezima bujičnih tokova obvezno je provoditi kontinuirana praćenja protočnosti korita kako bi se spriječila mogućnost uspora i razlijevanja vode na otvorenim dijelovima tokova,

.hidrotehničkim građevinama i zahvatima na vodotocima osigurati antierozijsku zaštitu.

Širina zaštitnih koridora vodotoka uključuje:

.prirodno korito s obostranim pojasom širine 10,0 m mjereno od gornjeg ruba korita,

.regulirano korito s obostranim pojasom širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređene građevine (građevine uređenja toka).

Korištenje koridora vodotoka za druge namjene kao i svi zahvati koji nisu u funkciji osiguranja boljeg protoka unutar korita, obvezno se moraju provoditi na osnovi i u skladu sa Zakonom o vodama i uz obveznu suglasnost Hrvatskih voda.

Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova.

Planom nije dozvoljeno uvođenje uređaja linijske infrastrukture (odvodnja, vodoopskrba, elektroenergetski i/ili elektronički komunikacijski kabeli) uzdužno unutar korita vodotoka.

Unutar prometnih površina prilikom paralelnog polaganja uređaja s reguliranim koritom vodotoka, obvezno je osigurati statičku i hidrauličku stabilnost reguliranog korita te nesmetani pristup radi održavanja.

Prijelaze vodova komunalne infrastrukture preko vodotoka po mogućnosti treba izvesti iznad korita u sklopu konstrukcije prijelaznih građevina (most, propust). Optimalno je da infrastrukturni prijelazi budu što okomitiji na uzdužnu os korita.

Kada su vodovi položeni ispod korita vodotoka, razmak u odnosu na regulirano ili projektirano dno korita ne može biti manji od 0,50 m.

Radi preciznije utvrđivanja koridora uređenja vodotoka i izgradnje sustava zaštite od poplava, planira se utvrđivanje inundacijskog pojasa, odnosno javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

Unutar inundacijskog pojasa zabranjeno je obavljanje radnji i/ili zahvata od mogućeg nepovoljnog utjecaja na vodni režim i/ili na povećanje stupnja ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

Do utvrđivanja inundacijskog pojasa potrebno je poštivati zaštitne koridore vodotoka određene u kartografskom prikazu br. 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:2000.

5.3.2. Elektroenergetika

Članak 73.

Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija elektroenergetskih postrojenja i uređaja prikazanih u kartografskom prikazu 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Energetski sustav u mjerilu 1:2000.

Trase planskih elektroprijenosnih uređaja i lokacije elektroenergetskih postrojenja ucrtanih u grafičkom prikazu, orijentacijske su, a detaljno će biti određene u postupcima izdavanja akata za građenje. Lokacije svih dodatnih potrebnih elektroenergetskih postrojenja (samostojećih i/ili ugradbenih) za čijom izgradnjom se ukaže potreba na osnovi stvarnih potreba konzuma, biti će određene neposrednom provedbom Plana.

U skladu s elektroenergetskom strategijom Republike, kao naponska razina za srednji napon na cijelom prostoru Plana koristi se napon od 20 kV.

Posebne uvjete građenja, u dijelu koji se odnosi na primjenu tehničkih propisa iz područja elektroenergetike, a na osnovi zahtjeva, utvrđuje elektroprivredno poduzeće nadležno za izgradnju, pogon i održavanje uređaja za prijenos električne energije.

Srednjenaponska elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 74.

Planom je predviđeno polaganje nove srednjenaponske i niskonaponske mreže kabela te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete u koridorima prometnih površina.

Trase elektroenergetskih vodova u kartografskom prikazu samo su načelne.

Na svim kritičnim potezima predviđena je zamjena postojećih uređaja za prijenos vodičima većeg presjeka.

Srednjenaponsku elektroenergetsku mrežu kabela kojom će biti osigurane veze između transformatorskih postrojenja, predviđeno je polagati u prvom podzemnom sloju. Pri tome obvezno je pridržavati se propisa i smjernica kojima su određeni odnosi s drugim građevinama i vrstama komunalne infrastrukture.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

Planom je omogućeno da se rasvjetna tijela postavljaju ovješavanjem na stupove nosače i/ili na fasade građevina.

Tehničke karakteristike rasvjetnih tijela moraju biti u funkciji optimalnog rasvjetljavanja prometnih površina, a da istovremeno što manje nefunkcionalnog osvjetljenja (svjetlosnog zagađenja).

Stupove javne rasvjete obvezno je postavljati izvan prometnih površina gdje god je to moguće. Iznimno, kada nema drugih mogućnosti, moguće ih je postavljati u površine nogostupa. Kod pješačkih i kolno-pješačkih površina, stupove je moguće postavljati na ograde.

Trafostanice

Članak 75.

U kartografskom prikazu 2.3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav u mjerilu 1:2000 prikazano je pet postojećih (Halmac, Nerezine 1, Nerezine 2, Nerezine 3 i Nerezine 4) i pet planskih trafostanica.

Sukladno potrebama potrošača omogućuje se gradnja i drugih transformatorskih postrojenja koja nisu određena Planom. Lokacije takvih transformatorskih postrojenja odredit će se lokacijskom dozvolom unutar zahvata u prostoru, a prema uvjetima iz ovih Odredbi.

Transformatorska postrojenja je moguće graditi kao slobodnostojeća i/ili u sklopu drugih građevina (ugrađena). Izgradnja novih slobodnostojećih transformatorskih postrojenja moguća je uz sljedeće uvjete:

.veličina građevne čestice biti će biti određena lokacijskom dozvolom,

.najveći dopušteni izgrađenosti (kig) je 0,8,

. najveći dopušteni iskorištenosti (kis) je 0,8,

.najveći broj etaža je 1 nadzemna (P),

.najveća visina građevine je 5,0 m,

.minimalne udaljenosti građevine su 1,0 m od ruba susjednih građevnih čestica i 2,0 m od ruba prometnice, a iznimno i manje odnosno u skladu s lokalnim uvjetima oblikovanja primjerenog lokalnim uvjetima,

.građevna čestica u pravilu treba imati neposredan pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja, ali se, u skladu s prostornim uvjetima, dopušta i posredan pristup,

.lokacije za transformatorska postrojenja u kartografskom prikazu su načelne.

Korištenjem različitih tehnoloških i tehničkih rješenja elemenata transformatorskih postrojenja obvezno je pouzdano spriječiti svako nepovoljno djelovanje postrojenja na živote i materijalne interese stanovništva, zaposlenih i/ili prolaznika. To jednako podrazumijeva redoviti rad, slučajeve elementarnih i drugih nepogoda kao i moguće kvarove odnosno oštećenja.

Solarne elektrane

Članak 76.

Unutar građevinskih područja naselja (osim područja koja su zaštićena kao kulturno dobro) i unutar izdvojenog građevinskog područja za potrebe elektrifikacije pojedinačnih zgrada, proizvodnje električne energije snage do 200 kW, zagrijavanje vode, rashlađivanje i dr. dozvoljeno je postavljanje fotonaponskih elemenata i toplinskih kolektora na krovne plohe. Postava fotonaponskih elemenata i toplinskih kolektora mora biti takva da ne ugrožava rad i korištenje susjednih građevnih čestica.

5.3.4. Plinoopskrba

Članak 77.

U srednjoročnom razdoblju nije planirana izgradnja plinoopskrbnog sustava naselja Nerezine pa je unutar područja obuhvata Planom predviđeno korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP).

Prilikom postavljanja spremnika ukapljenog naftnog plina na građevnoj čestici mora se poštivati Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07). Minimalna sigurnosna udaljenost spremnika do susjednih objekata, javnog puta ili javne površine mjerena od gabarita nadzemnog ili okna podzemnog spremnika je 5 m. Ukoliko se na čestici postavlja više spremnika njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje 2 m za nadzemne i 1 m za podzemne spremnike.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 78.

Ovim Planom određene su sljedeće zelene površine:

.javne zelene površine - javni park - Z1 i

.zaštitne zelene površine - Z.

Razgraničenje ovih površina dano je u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000.

Članak 79.

Na zelenim površinama određenima ovim Planom mogu se uređivati pješački putovi i površine, javne zelene površine, dječja igrališta i graditi građevine komunalne infrastrukture.

6.1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 80.

Planom se predviđa sljedeća kategorija javnih zelenih površina - javni parkovi (Z1).

Članak 81.

Ovim planom su planirane tri površine javnog parka (Z1) koje obuhvaćaju kultivirano i prirodno zelenilo veće kvalitete, gušćeg homogenog vegetacijskog sklopa zrelog i starijeg očuvanog biljnog materijala, te kao takvo predstavlja kvalitetan estetski element. Jedna u neposrednoj blizini samostana Sv. Franje a dvije manje površine uz javni parking u središnjem dijelu Nerezina. To su prostori oblikovani planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima namijenjenim za šetnju i odmor građana.

Javni parkovi se mogu uređivati u sklopu površina svih planskih namjena na području obuhvata Plana.

Članak 82.

U javnim parkovima dozvoljeno je uz plansku sadnju autohtonog biljnog materijala (drvoreda, nižih živica i cvjetnih gredica) uređenje i/ili postavljanje:

.staza (kamen, betonske kocke, drvo, sipina),

.trgova (kamen, betonske kocke, drvo),

.vodenih elementa (vodoskok, fontana i sl.),

.dječjih igrališta (za dob 0-3 godine, dob 3-6 godina, te za školsku djecu),

.elementa urbane opreme: klupa, stolova, ležaljki, rasvjetnih tijela i stupova, posuda za otpatke

.te ostalih elemenata urbane opreme u svrhu rekreacije, odmora, igre ili edukacije građana.

Na površinama javnih parkova moguće je postavljanje kioska, nadstrešnica i reklamnih panoa i to isključivo temeljem Odluke Gradskog vijeća i uz suglasnost nadležnih javnih službi.

Prilikom uređenja javnih zelenih površina treba se pridržavati odredbi Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

6.2. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 83.

Planom je određena zaštitna zelena površina (Z).

Članak 84.

Na zaštitnim zelenim površinama (Z) dozvoljeno je uz održavanje postojećeg i sadnja dodatnog biljnog materijala uređenje i/ili postavljanje:

.pješačkih, biciklističkih i poučnih staza (kamen, sipina),

.manjih odmorišta (kamen, sipina),

.dječjih igrališta (za dob 0-3 godine, dob 3-6 godina, te za školsku djecu),

.elementa urbane opreme: klupa, stolova, ležaljki, rasvjetnih tijela i stupova, posuda za otpatke

.te ostalih elemenata urbane opreme u svrhu rekreacije, odmora ili edukacije građana.

Članak 85.

Zaštitne zelene površine (Z) moguće je uređivati i koristiti kao poljoprivredne površine (voćnjak, vinograd, maslinik, povrtnjak i sl.).

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Zaštita prirodnih vrijednosti

Članak 86.

Područje obuhvata plana nalazi se dijelom, prema »Uredbi o ekološkoj mreži«, unutar Područja očuvanja značajna za ptice - POP: HR1000033 Kvarnerski otoci te cijelom površinom mora unutar Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS: HR3000161 Cres - Lošinj kako je prikazano u kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja - Područja ekološke mreže.

Prilikom izrade plana poštivane su smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže iz prethodnog stavka.

Članak 87.

U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnove zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije.

Članak 88.

Prilikom gradnje građevina treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. kamena), poštivanje tradicionalnih arhitektonskih smjernica, lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije

te očuvati vegetaciju u pukotinama starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom.

Članak 89.

Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 70/05, 139/08, 57/11) te poduzimati mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

7.2. Zaštita kulturno povijesnih cjelina i građevina

7.2.1. Nepokretna kulturna dobra

Članak 90.

Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na kulturnim dobrima bez obzira na njihov trenutni pravni status uključujući i radove za koje se ne izdaje akt za građenje. U slučaju izmjene važećih zakona mjere zaštite utvrditi će nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci na zahtjev stranke adekvatnim aktom.

Posebnim konzervatorskim postupcima podliježu sljedeći zahvati na nepokretnim kulturnim dobrima: popravak i održavanje postojećih građevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenje i uklanjanje građevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar utvrđenih zona zaštite kulturno-povijesnih cjelina ili kontaktnih zona, te registriranih pojedinačnih građevina ili kompleksa građevina, njihove funkcionalne prenamjene, kao i izvođenje radova u zonama kulturnog krajolika i arheoloških lokaliteta.

Na zaštićenim pojedinačnim građevinama/kompleksima, te podvodnim arheološkim lokalitetima obavezno je ishođenje zakonom propisanih suglasnosti kod nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci (Ministarstvo kulture).

7.2.1.1. Pojedinačne građevine i kompleksi

Članak 91.

Od nepokretnih kulturnih dobara unutar obuhvata plana zaštićen je jedino mlin za masline »Tuorić« iz prve polovice 16.st. Upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Listu zaštićenih kulturnih dobara pod registarskim brojem Z-3954 i obuhvaća č. zgr. 198 i 199 i č. 781, 2169/1, 2169/2, 2169/3, 2169/4, sve k.o. Nerezine.

Crkva Sv. Marije Magdalene podno Osorščice predložena je za registraciju Prostornim planom Primorsko- goranske županije.

Prostornim planom uređenja Grada Malog Lošinja još su evidentirani unutar obuhvata Plana:

.Franjevački samostan i crkva sv. Franje (kompleks sakralnih građevina),

.župna crkva Gospe od zdravlja (pojedinačna, sakralna građevina).

Pojedinačne građevine i kompleksi iz ovog članka označena su u kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja.

7.2.1.2. Arheološka baština (podvodni arheološki lokaliteti)

Članak 92.

Tek manjim dijelom unutar obuhvata plan nalazi se podvodni arheološki lokalitet označen u kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja.

Na području podvodnog arheološkog lokaliteta ovim planom nije predviđena gradnja nit bilo kakvi zahvati koji bi mogli negativno utjecati na zaštitu predmetnog lokaliteta.

7.2.1.3. Kulturno-povijesne cjeline (Evidentirana povijesna seoska naselja)

Članak 93.

Granice evidentiranog povijesnog seoskog naselja Nerezine ucrtane su u kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja.

Obnova svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnog naselja mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

Građevine unutar povijesnog naselja i dijelova naselja obnavljaju se cjelovito uključujući i njihove okućnice (vrtove, perivoje, voćnjake, dvorišta i sl.). Poticajnim mjerama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća.

7.3. Zaštita ambijentalnih vrijednosti

Članak 94.

U kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja označena je površina Zone C.

Zona C - ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje koji osigurava kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno- povijesnih vrijednosti zona A i B.

Ovim planom štite se ambijentalne vrijednosti prostora naselja Nerezine u cjelini kroz uvjete i načine gradnje određene ovim Odredbama.

8. MJERE POSTUPANJA S OTPADOM

Članak 95.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu (Narodne novine br. 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09) i podzakonskih propisa donesenih na temelju tog Zakona, uz poštivanje sljedećih temeljnih principa postupanja s komunalnim otpadom:

.smanjenje količina otpada,

.reciklaža - odvojeno sakupljanje i prerada otpada,

.zbrinjavanje ostataka otpada - tretiranje preostalog otpada odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima.

Članak 96.

Komunalni i neopasni otpad s područja obuhvata Plana do realizacije Centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije Marišćina na području Općine Klana odlagat će se na postojeće odlagalište Kalvarija Na odlagalištu Kalvarija planirana je izgradnja transfer stanice

Komunalni otpad iz domaćinstava s području obuhvata Plana prikuplja se sustavom odvojenog prikupljanja otpada a odvozi ga ovlaštena pravna osoba na odlagalište.

Sakupljanje, zbrinjavanje i oporabu ambalažnog otpada osigurava proizvođač odnosno prodavatelj i to sukladno Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine br. 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11).

Unutar obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.

Članak 97.

Planom se predviđa sakupljanje otpada putem:

.spremnika za prikupljanje organskog i biološkog otpada u domaćinstvima,

.spremnika za prikupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici korisnika,

.posuda i spremnika za prikupljanje komunalnog otpada na javnim površinama,

.zelenih otoka u svrhu odvojenog prikupljanja otpada na javnim površinama,

.spremnika na površini posebnog sabirnog mjesta za prikupljanje raznih otpadnih tvari.

Članak 98.

Reciklažno dvorište uređeno je na odlagalištu Kalvarija. U neposrednoj blizini obuhvata na katastarskoj čestici 2072/2 k.o. Nerezine uređeno je posebno sabirno mjesto gdje se vrši prihvat glomaznog i opasnog otpada od građana.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita tla

Članak 99.

Ovim planom štite se neizgrađene površine građevinskog područja naselja kroz uvjete i načine gradnje određene ovim Odredbama.

Također, najvrednije zelene površine unutar obuhvata Plana štite se i na način da su planirane kao površine javnog parka (Z1).

Osnovna mjera zaštite tla provodi se građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika.

Zaštita tla vrši se uređenjem bujičnih vodotoka kako bi se osigurao neškodljiv protok površinskih voda u svrhu zaštite od poplava, a time održavalo vodnu eroziju unutar prihvatljivih granica.

Građevinske i druge zahvate na području obuhvata potrebno je izvoditi na način da se uključuje antierozijska zaštita i to kroz ozelenjavanje javnih i zelenih površina, ograničavanje sječe stabala, gradnju podzida i sl.

Na području naselja Nerezine nema evidentiranih klizišta. Teren prekriven lesom izložen je lokalnim odronima na nezaštićenim i prestrmim zasjecima. Građevinske radove treba pažljivo kako bi se smanjila opasnost od pojave erozije.

9.2. Zaštita zraka

Članak 100.

Za prostor obuhvata Plana određena je obveza očuvanja I. kategorije kakvoće zraka sukladno Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine br. 130/11) i podzakonskim propisima donesenih na temelju tog Zakona.

Na prostoru obuhvata Plana potrebno je poduzeti sljedeće mjere zaštite zraka:

.treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

.promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

.utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj regulativi,

.stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi i objekti iz kojih se ispušta u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisija, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine br. 130/11) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine br. 21/07, 150/ 08),

.visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA- LUFT standardima),

.uređenjem javnih i zelenih površina osigurati povoljnije uvjete za regeneraciju zraka.

Na području obuhvata Plana nije dozvoljena gradnja građevina djelatnosti koje izazivaju zagađenja zraka.

Uređenjem građevne čestice odnosno organizacijom tehnološkog procesa mora se spriječiti raznošenje prašine odnosno širenje neugodnih mirisa.

9.3. Zaštita od buke

Članak 101.

Najveća dopuštena razina buke za pojedine namjene unutar obuhvata Plana utvrđuje se prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 145/04) i to za zonu mješovite namjene:

.najveća dopuštena razina vanjske buke danju: 55 dBA,

.najveća dopuštena razina vanjske buke noću: 45 dBA,

pri čemu se sve navedene vrijednosti odnose na ukupnu razinu buke emisije od svih postojećih i planiranih izvora buke zajedno.

Unutar obuhvata Plana u svrhu zaštite od buke ne predviđa se smještaj mehaničarskih, bravarskih, limarskih, kamenoklesarskih i sl. radionica.

9.4. Zaštita voda

Članak 102.

Za područje obuhvata plana nije donesena Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Od trenutka donošenja Odluke postupati će se sukladno toj Odluci.

Planom se propisuje obveza provođenja mjera zaštite voda unutar cijelog obuhvata. Mjerama zaštite obvezno je zapriječiti bilo kakovo upuštanje i/ili istjecanje otpadne vode iz uređaja za prijenos i postrojenja podsustava odvodnje otpadne vode.

Tehnološke vode iz kontaktnog prostora obvezno je pročistiti na razinu pročišćenosti kada je dozvoljeno njihovo upuštanje u sustav javne odvodnje.

Sve površinske odnosno oborinske vode podsustava za odvodnju oborinske vode trebaju na optimalnim mjestima imati izgrađene retencijske bazene. U sklopu bazena treba izvesti separatore masti i ulja gdje će se vršiti stabiliziranje i bistrenje oborinske vode prije upuštanja u recipijente, bujične vodotoke i more.

U smislu zaštite voda Planom je kao najučinkovitija mjera predviđena izgradnja javnog razdjelnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Javni sustav odvodnje predstavlja ujedno osnovni sanitarno-zdravstveni standard.

Planom je određeno da sve otpadne vode postojećeg i planiranog podsustava odvodnje otpadnih voda obvezno moraju biti transportirane prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda naselja Nerezine.

Budući su postojeće sabirne jame kao i neriješena javna odvodnja otpadnih i oborinskih voda unutar područja obuhvata potencijalni neposredni zagađivači mora, potrebno je provesti ubrzane postupke i poduzeti zahvate u funkciji zaštite mora od onečišćavanja i zagađivanja.

9.5. Zaštita mora

Članak 103.

Budući more predstavlja osjetljivi eko-sustav i ujedno najznačajniji obnovljivi prirodni resurs, potrebno je voditi sustavnu brigu u planiranju korištenja i gospodarenja, a zaštitu treba provoditi od onečišćenja i s kopna i s mora.

Obalno more na području naselja Nerezine svrstava se u prvu kategoriju.

Mjere zaštite mora obuhvaćaju:

.ograničenje razvoja naselja uz samu obalu,

.osiguranje sredstava za priključenje svih građevina na sustav odvodnje,

.izradu katastra zagađivača mora i unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastavak ispitivanja sanitarne kakvoće obalnog mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,

.u luci osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, otpada sa brodica i po potrebi sanitarnih voda s brodica,

.prilikom gradnje podmorskih građevina u luci ne remetiti prirodnu cirkulaciju mora,

.koristiti plutajuće valobrane,

.nasipavanje, te radove na morskom dnu izbjegavati, a ako su nužni onda ih provoditi uz mjere zaštite.

9.6. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Članak 104.

Mjerama posebne zaštite određuju se uvjeti za:

.sklanjanje ljudi

.zaštitu od rušenja

.zaštitu od poplava

.zaštitu od požara i

.zaštitu od potresa.

Zaštita i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća prikazani su u kartografskom prikazu 3.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera zaštite - Zaštita i spašavanje u mjerilu 1:2000.

Članak 105.

Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća na području Nerezina nema privrednih subjekata koji bi svojom djelatnošću mogli uzrokovati tehničko tehnološke nesreće s posljedicama po stanovnike, materijalna i kulturna dobra te okoliš.

Članak 106.

Lokacije mogućih izvora tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu u naselju Nerezine:

.promet na kopnu - Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (Narodne novine 15/10), određeno je da prijevoz opasnih tvari cestama na području naselja Nerezine, osim u slučaju opskrbe gospodarskih subjekata (brodogradilište). Opasnost predstavlja izlijevanje opasnih tvari u blizini vodospreme »Nerezine« koja se nalazi u blizini državne ceste D100,

.pomorski promet - Budući da akvatorijem Nerezina ne prolaze veći brodovi koji prevoze opasan teret smanjena je mogućnost nastanka havarija brodova koje bi doveli do katastrofe ili velike nesreće.

Članak 107.

U naselju Nerezine od prirodnih i drugih nesreća najviše je ugrožena sljedeća krupna infrastruktura:

.prometnice (D100 izvan obuhvata plana)

.vodoopskrbni objekti (vodosprema i magistralni vodoopskrbni cjevovod)

.uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

.mreža elektroničkih komunikacija

.jedinica poštanske mreže

.škola i dječji vrtić

.zgrada ambulante.

Članak 108.

Ovim planom su određeni:

.glavni putovi evakuacije ljudi u izvanrednim uvjetima (cestovni i pomorski)

.najpovoljnije zone i građevine za izmještanje stanovništva (zelene površine, parkirališta, škola, vrtić, turistički objekti, autobusni kolodvor i sl.)

.načelna lokacija sirene za sustav javnog uzbunjivanja ljudi (osnovna škola)

Površine za zone za ukop većeg broja ljudi i životinja predviđene su izvan obuhvata plana.

Navedeno u ovom članku prikazano je u kartografskom prikazu 3.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - Područja primjene posebnih mjera zaštite - Zaštita i spašavanje u mjerilu 1:2000.

9.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 109.

Sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine br. 2/91) na području naselja Nerezine nije propisana obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem prirodnih prostora, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina nije osigurano sklanjanje ljudi na drugi način.

9.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 110.

U ovom Planu su primijenjeni propisi zakonske regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na način da se građevine moraju projektirati na način da udaljenosti građevina od prometnica, odnosno od susjednih građevina mora omogućiti dovoljno prostora za rušenje, a da se prilikom rušenja omogući nesmetan promet, odnosno evakuacija ljudi te pristup interventnih vozila.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. Projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije.

Prilikom rekonstrukcije starijih građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima statičkim proračunom potrebno je analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljne mjere zaštite ljudi od rušenja.

9.6.3. Zaštita od poplava

Članak 111.

Na području Grada Malog Lošinja nisu zabilježene elementarne nepogode uzrokovane bilo klasičnim bilo bujičnim poplavama te područje obuhvata nije ugroženo od poplava.

Mjere zaštite područja obuhvata u smislu zaštite od poplava bujičnih i vanjskih voda obvezno treba provoditi u skladu s cjelovitim sustavom uređenja vodotoka - bujica i zaštite od štetnog djelovanja voda.

Unutar obuhvata plana registrirani su i u kartografskom prikazima prikazani sljedeći bujični tokovi:

.Peštine

.Bučanje.

Ovim Planom se određuje obvezno provođenje mjera zaštite od poplava na svim bujičnim tokovima unutar obuhvata Plana prema uvjetima iz podtočke 5.3.1.3. Sustav uređenja vodotoka.

9.6.3. Zaštita od požara

Članak 112.

Zaštita od požara na području naselja Nerezine provodi se prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća Grada Lošinja.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke.

Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnog dijela projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TVRB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina treba voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.

Kod poluugrađenih i ugrađenih građevina, u svrhu sprečavanja širenja požara, građevine moraju biti međusobno odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

Prilikom projektiranja ugostiteljskih objekata potrebno je poštivati i odredbe Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine br. 100/99).

Temeljem čl. 28. Zakona o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara za zahtjevne građevine (građevine skupine 2).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine br. 108/95, 56/10) i propisa donesenih na temelju njega.

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja, a sve u skladu sa Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine br. 35/94, 55/ 94, 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine br. 8/06).

9.6.3. Zaštita od potresa

Članak 113.

Obuhvat Plana nalazi se u seizmičkom području max. VIÊ MCS (jaki potresi) po karti Seizmološkog zavoda RH za povratni period od 500 godina.

Do izrade novih seizmičkih karate Županije ili užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi sukladno postojećim kartama, zakonima i propisima.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 114.

Plan se provodi neposredno.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 115.

Odluka će se temeljem članka 101. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/ 07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) objaviti u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

Članak 116.

Elaborat Plana iz članka 3. ove Odluke izrađen je u sedam (7) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Mali Lošinj i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Mali Lošinj.

Članak 117.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se van snage slijedeći prostorni plan užeg područja:

- Plan uređenja manjeg naselja Nerezine.

Članak 118.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

KLASA: 350-01/12-01/04

URBROJ: 2213/01-01-15-9

Mali Lošinj, 30 studenoga 2015

GRAD MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik
Anto Nedić, prof., v.r.