Na temelju članka 100. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) i
članka 32. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja je na
sjednici održanoj dana 23. siječnja 2015. godine donijelo
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja Sveti Jakov /UPU 24/ za područje
utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Lošinja (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 13/08, 13/12, 26/13). Granica obuhvata Plana
prikazana je na kartografskim prikazima 3.1.A. Uvjeti za korištenje uređenje i
zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju u mjerilu
1:25.000 i 4.10. Građevinsko područje - Sveti Jakov u mjerilu 1:5.000 te
obuhvaća građevinsko područje naselja: NA 10 i izdvojeno građevinsko područje
groblja izvan naselja G9.
Članak 2.
Urbanistički plan uređenja Sveti Jakov / UPU 24 / sadrži namjenu i uvjete
korištenja površina, režime uređivanja prostora, način opremanja prometnom i
komunalnom infrastrukturom, uvjete gradnje, smjernice za oblikovanje, uvjete i
smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu
okoliša, područja s posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente
od važnosti za područje naselja NA 10 i izdvojeno građevinsko područje groblja
izvan naselja G9.
Članak 3.
(1) Elaborat Urbanistički plan uređenja Sveti Jakov / UPU 24 / izradio je
Geoprojekt d.d. iz Opatije u koordinaciji s Upravnim odjelom za komunalni
sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Malog Lošinja.
(2) Elaborat iz prethodnog stavka ovog članka sastavni je dio ove Odluke, a
sastoji se od:
I. TEMELJNE ODREDBE
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
3.Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti i sportsko-rekreacijskih
površina
5.Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
elektroničke komunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i
površinama
7.Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
III. ZAVRŠNE ODREDBE
b) Grafičkog dijela koji nije predmet objave, a sadrži kartografske prikaze
u mjerilu 1:5000:
1. Korištenje i namjena površina
2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža
2A. Promet
2B. Elektronička komunikacijska infrastruktura
2C. Elektroenergetika
2D. Vodoopskrba
2E. Odvodnja otpadnih voda
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
3A. Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju
3B. Područja primjene planskih mjera zaštite
4. Način i uvjeti gradnje
- popis sektorskih dokumenata i propisa koji su poštovani u izradi
prostornog plana,
- sažetak za javnost.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak 4.
(1) U Urbanističkom planu uređenja Sveti Jakov / UPU 24 / (u daljnjem
tekstu: Plan) su osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje,
razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno označeni rubnom linijom,
bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena
površina.
(2) Unutar obuhvata Plana, površine za razvoj i uređenje razgraničene su
kako slijedi:
- površine infrastrukturnih sustava.
- mješovita namjena - pretežito poslovna (M2).
- ostala obradiva tla.
(3) Površine ostala obradiva tla se uređuju temeljem Prostornog plana
uređenja Grada Malog Lošinja.
(4) Izvan područja iz prethodnog stavaka ovog članka uređenje prostora
provodi se neposredno temeljem ovog Plana.
1.1. MJEŠOVITA NAMJENA
Članak 5.
Planom su određene površine mješovite namjene razgraničene na površine
pretežito stambene (M1) i pretežito poslovne (M2) namjene na kojima se grade i
uređuju:
- stambene građevine,
- javne i društvene građevine,
- poslovne građevine,
- poljoprivredne građevine,
- ugostiteljsko-turističke građevine,
- javne zelene površine (parkovi i dječja igrališta),
- prometne, komunalne i ostale infrastrukturne građevine i uređaji.
1.2. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA
Članak 6.
(1) Planom je određena površina javne i društvene namjene - vjerska namjena
(D8).
(2) Na površini javne i društvene namjene - vjerska namjena (D8) smještena
je crkva Majke Božje od Krunice.
1.3. JAVNE ZELENE POVRŠINE
Članak 7.
(1) Planom su određene javne zelene površine razgraničene na javni park (Z1)
i igralište (Z2),
(2) Javni park (Z1) je javni prostor hortikulturno uređen, namijenjen šetnji
i odmoru u prirodnom okruženju. Funkcionalno oblikovanje parka određuju
prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene.
(3) Igralište (Z2) predstavlja javni prostor s uređenim površinama za igru djece,
pješačkim površinama i parkovnim zelenilom.
1.4. GROBLJE (IZVAN NASELJA)
Članak 8.
(1) Planom je određena površina groblja.
(2) Površina groblja namijenjena je održavanju postojećeg groblja i njegovom
proširenju.
1.5. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 9.
Planom su određene površine infrastrukturnih sustava i to za građevine
kopnenog prometa (javne prometne površine, pješačke površine i površine za
građevine prometne infrastrukture - javno parkiralište - P) i za građevine
ostale infrastrukture (trafostanica - TS).
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
2.1. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA POSLOVNE NAMJENE
Članak 10.
(1) Planom je dozvoljena gradnja poslovnih građevina u zonama mješovite,
pretežito stambene namjene (M13, M14) i mješovite,
pretežito poslovne namjene (M21, M22) prikazanim na
kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim
česticama i to građevina uslužnih, trgovačkih, zanatskih i sl. djelatnosti koje
obuhvaćaju sljedeće sadržaje: različiti uslužni sadržaji (financijske
institucije, osiguravajuća društva, različite agencije, zdravstvene usluge i
sl.), trgovačke djelatnosti (različite prodavaonice na malo), ugostiteljske
usluge (caffei, buffeti, restorani, pečenjarnice i sl.), zanatske djelatnosti
(krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i
sl.), skladišne djelatnosti i sve vrste proizvodno- poslovne djelatnosti koje
ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode
buku unutar dozvoljenih granica.
(2) Na građevnoj čestici poslovne građevine mogu se smjestiti prateći
sadržaji (ugostiteljstvo, rekreacija, kulturni sadržaji, sl.) koji mogu
obuhvatiti najviše do 49% građevinske bruto površine (u daljnjem tekstu: GBP).
(3) Pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici
građevine osnovne namjene čija je namjena u funkciji osnovne građevine (garaže,
spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.).
(4) Poslovne djelatnosti u okviru građevne čestice stambene namjene moguće
je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
Članak 11.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje slobodnostojećih poslovnih građevina u zonama
mješovite, pretežito stambene namjene označene s M13 i mješovite, pretežito
poslovne namjene označene s M21 na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- u okviru građevne čestice poslovne namjene može se smjestiti više
građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu, a uz njih je dozvoljena
gradnja pomoćnih građevina,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2, a iznimno
kada se dio katastarske čestice priključuje javnoj prometnoj površini
dozvoljava se do 10% manja površina građevinske čestice od Planom utvrđene,
- najveća površina građevne čestice iznosi 2000 m2, iznimno se
dozvoljava veća površina ako preostali dio nema uvjeta za formiranje nove
građevne čestice,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,9,
- najmanja širina građevne čestice iznosi
18 m za slobodnostojeću prizemnu građevinu,
20 m za slobodnostojeću građevinu visine dvije nadzemne etaže,
22 m za slobodnostojeću građevinu visine dvije nadzemne etaže i potkrovlje.
b) Veličina građevine
- dopuštene etaže su jedna podzemna, dvije nadzemne etaže i potkrovlje
- najveća visina građevine iznosi 8,0 m,
- najveća tlocrtna površina građevine osnovne namjene izosi 200m2
za prizemnu, a 150 m2 za jednokatnu poslovnu građevinu,
- glavno pročelje građevine može biti širine najviše 12 m.
c) Smještaj građevina na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5,0 m, a
iznimno i manje ako za to postoje opravdani razlozi (interpolacija, odredbe
posebnih propisa i sl.) te uz izričitu suglasnost susjeda,
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5 m, a
najviše 15 m, a iznimno udaljenost građevine može biti i na manjoj i većoj
udaljenosti kod izuzetno nepovoljne konfiguracije terena, interpolacije u
skladu sa susjednim građevinama ili rekonstrukcije postojeće građevine,
- iznimno od prethodne alineje u zonama M21 najmanja udaljenost
građevine od regulacijskog pravca uz kolnopješačku ulicu iznosi 5 m uvećano za
veličinu koja omogućava širenje kolnopješačke ulice od njene osi za 2,75 m sa
svake strane ulice.
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine:
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti utvrđenih za sve građevine na
građevnoj čestici,
- najveći broj etaža građevine je jedna i odnosi se na prizemlje ili
suteren,
- najveća visina građevine iznosi 2,5 m,
- tlocrtna površina pomoćne građevine ne može biti veća od 1/3 tlocrtne
površine građevine osnovne namjene, odnosno ne može biti veća od 50 m2,
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice iznosi 3
m, a iznimno uz izričitu suglasnost susjeda građevina se može graditi i na
manjoj udaljenosti (i na međama građevne čestice) pri čemu ne može imati otvore
na pročelju izuzev ventilacijskih otvora najvećeg promjera 15 cm,
- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca za garaže za osobna vozila
iznosi 5 m,
- ako se građevine grade prislonjene uz granicu građevne čestice treba
osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) i osigurati da
nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s
krovišta mora riješiti u okviru pripadajuće građevne čestice,
- postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti pod
uvjetima propisanim ovim Planom ili u postojećim gabaritima.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba materijala mora biti sukladna
osnovnoj građevini,
- kosa krovišta mogu biti jednovodna, dvovodna ili raščlanjena na više
krovnih ploha, s nagibom ploha do 23o, a pri rekonstrukciji
postojećeg krova dopušten je nagib do 25o,
- najviše 10% kosog krova, odnosno 9 m2 se može koristiti kao
prohodna terasa na koju nije dozvoljen pristup vanjskim stubištem,
- ravna krovišta, prohodna i/ili ozelenjena, krovni prozori, elementi za
prirodno osvjetljavanje, kolektori sunčeve energije i krovne terase moguće je
izvesti izvan zone »C« utvrđene u članku 49.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 30%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog niskog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni
pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5
x 5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine
osnovne namjene, a iznimno ako čestica nema neposredni kolni pristup ili ako se
ne može osigurati smještaj vozila u okviru građevne čestice zbog njenog oblika
i veličine, smještaj vozila se može osigurati na zasebnim građevnim česticama.
- na parkiralištima se osigurava propisan broj parkirališnih mjesta za
vozila osoba s teškoćama u kretanju najmanje veličine 3,75 x 5 m i vidljivo
označena, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u
građevinu,
- potreban broj parkirališnih mjesta određuje se prema normativima kako
slijedi:
a) s obzirom na vrstu djelatnosti:
- za trgovačku djelatnost - na 25 m2 GBP-a potrebno je osigurati
jedno parkirališno mjesto,
- za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 GBP-a potrebno je
osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za ugostiteljsko-turističku djelatnost - na četiri sjedeća mjesta u
ugostiteljstvu te na tri do šest osoba (posjetitelja/zaposlenih) u smještajnom
kapacitetu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za uredsku djelatnost - na 30 m2 GBP-a potrebno je osigurati
jedno parkirališno mjesto,
- za kulturnu djelatnost - na pet sjedećih mjesta, potrebno je osigurati
jedno parkirališno mjesto,
- za rekreativnu djelatnost - na 500 m2 GBP-a u koji se uračunavaju
i uređene površine za rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno
mjesto,
b) s obzirom na broj zaposlenih:
- broj parkirališnih mjesta za zaposlenike treba zadovoljavati normativ od
najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom u najbrojnijoj smjeni,
- postojeće garaže i parkirališna/garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno/garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom regulativom
o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i
sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde iznosi 0,8 m,
- ograde su u pravilu od neobrađenog kamena, žbukani zid ili živica,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid najveće visine 1,5 m; iznimno kod veće
visine podzid se gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 1,5 m i
visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup utvrđen u članku 26.
ovih Odredbi,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe.
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje slobodnostojećih poslovnih građevina u zonama
mješovite, pretežito stambene namjene označene s M14 i mješovite,
pretežito poslovne namjene označene s M22 na zasebnim građevnim
česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice:
- u okviru građevne čestice poslovne namjene može se smjestiti više
građevina koje čine tehnološku i funkcionalnu cjelinu, a uz njih je dozvoljena
gradnja pomoćnih građevina,
- površina građevne čestice iznosi najmanje 200 m2 a najviše 500
m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3, uz dodatni uvjet da je
površina građevine najmanje 50
m2 a najviše 150m2,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,9.
b) Veličina građevine:
- najveći dozvoljeni broj etaža i visina građevine se određuju sukladno
lokalnim uvjetima na način da se prilagođavaju susjednim postojećim
građevinama,
- visina građevine ne smije biti veća od visine više susjedne građevine,
c) Smještaj građevina na građevnoj čestici, uvjeti gradnje pomoćne
građevine, uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za uređenje građevne
čestice, način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka c), d), e), f), g) i h) prethodnog stavka
ovog članka.
2.2. UVJETI SMJEŠTAJA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSKIH GRAĐEVINA
Članak 12.
(1) Planom je dozvoljena gradnja manjih poljoprivrednih građevina u zonama
mješovite, pretežito stambene (M11, M13) i mješovite,
pretežito poslovne (M21) namjene prikazanim na kartografskom prikazu
br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnoj građevnoj čestici bez ili s izvorom zagađenja
za uzgoj sitne stoke i peradi.
(2) Kod gradnje poljoprivrednih građevina utvrđenih u prethodnom stavku ovog
članka primjenjuju se uvjeti utvrđeni u točki d) stavka (1) prethodnog članka
za pomoćne građevine uz građevinu poslovne namjene.
2.3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE
Članak 13.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene
vrste sobe za iznajmljivanje (u svrhu pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga
u seoskom domaćinstvu) u zonama mješovite, pretežito stambene (M11,
M12, M13, M14) i mješovite, pretežito poslovne
(M21, M22) namjene prikazanim na kartografskom prikazu
br. 4: Način i uvjeti gradnje na zasebnim građevnim česticama.
(2) Ugostiteljsko-turističke djelatnosti u okviru građevne čestice stambene
namjene moguće je smjestiti prema uvjetima utvrđenim u točki 4. ovih Odredbi.
Članak 14.
(1) Kod gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina vrste sobe za
iznajmljivanje (u svrhu pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga u seoskom
domaćinstvu) u zonama mješovite, pretežito stambene
(M11, M13) i mješovite, pretežito poslovne (M21)
namjene na zasebnim građevnim česticama se, ovisno o načinu gradnje
(slobodnostojeći, dvojni) primjenjuju uvjeti utvrđeni u stavcima (1) i (3)
članka 19.
(2) Kod gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina vrste sobe za
iznajmljivanje (u svrhu pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga u seoskom
domaćinstvu) u zonama mješovite, pretežito stambene (M12, M14)
i mješovite, pretežito poslovne (M22) namjene na zasebnim građevnim
česticama se, ovisno o načinu gradnje (slobodnostojeći, dvojni, niz)
primjenjuju uvjeti utvrđeni u stavcima (2), (4) i (5) članka 19.
(3) Uz odredbe iz stavaka (1) i (2) ovog članka se utvrđuje i najveći GBP
kod gradnje navedenih građevina te iznosi 400 m2 te najveći broj
uporabnih jedinica (soba s kupaonicom) te iznosi 10.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 15.
(1) Planom je utvrđen smještaj građevina društvenih djelatnosti u zoni javne
i društvene namjene - vjerske (D8) te u zoni groblja. Planom je omogućen
smještaj građevina društvenih djelatnosti i u zonama mješovite, pretežito
stambene (M1) i pretežito poslovne (M2) namjene te u zonama javnih zelenih
površina - javni park (Z1) prikazanim na kartografskom prikazu br. 1:
Korištenje i namjena površina.
(2) Unutar zone vjerske namjene (D8) smještena je crkva sv. Marije. Navedena
građevina zadržava se u postojećim gabaritima.
(3) Unutar zone groblja smještena je crkva sv. Jakova. Navedena građevina
zadržava se u postojećim gabaritima.
(4) Građevine društvene namjene na zasebnim građevnim česticama smještaju se
unutar drugih zona kako slijedi:
- u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito
poslovne (M2) namjene građevine kulture, udruga i sl.,
- u zonama mješovite, pretežito stambene (M1), mješovite, pretežito poslovne
(M2) namjene i javnih zelenih površina - javni park (Z1) spomenici, spomen
obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i sl.),
(5) U okviru građevne čestice građevine društvene namjene može se graditi
više građevina u kojima se mogu smjestiti različiti prateći sadržaji
kompatibilni s osnovnom namjenom (društveno-zabavni, poslovni,
trgovačko-uslužni, ugostiteljski, rekreacijski sadržaji i sl.) koji mogu
obuhvatiti do 49% GBP-a.
Članak 16.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina društvene namjene (građevine
kulture, udruga i sl.) u zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene
s M11, M13 i mješovite, pretežito poslovne namjene
označene s M21 na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti
gradnje na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- u okviru građevne čestice društvene namjene može se smjestiti više
građevina koje čine funkcionalnu cjelinu, a uz njih je dozvoljena gradnja
građevine garaže,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5, odnosno 2,0 ako se gradi
potkrovlje,
b) Veličina građevina
- najveći broj etaža građevine iznosi tri nadzemne etaže uz mogućnost
izgradnje podruma i tavana (Po+P/Su+2+Pk)
- najveća visina građevine iznosi 12 m, osim za građevine čija funkcija
zahtijeva veću visinu (vjerske građevine, zvonici i sl.)
c) Smještaj građevina na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi 5,0 m, a
iznimno i manje ako za to postoje opravdani razlozi (interpolacija, zaštitni
pojas infrastrukture, odredbe posebnih propisa i sl.) te uz izričitu suglasnost
susjeda,
- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5 m, a
najviše 15 m, iznimno, udaljenost građevine može biti i na manjoj i većoj
udaljenosti kod izuzetno nepovoljne konfiguracije terena, interpolacije u
postojeći građevni pravac, rekonstrukcije postojeće građevine, izgradnje uz
javnu prometnu površinu ili drugu građevinu koja nepovoljno utječe na okoliš,
- iznimno od prethodne alineje u zonama M21 najmanja udaljenost
građevine od regulacijskog pravca uz kolnopješačku ulicu iznosi 5 m uvećano za
veličinu koja omogućava širenje kolnopješačke ulice od njene osi za 2,75 m sa
svake strane ulice.
d) Uvjeti gradnje građevine garaže:
- izgradnja građevine garaže izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti utvrđenih za sve građevine na
građevnoj čestici,
- najveći broj etaža građevine garaže je jedna i odnosi se na prizemlje ili
suteren,
- najveća visina građevine garaže iznosi 2,5 m,
- tlocrtna površina građevine garaže ne može biti veća od 1/3 tlocrtne
površine građevine osnovne namjene, odnosno ne može biti veća od 50 m2,
- najmanja udaljenost građevine garaže od regulacijskog pravca iznosi 5 m,
- najmanja udaljenost građevine garaže od ostalih granica građevne čestice
iznosi 3 m, a iznimno uz izričitu suglasnost susjeda građevina garaže se može
graditi i na manjoj udaljenosti (i na međama građevne čestice) pri čemu ne može
imati otvore na pročelju izuzev ventilacijskih otvora najvećeg promjera 15 cm;
u slučaju gradnje građevine garaže na granici građevne čestice treba osigurati
mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) i osigurati da nagib krova
nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s krovišta mora
riješiti u okviru pripadajuće građevne čestice.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina:
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- pri oblikovanju novih građevina dozvoljen je visoko kvalitetan suvremeni
pristup, uz ocjenu stručnog tijela i uz ingerenciju Grada, a preporuča se i
provođenje javnog natječaja,
- krovište građevine može biti koso, nagiba koji predviđa tehnologija
građenja,
- na krovište je moguće ugraditi elemnte za prirodno osvjetljavanje, izuzev
unutar zone »C« utvrđene u članku 49. i kolektore sunčeve energije.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 30%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog niskog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni
pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5
x 5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine
osnovne namjene, a iznimno ako čestica nema neposredni kolni pristup ili ako se
ne može osigurati smještaj vozila u okviru građevne čestice zbog njenog oblika
i veličine, smještaj vozila se može osigurati na zasebnim građevnim česticama
- potreban broj parkirališnih mjesta određuje se prema normativima kako
slijedi:
- na pet sjedećih mjesta potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za zaposlenike osigurati najmanje 0,3 parkirališna mjesta po zaposlenom u
najbrojnijoj smjeni,
- dodatni broj parkirališnih mjesta za prateće sadržaje navedene u stavku
(1) članka 15. utvrđuje se prema normativima utvrđenim u točki f) stavka (1)
članka 11.
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i
sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde iznosi 0,8 m,
- ograde su u pravilu od neobrađenog kamena, žbukani zid ili živica,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid najveće visine 1,5 m; iznimno kod veće
visine podzid se gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 1,5 m i
visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu:
- građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup utvrđen u članku 26.
ovih Odrebi,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe.
h) Ostali uvjeti
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje građevina društvene namjene (građevine
kulture, udruga i sl.) u zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene
s M12, M14 i mješovite, pretežito poslovne namjene
označene s M22 na zasebnim građevnim česticama:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice:
- u okviru građevne čestice društvene namjene može se smjestiti jedna
građevina osnovne namjene, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćne građevine,
- površina građevne čestice iznosi najmanje 200 m2 a najviše 500
m2;
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3, uz dodatni uvjet da je
površina građevine najmanje 50 m2 a najviše 150m2,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,9.
b) Veličina građevina:
- najveći dozvoljeni broj etaža i visina građevine se određuju sukladno
lokalnim uvjetima na način da se prilagođavaju susjednim postojećim
građevinama, a prema posebnim uvjetima zaštite kulturnih dobara,
- visina građevine ne smije biti veća od visine više susjedne građevine.
c) Smještaj građevine na građevnoj čestici:
- građevina se može graditi na udaljenosti najmanje 3 m od granice građevne
čestice, a iznimno i manje ako za to postoje opravdani razlozi (interpolacija,
odredbe posebnih propisa i sl.) i uz izričitu suglasnost susjeda te zabrane
izvedbe otvora na pročelju prema toj međi,
- međusobna udaljenost građevine od građevina na susjednoj građevnoj čestici
ne može biti manja od visine više građevine niti manja od 6,0 m, a iznimno uz
izričitu suglasnost susjeda udaljenost može biti najmanje 4 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine, uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti
za uređenje građevne čestice, način i uvjeti priključenja građevne čestice na
prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka d), e), f), g) i h) prethodnog stavka
ovog članka.
Članak 17.
Spomenici, spomen-obilježja i manje vjerske građevine (kapelice, križevi i
sl.) GBP-a do 30 m2 mogu se graditi unutar zona mješovite, pretežito
stambene namjene (M1), mješovite, pretežito poslovne namjene (M2) i javne
zelene površine - javnog parka (Z1).
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 18.
(1) Planom je dozvoljena gradnja građevina namijenjenih stanovanju u zonama
prikazanim na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje i to:
- obiteljske kuće kao samostojeće ili dvojne u zonama M11, M12,
M13, M14, M21, M22,
- obiteljske kuće u nizu u zonama M12, M14, M22,
- manje višestambene građevine kao samostojeće ili dvojne u zonama M15
i M16,
- višestambene građevine kao samostojeće ili dvojne u zoni M16.
(2) Planom se razlikuju građevine namijenjene stanovanju obzirom na broj
uporabnih cjelina i način gradnje kako slijedi:
- obiteljska kuća je građevina koja sadrži najviše tri (3) stana i može biti
samostojeća, dvojna ili u nizu;
- manja višestambena građevina je građevina koja sadrži tri (3) ili četiri
(4) stana i može biti samostojeća ili dvojna;
- višestambena građevina sadrži najmanje četiri (4) a najviše dvanaest (12)
stanova i može biti samostojeća ili dvojna;
(3) Osim stambenog prostora, građevine iz prethodnog stavka ovog članka mogu
sadržavati poslovni prostor na najviše 49% GBP-a. Poslovni prostor je prostor u
kojem se odvija rad, a obuhvaća djelatnosti bez negativnog utjecaja na okoliš
(u skladu s posebnim propisima): ugostiteljsko- turističke djelatnosti (caffei,
buffeti, restorani, pečenjarnice i sl. te smještajni kapaciteti za privatno
iznajmljivanje), uslužne i zanatske djelatnosti (krojačke, frizerske,
postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl. radionice),
trgovačko-opskrbne djelatnosti (prodavaonice), zdravstveni sadržaji, poslovni
sadržaji (uredi, ateljei, liječničke ordinacije i sl.) te sve vrste
proizvodno-poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju
opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica.
Poslovni prostor uz stambeni smješta se unutar građevine osnovne namjene ili u
pomoćnoj građevini na istoj građevnoj čestici.
(4) Za smještajne kapacitete za privatno iznajmljivanje iz prethodnog stavka
ovog članka utvrđuje se najveći broj ležaja koji iznosi 20 odnosno najveći broj
uporabnih cjelina koji iznosi 5.
(5) Pomoćna građevina je građevina koja se gradi na građevnoj čestici
građevine osnovne namjene. Namjena pomoćne građevne može biti poljoprivredna
(poljoprivredna gospodarska građevina sa ili bez izvora zagađenja), poslovna
(manja građevina obrtničke namjene) ili u funkciji osnovne građevine (garaže,
spremišta, drvarnice, kotlovnice, nadstrešnice i sl.).
(6) Način gradnje građevina namijenjenih stanovanju Planom je utvrđen na
kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje sa sljedećim vrstama
građevina:
- gradnja samostojećih obiteljskih kuća,
- gradnja dvojnih obiteljskih kuća,
- gradnja obiteljskih kuća u nizu,
- gradnja samostojećih manjih višestambenih građevina,
- gradnja dvojnih manjih višestambenih građevina,
- gradnja samostojećih višestambenih građevina,
- gradnja dvojnih višestambenih građevina.
4.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE OBITELJSKIH KUĆA
Članak 19.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje slobodnostojećih obiteljskih kuća u zonama
mješovite, pretežito stambene namjene označene s M11, M13
i mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M21:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m2, a iznimno
kada se dio katastarske čestice priključuje javnoj prometnoj površini
dozvoljava se do 10% manja površina građevinske čestice od propisane
- najveća površina građevne čestice iznosi 2000 m2, a iznimno se
dozvoljava veća površina ako preostali dio nema uvjeta za formiranje nove
građevne čestice,
- najmanja dozvoljena širina građevne čestice, mjerena na mjestu
građevinskog pravca, iznosi:
18 m za slobodnostojeću obiteljsku kuću Po/Su+P ili P,
20 m za slobodnostojeću obiteljsku kuću katnosti Po/ Su+P+1 ili P+1,
22 m za slobodnostojeću obiteljsku kuću katnosti Po/ Su+P+1+Pk ili P+1+Pk,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,6, odnosno 0,9 ako se gradi
potkrovlje.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći broj etaža građevine iznosi podrum, dvije (2) nadzemne etaže i
potkrovlje (Po/Su+P+1+Pk),
- najveća visina građevine iznosi 6,5 m,
- najmanja svijetla visina stambene etaže iznosi 2,6 m,
- tlocrtna površina građevine osnovne namjene iznosi najviše 200m2
za prizemnu, a 150 m2 za jednokatnu obiteljsku kuću,
- glavno pročelje građevine može biti široko najviše 12 m,
- za svaki stan treba osigurati ostavu površine najmanje 2,0 m2 i
spremište za drva površine najmanje 4,0 m2 za stanove površine do 60
m2, a za stanove veće površine najmanje 6,0 m2; ako se
izvodi zajednička kotlovnica za sve stanove, spremište se može izvoditi
površine najmanje 4,0 m2 po stanu,
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- građevni pravac se određuje na udaljenosti od regulacijskog pravca
najmanje 5,0 m a najviše 15 m, a iznimno građevni pravac može biti i na manjoj
i većoj udaljenosti kod izuzetno nepovoljne konfiguracije terena, interpolacije
u skladu sa susjednim građevinama ili rekonstrukcije postojeće građevine,
- iznimno od prethodne alineje u zonama M21 najmanja udaljenost
građevine od regulacijskog pravca uz kolnopješačku ulicu iznosi 5 m uvećano za
veličinu koja omogućava širenje kolnopješačke ulice od njene osi za 2,75 m sa
svake strane ulice,
- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi polovicu
visine (h/2) građevine, ali ne manje od 4 m za slobodnostojeću građevinu, a
iznimno i manje ako za to postoje opravdani razlozi (interpolacija, odredbe
posebnih propisa i sl.), uz izričitu suglasnost susjeda,
- međusobna udaljenost građevina od građevina na susjednoj građevnoj čestici
ne može biti manja od visine više građevine niti manja od 6 m za prizemne i 8 m
za jednokatne građevine, a iznimno ne manja od 4 m uz izričitu suglasnost
susjeda,
- izvan gradivog dijela građevne čestice se prema javnoj prometnoj površini
i kod gradnje na regulacijskom pravcu može izvoditi jedan balkon na građevini,
na visini većoj od 4,5 m od najviše kote dijela prometnice uz građevnu česticu.
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine:
- izgradnja pomoćne građevine izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti utvrđenih za sve građevine na
građevnoj čestici,
- na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi najviše dvije pomoćne
građevine,
- najveći broj etaža građevine je jedna i odnosi se na prizemlje ili
suteren,
- najveća visina građevine iznosi 2,5 m,
- tlocrtna površina pomoćne građevine ne može biti veća od 1/3 tlocrtne
površine građevine osnovne namjene, odnosno ne može biti veća od 50 m2,
- najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice iznosi 3
m, a iznimno uz izričitu suglasnost susjeda građevina se može graditi i na
manjoj udaljenosti (i na međama građevne čestice uz zadovoljavanje uvjeta
zaštite od požara) pri čemu ne može imati otvore na pročelju izuzev
ventilacijskih otvora najvećeg promjera 15 cm,
- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca za garaže za osobna vozila
iznosi 5 m,
- najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina s izvorima zagađenja iznosi:
12 m od stambenih građevina, a ako se to ne može postići dupušta se
udaljenost 8 m,
15 m od gnojišta,
20 m od ulične ograde,
30 m od građevine za opskrbu vodom (bunari, cisterne i sl.), ako se
građevine nalaze na ravnom terenu, a 50 m ako se visina terena smanjuje od
zagađivača prema građevini.
- ako se pomoćne građevine grade prislonjene uz granicu građevne čestice
treba osigurati mjere protupožarne zaštite (vatrobrani zid i dr.) i osigurati
da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja oborinske vode s
krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice.
- postojeće pomoćne građevine mogu se rekonstruirati i prenamijeniti pod
uvjetima propisanim ovim Planom ili u postojećim gabaritima.
e) Uvjeti za oblikovanje građevina
- građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i
korištenje isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora,
- oblikovanje pomoćne građevine i upotreba materijala mora biti sukladna
osnovnoj građevini,
- kosa krovišta mogu biti jednovodna, dvovodna ili raščlanjena na više
krovnih ploha, s nagibom ploha do 23o, a pri rekonstrukciji
postojećeg krova dopušten je nagib do 25o,
- najviše 10% kosog krova, odnosno 9 m2 se može koristiti kao
prohodna terasa na koju nije dozvoljen pristup vanjskim stubištem,
- ravna krovišta, prohodna i/ili ozelenjena, krovni prozori, elementi za
prirodno osvjetljavanje, kolektori sunčeve energije i krovne terase moguće je
izvesti izvan zone »C« utvrđene u članku 49.
f) Uvjeti za uređenje građevne čestice
- najmanji dio građevne čestice koji treba urediti kao zelenu površinu
iznosi 30%,
- građevna čestica se uz javne površine (prometnice, pješačke staze i sl.)
uređuje sadnjom drveća i ukrasnog niskog zelenila uz uvjet da ne ometa kolni
pristup na građevnoj čestici i pješački pristup građevini,
- kod nove gradnje ili rekonstrukcije građevina kojom se povećava broj
samostalnih uporabnih cjelina ili GBP potrebno je za promet u mirovanju
osigurati minimalni broj parkirališnih/garažnih mjesta najmanjih dimenzija 2,5
x 5 m na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene ili u okviru građevine
osnovne namjene, a iznimno ako čestica nema neposredni kolni pristup ili ako se
ne može osigurati smještaj vozila u okviru građevne čestice zbog njenog oblika
i veličine, smještaj vozila se može osigurati na zasebnim građevnim česticama.
- potreban broj parkirališnih mjesta određuje se prema normativima kako
slijedi:
- stan do 60 m2 neto površine - 1 mjesto,
- stan od 60 do 100 m2 neto površine - 2 mjesta,
- stan preko 100 m2 neto površine - 3 mjesta,
- dodatni broj parkirališnih mjesta za prateće sadržaje navedene u stavku
(3) članka 18. utvrđuje se prema normativima utvrđenim u točki f) stavka (1)
članka 11.
- postojeće garaže i parkirališno-garažna mjesta ne mogu se prenamijeniti u
druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj
građevnoj čestici,
- pristup građevinama mora biti izveden u skladu s važećom zakonskom
regulativom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti,
- uređenje ostalog dijela građevne čestice obuhvaća popločavanje,
nasipavanje prirodnim materijalima, uređivanje vodenih i zelenih površina i
sl.,
- ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim
česticama,
- ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu
prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,
- najveća visina ograde iznosi 0,8 m,
- ograde su u pravilu od neobrađenog kamena, žbukani zid ili živica,
- radi pridržavanja padina ili visinskih razlika terena se prilikom uređenja
građevne čestice može izvesti podzid najveće visine 1,5 m; iznimno kod veće
visine podzid se gradi kaskadno s horizontalnim pomakom od najmanje 1,5 m i
visinom pojedine kaskade do 1,5 m, a prostori između kaskada se ozelenjavaju.
- na građevnoj čestici dozvoljeno je graditi bazen na najviše 20%
neizgrađenog dijela građevne čestice,
g) Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i
drugu infrastrukturu
- građevna čestica mora imati neposredan kolni pristup utvrđen u članku 26.
ovih Odredbi,
- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i
elektroopskrbe,
- do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda dozvoljava se
priključak na septičku taložnicu za građevinu stambene namjene kapaciteta do 10
ES; za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda (biodisk ili sl.).
h) Ostali uvjeti:
- mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti utvrđene su u točki 7. ovih Odredbi,
- postupanje s otpadom utvrđeno je u točki 8. ovih Odredbi,
- mjere zaštite okoliša utvrđene su u točki 9. ovih Odredbi.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje slobodnostojećih obiteljskih kuća u zonama
mješovite, pretežito stambene namjene označene s M12, M14
i mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M22:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,
- površina građevne čestice iznosi najmanje 200 m2 a najviše 500
m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3, uz dodatni uvjet da je
površina građevine najmanje 50 m2 a najviše 150 m2,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,9.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveći dozvoljeni broj etaža i visina građevine se određuju sukladno
lokalnim uvjetima na način da se prilagođavaju susjednim postojećim
građevinama,
- visina građevine ne smije biti veća od visine više susjedne građevine,
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- građevine se mogu graditi na udaljenosti najmanje 3 m od granice građevne
čestice, a iznimno i manje ako za to postoje opravdani razlozi (interpolacija,
odredbe posebnih propisa i sl.) i uz izričitu suglasnost susjeda te zabrane
izvedbe otvora na pročelju prema toj međi,
- međusobna udaljenost građevina od građevina na susjednoj građevnoj čestici
ne može biti manja od visine više građevine niti manja od 6,0 m, a iznimno uz
izričitu suglasnost susjeda i zadovoljavanje uvjeta zaštite od požara
udaljenost može biti najmanje 4 m.
d) Uvjeti gradnje pomoćne građevine, uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti
za uređenje građevne čestice, način i uvjeti priključenja građevne čestice na
prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka d), e), f), g) i h) prethodnog stavka
ovog članka.
(3) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih obiteljskih kuća u zonama mješovite,
pretežito stambene namjene označene sM11, M13 i
mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M21:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 300 m2, a iznimno
kada se dio katastarske čestice priključuje javnoj prometnoj površini
dozvoljava se do 10% manja površina građevinske čestice od propisane,
- najveća površina građevne čestice iznosi 2000 m2, a iznimno se
dozvoljava veća površina ako preostali dio nema uvjeta za formiranje nove
građevne čestice,
- najmanja dozvoljena širina građevne čestice, mjerena na mjestu
građevinskog pravca, iznosi:
12 m za dvojnu prizemnu obiteljsku kuću,
14 m za dvojnu obiteljsku kuću katnosti P+1,
16 m za dvojnu obiteljsku kuću katnosti P+2,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,35,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,7, odnosno 1,05 ako se gradi
potkrovlje.
b) Veličina građevine osnovne namjene, smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici, uvjeti gradnje pomoćne građevine, uvjeti za oblikovanje
građevina, uvjeti za uređenje građevne čestice, način i uvjeti priključenja
građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka b), c), d), e), f), g) i h) stavka (1)
ovog članka.
(4) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih obiteljskih kuća u zonama mješovite,
pretežito stambene namjene označene s M12, M14 i
mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M22:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,
- površina građevne čestice iznosi najmanje 150 m2 a najviše 420
m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 uz dodatni uvjet da je
površina građevine najmanje 35 m2 a najviše 120m2,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 0,9.
b) Veličina građevine osnovne namjene te smještaj građevine osnovne namjene
na građevnoj čestici
- primjenjuju se odredbe iz točaka b) i c) stavka (2) ovog članka.
c) Uvjeti gradnje pomoćne građevine, uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti
za uređenje građevne čestice, način i uvjeti priključenja građevne čestice na
prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka d), e), f), g) i h) stavka (1) ovog
članka.
(5) Utvrđuju se uvjeti gradnje obiteljskih kuća u nizu u zonama mješovite,
pretežito stambene namjene označene s M12, M14 i
mješovite, pretežito poslovne namjene označene s M22:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja pomoćnih građevina,
- u sklopu jednog, novog niza je dozvoljena gradnja najviše pet (5)
pojedinačnih građevina,
- površina građevne čestice iznosi najmanje 25 m2 a najviše 400 m2,
- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 1,0 uz dodatni
uvjet da je površina građevine najmanje 25 m2 a najviše 100 m2,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 3,0.
b) Veličina građevine osnovne namjene te smještaj građevine osnovne namjene
na građevnoj čestici
- primjenjuju se odredbe iz točaka b) i c) stavka (2) ovog članka.
c) Uvjeti gradnje pomoćne građevine, uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti
za uređenje građevne čestice, način i uvjeti priključenja građevne čestice na
prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka d), e), f), g) i h) stavka (1) ovog
članka.
4.2. UVJETI I NAČIN GRADNJE MANJIH VIŠESTAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 20.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje slobodnostojećih manjih višestambenih
građevina u zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene s M15,
M16:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz nju je dozvoljena gradnja građevine garaže,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2, a iznimno
kada se dio katastarske čestice priključuje javnoj prometnoj površini
dozvoljava se do 10% manja površina građevinske čestice od propisane,
- najveća površina građevne čestice iznosi 2000 m2, a iznimno se
dozvoljava veća površina ako preostali dio nema uvjeta za formiranje nove
građevne čestice,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi:
18 m za slobodnostojeću prizemnu građevinu,
20 m za slobodnostojeću građevinu katnosti P+1,
22 m za slobodnostojeću građevinu katnosti P+2,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveća površina tlocrtne projekcije građevine je 150 m2,
- najveći broj etaža je jedna podzemna i tri nadzemne etaže (Po+Su/P+1+Pk
ili Po+Su/P+2);
- najmanja svijetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m;
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m;
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca je 5,0 m;
- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice je polovica
visine građevine (h/2), ali ne manje od 4,0 m.
d) Uvjeti gradnje građevine garaže
- izgradnja građevine garaže izvodi se u okvirima ograničenja maksimalnih
koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti utvrđenih za građevnu česticu,
- na građevnoj čestici se može graditi najviše jedna građevina garaže,
- najveći broj etaža građevine garaže je jedna i odnosi se na prizemlje ili
suteren,
- najveća visina građevine garaže iznosi 2,5 m,
- tlocrtna površina građevine garaže ne može biti veća od 1/3 tlocrtne
površine građevine osnovne namjene, odnosno ne može biti veća od 50 m2,
- najmanja udaljenost od regulacijskog pravca iznosi 5 m,
- najmanja udaljenost od ostalih međa iznosi 3 m, a iznimno uz izričitu
suglasnost susjeda građevina garaže se može graditi i na manjoj udaljenosti (i
na međama građevne čestice uz zadovoljavanje uvjeta zaštite od požara i
osiguranja da nagib krova nije prema susjednoj čestici i da se odvodnja
oborinske vode s krovišta mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice)
pri čemu ne može imati otvore na pročelju izuzev ventilacijskih otvora najvećeg
promjera 15 cm,
e) Uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za uređenje građevne čestice,
način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu
infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka e), f), g) i h) stavka (1) članka 19.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih manjih višestambenih građevina u
zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene s M15 i M16:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju, a uz istu je dozvoljena gradnja građevine garaže,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 400 m2, a iznimno
kada se dio katastarske čestice priključuje javnoj prometnoj površini
dozvoljava se do 10% manja površina građevinske čestice od propisane.
- najveća površina građevne čestice iznosi 2000 m2, a iznimno se
dozvoljava veća površina ako preostali dio nema uvjeta za formiranje nove
građevne čestice,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi:
12 m za dvojnu prizemnu građevinu,
14 m za dvojnu građevinu katnosti P+1,
16 m za dvojnu građevinu katnosti P+2,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,35,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.
b) Veličina građevine osnovne namjene, smještaj građevine osnovne namjene na
građevnoj čestici te uvjeti gradnje građevine garaže
- primjenjuju se odredbe iz točaka b), c) i d) prethodnog stavka ovog
članka.
c) Uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za uređenje građevne čestice,
način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu
infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka e), f), g) i h) stavka (1) članka 19.
4.3. UVJETI I NAČIN GRADNJE VIŠESTAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 21.
(1) Utvrđuju se uvjeti gradnje slobodnostojećih višestambenih građevina u
zonama mješovite, pretežito stambene namjene označene s M16:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina namijenjena
stanovanju; nije dopuštena gradnja pomoćnih građevina, garažni prostor može se
smjestiti u okviru građevine osnovne namjene,
- najmanja površina građevne čestice iznosi 700 m2, a iznimno
kada se dio katastarske čestice priključuje javnoj prometnoj površini,
dozvoljava se do 10% manja površina građevinske čestice od propisane,
- najveća površina građevne čestice iznosi 5000 m2, a iznimno se
dozvoljava veća površina ako preostali dio nema uvjeta za formiranje nove
građevne čestice,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi:
18 m za slobodnostojeću prizemnu građevinu,
20 m za slobodnostojeću građevinu katnosti P+1,
22 m za slobodnostojeću građevinu katnosti veće od P+1,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5,
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5, odnosno 2,0 ako se izvodi
potkrovlje.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- najveća površina tlocrtne projekcije građevine je 400 m2,
- najveći broj etaža je jedna podzemna i tri nadzemne etaže (Po+P/Su+1+Pk),
- najmanja svijetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m,
- najveća visina građevine iznosi 9,0 m,
- ako se garaža gradi u sklopu etaže podruma, dozvoljeno je izvesti dva
ulaza u garažu širine do 4m, a da se kota terena na ulazu ne računa kao kota od
koje se mjeri visina građevine.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- primjenjuju se odredbe iz točke c) stavka (1) članka 20.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za uređenje građevne čestice,
način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu
infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka e), f), g) i h) stavka (1) članka 19.
(2) Utvrđuju se uvjeti gradnje dvojnih višestambenih građevina u zonama
mješovite, pretežito stambene namjene označene s M16:
a) Veličina, izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
- najmanja površina građevne čestice iznosi 500 m2, a iznimno
kada se dio katastarske čestice priključuje javnoj prometnoj površini
dozvoljava se do 10% manja površina građevinske čestice od propisane.
- najveća površina građevne čestice iznosi 5000 m2, a iznimno se
dozvoljava veća površina ako preostali dio nema uvjeta za formiranje nove
građevne čestice,
- najmanja širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevinskog pravca,
iznosi:
12 m za dvojnu prizemnu građevinu,
14 m za dvojnu katnosti P+1,
16 m za dvojnu katnosti veće od P+1,
- najveći koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5;
- najveći koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5, odnosno 2,0 ako se izvodi
potkrovlje.
b) Veličina građevine osnovne namjene
- primjenjuju se odredbe iz točke b) prethodnog stavka ovog članka.
c) Smještaj građevine osnovne namjene na građevnoj čestici
- primjenjuju se odredbe iz točke c) stavka (1) članka 20.
d) Uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za uređenje građevne čestice,
način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu
infrastrukturu te ostali uvjeti
- primjenjuju se odredbe iz točaka e), f), g) i h) stavka (1) članka 19.
4.4. IZNIMKE KOD REKONSTRUKCIJE POSTOJEĆIH GRAĐEVINA
Članak 22.
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina vrši se pod uvjetima za nove
građevine, a ako zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za nove građevine
rekonstrukcija se izvodi u postojećim gabaritima ili kao rekonstrukcija radi
osiguranja neophodnih uvjeta života i rada.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina radi osiguranja neophodnih uvjeta
života i rada uključuje sljedeće:
- zamjena dotrajalih dijelova građevine, uključujući konstrukciju i
instalacije,
- dogradnja ili nadogradnja nužnih stambenih ili pomoćnih prostora površine
do 20m2,
- priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturu,
- rekonstrukcija i adaptacija dijela građevine (suteren, potkrovlje i dr.) u
koristan prostor.
(3) Kod rekonstrukcije postojećih građevina u zonama M12, M14
i M22, moguća su odstupanja od Planom utvrđenih uvjeta, sukladno
lokalnim uvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim uvjetima, uz poštivanje
sljedećih uvjeta:
- najveća visina građevine može biti veća od Planom utvrđene za nove
građevine, ali ne smije biti veća od visine više susjedne građevine,
- građevna čestica smije biti manja od Planom utvrđene za nove građevine, uz
obvezno proporcionalno usklađivanje koeficijenata izgrađenosti i
iskorištenosti.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE,
ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I
POVRŠINAMA
Članak 23.
(1) Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao
linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:
- sustav prometa: kopneni (kolni, pješački),
- sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,
- komunalnu i ostalu infrastrukturnu mrežu:
- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda,
sustav uređenja voda i zaštite od štetnog djelovanja voda),
- energetski sustav - građevine za transformaciju i prijenos energenata
(elektroopskrba, javna rasvjeta),
- groblje.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima br. 2A,
2B, 2C, 2D i 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka (1) ovoga članka
grade se sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima
nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite
okoliša.
(4) Trase elektroničke komunikacijske, komunalne i ostale infrastrukturne
mreže smještaju se u okviru površine prometnica, a radi međusobnog usklađenja
svih infrastrukturnih sustava točan položaj u okviru površine prometnice
odredit će se pri izradi projektne dokumentacije cjelovitog rješenja pojedinog
sustava.
(5) Iznimno, građevine i trase elektroničke komunikacijske, komunalne i
ostale infrastrukture moguće je voditi i u okviru površina ostalih namjena
utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani
pristup za slučaj popravaka ili zamjena te da se za njihovo polaganje osigura
koridor minimalne širine 1,5 m.
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
Članak 24.
(1) Na području obuhvata Plana određene su površine za izgradnju i
rekonstrukciju prometne infrastrukture prikazane na kartografskom prikazu br.
2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet te zone u
kojima je Planom utvrđeno uređenje površina prometne infrastrukture prikazane
na kartografskom prikazu br. 4: Način i uvjeti gradnje.
(2) Osim Planom definiranih javnih prometnih površina moguća je, temeljem
projektne dokumentacije, gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i
građevina u zonama drugih namjena potrebnih za njihovo funkcioniranje u
prostoru.
(3) Izvedba prometnih površina kao i nesmetan pristup građevinama, javnim
površinama i sredstvima javnog prijevoza mora biti izveden u skladu s važećom
zakonskom regulativom o osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti.
(4) Za javnu cestu unutar obuhvata ovog Plana (LC58115) posebni propis o
cestama određuje zaštitni pojas unutar kojeg je za sve zahvate potrebno zatražiti
uvjete, odnosno suglasnost pravne osobe koja upravlja javnom cestom. Ako se
nakon donošenja ovog Plana druge ceste razvrstaju kao javne primjenjivat će se
ista odredba posebnog propisa o cestama. Zaštitni pojas lokalne ceste određen
je na kartografskom prikazu br. 3A.: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u
korištenju.
(5) Za gradnju novih kao i rekonstrukciju postojećih nerazvrstanih cesta
(sabirne - SU, ostale - OU i kolnopješačke - KP ulice) Planom se, osim
utvrđenih površina prometnica, utvrđuju infrastrukturni koridori širine 12 m
odnosno 20 m prikazani na kartografskom prikazu br.: 3A.: Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina - Područja posebnih uvjeta korištenja i posebnih
ograničenja u
korištenju. Za sve zahvate unutar utvrđenih infrastrukturinih koridora
novoplaniranih cesta kao i cesta planiranih za rekonstrukciju potrebno je
zatražiti uvjete, odnosno suglasnost pravne osobe koja upravlja nerazvrstanom
cestom, a iznimno je dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina radi
osiguranja neophodnih uvjeta života i rada utvrđeni u stavku (2) članka 22. uz
uvjet da se postojeća udaljenost od prometnice ne umanjuje.
5.1.1. Ceste/ulice
Članak 25.
(1) Sustav cestovnog prometa, na području obuhvata Plana, utvrđuje trase
dionica glavne mjesne ulice, sabirne ulice, ostalih ulica i kolnopješačke
ulice.
(2) Ulicom se smatra svaka javno prometna površina unutar obuhvata Plana uz
koju se izgrađuju ili postoje građevine i na koju te građevine imaju izravan
pristup.
(3) Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih ulica potrebno je u
cijelosti očuvati krajobrazne vrijednosti područja, prilagođavanjem trase
prirodnim oblicima terena.
(4) Kada se ulica izvodi na nasipu ili usjeku, pridržavanje terena izvodi se
potpornim zidovima u okviru površine prometnice prema rješenjima koja
osiguravaju uklapanje u krajobraz.
(5) Minimalni tehnički elementi za gradnju i rekonstrukciju dionica ulica
unutar obuhvata Plana prikazanih na kartografskom prikazu br. 2A: Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet, ovisno o kategorizaciji
pojedine prometnice, su:
a) Glavna mjesna ulica (GMU):
- maksimalni nagib nivelete 12%, kod rekonstrukcije uzdužni nagib uvjetovan
je postojećom niveletom,
- poprečni nagib iznosi 2,5 % - 4,0 %,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m,
- najmanja dozvoljena širina rubnog traka iznosi 0,20 m,
- raskrižja u nivou,
- s prometnice se dozvoljava pristup građevnim česticama,
- pješački hodnik, minimalne širine 1,6 m,
- na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak pojasa širine 2,5 m za
uzdužno parkiranje,
- najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 7,5 m.
b) Sabirna ulica (SU):
- maksimalni nagib nivelete iznosi 16 %, a kod rekonstrukcije postojećih
ulica uzdužni nagib uvjetovan je postojećom niveletom,
- poprečni nagib iznosi 2,5 % - 4,0 %,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 2,75 m ili 1 x 4,5 m, a kod
rekonstrukcije prometnice unutar zone »C«, utvrđene u članku 49., najmanja
širina kolnika jednosmjerne ulice iznosi 3,0 m,
- najmanja dozvoljena širina rubnog traka iznosi 0,20 m,
- raskrižja u nivou,
- pješački hodnik, minimalne širine 1,6 m, a kod rekonstrukcije prometnice
unutar zone »C«, utvrđene u članku 49., širine 0,80 m - 1,20 m,
- na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak pojasa širine 2,5 m za
uzdužno parkiranje,
- najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 7,5 m, odnosno 6,5 m
za jednosmjernu ulicu.
c) Ostala ulica (OU):
- maksimalni nagib nivelete novoplanirane ulice iznosi 16 %, kod
rekonstrukcije postojećih ulica uzdužni nagib uvjetovan je postojećom
niveletom,
- poprečni nagib iznosi 2,5 % - 4,0 %,
- broj prometnih traka i širina kolnika 2x2,75 m ili 1x4,5m, a kod
rekonstrukcije prometnice unutar zone »C«, utvrđene u članku 49., najmanja
širina kolnika jednosmjerne ulice iznosi 3,0 m.
- najmanja dozvoljena širina rubnog traka iznosi 0,20 m,
- raskrižja u nivou,
- pješački hodnik, minimalne širine 1,6 m, a kod rekonstrukcije prometnice
unutar zone »C«, utvrđene u članku 49., širine 0,80 m - 1,20 m,
- na prometnici je dozvoljeno parkiranje uz dodatak pojasa širine 2,5 m za
uzdužno parkiranje,
- najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 7,5 m, odnosno 6,5 m
za jednosmjernu ulicu.
d) Kolnopješačka ulica (KP):
- maksimalni nagib nivelete 16 %, kod rekonstrukcije postojeće ulice uzdužni
nagib uvjetovan je postojećom niveletom,
- širina kolnopješačke ulice iznosi najmanje 5,5 m, kod rekonstrukcije
prometnice najmanje 4,5 m, a kod rekonstrukcije prometnice unutar zone »C«,
utvrđene u članku 49., širina jednosmjerne kolnopješačke ulice iznosi najmanje
3,0 m.
- raskrižja u nivou,
- najmanja širina planiranog poprečnog profila iznosi 5,5 m.
(6) Osim prometnica utvrđenih u prethodnom stavku ovog članka moguće je
graditi i javne prometnice i kolne pristupne puteve prema stavku (2) članka 26.
(7) Najveća duljina nove slijepe ulice iznosi 250 m, a na završetku takve
ulice je potrebno izgraditi okretište za komunalna i ostala vozila.
(8) Postojeći suhoziti se kod rekonstrukcije prometnice, čijim zahvatom su
oni obuhvaćeni, moraju dislocirati izvan Planom utvrđene širine prometnice, ali
se u tom slučaju čestica ceste mora utvrditi na širinu kojom će obuhvaćati
novopozicionirani suhozid.
Članak 26.
(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni kolni pristup na ulicu u
jednoj od kategorija navedenih u stavku (1) prethodnog članka izveden na način
da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i sigurnost prometa.
(2) Neposrednim kolnim pristupom iz prethodnog stavka ovog članka smatra se
i:
- pristup na javnu prometnu površinu koja nije utvrđena na kartografskom
prikazu br. 2A: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet, a
postojeća je ili se gradi se prema uvjetima utvrđenim u točki c), stavku (1)
prethodnog članka (uvjeti gradnje za ostalu ulicu - OU) te
- kolni pristupni put na koji se mogu priljučiti najviše 4 građevne čestice,
najveće dužine 30 m te najmanje širine kolnika 4,5 m i pješačkog hodnika 1,6 m,
a iznimno, kod rekonstrukcije postojećeg pristupa unutar zone »C«, utvrđene u
članku 49., širine 3,0 m.
(3) Iznimno od stavaka (1) i (2) ovog članka, ako građevna čestica ne može
ostvariti neposredni kolni pristup, pristup građevnoj čestici s javne prometne
površine mora biti osiguran pješačkim prolazom ili stubištem najmanje širine
2,0 m i najveće dužine 30 m.
5.1.2. Javna parkirališta
Članak 27.
(1) Promet u mirovanju rješava se izgradnjom javnog parkirališta na Planom
utvrđenoj površini označenoj s P na kartografskim prikazima br. 2A: Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - promet i br. 4: Način i uvjeti
gradnje. Na Planom utvrđenom javnom parkiralištu potrebno je okvirno ostvariti
95 parkirnih mjesta
(2) Osim na Planom utvrđenoj površini iz prethodnog stavka ovog članka javne
parkirališne površine dozvoljeno je graditi i u zonama mješovite, pretežito
stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene.
(3) Javno parkiralište mora biti priključeno na mrežu javne rasvjete i
oborinske odvodnje. Parkirno mjesto na javnom parkiralištu mora biti minimalnih
dimenzija 2,5x5 m.
(4) Na javnom parkiralištu treba od ukupnog broja parkirnih mjesta osigurati
najmanje 5% parkirnih mjesta za automobile invalida, minimalnih dimenzija
3,75x5 m, a najmanje jedno parkirno mjesto na javnim parkiralištima s manje od
20 mjesta. Parkirna mjesta za automobile invalida na javnom parkiralištu
trebaju, po mogućnosti, biti smještena uz pješačke površine i u blizini ulaza u
građevinu te trebaju biti posebno označena.
(5) Parkirališne površine treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske
vegetacije.
5.1.3. Pješačke površine
Članak 28.
(1) Osim nogostupa u okviru poprečnog profila prometnica, na Planom
obuhvaćenom području utvrđene su trase zasebnih pješačkih putova.
(2) Osim trase pješačke komunikacije iz prethodnog stavka ovog članka,
unutar zona javnih zelenih i zaštitnih zelenih površina te unutar zona
mješovite, pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene
dozvoljeno je uređenje pješačkih staza i stubišta uz obavezno uvažavanje
tradicionalnog načina izvedbe. Za opločavanje putova potrebno je koristiti
prirodne materijale.
(3) Pješački putovi izvode se vodoravno, a ako to radi terenskih uvjeta nije
moguće, s nagibom najviše do 8%. Kod većih nagiba izvode se pješačke stube.
Najmanja širina pješačkih putova iznosi 2,5 m, a iznimno na kraćim potezima
može iznositi i manje. Širinu i nagib pješačkog puta treba prilogoditi uvjetima
na lokaciji.
(4) Uz pješačke putove moguće je urediti manje prostore za odmor s
odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl.
(5) Sva komunalna oprema (klupe, stolovi, znakovi, rasvjetni stupovi,
koševi, držači za bicikl, reklamne ploče i sl.) postavlja se na način da ne
predstavlja prepreku za kretanje pješaka i osoba s invaliditetom i poteškoćama
u kretanju.
5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak 29.
(1) Sustav elektroničke komunikacijske mreže prikazan je na kartografskom
prikazu br. 2B: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
elektronička komunikacijska infrastruktura.
(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju elektroničke
komunikacijske kabelske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora
i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(3) Elektronička komunikacijska kabelska kanalizacija treba biti realizirana
cijevima O 110, 75, 50 mm i tipskim montažnim zdencima.
(4) Planom se osigurava dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama
korisnika kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(5) Sve elektroničke komunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i
koaksijalni kabeli i dr.) po mogućnosti se trebaju polagati u površinama
postojećih, odnosno planiranih prometnica.
(6) Priključak građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu ostvaruje se u
skladu s uvjetima pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga.
(7) Instalacije elektroničke komunikacijske infrastrukture unutar građevine
treba projektirati i izvoditi prema posebnom propisu.
Članak 30.
(1) Za potrebe javne pokretne elektroničke komunikacijske mreže Planom je
omogućeno smještanje fasadnog antenskog prihvata (tip A) koji ne prelazi visinu
građevine na koju se postavlja te krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5 m
od najviše točke građevine.
(2) Prilikom izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne
elektroničke komunikacijske mreže iz prethodnog stavka ovog članka potrebno je
poštivati uvjete iz posebnh propisa za takvu vrstu građevina. Prilikom
izgradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne elektroničke
komunikacijske mreže potrebno je voditi računa o urbanističko-arhitektonskim
osobitostima okolnih prostora i vizualnom uklapanju.
(3) Građenje samostojećih antenskih stupova nije dozvoljeno.
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE I DRUGE INFASTRUKTURNE MREŽE
5.3.1. Energetski sustav - elektroenergetska mreža
Članak 31.
Planom je u energetskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za
elektroenergetsku mrežu. Elektroenergetska mreža prikazana je na kartografskom
prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
elektroenergetika. Elektroenergetska mreža obuhvaća elektroopskrbu i javnu
rasvjetu.
5.3.1.1. Elektroopskrba
Članak 32.
(1) U svrhu kvalitetnog rješavanja elektroopskrbe unutar Planom obuhvaćenog
područja predviđa se gradnja nove 20/0,4 kV transformatorske stanice na
lokaciji označenoj u kartografskom prikazu br. 2C: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - elektroenergetika.
(2) Nove transformatorske stanice se planiraju kao tipske građevine
(samostojeće) ili ugrađene u sklopu građevine, a sukladno posebnim uvjetima
dozvoljena su i drugačija oblikovna rješenja.
(3) Samostojeće transformatorske stanice smještaju se na zasebnim građevnim
česticama.
(4) Lokacije novih Planom predloženih trafostanica 20/ 0,4 kV i trase
priključnih dalekovoda 20 kV mogu se izmijeniti, a bit će točno utvrđene
lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom na temelju stvarnih potreba
korištenja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
(5) Uvjeti za gradnju trafostanica:
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 2 m, a od
ostalih međa 1 m,
- kod arhitektonskog oblikovanja građevine mora se poštivati tradicijski
način gradnje,
- razina buke na udaljenosti 3,5 m od trafostanice ne smije biti veća od 35
db.
(6) Trase priključnih dalekovoda 20 kV određuju se projektnom dokumentacijom
nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, a gdje postoje prostorne
mogućnosti priključni dalekovodi 20 kV vode se ispod javnih površina.
(7) Za slučaj da se na pojedinim lokacijama pojavi potrošač čije vršno
opterećenje nije moguće osigurati iz Planom definiranih lokacija za
trafostanice, lokaciju za trafostanicu je potrebno osigurati u njegovoj zoni
obuhvata.
(8) Niskonaponska mreža u planiranim zonama će se izvoditi podzemnim
kabelima, a gdje to nije moguće ili se dograđuje postojeća mreža, iznimno se
dozvoljava nadzemno izvođenje na stupovima izoliranim kabelskim vodičima, a uz
suglasnost Grada Malog Lošinja.
(9) Unutar infrastrukturnog koridora nadzemnih 10(20) kV vodova širine 10,0
m izgradnja građevina provodi se u skladu s posebnim tehničkim propisima.
(10) Dopuštena je rekonstrukcija elektroenergetskih građevina koji su
izvedeni za 10 kV naponski nivo u svrhu prijelaza na 20 kV naponski nivo.
(11) Postojeću transformatorsku stanicu moguće je po potrebi zamijeniti ili
rekonstruirati na istoj lokaciji, ili što bliže postojećoj, novom
transformatorskom stanicom drugog tipa i većeg kapaciteta.
5.3.1.2. Javna rasvjeta
Članak 33.
(1) Planom je utvrđena mreža javne rasvjete koja se izvodi u sklopu nadzemne
niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.
(2) Detaljno rješenje javne rasvjete unutar obuhvata Plana potrebno je
prikazati u projektnoj dokumentaciji, koja će do kraja definirati njeno
napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir
armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim
proračunima. U slučaju zamjene rasvjetnih tijela potrebno je zamijeniti
postojeća rasvjetna tijela ekološki naprednijima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak 34.
(1) Vodnogospodarski sustav obuhvaća izgradnju sustava vodoopskrbe (sustav
korištenja voda) i sustava odvodnje otpadnih voda, uređenje drugih voda,
izgradnju građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu
od poplava i zaštitu od erozije i bujica.
(2) Prije izrade projektne dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan
ishoditi vodopravne uvjete, sukladno posebnim propisima.
5.3.2.1. Sustav vodoopskrbe
Članak 35.
(1) Sustav vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana
prikazan je na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - vodoopskrba.
(2) Opskrba vodom područja unutar obuhvata Plana osigurava se iz postojeće
vodospreme izvan Planom obuhva ćenog područja, a planira se prijelaz na
predviđenu novu vodospremu Sv. Jakov I. većeg kapaciteta također izvan Planom
obuhvaćenog područja.
Članak 36.
(1) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti
vanjske nadzemne hidrante s propisanim parametrima tlaka i protoka, a
udaljenost između hidranata treba biti najviše 150 m. Hidranti će se postaviti na
vanjski rub pješačkog hodnika ili u zeleni pojas i sl.
(2) Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u
pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne instalacije.
Vodoopskrbni cjevovodi trebaju biti promjera cijevi najmanje DN100. Najmanji
razmak vodoopskrbnih cjevovoda od cjevovoda za odvodnju otpadnih voda iznosi
0,5 m. Radi osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog (ili
drugog) pokrova iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1 m. Dubina na koju se
postavljaju cijevi iznosi približno 1,3 m.
(3) Vodoopskrbni odvojci prema građevinama izvode se prema proračunu i
projektu za svaku pojedinačnu građevinu.
(4) Vodomjerna okna treba izvesti prema uvjetima nadležne institucije na
način da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema
građevinama.
(5) Do izgradnje sustava vodoopskrbe mogu se na građevnoj čestici graditi
cisterne i spremnici za vodu uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne
čestice ne bude manja od 4,0 m, osim prema izričitoj suglasnosti susjeda i kod
rekonstrukcija i interpolacija u povijesnoj cjelini (zona C) gdje se njihova
gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice. Cisterne i spremnici
za vodu moraju biti nepropusni za vodu, udovoljavati posebnim propisima, kao i
sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.
5.3.2.2. Sustav odvodnje otpadnih voda
Članak 37.
(1) Trase cjevovoda te lokacije građevina i uređaja sustava odvodnje
otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom prikazu
br. 2E: Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - odvodnja otpadnih
voda i uređenje vodotoka.
(2) Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda. Posebnim
cjevovodima potrebno je odvojeno prikupljati sanitarne otpadne vode i oborinske
vode.
Članak 38.
(1) Odvodnju sanitarnih otpadnih voda s cijelog područja obuhvata Plana
treba riješiti izgradnjom kanalizacijske mreže, u smjeru sustava sanitarne
kanalizacije sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje u naselju Nerezine, prema
Idejnom rješenju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda iz naselja: Belej,
Ćunski-Artatore, Osor, Punta Križa, Sv. Jakov, Ustrine.
(2) Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje iz prethodnog stavka ovog
članka sve tehnološke otpadne vode i druge vode koje po sastavu nisu komunalne
otpadne vode moraju se prije upuštanja u javni sustav odvodnje obraditi na
uređajima za predtretman otpadnih voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari,
a u skladu s važećim propisima.
(3) Do izgradnje javnog sustava odvodnje, građevine moraju biti priključene
na individualni sustav odvodnje, i to uz sljedeće uvjete:
- za građevine veličine do 10 ES obvezno je izgraditi tri komorne sabirne
(septičke) jame;
- za građevine veće od 10 ES obvezno je pročišćavanje otpadnih voda
izgradnjom zasebnog sustava za pročišćavanje (bio-diskom ili sl.)
(6) Sabirna jama može se graditi uz uvjet da njezina udaljenost od granica
građevne čestice ne bude manja od 4,0 m, osim prema izričitoj suglasnosti
susjeda. Sabirna jama mora biti vodonepropusna, udovoljavati posebnim
propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.
Članak 39.
(1) Oborinske vode s cesta, većih parkirališnih, radnih i manipulativnih
površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje na
sljedeće načine:
- za parkirališne površine veličine do petnaest parkirališnih mjesta,
odnosno do 450 m2 dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno
na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje,
- za površine veće od petnaest parkirališnih mjesta, odnosno 450 m2,
dozvoljava se disperzija oborinskih voda nakon odgovarajućeg pročišćavanja na
taložniku (separatoru).
(2) Sve čiste oborinske vode treba odvesti kanalizacijom za oborinske vode
promjera cijevi najmanje DN300 nastavno prema moru.
(3) Oborinske vode s građevnih čestica i građevina ne smiju se ispuštati na
prometne površine nego se zbrinjavaju u okviru pojedine građevne čestice, a
moguće ih je upuštati u javni sustav oborinske odvodnje.
Članak 40.
(1) Cjevovode, građevine i uređaje sustava odvodnje otpadnih voda potrebno
je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica uz druge infrastrukturne
instalacije. Kanalizaciju otpadnih voda treba izvesti od cijevi suvremenih
materijala prema hidrauličnom proračunu, a promjer cijevi može biti najmanje
DN250. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja na
nižoj koti. Najmanji razmak od vodoopskrbnog cjevovoda iznosi 0,5 m. Radi
osiguranja mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog (ili drugog) pokrova
iznad tjemena cijevi iznosi najmanje 1 m. Dubina na koju se postavljaju cijevi
iznosi 1,5 do 1,7 m.
(2) Revizijska okna treba izvesti kao monolitna ili tipska s obaveznom
ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na
terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike također treba izvesti
kao tipske s taložnicom.
(3) Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.
(4) Za potrebe gradnje građevina potrebno je osigurati priključak na sustav
javne odvodnje preko priključno kontrolnih okana.
(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina za
odvodnju na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u
skladu s važećom zakonskom regulativom.
(6) Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih
voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju
iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u
okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije, a prema
važećim propisima.
5.3.3. Groblje
Članak 41.
Planom je utvrđena zona groblja koja obuhvaća postojeće groblje i dio za
njegovo proširenje. Unutar zone groblja smještena je crkva sv. Jakova koja
zadržava se u postojećim gabaritima. Na prostoru groblja mogu se graditi sve
vrste građevina za ukop (grobnice) kao i potrebna komunalna infrastruktura.
5.3.4. Postavljanje jednostavnih građevina
Članak 42.
(1) Plan određuje mogućnost postavljanja jednostavnih građevina, kao što su
štandovi, kiosci, nadstrešnice, informativni i promidžbeni panoi i dr., uz
sadržaje i na površinama javne namjene (stajališta javnog prijevoza, građevine
kulture, rekreacije i sl.).
(2) Štandove, kioske, nadstrešnice te informativne i promidžbene panoe na
javnim površinama treba oblikovno unificirati kao prepoznatljiv oblik urbane
opreme.
(3) Smještaj i postava predmetnih građevina i instalacija određuje se u
okvirima proširene pješačke ili dijela zelene površine odmaknuto od pročelja
građevina i ruba kolnika za najmanje 2 m, pri čemu ne smiju ometati i
predstavljati opasnost za kretanje vozila i pješaka, ne smiju smanjivati
preglednost prometnice ili ometati druge korisnike tog prostora.
(4) Predmetne građevine i instalacije smještajem i izgledom moraju biti
uklopljene u prostor u kojem su smještene.
(5) Smještaj i izbor tipa jednostavne građevine te vremenski rok korištenja
pojedine građevine na području Grada Malog Lošinja utvrđuje se Odlukom izvršnog
tijela jedinice lokalne samouprave o privremenom korištenju javnih površina.
6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak 43.
Planom je utvrđeno uređenje i održavanje zelenih površina u zonama
prikazanim na kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina i to:
- u zoni Z1 javni park,
- u zoni Z2 igralište,
- u zonama Z zaštitne zelene površine.
6.1. JAVNE ZELENE POVRŠINE
Članak 44.
(1) Planom je u zoni označenoj sa Z1 utvrđeno uređenje javnog parka, a
moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite, pretežito stambene (M1) i
mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Javni park namijenjen je šetnji i
odmoru u hortikulturno uređenom prirodnom okruženju. Smjernice za oblikovanje
strukture javnog parka su: 50% površine pod visokom vegetacijom, 30% livade i
travnjaci te 20% staze i tereni za igru i razonodu. Prilikom oblikovanja i
uređenja javnog parka u što većoj mjeri zadržati postojeću vegetaciju te je
ugraditi u krajobrazno uređenje, a za ozelenjavanje koristiti autohtone biljne
vrste. Unutar javnog parka obvezno je postavljanje urbane opreme i javne
rasvjete. Javni park mora biti priključen na javnu prometnu površinu.
(2) Planom je u zoni označenoj sa Z2 utvrđeno uređenje dječjeg igrališta za
uzrast djece od 7 do 15 godina, a moguće ga je smjestiti i u zonama mješovite,
pretežito stambene (M1) i mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene. Na
čestici dječjeg igrališta mogu se uređivati pješačke površine i parkovno
zelenilo u skladu s prirodnim karakteristikama prostora. Prilikom uređenja
igrališta u što većoj mjeri treba zadržati postojeću vegetaciju te je ugraditi
u krajobrazno uređenje, a za ozelenjavanje koristiti autohtone biljne vrste. U
sklopu igrališta obvezno je postavljanje dječjih sprava za igru, urbane opreme
i javne rasvjete.
6.2. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE
Članak 45.
(1) Planom su određene zaštitne zelene površine označene sa Z, a uređuju se
kroz očuvanje postojeće vegetacije te uz dopunu novim visokim autohtonim
zelenilom.
(2) Zaštitne zelene površine uređuju se na način da ne ometaju sigurnost
odvijanja prometa u smislu očuvanja preglednosti prometnih površina, a na njima
se mogu graditi građevine komunalne infrastrukture te uređivati pješački
putovi.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
7.1. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH CJELINA
7.1.1. Mjere očuvanja i zaštite prirodnih vrijednosti
Članak 46.
(1) Na Planom obuhvaćenom području nema zakonom zaštićenih dijelova prirode.
(2) Planom obuhvaćeno područje sastavni je dio područja ekološke mreže i to
međunarodno važnog područja za ptice: HR1000033 Kvarnerski otoci.
(3) Za planirani zahvat u području ekološke mreže koji sam ili s drugim
zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost
područja ekološke mreže treba provesti postupak ocjene prihvatljivosti za
ekološku mrežu u skladu s posebnim propisom.
(4) Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava
nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu
vrijednosti te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe u
skladu s posebnim propisom.
7.1.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti
Članak 47.
U cilju zaštite prirodnog krajobraza i biološke raznolikosti planskim
rješenjem primjenjuju se sljedeće mjere:
- čuvanje i održavanje postojećeg zelenila te sadnja novog,
- formiranje površina parkovnog i zaštitnog zelenila kao dodatne kategorije
kojom se unapređuje prirodni krajobraz, prvenstveno kroz povećanje ukupne
zelene površine,
- Planom je utvrđeno obvezno uređenje zelene površine u okviru građevne
čestice sadnjom visokog i niskog zelenila,
- uvjetovanje formiranja zelenih pojaseva unutar građevnih čestica uz
prometne (kolne i pješačke) pravce,
- ograničavanje intenziteta izgradnje kao dio aktivnosti zaštite prirodnog
krajobraza, kroz ograničenje izgrađenosti građevne čestice, visine građevina i
dr.,
- oblikovanje građevina materijalima i bojama prilagođenim prirodnim
obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.
7.2. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA
Članak 48.
(1) Na Planom obhvaćenom području nema zakonom zaštićenih kulturnih doba.
(2) Planom predviđena zaštita kulturnih dobara prikazana je na kartografskom
prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja
posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju.
(3) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se
obavljaju na površini ili ispod površine tla naiđe na arheološko nalazište ili
nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez
odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
7.2.1. Mjere očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina
Članak 49.
(1) Na dijelu Planom obuhvaćenog područja utvrđena je prostorna cjelina -
zona »C« (ambijentalna zaštita povijesnih struktura) prikazana na kartografskom
prikazu br. 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja
posebnih uvjeta korištenja i posebnih ograničenja u korištenju koja se štiti
ovim Planom.
(2) Za zonu »C« iz pethodnog stavka ovog članka propisuju se sljedeći
uvjeti:
- građevine unutar zone obnavljaju se cjelovito uključujući i njihove
okućnice (vrtove, perivoje, voćnjake, dvorišta i sl.),
- obnova svih vanjskih ploha građevina mora se temeljiti na korištenju
isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala,
- radi zadržavanja prostornog identiteta dijela naselja, oblikovanje
građevina treba zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku i nije dopuštena
izmjena strukture i tipologije postojećih građevina,
- potrebno je očuvati kvalitetne vizure s prilaznih cesti na povijesnu jezgru
naselja,
- za sve građevinske zahvate nove gradnje ili promjene volumena postojećih
građevina potrebno je ishoditi posebne konzervatorske uvjete odnosno prethodno
odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.
7.2.2. Mjere očuvanja i zaštite građevina
Članak 50.
(1) Utvrđuje se uspostavljanje zaštite kulturnih dobara na temelju ovog
Plana, a obuhvaća sljedeće sakralne građevine:
- župna crkva sv. Marije
- crkva sv. Jakova.
(2) Planom se utvrđuju smjernice i uvjeti zaštite za građevine iz prethodnog
stavka ovog članka:
- građevinske i druge intervencije na građevinama uključuju konzervaciju,
restauraciju, građevinsku sanaciju i rekonstrukciju, a ne dozvoljava se nova
izgradnja odnosno zahvati koji bi mijenjali svojstvo kulturnog dobra
- nužno je zaštititi, tj. očuvati osnovni volumen, gabarit i kompoziciju
pročelja građevine te korištene materijale kao i njihovo autentično okruženje,
- za navedene građevine se kao najmanja granica zaštite utvrđuje pripadajuća
građevna čestica ili njen povijesno vrijedni dio,
- navedene građevine saniraju se isključivo temeljem detaljne planske
dokumentacije i arhitektonskih projekata, a kojima trebaju prethoditi
konzervatorske studije,
- za sve radove potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog konzervatorskog
odjela.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 51.
(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Mali
Lošinj, odnosno ovlaštena pravna osoba.
(2) Na razmatranom području prikuplja se komunalni otpad i zbrinjava na
odlagalištu komunalnog otpada Kalvarija lociranom izvan obuhvata ovog Plana.
(3) Proizvođač otpada i sudionici u postupanju s otpadom dužni su na zakonom
propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje
u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.
(4) Nadležno komunalno poduzeće u skladu s Planom gospodarenja otpadom,
kojeg donosi Grad Mali Lošinj, utvrđuje uvjete za odvojeno prikupljanje
(primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada, smještaj i uređenje
prostora za smještaj spremnika (kontejnera) i njihovo redovito pražnjenje, tj.
odvoženje. Spremnici i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako
opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine,
buke i mirisa.
(5) Lokacije prostora za smještaj spremnika iz prethodnog stavka ovog članka
moraju biti takve da ne narušavaju ili što manje narušavaju vizuru naselja te
ih nije dopušteno smještati na ulazima u naselje.
(6) Komunalni otpad odvozit će se prema komunalnom redu preko ovlaštenog
komunalnog poduzeća.
Članak 52.
(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se
pridržavati principa ekološkog postupanja s otpadom koji obuhvaćaju:
- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,
- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,
- prikupljanje i iznošenje otpada te privremeno odlaganje otpada na
postojeće odlagalište,
- saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati kontejnere za
privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada (ulja i sl.), koji mora
biti osiguran od utjecaja atmosferilija te bez mogućnosti utjecaja na podzemne
i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada iz prethodnog stavka ovog
članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o
vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.
(4) Svi proizvođači otpada i sudionici u postupanju s otpadom na području
obuhvata Plana dužni su postupati s otpadom u skladu s posebnim propisom.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 53.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup
aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu
tla, zraka, voda te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.
(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih
dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno
je provoditi u skladu s važećom zakonskom regulativom.
(4) Unutar Planom obuhvaćenog područja, odnosno u njegovoj neposrednoj
blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom,
neposredno ili posredno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno čiji je utjecaj
iznad dozvoljenih vrijednosti utvrđenih posebnim propisima za zaštitu okoliša u
naselju.
(5) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija osigurat će se zakonom propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od
buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i
površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život
i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim
propisima.
9.1. ZAŠTITA TLA
Članak 54.
(1) Područje obuhvata Plana je, obzirom na fizičko- mehaničkeznačajke tla,
obuhvaćeno I. geotehničkom kategorijom (područjem krša) - »karbonatni kompleks
mezozoika i paleogena« sljedećih karakteristika:
- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena;
- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti;
- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo
mala;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su
speleološke pojave i šire;
- rasjedne zone te vrlo strme padine.
(2) Osnovne mjere zaštite tla postižu se dokazivanjem potrebne stabilnosti i
nosivosti tla za izgradnju planiranih struktura.
(3) Na Planom obuhvaćenom području nema klizišta kao ni utvrđenih mjesta
velikih erozija tla.
(4) Geološko ispitivanje tla potrebno je provesti prije gradnje građevina
javne i društvene, rekreacijske i slične namjene koje će koristiti veći broj
različitih korisnika.
(5) U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati vegetacijski vrijedna područja u
zonama stanovanja koje mogu uključivati i ugostiteljsko-turističke, poslovne i
javne i društvene sadržaje.
(6) U sklopu građevnih čestica svih namjena treba čuvati površine pod
zelenilom ili urediti nove zelene površine u skladu s uvjetima ovog Plana.
(7) Na području obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo,
izravno ili putem dispozicije otpadnih voda, već se iste evakuiraju i
zbrinjavaju putem odgovarajućih uređaja.
9.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 55.
(1) Obzirom na postojeću namjenu površina te planiranu orijentaciju na
stanovanje i turizam bez proizvodnih pogona štetnih po kvalitetu zraka, može se
temeljem praćenja kvalitete zraka utvrditi da njegova kakvoća zadovoljava
korištenje najviše kategorije prema zakonskim propisima pa kao takva treba biti
i dalje trajno očuvana.
(2) Na području naselja trajno će se provoditi monitoring kakvoće zraka i
poduzimat će se sve mjere, temeljene na zakonskim propisima kojima se može
očuvati postojeća najviša kategorija kakvoće zraka.
(3) U skladu sa zakonskom regulativom provodit će se potrebne mjere za
sprečavanje štetnih i prekomjernih emisija definiranih posebnim propisima i u
tom smislu poduzimati sljedeće aktivnosti:
- stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki postupci, uređaji i
građevine iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti
evidentirani, izvedeni, opremljeni te korišteni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije prema zakonom
definiranim uvjetima,
- održavanje javnih površina naselja redovitim čišćenjem te izvedbom
zaštitnih zelenih površina i očuvanjem postojećeg zelenila.
9.3. ZAŠTITA VODA
Članak 56.
(1) Područje obuhvata ovog Plana nalazi se izvan obuhvata zone zaštite
izvorišta vode za piće.
(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u javni odvodni sustav te odvoditi
prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Nerezinama, na način propisan od
nadležne službe.
(3) Sustavi odvodnje otpadnih voda trebaju se izvesti kao nepropusni, a sve
građevne čestice/građevine trebaju biti priključene na javnu mrežu odvodnje.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje, građevine moraju biti priključene
na individualni sustav odvodnje prema uvjetima iz stavka (3) članka 38.
(5) Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda,
prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do
tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se
upuštaju.
(6) Oborinske vode s cesta, većih parkirališnih, radnih i manipulativnih
površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje na
sljedeće načine:
- za parkirališne površine veličine do petnaest parkirališnih mjesta,
odnosno do 450 m2 dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno
na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje,
- za površine veće od petnaest parkirališnih mjesta, odnosno 450 m2,
dozvoljava se disperzija oborinskih voda nakon odgovarajućeg pročišćavanja na
taložniku (separatoru).
(7) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedine građevine na
Planom obuhvaćenom području, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
9.4. ZAŠTITA OD BUKE
Članak 57.
(1) Planom obuhvaćeno područje nije posebno ugroženo povećanom razinom buke.
Područje više ugroženosti bukom može se predvidjeti uz glavnu mjesnu ulicu te
uz sadržaje ugostiteljstva i zabave pa u tom koridoru odnosno uz zone navedenih
sadržaja treba provoditi mjere za smanjenje razine buke do razine određene
važećim zakonskim propisima.
(2) Unutar obuhvata Plana dopušta se maksimalna razina buke prema utvrđenom
standardu prikazanom u tablicama:
*tablica se nalazi na
kraju dokumenta*
Tablica 1. Najviše dopuštene razine buke u otvorenom prostoru u odnosu na
namjenu zone
Tablica 2. Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke LReq u
zatvorenim boravišnim prostorijama po zonama buke u dB(A); vrijede kod
zatvorenih prozora i vrata prostorija
Članak 58.
S ciljem da se sustavno onemogući ugrožavanje bukom ovim Planom su
predviđene sljedeće mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno
ugrožavaju stambene i turističke zone ili remete rad u mirnim zonama (parkovi i
sl.),
- pri planiranju građevina i namjena, koje predstavljaju potencijalan izvor
buke, predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili
otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog
vremena ugostiteljskih lokala i sl.),
- provodit će se urbanističke mjere zaštite: uređenje zaštitnih zelenih
pojaseva uz prometnice i sl.
9.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
Članak 59.
(1) Primjena mjera posebne zaštite utvrđuje se na temelju posebnih propisa.
(2) Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3B:
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja primjene planskih
mjera zaštite.
(3) U građevinama javne i društvene i slične namjene koje koristi veći broj
različitih korisnika, potrebno je osigurati prijem priopćenja nadležnog
županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti i
ispuniti zahtjeve u smislu sustava uzbunjivanja u skladu s važećom zakonskom
regulativom kojom se propisuju subjekti i sredstva za uzbunjivanje stanovništva
te postupak za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva o nastanku opasnosti,
postupcima za vrijeme trajanja opasnosti i prestanku opasnosti.
(4) U okviru Planom obuhvaćenog područja definirano je smještanje sirene za
uzbunjivanje dometa čujnosti 500 m.
(5) U slučaju potrebe za izvanrednim većim ukopom ljudi koristit će se
groblje Sv. Martin u Malom Lošinju.
(6) Na Planom obuhvaćenom području mjere opasnosti od poplava utvrđene su u
točki 9.3. ovih Odrebi.
(7) Na Planom obuhvaćenom području nema klizišta kao ni utvrđenih mjesta
velikih erozija tla.
9.5.1. Sklanjanje ljudi
Članak 60.
(1) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem ljudi iz
ugroženih područja ili u za to podesne prostorije (prilagođavanje suterenskih i
podrumskih dijelova građevina) ili u zaklone izgrađene u trenutku neposredne
opasnosti, a u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada Malog Lošinja.
(2) Kod planiranja i gradnje suterenskih/podrumskih javnih i sličnih
građevina potrebno je voditi računa da se one mogu brzo prilagoditi za potrebe
sklanjanja ljudi.
9.5.2. Zaštita od potresa i rušenja
Članak 61.
(1) Planom obuhvaćeno područje je s obzirom na zabilježene intenzitete
potresa svrstano u VI. stupanj prema karti maksimalnih intenziteta potresa po
MCS-64.
(2) Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina provodi se u skladu
s posebnim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za
seizmičku zonu, a za veće građevine stambene, društvene, ugostiteljsko-
turističke, infrastrukturne i sl. namjene i prema geomehaničkim i geofizičkim
istraživanjima.
(3) Najugroženija područja unutar obuhvata Plana su zone unutar kojih je
dozvoljena gradnja građevina: zone mješovite, pretežito stambene (M1) i
mješovite, pretežito poslovne (M2) namjene.
(4) Na području obuhvata Plana od potresom ugrožene kritične infrastrukture
nalaze se:
- trafostanice (čijim bi rušenjima moglo doći do prekida dobave električnom
energijom)
- vodoopskrbni cjevovod (gdje bi usred potresa moglo doći do pucanja
cjevovoda te zamućivanja vode što bi uzrokovalo prekid opskrbom vodom),
- prometne površine (gdje bi moglo doći do klizišta).
(5) Od kritične infrastrukture, utvrđene u prethodnom stavku ovog članka,
postojeće i planirane trafostanice, kao i prometne površine prikazane su na
kartografskom prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
područja primjene planskih mjera zaštite, dok su sve trase vodoopskrbnih cjevovoda
prikazane na kartografskom prikazu br. 2D: Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - vodoopskrba.
(6) Projektiranje i građenje ugostiteljsko-turističkih i građevina javne
namjene mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno je
osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan
pristup svih vrsti pomoći u skladu s posebnim propisima.
Članak 62.
(1) Planom definirane mjere zaštite od rušenja prikazane su na kartografskom
prikazu br. 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - područja
primjene planskih mjera zaštite.
(2) Planom su definirani prometni pravci evakuacije koji nisu ugroženi
urušavanjem. Kako bi se spriječilo zaprječenje prometnica eventualnim
ruševinama i kako bi se omogućila evakuacija i pristup interventnim vozilima
ovim Planom utvrđene su najmanje dopuštene udaljenosti građevina (međusobno i
od javnih prometnih površina) te najveće visine građevina.
(3) Kao zone za evakuaciju ljudi Planom se definiraju područja koja nisu
ugrožena urušavanjem: javne zelene, zaštitne zelene površine i
sportsko-rekreacijska igrališta.
(4) Površine definirane u prethodnom stavku ovog članka mogu se koristiti za
privremeno deponiranje materijala koji je nastao kao posljedica rušenja, a u
svrhu olakšanja pristupa i evakuacije prilikom incidentne situacije. Konačno
zbrinjavanje predviđeno je u blizini postojećeg odlagališta otpada Kalvarija
koje se nalazi izvan obuhvata Plana.
(5) Građevine naglašene ugroženosti u naselju su građevine javno-društvene namjene
(zgrade u kojima se okuplja veći broj ljudi), ugostiteljsko-turističke građevne
te glavna mjesna ulica. Navedene građevine utvrđuju se kao prioritet u
raščišćavanju terena.
9.5.3. Zaštita od požara i eksplozije
Članak 63.
(1) Zaštita od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i
infrastrukturnih građevina kao i zaštita od eksplozija provodi se tijekom
projektiranja primjenom posebnih propisa o zaštiti od požara, kao i prihvaćenih
normi iz područja zaštite od požara i eksplozija, te u skladu s pravilima
struke.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina u pojedinim zonama treba se izvesti
na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone
ili naselja kao cjeline.
(3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja
rekonstrukcija građevina treba provesti zamjenu prostora s požarno opasnim
sadržajima prema požarno neopasnim sadržajima.
(4) Za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere
zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih
mjera zaštite od požara, obvezno je ishođenje suglasnosti nadležnih državnih
upravnih tijela.
(5) Na Planom obuhvaćenom području nisu planirane zone za gradnju građevina
gospodarskih djelatnosti u kojima se smještaju zapaljive tekućine i plinovi, a
koje bi predstavljale moguće izvore tehničko-tehnološke nesreće.
Članak 64.
Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite od požara:
- Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera zaštite od požara kao
sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku
metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito
stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za
pretežito poslovne građevine, ustanove i druge građevine u kojima se okuplja i
boravi veći broj ljudi.
- Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina voditi računa o požarnom
opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina,
vatrootpornosti građevina i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i dr. Ako
se izvode slobodnostojeće niske građevine, njihova međusobna udaljenost trebala
bi biti jednaka visini više građevine, odnosno minimalno 6 m. Međusobni razmak
kod stambeno-poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta
više građevine. Ako se ne može postići minimalna propisana udaljenost među
građevinama potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere zaštite od požara.
- Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obvezno je
planiranje izgradnje hidrantske mreže u skladu s posebnim propisom o
hidrantskoj mreži za gašenje požara.
- Prilikom projektiranja i gradnje garaža, zbog nedostataka domaćih propisa,
primijeniti austrijske smjernice TVRB N106.
- Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije
postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu
širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s
posebnim propisom kojim se propisuju uvjeti za vatrogasne pristupe. Sve
pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim
završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna
i druga interventna vozila.
- Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati posebni propis o zapaljivim
tekućinama i plinovima i propisi doneseni na temelju tog propisa.
- Kod gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina potrebno je primjenjivati
poseban propis kojim se utvrđuje zaštita od požara ugostiteljskih objekata.
- Potrebno je dosljedno se pridržavati posebnih propisa i pravila tehničke
prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih
mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Malog Lošinja.
- Temeljem posebnog propisa o zaštiti od požara potrebno je izraditi
elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).
9.5.4. Zaštita od tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u
prometu
Članak 65.
Lokalnom cestom LC58115 (D100 - Nerezine - D100) koja prolazi obuhvatom
Plana moguć je prijevoz zapaljivih tekućina i plinova te predstavlja mogući
izvor tehničko-tehnoloških nesreća u prometu.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 66.
(1) Provedba Plana vrši se neposredno primjenom Odredbi za provođenje uz obvezno
korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela).
(2) Prioriteti izrade komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području
obuhvata Plana određuje se Programom gradnje objekata i uređaja komunalne
infrastrukture koji donosi Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja za svaku narednu
godinu.
10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA
Članak 67.
Planom nije utvrđena obveza izrade dokumenata prostornog uređenja užeg
područja (detaljnog plana uređenja).
10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 68.
(1) Postojeće građevine koje se nalaze u zonama koje su ovim Planom
predviđene za drugu namjenu mogu se, do privođenja prostora planiranoj namjeni,
rekonstruirati i održavati u okviru zatečenog gabarita, odnosno GBP-a.
(2) Promjena namjene građevine, odnosno usklađenje s namjenom prikazanom na
kartografskom prikazu br. 1: Korištenje i namjena površina moguće je samo prema
uvjetima za predmetnu namjenu.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 69.
(1) Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Malog Lošinja i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja te
ovjerenih pečatom tijela odgovornog za provođenje javne rasprave i potpisanih
od osobe odgovorne za provođenje javne rasprave.
(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Gradskog vijeća Grada Malog
Lošinja te u Upravnom odjelu za komunalni sustav, urbanizam, prostorno
planiranje i zaštitu okoliša Grada Malog Lošinja, Upravnom odjelu za prostorno
uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko- goranske županije, Javnoj
ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i
Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.
Članak 70.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama
Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/11-01/22
Ur. broj: 2213/01-01-15-9
Mali Lošinj, 23. siječnja 2015.
GRAD MALI LOŠINJ GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
Anto Nedić, prof., v. r.
