Na temelju članka 22. stavka 1. alineje 2. Poslovnika o radu Općinskog
vijeća Općine Omišalj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj
29/13), Odbor za statutarno-pravna pitanja Općinskog vijeća Općine Omišalj, na
sjednici održanoj 17. prosinca 2014. godine, utvrdio je pročišćeni tekst Odluke
o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Omišalj, koji obuhvaća:
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Odluka o Prostornom planu uređenja Općine Omišalj (u daljnjem
tekstu: Plan).
Članak 2.
Granica obuhvata Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Omišalj
ucrtana je na svim kartografskim prikazima.
Članak 3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u Elaboratu iz 2 uveza koji sadrže
tekstualne i grafičke dijelove Plana:
UVEZ I: Tekstualni dio Plana (Odredbe za provođenje) i grafički dio
(kartografski prikazi Plana)
UVEZ 2: Obvezni prilozi Plana (Obrazloženje, izvod iz plana višeg reda,
popis stručnih podloga i strateških studija, popis sektorskih dokumenata,
zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i 94. Zakona, Izvješća s prethodne i javne
rasprave, evidencija postupka izrade Plana, sažetak za javnost).
I. OBRAZLOŽENJE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Prirodni sustavi
1.1.1.2. Stanovništvo
1.1.1.3. Naselja
1.1.1.4. Sadržaji javnih funkcija
1.1.1.5. Gospodarstvo
1.1.1.6. Infrastrukturni sustavi
1.1.1.7. Zaštita prostora
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata
prostornog uređenja šireg područja i ocjena
postojećih prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u
odnosu na demografske i gospodarske podatke te
prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Naglašeni problemi prostornog razvoja
1.1.4.2. Opća ocjena
1.1.4.3. Mogućnosti prostornog razvoja
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
ŽUPANIJSKOG ZNAČENJA
2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i
infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Građevine od važnosti za državu
2.1.1.2. Građevine od važnosti za županiju
2.1.1.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna
procjena utjecaja na okoliš
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.2.1. Poljoprivreda i ribarstvo
2.1.2.2. Zaštita mora i obale
2.1.2.3. Zaštita živog svijeta u podmorju
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova
okoliša
2.1.3.1. Zaštita zraka
2.1.3.2. Zaštita voda
2.1.3.3. Zaštita mora
2.1.3.4. Zaštita od buke
2.1.3.5. Gospodarenje otpadom
2.1.4. Planiranje unutar zaštićenog obalnog područja
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA
OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
2.2.2.1. Razvoj naselja
2.2.2.2. Razvoj društvene infrastrukture
2.2.2.3. Razvoj prometne infrastrukture
2.2.2.4. Razvoj komunalne infrastrukture
2.2.3. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
posebnosti kulturno-povijesnih cjelina
2.2.3.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti
2.2.3.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita područja
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i
planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i
gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza,
prirodnih i kulturno- povijesnih cjelina
2.3.2.1. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
2.3.2.2. Utvrđivanje građevinskih područja izvan naselja za izdvojene
namjene
2.3.2.3. Građenje izvan građevinskih područja
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.1. Strateški pravci razvoja općine Omišalj
3.1.2. Globalni ekonomski i prostorni ciljevi
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA
NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)
3.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene
3.2.3.1. Gospodarska namjena
3.2.3.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)
3.2.3.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)
3.2.3.4. Arheološka namjena (A1 i A2)
3.2.3.5. Površine infrastrukturnih sustava (IS)
3.2.3.6. Groblje
3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevnog područja
3.2.4.1. Poljoprivredno-gospodarske građevine
3.2.4.2. Građevine rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa
3.2.4.3. Pročišćivači (PČ)
3.2.4.4. Poluuređene plaže
3.2.4.5. Prirodne plaže
3.2.5. Namjena i korištenje ostalih površina
3.2.5.1. Poljoprivredne površine
3.2.5.2. Šumske površine
3.2.5.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište (PŠ)
3.2.5.4. Vodne površine
Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
3.3.1. Gospodarske djelatnosti
3.3.2. Društvene djelatnosti
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskog područja
3.4.1.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar građevinskog područja za
izdvojenu namjenu
3.4.1.3. Uvjeti korištenja prostora izvan građevinskog
područja naselja
3.4.1.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.4.2.1. Opći uvjeti gradnje
3.4.2.2. Neposredna provedba Plana
I. Opći uvjeti gradnje pri neposrednoj provedbi plana
II. Rekonstrukcija građevina
3.4.2.3. Posredna provedba Plana
I. Urbanistički planovi uređenja
II. Detaljni planovi uređenja
III. Smjernice za izradu prostornih planova užih
područja - Primjena posebnih mjera pri izradi
prostornih planova
3.4.3. Uvjeti zaštite područja
3.4.3.1. Uvjeti zaštite prirodne baštine
I. Posebni rezervat
II. Značajan krajobraz
III. Spomenik prirode
3.4.3.2. Uvjeti zaštite kulturne baštine
I. Zaštita arheoloških lokaliteta:
II. Zaštita hidroarheoloških lokaliteta:
III. Povijesna graditeljska cjelina
IV. Zaštita povijesnih objekata profanog karaktera:
V. Zaštita sakralnih objekata:
VI. Zaštita etnoloških cjelina:
VII. Zaštita arheološko-etnoloških lokaliteta:
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.5.1.1. Kopnene prometnice i prometne građevine:
3.5.1.2. Pomorski promet i pomorske građevine
3.5.1.3. Zračni promet i prateća infrastruktura
3.5.2. Vodnogospodarski sustav
3.5.2.1. Vodoopskrba
A. Opskrba pitkom vodom
B. Opskrba novoplaniranih sadržaja
3.5.2.2. Odvodnja
A. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda
B. Kanalizacijski sustav Omišalj
C. Kanalizacijski sustav Njivice - Malinska
D. Odvodnja novoplaniranih sadržaja
3.5.3. Energetski sustav
3.5.3.1. Prerada i transport nafte
3.5.3.2. Plinovod
3.5.3.3. Elektroenergetika
3.5.4. Sustav telekomunikacije i pošte
3.6. POSTUPANJE S OTPADOM
3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
3.7.1. Zaštita tla
3.7.1.1. Šumsko tlo
3.7.1.2. Poljoprivredno tlo
3.7.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita mora
3.7.5. Zaštita od buke
3.7.6. Mjere posebne zaštite
3.7.6.1. Sklanjanje ljudi
3.7.6.2. Zaštita od rušenja
3.7.6.3. Zaštita od poplava i erozija
3.7.6.4. Zaštita od požara i eksplozije
3.8. Pojmovnik
I. OPĆE ODREDBE
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti za određivanje namjena površina na
području općine Omišalj
2. Uvjeti za uređenje prostora
2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju
2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku
2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku
županiju
2.1.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna
procjena utjecaja na okoliš
2.2. Građevinska područja naselja
2.2.1. Građevine stambene namjene
2.2.2. Građevine javne i društvene namjene
2.2.3. Građevine gospodarske namjene
2.2.4. Građevine ugostiteljsko - turističke namjene
2.2.5. Sportsko-rekreacijska namjena
2.2.6. Infrastrukturne i komunalne građevine
2.2.7. Javne zelene površine
2.2.8. Ostale građevine
2.2.9. Uređene plaže
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja
2.3.1. Površine za izdvojene namjene
2.3.1.1. Građevinsko područje za gospodarsku namjenu
2.3.1.2. Građevinsko područje izdvojene namjene -
ugostiteljsko-turističke namjene
2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena
2.3.1.4. Arheološko područje
2.3.1.5. Površine infrastrukturnih sustava
2.3.1.6. Groblja
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja naselja
2.3.2.1. Poljoprivredno - gospodarske građevine
2.3.2.2. Građevine rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa
2.3.2.3. Pročišćivači (PČ)
2.3.2.4. Poluuređene plaže (R4)
2.3.2.5. Prirodne plaže (PP)
2.3.3. Namjena i korištenje ostalih površina
2.3.1. Poljoprivredne površine
2.3.2. Šumske površine
2.3.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište (PŠ)
3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti
4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti
5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina
prometnih i drugih infrastrukturnih sustava
5.1. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina
prometne infrastrukture
5.1.1. Cestovni promet
5.1.2. Pomorski promet
5.1.3. Zračni promet
5.1.4. Željeznički promet - žičara
5.2. Ostala infrastruktura
5.2.1. Vodoopskrba
5.2.2. Odvodnja
5.2.3. Energetski sustav
5.2.3.1. Naftovod
5.2.3.2. Plinoopskrba
5.2.3.3. Elektroopskrba
5.2.4. Sustav telekomunikacije i pošte
6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
i kulturno-povijesnih cjelina
6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti
6.1.1. Zaštita prirodnih vrijednosti
6.1.1.1. Posebni rezervat
6.1.1.2. Značajni krajobraz
6.1.1.3. Spomenik prirode
6.1.1.4. Zaštićeno podmorje
6.2. Kulturno-povijesne cjeline
6.2.1. Arheološka baština
6.2.2. Povijesna graditeljska cjelina
6.2.3. Povijesni sklop i građevine
6.2.4. Etnološka baština
6.3. Vodne površine
6.3.1. More
6.3.2. Vodotoci
6.3.3. Jezero
6.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju
7. Postupanje s otpadom
8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
8.1. Zaštita tla
8.1.1. Šumsko tlo
8.1.2. Poljoprivredno tlo
8.2. Zaštita zraka
8.3. Zaštita voda
8.4. Zaštita mora
8.5. Zaštita od buke
8.6. Mjere posebne zaštite
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zaštita od rušenja
8.6.3. Zaštita od poplava
8.6.4. Zaštita od požara i eksplozije
8.6.5. Zaštita od potresa
9. Mjere provedbe plana
9.1. Obveze izrade prostornih planova
9.1.1. Urbanistički planovi uređenja
9.1.2. Detaljni planovi uređenja
9.1.3. Primjena posebnih mjera pri izradi prostornih
planova
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna
planiranoj namjeni
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
B)GRAFIČKI DIO
Kartografski prikazi broj:
1. Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:25 000
1a. Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i
telekomunikacije, mjerilo 1:25 000
2. Infrastrukturni sustavi i mreže, mjerilo 1:25 000
3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
Uvjeti korištenja, područja posebnih obilježja u
korištenju, mjerilo 1:25 000
3a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
Područja dijelova primjene planskih mjera zaštite,
mjerilo 1:25 000
4.1.- 4.8. Građevinska područja, mjerilo 1:5 000
Članak 4.
U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće
značenje:
Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (c.u.p.o.v.) - tehnološki
povezane građevine u kojima se mehaničkim, fizikalno-kemijskim i biološkim
postupcima pročišćava otpadna voda prije ispuštanja u recipijent.
Crpna stanica (C.S.) - građevina opremljena elektro- strojarskim postrojenjem
za dizanje tekućine s niže na višu kotu.
Fizionomski izgled, karakter i sl. - skup vidljivih osobina izgrađenog
prostora prema kojima se može ocijeniti njegova urbana ili ruralna pripadnost.
Gradivi dio građevne čestice - površina unutar građevne čestice na kojoj je
dozvoljena gradnja. Površina se određuje odmjeravanjem udaljenosti od rubova
čestice, određenih ili preporučenih ovim Planom. Gradivi dio građevne čestice
je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevine i pomoćnih građevina.
Građevinski pravac - linija na kojoj je moguće planirati najbliže pročelje
građevine u odnosu na pristupni put. Iznimno može biti izjednačen s
regulacijskim pravcem iako se u pravilu izmiče od njega.
Građevna linija je linija koja određuje položaj građevina u odnosu na
granicu građevne čestice.
Gustoća stanovanja - iskaz broja stanovnika područja prostorne cjeline po
hektaru površine prostorne cjeline.
Hortikulturno uređenje - uređenje okućnice građevine sadnjom stabala,
grmova, travnjaka, cvjetnica i sličnog biljnog materijala, a javnih površina i
postavom urbane opreme.
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne (brutto)
izgrađene površine građevina i površine građevne čestice
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine
zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu,
uključivši i terase u prizemlju građevine kad su iste konstruktivni dio
podzemne etaže.
Koridor prometnice - prostor predviđen za projektiranje i izgradnju
građevine prometne infrastrukture (ceste). Određena je ukupna širina koridora,
a mjeri se polovicom od osi na jednu i drugu stranu. Koridor se određuje i za
ostalu infrastrukturu.
Kultivirani krajobraz - krajolik čiji je izvorni izgled promijenjen
artificijelnim zahvatima, zahvaljujući kojima je postignuta nova krajobrazna
vrijednost istog prostora koja se može očitovati u zadržavanju prirodnog
ambijenta, ali i u snažnom prožimanju prirodnog fenomena i graditeljsko-urbanog
zahvata.
Kulturno dobro - nekretnina (građevina, površina-trg i sl., skulptura i
druga umjetnina koja nije prenosiva) i pokretnina (prenosivi predmeti, ali i
nasljeđe nematerijalnog karaktera poput običaja, pisma, glazbe i sl.) koji su
radi svoje povijesne, kulturno- umjetničke i druge vrijednosti, stavljeni pod
zaštitu i kao takvi, temeljem zakonskih propisa, registrirani u svojstvu kulturnog
dobra nacionalnog ili lokalnog značenja.
Lokalni uvjeti - uvjeti koji proizlaze iz osobina susjednih građevina,
uličnog poteza, odnosno dijela građevinskog područja, a koji utječu na vanjske
oblikovne, regulativne ili normativne specifičnosti građevine. Lokalni uvjeti
smatraju se sljedeće osobitosti koje treba vrednovati pri određivanju
lokacijskih uvjeta:
-reljef, zelenilo;
-posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;
-karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;
-ambijentalne vrijednosti;
-veličina i izgrađenost građevnih čestica;
-način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;
-komunalna oprema;
-opremljenost komunalnom infrastrukturom;
Lučki bazen - dio lučkog operativnog akvatorija, omeđen operativnom obalom,
molovima i operativnim akvatorijem.
Lučki terminal - prostorna i/ili tehničko-tehnološka cjelina luke ili lučkog
sustava koju čini lučka infrastruktura te lučka suprastruktura planirana,
projektirana, izgrađena i opremljena u cilju prihvata i pretovara određene
vrste plovila i tereta ili putnika.
Međunarodni transportni plinovod - plinovod Italija - Hrvatska, s polazištem
iz podmorja Istre. Alternativna trasa (mali dio) magistralnog plinovoda
(U.N.P.) Plomin- Omišalj- Delnice-Slovenija prolazi područjem naselja Omišalj.
Magistralni plinovod - visokotlačni plinovod koji je dio visokotlačnog
transportnog sustava namijenjenog za prijenos plina od ulaza u transportni
sustav do primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica s ciljem isporuke plina
kupcima, isključujući opskrbu plinom, a uključujući prijenos plina od ulaza u
transportni sustav do sustava skladišta plina te tranzit plina.
Međunarodni (međudržavni) plinovod - je plinovod koji prelazi ili premošćuje
granicu između država isključivo u svrhu povezivanja transportnih sustava tih
država (Zakon o tržištu plina). Na području općine Omišalj to je međunarodni
plinovod Omišalj - Casal Borsetti.
Mjerno-priključna stanica - građevina u kojoj se mreža miješanog plina
priključuje na međunarodni transportni plinovod.
Mješoviti sistem odvodnje - istim glavnim kolektorom odvode se komunalne,
industrijske i oborinske otpadne vode.
Mreža kanala (ulična) - gravitacijski ulični kanali s kućnim priključcima
vezani na kolektor.
Naselje Omišalj - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Pravilnikom o registru prostornih
jedinica i Zakonom o naseljima. Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela
ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom
(izgrađenom) opsegu.
Naselje Njivice - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Pravilnikom o registru prostornih
jedinica i Zakonom o naseljima. Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela
ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom
(izgrađenom) opsegu.
Općina Omišalj je jedinica lokalne samouprave.
Osnovna građevina - građevina čija je namjena sukladna namjeni građevinskog
područja (stambena, poslovna, javna i društvena i sl.), koja predstavlja
zaokruženu funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditeljsku cjelinu i unutar
čije čestice se smještaju svi potrebni prostori u funkciji osnovne namjene.
Plinski čvor - dio transportnog sustava na kojemu je ostvarena međusobna
veza dva ili više plinovoda istog ili različitog radnog tlaka.
Primopredajna mjerno-redukcijska stanica - dio transportnog sustava na
kojemu operator transportnog sustava predaje plin iz transportnog sustava i na
kojemu se obavlja mjerenje količine plina, predgrijavanje plina i snižavanje
tlaka plina, a može se obavljati i pročišćavanje plina.
Podmorski ispust - kanal kojim se efluent odvodi u more.
Poluugrađena građevina - građevina smještena unutar gradivog dijela građevne
čestice na način da se gradivi dio građevne čestice jednim svojim bridom
dodiruje s gradivim dijelom susjedne građevne čestice. U ovom smislu, pod
poluugrađenom građevinom podrazumijeva se dvojna građevina.
Pomoćna građevina - samostojeća ili poluugrađena građevina na građevnoj
čestici, namijenjena smještaju samo određenih sadržaja isključivo u funkciji
osnovne građevine (smještaj vozila, drvarnica, spremište, kotlovnica i sl.) i
funkcionalno odijeljena od nje, a podiže se samo u slučaju kada radi zatečenih
prostornih, funkcijskih, tehničko- tehnoloških i/ili uvjeta zaštite nije moguće
drugačije riješiti nastale potrebe.
Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno
i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj uporabi
ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na
površini ili ispod nje.
Površina infrastrukturnog sustava - dio površine grada određen kao
građevinsko područje namijenjeno izgradnji cestovne, željezničke, vodoopskrbne,
elektroenergetske, lučke i druge infrastrukturne građevine.
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova - podzakonski akt kojim
je određen tekstualni i grafički sadržaj prostornih planova, mjerila, plansko
znakovlje i simboli kartografskih prikaza, brojčani i grafički pokazatelji te
standard elaborata prostornog plana.
Prirodni krajobraz - Prirodna, krajobrazna vrijednost temeljena na jednom
ili više prirodnih fenomena: autohtona šuma, kamenjar, stijena, litica, glavica
brdo, klizište, draga, kanjon, vrtača, suhozid, terasasto uređeni i/ili
kultivirani tereni, krški fenomeni: škrapa, pećina, spilja i sl. po kojima se
takav krajobraz izdvaja iz ukupnog krajolika.
Prostorni plan užeg područja - dokument prostornog uređenja: Urbanistički
plan uređenja i Detaljni plan uređenja, odnosno drugi dokument prostornog
uređenja u skladu s pozitivnim zakonskim aktom, a čija izrada proizlazi iz
odredbi za provođenje ovoga Plana.
Redukcijska stanica (R.S.) - ukopano okno s reducir- ventilima za smanjenje
pritiska u opskrbnoj mreži.
Regulacijski pravac - pravac koji, položen u skladu s odredbama dokumenta
prostornog uređenja, odjeljuje građevnu česticu namijenjenu gradnji građevine
od građevne čestice namijenjene gradnji prometne infrastrukture. Regulacijski
pravac može se poklapati sa zatečenom granicom građevne čestice ili utjecati na
cijepanje postojeće i formiranje nove građevinske čestice.
Riječki prsten - u kontekstu Prostornog plana Primorsko-goranske županije,
predstavlja prostornu cjelinu koja obuhvaća jedinice lokalne samouprave u
neposrednom okruženju Grada Rijeke tj. Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav,
Kraljevicu, Matulji, Omišalj i Viškovo.
Samostojeća građevina - građevina smještena unutar gradivog dijela građevne
čestice, čija su sva pročelja odmaknuta od granice građevne čestice.
Smjernice - sustav mjera urbanističkog planiranja i brojčanih prostornih
pokazatelja danih na razini preporuka, a koji se odnosi na smještaj, građenje i
korištenje građevine i građevne čestice i koji se ovim Planom uspostavlja kao
osnova za daljnju normativnu razradu putem prostornog plana užeg područja,
primarno urbanističkih i detaljnih planova uređenja (UPU i DPU).
Sportska luka - dio obalnog područja s pripadajućom površinom akvatorija,
zaštićenog pomorskom građevinom (najmanje valobranom) namijenjen
(cjelogodišnjem) smještaju manjih plovila (4-12 metara). Brodice u sportskoj
luci u vlasništvu su članova udruge ili same udruge koja ima koncesiju na luku.
Središte prostorne cjeline, centralno područje - područje prepoznatljivog
sadržaja potrebnog za zadovoljenje (svakodnevnih) potreba građana, a ujedno i
područje izraženih ambijentalnih vrijednosti koje potiču dolazak i korištenje
centralnih sadržaja, okupljanje i druženje građana te stvaraju prepoznatljivost
središta kao takvog u odnosu na druga središta.
Terminal za ukapljeni prirodni plin (UPP) - objekt koji je u vlasništvu
i/ili kojim upravlja energetski subjekt za plin i koji se koristi za
ukapljivanje plina ili prihvat, iskrcaj i ponovno uplinjavanje UPP-a,
uključujući postrojenja za pomoćne usluge i privremeno skladištenje potrebno za
proces ponovnog uplinjavanja i daljnju otpremu u transportni sustav,
isključujući dio terminala za UPP koji se koristi za skladištenje UPP-a (Zakon
o tržištu plina).
Tipologija (tipološki) - sustav vanjskih oblikovnih karakteristika kojima se
normira način gradnje, primjerice: stambena, školska, sportska, vjerska itd.
Unutar svake skupine mogu se izdvojiti daljnje tipologije, primjerice:
obiteljska, višeobiteljska, višestambena građevina unutar stambene,
osnovnoškolska, srednjoškolska, visokoškolska građevina unutar školskih
građevina i.t.d. U tom smislu tipologijski obrazac predstavlja skup prostornih
i graditeljskih rješenja i osobina koje karakteriziraju korištenje i pojavnost
neke tipologije u prostoru (primjerice sve građevine bitne za stanovanje:
stambene građevine + prateći sadržaji + prometnice i sl.)
Transportni cjevovod - glavni cjevovod kojim su povezane vodospreme međusobno
ili s izvorom vode.
Transportni plinovod - visokotlačni plinovod od mješališta do
mjerno-redukcijske stanice.
Ugrađena građevina, građevina u nizu - građevina smještena unutar gradivog
dijela građevne čestice na način da se gradivi dio s dva (ili više) ruba
dodiruje odnosno nastavlja na gradivi dio susjednih građevinskih čestica.
Zaštićeni krajolik - prirodni ili kultivirani predio veće estetske,
kulturno-povijesne vrijednosti, odnosno krajolik prirodnog izgleda
karakterističan za neko područje.
Zona - dio građevinskog područja određene namjene, sadržaja i sl., dio
prostora uopće.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Omišalj
Članak 5.
(1) Ovim se Planom utvrđuje osnovna namjena i korištenje površina kako je
definirano kartografskim prikazom br.1 - Korištenje i namjena površina.
(2) Osnovna namjena površina na prostoru općine Omišalj sastoji se u podjeli
na:
-građevinsko područje naselja,
-građevinsko područje za izdvojene namjene,
-poljoprivredne površine,
-šumske površine,
-vodne površine,
-ostalo tlo, šume i šumsko zemljište.
Članak 6.
(1) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog
područja naselja ili van građevinskog područja naselja.
(2) Razgraničenjem se određuju:
a. Građevinska područja za:
-površine naselja
-površine za izdvojene namjene.
b. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine
infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), rekreacijske građevine,
obalne šetnice i gospodarske građevine za vlastite potrebe.
(3) Ukupna površina građevinskog područja naselja raspoređuje se u 2
statistička naselja: Omišalj i Njivice. Statističko naselje Njivice ima jedno
građevinsko područje oznake NA1, dok se statističko naselje Omišalj sastoji od
osnovnog građevinskog područja (NA3) i tri izdvojena područja naselja (Lučica,
Stran i Štalice); riječ je o podjeli proizašloj iz tipoloških (povijesna
jezgra) i morfoloških, te topografskih i administrativnih obrazaca kako
postojećeg stanja, tako i planiranog razvoja.
(4) Pregled građevinskih područja s pripadajućom planskom oznakom, naslovom
i površinom, daje se u tablici članka 40.
Članak 7.
Određivanje namjena površina navedenih u članku 6. izvršeno je na temelju
zatečene situacije na terenu, te analize dosadašnjih planiranja, praćenja
razvojnih procesa, kao i uvažavanja postavki i ciljeva prostornih planova višeg
reda (šireg područja) te ciljeva budućeg razvoja općine Omišalj.
Članak 8.
Ovim Planom utvrđuju se granice građevinskih područja naselja Omišalj i
naselja Njivice.
Članak 9.
(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog
dijela, utvrđenim u kartografskom prikazu broj 1-Korištenje i namjena prostora
(mj 1:25000) i broj 4.1.-4.8. Građevinska područja (mj 1:5000).
(2) Odredbama za provođenje utvrđuju se namjene za površine građevinskih
područja naselja, koje osim stanovanja uključuju sve sadržaje u funkciji
stanovanja i to građevine i površine za:
-javnu i društvenu namjenu,
-gospodarsku namjenu (poslovnu, ugostiteljsko-turističku,
športsko-rekreacijsku),
-infrastrukturne i ostale građevine,
-javne zelene površine i uređene plaže.
Članak 10.
Brisan.
Članak 11.
(1) Ovim Odredbama za provođenje Plana određuju se namjene za površine
građevinskih područja izdvojene namjene kako slijedi:
-gospodarsku namjenu (proizvodnu pretežito industrijsku I1, i poslovnu,
pretežito zanatsku I2),
-poslovnu namjenu-pretežito uslužnu (K1)
-ugostiteljsko-turističku namjenu T (hoteli -T1, turističko naselje - T2,
kamp-autokamp - T3)
-sportsko-rekreacijsku namjenu (sport R1, rekreacija R2 i uređene morske
plaže R3)
-površine infrastrukturnih sustava (zračna luka Rijeka IS 1, luka otvorena
za javni promet osobitog, međunarodnog značenja u Omišlju IS2, odmorište Pušća
IS 3)
-groblja G
-odlagalište otpada-reciklažno dvorište (OK)
(2) Građevinska područja određena u stavku 1. ovog članka određena su
kartografskim prikazom broj 1. Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i
broj 4.1.-4.8. Građevinska područja.
Članak 12.
(1) Površine izvan građevinskog područja na području obuhvata Plana
uključuju:
-poljoprivredne površine
-šumske površine
-vodne površine
-ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.
(2) Ovim je Planom određeno poljoprivredno tlo osnovne namjene kao vrijedno
obradivo tlo (P2), ostalo obradivo tlo (P3), a šumske površine su utvrđene kao
zaštitne šume (Š2). Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)
obuhvaćaju površine raznovrsne vegetacije i načina korištenja u odnosu na
poljoprivredno tlo i šumske površine.
(3) Na površinama ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta
izvan građevinskog područja utvrđene su i prirodne plaže (PP). Prirodna morska
plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno
neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.
Članak 13.
(1) Vodne površine unutar obuhvata Plana obuhvaćaju:
-more,
-vodotoke (bujice),
-jezero Njivice (V).
(2) More je namijenjeno odvijanju lučkih i prometnih djelatnosti (plovni
putevi, sidrišta, lučka područja), te sportu i rekreaciji. Morsko područje
dijeli se na:
-more u sastavu lučkog područja
-obalno more - sport i rekreacija
-centar vodenih sportova R5
-ostala morska površina MP
(3) Vodotoci (bujice) kao površinski vodni tokovi namijenjeni su
zbrinjavanju slivnih voda i zaštitu od poplava, dok je osnovna namjena i
korištenje prostora Jezera Njivica (V) vodoopskrba.
Članak 14.
Ovim Prostornim planom predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju,
uređenje i gradnju pojedinih građevina koje se mogu graditi izvan građevinskih
područja:
-poljoprivredno-gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti
-građevine rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa (Rg)
-uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - prečistača (PČ)
-uređenih plaža izvan naselja (R4) te su mogući zahvati infrastrukture.
2. Uvjeti za uređenje prostora
Članak 15.
Građevine se mogu graditi unutar, a iznimno i izvan građevinskog područja
naselja na uređenom građevinskom zemljištu, sve u suglasju s člankom 66. Odluke
o donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Ovim se Planom
određuju sljedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta:
-I. -minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pripremu i
pristupni put,
-II. -optimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća osim pripreme i
osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu i odvodnju i električnu
energiju;
-III. -podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća sve
elemente pripreme i opremanja.
2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku
županiju
Članak 16.
(1) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku
županiju određene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije: proizvodne,
prometne, energetske, građevine za društvene djelatnosti, za vodoopskrbu, za
odvodnju te ostale građevine prometa i infrastrukture sa pripadajućim
objektima, uređajima i instalacijama, te se one grade i rekonstruiraju u skladu
sa namjenom prostora i posebnim propisima.
(2) Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljavaju se zahvati gradnje i
rekonstrukcije unutar područja od važnosti za Republiku Hrvatsku i
Primorsko-goransku županiju na temelju posebnih akata i propisa, odnosno na
temelju stručne podloge za izdavanje lokacijske dozvole.
(3) Iznimno, ne postupa se sukladno stavku 2. ovog članka, ukoliko je
ostalim odredbama ovog Plana propisana obvezna izrada planova užih područja za
građevine od važnosti za državu i županiju.
2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku
Članak 17.
Brisan.
Članak 18.
Bez obzira što se unutar ovdje navedenih površina može postupati putem
posebnih stručnih podloga, odnosno planovima užih područja, ovim Planom dopušta
se rekonstrukcija postojećih građevina kod kojih je moguće povećanje brutto
razvijene površine do 10% ako je isto planirano u svrhu redovitog održavanja
ili unaprjeđenja tehničko- tehnološkog procesa infrastrukturnog opremanja i sl.
Članak 19.
Ovim Planom određuju se sljedeće građevine od važnosti za Republiku
Hrvatsku:
1. Proizvodne građevine:
-Terminal za prekrcaj ukapljenog prirodnog plina: Petrokemija na otoku Krku
- postojeća građevina u proizvodnoj zoni u Omišlju
2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a)Pomorske građevine:
Luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja u Omišlju:
b)Luka za posebne namjene: prekrcajna luka-terminal za tekuće terete u
Omišlju.
c)Cestovne građevine:
-Autoceste i brze ceste: čvor Križišće - novi most za otok Krk - Omišalj -
Valbiska (u koridoru istraživanja)
d)Građevine zračnog prometa:
-Zračna luka Rijeka u Općini Omišalj za međunarodni i unutarnji promet za
prihvat i otpremu zrakoplova (sekundarna 4E kategorija)
-Granični prijelaz međunarodnog značenja: Rijeka II. kategorije
e)Poštanske i telekomunikacijske građevine
-Telekomunikacijske građevine međunarodne razine: međunarodni TK kabeli I.
razine (Rijeka - Krk - Senj /Rab-Novalja),
3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:
-Naftovodi i produktovodi: magistralni naftovod za međunarodni transport
Omišalj - Sisak (dio) i magistralni naftovod Omišalj - Urinj (dio);
-Terminal za prekrcaj ukapljenog prirodnog plina : Petrokemija na otoku Krku
-Plinovodi (planirani): magistralni plinovod Kamenjak - Kukuljanovo - Urinj
- Omišalj , te alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni
transport podmorska dionica Pula - Plomin - Omišalj i kopnena trasa Omišalj -
Republika Slovenija.
Članak 20.
(1) Za proizvodne građevine Petrokemije u proizvodnoj zoni u Omišlju, ovim
su Planom određene površine građevinskog područja za izdvojene namjene -
gospodarske namjene, proizvodne - pretežito industrijske, sukladno
kartografskom prikazu br. 1 - Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i br.
4.1. - 4-8 - Građevinska područja (mj.1:5000).
(2) Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka
dozvoljava se na temelju plana užeg područja, a čija je izrada propisana za
navedeno područje.
Članak 21.
Kod izrade plana užeg područja, odnosno Urbanističkog plana uređenja za
područje navedeno u stavku 1. prethodnog članka potrebno je u organizaciji
površine građevinskog područja, prostornom razmještaju proizvodnih građevina,
njihovog volumena i površina voditi računa o litoralnom pojasu i smještaju
građevina unutar pomorskog dobra.
Članak 22.
Za prometne građevine unutar obuhvata ovog Plana koje su od interesa za
Republiku Hrvatsku i Primorsko- goransku županiju, Plan se provodi neposredno.
Članak 23.
(1) Pomorske građevine, odnosno luka Rijeka (bazen Omišalj), otvorena za
javni promet od osobitog međunarodnog značenja, ovim je Planom određena
kartografskim prikazom 1
-Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i br.1a - Korištenje i namjena
površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25000).
(2) Gradnja i uređenje građevina dozvoljava se temeljem plana užeg područja.
Do donošenja plana užeg područja, odnosno urbanističkog plana uređenja,
dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina povećanjem brutto razvijene
površine do 10% te ukoliko je isto planirano u svrhu redovitog održavanja ili
unaprjeđenja tehničko- tehnološkog procesa infrastrukturnog opremanja i sl.
Članak 24.
(1) Pomorska građevina, odnosno luka posebne namjene, prekrcajna luka -
naftni terminal u Omišlju, koja je Odlukom Vlade Republike Hrvatske
prenamijenjena u Luku otvorenu za javni promet od osobitog (međunarodnog)
gospodarskog interesa, ovim je Planom određena sukladno kartografskom prikazu
br. 1 - Korištenje i namjena površina (mj.1:25 000) i br. 4.1-4.8. Građevinska
područja (mj.1:5000).
U kopnenom je dijelu funkcionalni proces luke otvorene za javni promet od
osobitog međunarodnog značaja ujedinjen u cjelinu Terminala Jadranskog
naftovoda u Omišlju.
U sustav JANAF-a, na području Općine Omišalj smješteni su:
-naftni terminal u Omišlju
-u koridoru trase Omišalj-Sisak postojećeg međunarodnog magistralnog
naftovoda (kao i u koridoru planiranog podmorskog prijelaza Krk-kopno)
planiraju se novi cjevovodi Jadranskog naftovoda:
-međunarodni naftovod PEOP (Pan European Oil Pipeline)
-dio planiranog podmorskog prijelaza otok Krk-kopno, kao dijela naftovodne
dionice Omišalj- Sisak
-podmorski naftovod Omišalj-Urinj
-višenamjenski međunarodni produktovod za naftne derivate
-planirana TS 110/35 kV u sklopu postojećeg rasklopišta Omišalj za potrebe
napajanja naftnog terminala Omišalj
(2) Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka
dozvoljava se neposredno obzirom da je riječ o jednoj uređenoj, komunalno
opremljenoj građevinskoj čestici koja se ne treba smatrati neuređenim dijelom
građevinskog područja izdvojene namjene.
Članak 25.
(1) Za građevine zračnog prometa, ovim je Planom određena površina
infrastrukturnih sustava s pripadajućim građevinskim područjem, sukladno
kartografskom prikazu broj 1 - Korištenje i namjena površina, 1a- Korištenje i
namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25000) te 4.1-4.8.
Građevinska područja (mj.1:5000).
(2) Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka
dozvoljava se na temelju prethodno izrađenog plana užeg područja koji se
propisuje ovim Planom za navedeno područje. Do donošenja plana užeg područja,
odnosno Urbanističkog plana uređenja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih
građevina povećanjem brutto razvijene površine do 10%, a ukoliko je isto
planirano u svrhu redovitog održavanja ili unaprjeđenja tehničko-tehnološkog
procesa infrastrukturnog opremanja i sl.
Članak 26.
Za cestovne građevine koje su od važnosti za Republiku Hrvatsku ovim su
Planom određene površine infrastrukturnih koridora:
-Autoceste i brze ceste: brza cesta čvor Križišće - novi most za Krk-Omišalj-Valbiska
(u koridoru istraživanja) , čvor Križišće-novi most za otok Krk-Omišalj.
2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju
Članak 27.
(1) Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su građevine od
važnosti za Primorsko-goransku županiju, dok se ovim Planom detaljnije određuje
pripadajuća lokacija, građevinsko područje, trasa odnosno koridor, te uvjeti
korištenja i uređenja građevinskog područja i posebna ograničenja.
(2) Bez obzira što se unutar ovdje navedenih površina može postupati putem
posebnih stručnih podloga, odnosno putem izrađenih planova užih područja, ovim
se Planom dopušta rekonstrukcija postojećih građevina kod kojih je moguće
povećanje brutto razvijene površine do 10% ako je isto planirano u svrhu redovitog
održavanja ili unaprijeđenja tehničko-tehnološkog procesa infrastrukturnog
opremanja i sl.
Članak 28.
Planom se određuju građevine i zahvati od važnosti za Županiju:
1. Građevine društvenih djelatnosti:
-Športski centar za sportove na vodi i moru u riječkom prstenu, Veli Vrh.
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a)Luke otvorene za javni promet:
-Omišalj,
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a)Ostale državne ceste:
-Omišalj - zračna luka na otoku Krku,
-Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj,
-Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab - Mišnjak
(trajekt)-Biškupica (planirana).
4. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:
-»Rijeka« s podsustavom Jezero Njivice na Krku i akumulacija Tribalj koja je
u konačnosti namijenjena za tehničko- tehnološke potrebe.
5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a)Omišalj,
b)Njivice - Malinska,
6.Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a)Transformacijske stanice:
-Omišalj 110/10 kV,
b)Distribucijski dalekovod 110 kV:
-Kraljevica - RS Omišalj,
7.Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
b)RS (redukcijske stanice):
-Omišalj
Članak 29.
(1) Građevine za društvene djelatnosti, športskog centra za sportove na vodi
i moru u riječkom prstenu, ovim su Planom određene kao površine rekreacijske
namjene oznake R2-1 (Veli Vrh), sukladno kartografskom prikazu broj 1 -
Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i br. 4.1.-4.8. - Građevinska
područja (mj. 1:5000).
(2) Unutar navedenog područja u stavku 1. ovog članka dozvoljava se gradnja
građevina rekreacijskih sadržaja, pratećih građevina u funkciji površine
sportova na vodi, građevina ugostiteljskih i zabavnih sadržaja sukladno drugim
Odredbama ovog Plana.
(3) Prije gradnje prethodno navedenih građevina obvezna je izrada plana užeg
područja, odnosno Detaljnog plana uređenja.
Članak 30.
(1) Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama,
odnosno luka za javni promet Omišalj koja je od važnosti za Primorsko- goransku
županiju, određena je kartografskim prikazom br.1 - Korištenje i namjena
površina (mj.1:25000) i 1a - Korištenje i namjena površina- Promet, pošta i
telekomunikacije (mj.1:25000).
(2) Pomorske građevine navedene u stavku 1. ovog članka mogu se graditi i
uređivati neposrednom provedbom Plana, a na temelju odgovarajuće stručne
podloge.
Članak 31.
Brisan.
Članak 32.
(1) Telekomunikacijske građevine, odnosno magistralni TK kabeli II. razine
su od važnosti za Republiku Hrvatsku te je njihovo polaganje dozvoljeno
neposrednom provedbom ovoga Plana.
Članak 33.
(1) Za građevine za vodoopskrbu i odvodnju s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama koje su od važnosti za Primorsko - goransku županiju,
trase i koridori su određeni kartografskim prikazom broj 2. Infrastrukturni
sustavi i mreže, mjerilo 1:25 000, te obrazloženi točkom 5. ovih Odredbi kao i
drugim odredbama ovog Plana.
(2) Građevine vodocrpilišta te uređaji za kondicioniranje (pročišćavanje,
CUPOV - Centralni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda) otpadnih voda ovim su
Planom određene kao površine infrastrukturnih sustava čija je gradnja i
uređenje dozvoljena neposrednom provedbom ovog Plana na temelju odgovarajuće
stručne podloge, a uz obavezu primjene Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš.
Članak 34.
Za elektroenergetske građevine sa pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama koje su od važnosti za Primorsko - goransku županiju trase i
koridori distribucijskih dalekovoda su određeni kartografskim prikazom broj 2.-
Infrastrukturni sustavi i mreže (mj.1:25000) te obrazloženi točkom 5. ovih
Odredbi kao i drugim odredbama ovog Plana.
(2) Prije gradnje novih elektroenergetskih građevina potrebno je izraditi
odgovarajuću stručnu podlogu.
Članak 35.
(1) Za građevine plinoopskrbe sa pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama koje su od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su
trase i koridori te lokacija redukcijske stanice sukladno kartografskom prikazu
broj 2 - Infrastrukturni sustavi i mreže (mj.1:25000).
(2) Gradnja i uređenje građevina plinske mreže dozvoljena je neposrednom
provedbom ovoga Plana. Kod gradnje i određivanja lokacije redukcijske stanice
potrebno je izbjegavati konflikte sa ostalom infrastrukturnom mrežom te istu
graditi kao podzemnu.
Članak 36.
Brisan.
2.2. Građevinska područja naselja
Članak 37.
Unutar površina građevinskog područja naselja temeljem ovog Plana planira se
gradnja, rekonstrukcija i uređenje:
-stambenih građevina obiteljske, višeobiteljske i višestambene tipologije;
-građevina javne i društvene namjene;
-građevina gospodarske namjene (stambeno-poslovne i poslovne) isključivo
proizvodne- pretežito industrijske;
-javnih i zelenih površina;
-komunalnih građevina,
-prometnih i građevina pošte i telekomunikacija,
-i nekih drugih ovdje nespecificiranih građevina i sadržaja u funkciji
unaprjeđenja života unutar građevinskog područja naselja poput npr. putničkih
terminala, javnih garažno- parkirnih građevina, crpnih postrojenja u funkciji
sustava odvodnje, građevina sustava za prijenos električne energije, drugih
energenata kao i telekomunikacijskog sustava (za navedene infrastrukturne
sustave samo u slučajevima kada ne postoji mogućnost uklapanja u druge
građevine ili prostore).
Članak 38.
Unutar svih građevinskih područja obuhvaćenih ovim Planom, više od 50%
građevina koristi se za stalno stanovanje, pa za ista nije potrebno primijeniti
odredbe članka 51. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji o smanjenom
opsegu planiranja i gradnje unutar pojedinih dijelova ZOP-a.
Članak 39.
(1) Povijesno središte naselja Omišalj, registrirani i zaštićeni spomenik
kulture, čuva se kao slojeviti urbani i kulturno-povijesni ambijent. Radi
poticanja i očuvanja stambene funkcije jezgre, dosegnuti opseg centralnih
funkcija zadržava se na zatečenim površinama, bez njihova bitnog povećanja.
Ovim Odredbama i odnosnim dokumentom prostornog uređenja, mjerama aktivne
zaštite poticat će se obnova graditeljskog fonda pomirenjem funkcije suvremenog
stanovanja i očuvanja izvornog izgleda građevina, te uređenje ambijenata,
javnih površina i prostora jezgre i njoj kontaktnog područja.
(2) Povijesno središte naselja Omišalj naznačeno je na kartografskom prikazu
br.3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora.
Članak 40.
(1) Ukupna površina građevinskog područja naselja raspoređuje se u 2
statistička naselja: Omišalj i Njivice. Statističko naselje Njivice ima jedno
građevinsko područje oznake NA1, dok se statističko naselje Omišalj sastoji od
osnovnog građevinskog područja (NA3) i tri izdvojena područja naselja (Lučica,
Stran i Mulic); riječ je o podjeli proizašloj iz tipoloških (povijesna jezgra)
i morfoloških, te topografskih i administrativnih obrazaca kako postojećeg
stanja, tako i planiranog razvoja.
(2) Pregled građevinskih područja s pripadajućom planskom oznakom, naslovom
i površinom, daje se u sljedećoj tablici:
*tablica
se nalazi na
kraju dokumenta*
Članak 279.
Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje vrijediti Odluka o Prostornom planu
uređenja Općine Omišalj, (»Službene novine PGŽ« broj 08/97).
